Zemlje koje namjeravaju da ublaže vanredne mjere uvedene da bi se spriječilo širenje koronavirusa, prethodno bi trebalo da sačakaju najmanje dvije sedmice da bi procijenile efekte takve odluke, upozorila je danas Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
U preporuci SZO navodi se da bi sve zemlje trebalo da izvrše takvu evaluaciju prije ublažavanja vanrednih mjera, prenosi Rojters.
Među zemljama koje razmatraju ublažavanje restriktivnih mjera su i one koje su najteže pogođenje širenjem koronavirusa, pa iz SZO upozoravaju da se koraci ka normalizaciji života moraju preduzimati postepeno, nakon temeljne procjene efekata takvih promjena.
“U idealnim uslovima, potrebne su najmanje dvije sedmice pauze između faza povratka u normalne društvene i ekonomske tokove, da bi se uočili rizici od novog rasplamsavanja epidemije”, navodi se u u uputstvu SZO.
Zemljotres, kod većine ljudi izazivaju iskonski strah, a njegove posljedice, u pogođenim područjima osjećaju se od privatne do društvene sfere. Kod starijih žitelja, koji su mu svjedočili, još je živo sjećanje na razorni zemljotres koji je pogodio Crnogorsko primorje u aprilu 1979. godine. O posljedicama tog zemljotresa mjesecima su izvještavali mediji u tadašnjoj zajedničkoj državi -Jugoslaviji, ali i u svijetu.
Šta je bilo u fokusu njihovog interesovanja, pokušao je da odgovori producent Vuk Vuković autor izložbe “EarthQuake Montenegro“.
“Izložba je namijenjena tzv. digitalnim domorocima, onima koji su rođeni odmah nakon zemljotresa, odnosno 1980. godine ili kasnije. I dok je, odmah nakon zemljotresa, ključni izvor informacija bio Radio Boka – 40 godina kasnije, digitalni domoroci oslanjaju se digitalne i interaktivne medije… Promjene koje su se desile od 1979. do 2019. godine, uslovile su da svijet posmatramo drugačije – digitalno“, ocijenio je Vuković.
Riječ je o interaktivnoj izložbi, koju mogu da vide posjetioci portala Boka News. Zanimljiv je Vukovićev pristup i temi i izložbi.
Kako su mediji prije 40 godina izvještavali o zemljotresu koji je pogodio Crnogorsko primorje? Kako prvog dana nakon zemljotresa, a kako u kasnijem periodu? Šta je bilo u fokusu interesovanja novinara?
Istraživanje o medijskom izvještavanju je koncipirano na osnovu štampanih medija, odnosno medija koji o događaju govore „dan nakon“ što se desio. Tada je, kada je riječ o brzini izvještavanja, apsolutni pobjednik bio radio – koji je plasirao prve informacije o zemljotresu, o čemu svjedoči i štampa. Do redakcije beogradske „Politike“ je prva informacija stigla od Radio Dubrovnika kojem se iz Radio Bara obratio novinar-dopisnik Božidar Milošević. Poruka je glasila da je zemljotres bio „katastrofalan“, odnosno da „prvi podaci govore da ima žrtava i na stotine povređenih. Najveći broj objekata je sravnjen sa zemljom“, te da se „plač i jauk čuju na svakom koraku“. Pregledom ključnih štampanih medija tog vremena – Pobjede, Politike, Politike ekspres, Prvoborca, Boke, Jugopetrola, Našeg lista, Naših novina – može se zaključiti da su prve informacije svuda bile slične, a vjerujem da bi leksička analiza dovela do toga da je ključna riječ 16. aprila 1979. godine bila – katastrofa. Podjednako važno tema, u trenutku „katastrofalnog“ zemljotresa je – drug Tito, što dosta govori o društveno-političkoj atmosferi tog vremena, pogotovo o kultu ličnosti Josipa Broza Tita koji su mediji tada njegovali. Tito je tada bio u Herceg Novom, a mediji su zabilježili da je obišao hercegnovsku luku Zelenika i Brodogradilište u Bijeloj, te da je „uputio svoj lični prilog za ublažavanje poslednica potresa“. Ne može se reći da Tito nije poslužio kao primjer – potres je ujedio tadašnju Jugoslaviju i afirmisao „solidarnost“ – kako se može označiti i druga faza izvještavanja. Već nakon nekoliko dana, počinju da dominiraju izvještaji o planovima, kako zvaničnim, tako i ličnim podrškama i prilozima. „Katastrofu“ polako zamijenjuju teme iz svih sfera društvenog života, kulture i umjetnosti, a sve sa ciljem da se skrene pažnja na važno kulturno-istorijsko blago Crne Gore i Boke Kotorske. Vremenom smo došli i do naslova koji posebno ističem: „ČESTITAMO VAM ŽIVOT, LJUDI“.
KLIKNITE NA FOTOGRAFIJU
Earthquake Montenegro
Kratak je period za ozbiljnije analize, ali ako možete uporedite ondašnje i sadašnje izvještavanje o posljedicama zemljotresa u našoj i susjednoj zemlji? Tek u kriznim situacijama možemo da vidimo da se suština medija za 40 godina – nije izmijenila. Mediji, dakle, nisu tu samo da bi nas zabavili što im, nažalost, danas jeste dominirajuća funkcija. Trebalo bi da nas, pogotovo u kriznim situacijama kakve su potresi, mobilišu i orijentišu, odnosno – informišu i edukuju. I mediji su to prije 40 godina, zaista, činili – bilo je dovoljno informacija o tome šta je potrebno, kako pomoći drugima, koji su dalji planovi, gdje su krizne situacija, ko su najugroženiji… Ako to poredimo sa potresima koji su aktuelnih poslednjih desetak dana, pitanje je koliko smo napredovali, pogotovo ako uzmemo u obzir zvanična saopštenja koja izdaju nadležne institucija i državna tijela, a koja potpuno liče na ona iz 1979. godine. Izgleda da, ipak, nismo toliko tehničko-tehnološki napredovali, ako je i danas ključna preporuka da pored sebe imamo tranzistor na baterije. Preporuke o tome kako se zaštiti od zemljotresa gotovo su identične.
Međutim, ovo istraživanje je pokazalo da fenomen tabloidnog novinarstva, medijske panike ili, ako hoćete, fake news-a nisu u potpunosti proizvod današnjih medija. Skrećem pažnju na naslov „Neistine o Dubrovniku“ u kome turistički radnici Dubrovnika demantuju „zlonamerne“, a svjetske naslove o tome kako je dubrovačko područje sravnjeno sa zemljom, što je bila i okosnica tekstova u zapadnoevropskim, američkim i kanadskim medijima.
Vuk Vukovič
Mediji i njihov uticaj na oblikovanje shvatanja o svjetu i na ponašanje ljudi i društvenih grupa u njemu, opšteg sistema vrijednosti… teme su vašeg naučnog interesovanja. Odakle to intresovanje i kako ocjenjujete današnji uticaj medija na sve sfere individualnog i društvenog života?
Promišljanja o tome kako mediji utiču na svijet, prisutna su otkad i mediji, a posebno su afirmisana kroz mnogobrojne teorije iz XX vijeka. One su uglavnom pozicionirane kroz studije društva, a mislim da bi danas trebalo govoriti i o individualnim uticajima, što potiče direktno od načina na koji mi danas koristimo medije. Naravno da štampa, radio i televizija imaju svoju rutinu, program po horizontali i vertikali, ali mi sve te sadržaje možemo, zahvaljujući internetu, koristiti kada mi želimo i kako mi želimo, dopuštajući medijima da utiču na naš dnevni ritam. Ideja da smo tako „pokorili“ medije je potpuna iluzija jer mediji sve više upadaju u naš lični prostor, slobodno vrijeme, ali i – emotivnu sferu, što je – možda – i poslednji zadatak medijske industrije gdje ubrajam i popularnu kulturu, fenomen televizijskih serija i specifičnosti savremene filmske produkcije.
Vaša knjiga “Društveni mediji i upravljanje komunikacijama” koju je ove godine izdao Fakultet dramskih umjetnosti sa Cetinja, jedna je od rijetkih u regionu koja se studiozno bavi ovom temom, a uvrštena je i u obaveznu literaturu na fakultetima u regionu. Između ostalog konstatujete da “društveni mediji omogućavaju i veliki stepen interaktivnosti – što je, možda, i ključna riječ savremene medijske kulture”. Znači li to i veću demokratizaciju društva i značajniji uticaj pojedinca na sve sfere njegovog života?
Sve više se govori o interaktivnosti, ali se rijetko postavlja pitanje – u odnosu na šta smo interaktivni. Ako je riječ o tehničkoj interaktivnosti – zaista jesmo, kako u odnosu prema medijima, tako i međusobno. Međutim, ako je riječ o sadržajnoj interaktivnosti, dakle – interaktivnosti u odnosu na medijske sadržaje, čini se da je to ipak „mit o interaktivnosti“, o čemu piše i jedan od vodećih teoretičara novih medija Lev Manovič, naglašavajući da su sve opcije do kojih možemo da dođemo već algoritamski određene i da, simulirajući interaktivnost, dobijamo samo ono nam što je medijski sistem i namijenio. Dakle, opet smo „poslušni“ u odnosu na sadržaj. To, naravno, „nosioci demokratije“ prepoznaju pa sve više zadiru kako u strukturu digitalnih medija, tako i u sve sfere našeg života, a zarad nekog (komercijalnog) interesa. O tome dosta dobro i zanimljivo govori igrani film „Brexit“ ili dokumentarac „The Great Hack“.
Može li se prognozirati u kom pravcu će se ubuduće razvijati mediji?
Vjerujem u tezu da nijedan medij neće izumrijeti, bar kada je riječ o sadržajima, ali će svi mediji morati da se prilagođavaju i mijenjaju kako bi opstali, kako bi se uklopili u medijski pejzaž sadašnje medijske kulture ili one koja nam slijedi. Ako to ne uspiju, neće moći da ostvaruju svoju osnovnu misiju. Međutim, isto tako se nadam da će jedna od strategija razvoja, uz toliko promovisanu medijsku pismenost, biti i digitalni ili medijski detoks, a sa idejom da možemo da živimo i bez konstantnog i kontinuiranog samo-bombardovanja informacijama i sadržajima.
O AUTORU
Vuk Vuković je rođen u Dubrovniku, osnovnu i srednju školu završio je u Herceg Novom, a Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu. Diplomirao je na Katedri za menadžment i produkciju u pozorištu, radiju i kulturi, a doktorirao na interdisciplinarnim studijama u polju umjetnosti i medija. Dobitnik je nagrade Arhont za inovativnu ideju i uspješan menadžment projekta FIST Radio. Dodatno se usavršavao u oblasti transakcione analize kao teorije komunikacije i ličnosti. Od 2009. godine angažovan je na Univerzitetu Crne Gore kao saradnik u nastavi i predavač, a od 2017. godine kao docent za oblast medijske produkcije. Predaje na Fakultetu dramskih umjetnosti, Fakultetu političkih nauka i Fakultetu likovnih umjetnosti. U periodu od 2014. do 2019. godine bio je predsjednik Savjeta Javnog radiodifuznog servisa Radio-televizija Herceg Novi.
Umjesto na pozorišnim daskama, zbog opasnosti od globalne pandemije korona, Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti počinju danas u formi Fesivala radio drame. Od 15. do 30. aprila, slušaoci će imati mogućnost da “migriranjem na radio talase” ostanu doma i čuju 15. radiofonskih ostvarenja iz Crne Gore i regiona.
Po zamisli producentkinje festivala Miline Kovačević, jubilarni HAPS je trebalo da bude u znaku pozorišta i muzike što će na svoj način dočarati i odabarane radio drame u selekciji programskog producenta Vuka Vukovića.
“Pozorište je živa umjetnost, radio najživlji medij! Udruženi su snažna promjena – u kojoj nalazimo novu ljepotu”, poručili su organizatori iz Hercegnovskog pozorišta i JUK Herceg fest. Punu podršku dobili su iz Radija Crne Gore, Studentskog Radija KRŠ i Radija Herceg Novi.
Urednik kulturno umjetničkog programa RCG, Mirsad Rastoder kaže da je ovo neželjena, ali izazovna prilika da se prisjetimo mnogih mogućnosti i vrijednosti koje olako prenabregavamo.
“Radio Crne Gore je svesrdno podržao ideju organizatora HAPS-a jer vjerujemo da svojim programom, posebno ovakvim sadržajima možemo da ublažimo tjeskobe izazvane prijetnjom nevidljivog neprijatelja – korona, te da slušaoce prizovemo na migriraju u svijet kulturne, imaginacija i drugačijeg zvuka”, kazao je on.
Rastoder je podsjetio da je Radio medij kreativne intime, otvoren da inspiriše i razigrava maštu kojom se stiže do željenog cilja, pa i pozorišne – životne igre u kojoj će glumci igrati samo za vas, u vašoj sobi.
Radio
“Stoga HAPS ka Radio festival ima višeznačnu poruku. Počev od toga što ćemo se družiti sa radio stvaraocima iz okruženja, da zajedno sačuvamo jednu vrijednu pozorišnu svetkovinu, obnavljanjamo navike slušanja nenametljivog prijatelja i nadasve, da uživamo u različitostima radiofonskih ostvarenja. Od muzičkih i studentskih drama, preko klasičnih radio-dramskih formi, do eksperimentalnih istraživanja zvuka i zvučnih naracija. Sve to jeste izazov za slušaoce, a posebno za one koji imaju potencijal da stvaralački razmišljaju i krejiraju nova radiofonska ostvarenja”, naveo je Rastoder.
“Istovremeno, nadamo se da ovo može biti i nagovještaj jednog novog početka, a to znači realizacije ideje o ustanovljenju Festivala radio drame koji bi se svake godine održavao u Crnoj Gori”, dodao je on.
Podsjetiomo, u programu ovogodišnjeg HAPSa, biće predstavljena produkcija savremene radio-drame kroz radiofonska djela nacionalnih javnih emitera, kao i umjetničkih akademija iz regiona; Hrvatski radio, Radio Bosne i Hercegovine, Radio Beograd, Radio Crne Gore, Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Akademija scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, Fakultet dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu, Fakultet za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum i Fakultet dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore.
Sve radio drame RCG će emitovati u 16 sati, poslije Novosti dana i u večernjem terminu u 23 sata.
Danas na programu “Bizantska soap opera”
Danas je na programu, “Bizantska soap opera”, po tekstu i u režiji Jasne Mesarić, u produkciji Hrvatskog Radija.
Sutra, 16. aprila na programu HAPSA je ”Rani odlazak” po tekstu i u režiji Ljubete Labovića i produkciji Radija Crne Gore.
U petak, “Iscjeljenje”, za koju je tekst napisala Divna Vuksanović, režirao Vlatko Ilić, u produkciji Radio Beograda.
Istra već šesti dan zaredom nema novozaraženih koronavirusom što, kako je u srijedu rekao načelnik županijskog Stožera civilne zaštite Dino Kozlevac, “daje nadu za optimizam”.
Sedam u ponedjeljak uzetih briseva negativno je, što je po riječima ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Aleksandra Stojanovića rezultat kvalitetne provedbe mjera prevencije. U međuvremenu iz pulske bolnice otpušteno je 14 izliječenih pacijenata, što čini ukupno 46 izliječenih od koronavirusa u Istarskoj županiji, a tijekom utorka uzeto je 57 novih uzoraka brisa i dostavljeni su u laboratorij u Zagreb.
“Već dugi niz dana u u Istri imamo jedno stabilno stanje, došli smo do mirnog dijela, epidemiju smo primirili i možemo ju kontrolirati”, kazao je Stojanović na konferenciji za novinare najavivši za sutra otvaranje laboratorija u županijskom Zavodu za javno zdravstvo nakon što je ovih dana riješen onaj administrativni dio.
Nema oboljelih zdravstvenih djelatnika
Ravnateljica pulske Opće Bolnice dr. Irena Hrstić naglasila je kako je kliničko stanje hospitaliziranih osoba stabilno i dobro te kako nema oboljelih zdravstvenih djelatnika, niti djelatnika u samoizolaciji.
“Do sada 46 izliječenih osoba čini postotak od 55,4 izliječenih osoba u Istarskoj županiji i to ukazuje na dobro izvršen posao do sada i daje nadu da možemo i dalje nastaviti uzlaznom linijom”, kazala je Hrstić dodavši kako je od utorka odjel rodilišta premješten u novu zgradu bolnice te kako je u novom rodilištu rođeno već šest beba.
Ustvrdivši kako su građani disciplinirani i drže se preventivnih uputstava te kako trebaju nastaviti tim tempom da se što prije krene s normalizacijom života, načelnik Stožera civilne zaštite Istarske županije Dino Kozlevac izrazio je zadovoljstvo trenutnim stanjem u Istri koje, kako je rekao “daje nadu za optimiza”.
“Stanje je pod kontrolom što ne znači da ne može doći do problema. Trebamo i dalje biti oprezni i pratiti razvoj situacije. Samo stabilnost šireg područja može nam dati neku sigurnost jer Istra nije otok te je iznimno važno što se događa u našem okruženju”, istaknuo je Kozlevac. Govoreći o stanju u domovima za osobe treće životne dobi on je ustvrdio kako Stožeri civilne zaštite gradova u koordinaciji s Nacionalnim stožerom učvršćuju mjere da ne dođe do proboja COVID-19.
“Morat će se voditi drugačiji režim rada, zaoštrit će se rad s ljudima te će se provoditi veće kontrole zaposlenika. Slijede dva paketa mjera – onaj prvi provodit će Zavod za javno zdravstvo, Opća bolnica i Istarski domovi zdravlja, a drugi paket mjera zaštite provodit će ustanove za socijalnu skrb”, istaknuo je Kozlevac.
Odgovarajući na pitanje novinara o eventualnom popuštanju mjera on je napomenuo kako treba dobro sagledat situaciju.
“Kako smo odgovorno donijeli mjere tako ćemo odgovorno, kontrolirano i polako razmišljati o popuštanju tih mjera”, zaključio je Dino Kozlevac.
Marina Porto Montenegro, od početka globalne pandemije Covid-19, poštuje i implementira sve odluke i savjete Vlade Crne Gore i Svjetske zdrastvene organizacije, u vezi sa kontrolom i mjerama zaštite klijenata, građana i zaposlenih. Uz pomoć digitalnih komunikacionih platformi odgovara na sve upite i uslužuje klijente iz “virtuelne kancelarije”. Putem mogućnosti koje pruža tzv. digitalni prostor, svi članovi posade i kapetani u marini Porto Montenegro, ali i na Mediteranu i u internacionalnoj nautičkoj i jahting zajednici, imaju mogućnost da učestvuju u različitim aktivnostima koje organizuje Porto Montenegro, poput virtuelnog jedrenja, online fitness treninga, forumima za kapetane brodova, kvizovima, gastro prezentacijama i slično.
Online kalendar donosi mnoštvo besplatnih sesija, počevši od inovativnog e-jedrenja: svake srijede i subote korisnici se mogu pridružiti ovoj aktivnosti putem Virtual Regatta platforme, pružajući jedriličarima priliku da se u ovoj situaciji virtuelno zabave, ali i osvoje vrijedne nagrade koje daruje Porto Montenegro. Svi zainteresovani imaju priliku da na oniline predavanjima dobiju profesionalnu podršku tokom ovog perioda, ali i da svakog ponedeljka i petka, od 18:00h, uživo vježbaju sa fitness instruktorom Sportskog kluba.
Edukativne, motivacione i zabavne online radionice, na različite teme, zakazane su za svaki utorak, od 19:00h. Četvrtkom se, u isto vrijeme, organizuje online kviz – sjajna opcija za zabavu od kuće dok svi poštuju pravila samoizolacije, a dodatna satisfakcija su i zanimljive nagrade.
Kao vodeća svjetska marina za superjahte, trudimo se da u izazovnim vremenima odgovorimo s inovativnim rješenjima komunikacije i usluge našim klijentima – od virtuelne kancelarije, digitalnog kalendara događaja za članove posade, online foruma za kapetane jahti. Razmišljamo iz ugla da je fizička distanca u ovom trenutku neophodna, ali da to ne isključuje komunikaciju koja je u ovom trenutku ključna. Naš cilj je da realizujemo što više različitih online aktivnosti i obezbjedimo kvalitetnu platformu za posadu sa cijelog Mediterana, istakao je direktor marine Porto Montenegro Tony Browne (Toni Braun).
Članovi marina tima odgovaraju na sve upite klijenata putem digitalnih kanala komunikacije, nema uplovljenja u marinu Porto Montenegro, a usluga se realizuje za sve članove posade i jahte koje su, u trenutku globalne pandemije, vezani u marini Porto Montenegro – sve po pravilima, odlukama i instrukcijama Opštine Tivat i Vlade Crne Gore u borbi protiv virusa Covid19, sa kojima Porto Montenegro intenzivno sarađuje.
“Poslovni Centar Riviera Kotor” spremila je 500 paketa koje će preko gradskog Crvenog krsta se uručiti onima kojima je najpotrebnije u tom gradu.
Kako je rečeno iz kompanije sadržina paketa su hrana i hemija, a izbor je napravljen nakon konsultacija sa nadležnim stručnim licima o trenutno najedekvatnijem vidu pomoći a koje je kompanija mogla obezbijediti. Vrijednost donacije je 10.000 eura.
“Donacija nije samo kratkoročna akcija već neka vrsta inicijative za svojevrsnu mobilizaciju svih društveno-odgovornih firmi i pojedinaca da se svi zajedno uključimo u borbu protiv opasnosti koja nam prijeti kao cjelokupnom društvu. Opšte dobro je obaveza svih nas da aktivno razmišljamo na koje načine možemo sve pomoći u aktuelnoj situaciji. Ovo je trenutak kada nas osnovna humanost obavezuje da razmišljamo mnogo više o drugima nego o sebi“, saopšteno je iz kotorske kompanije “ PC Riviera”.
Prema podacima iz IJZ troje Novljana je izliječeno od KOVID-19, od ukupno šestoro koliko je potvrđeno da su pozitivni na koronavirus. Dva negativna rezultata rtPCR testa iz uzorka uzetih u razmaku od 24 sata, jedan su od kriterijuma ozdravljenja.
Izliječen je i jedan Tivćanin.
U Crnoj Gori je od ovog virusa oporavljeno 46 osoba: Podgorica 14, Tuzi 12, Bar sedam, Herceg Novi, Budva, Ulcinj i Andrijevica po tri, Tivat jedna osoba.
Novi broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Komun@ odštampan je i već se nalazi na prodajnim mjestima širom Crne Gore. I ovoga puta Komun@ donosi veliki broj interesantnih tekstova sa cijelog područja Crne Gore među kojima je tekst Radoice Luburića posvećen novonastaloj situaciji pod naslovom “U životu –život je najvažniji! sa sloganom #Ostani doma, čime se Komun@ priključila programu Ministarstva kulture pod nazivom
“Živimo kulturu-ostani doma”, pokazujući na taj način društvenu odgovornost i u trenutnim okolnostima.
Inače, ovaj broj Komune započinje uvodnikom, dr Edina Jašarovića dekana Fakulteta za dramske umjetnosti Univerziteta Crne Gore pod naslovom ” Čija je naša baština” koji ističe da Crna Gora, iako je dozvolila u posljednjih trideset godina izvjesnu hiperprodukciju sakralnih i religijskih objekata da je kao društvo i kao zajednica ipak uspjela da sačuva mir kao svojevrsno i najvrednije nasljeđe nekih budućih generacija ”…
U tekstu o Rovačkoj republici kao pomenu i opomeni pod naslovom “Otpor na krvavom oltaru “Slavenko Jovanović, naglašava da je “Rovačka republika “ krupni istorijski događaj savremene istorije Crne Gore.
U stalnim Komuninim rubrikama “Esej” i “Iz naše diplomatije” Ramiz Hadžibegović piše o Himni gdje napominje da “Čovjek koji ne poštuje himnu svoje države ne poštuje ni samog sebe, a Dejan Vuković ističe da Petar I Petrović Njegoš misionarski, neumorno miri zavađena crnogorska bratstva, kroti njihov violentan duh,mukotrpno trijebi krvnu osvetu…
Nenad Stevović piše o znamenitom Mađaru Jožefu Bajzi, akademiku, univerziteskom profesoru i bibliografu i jednom od iskrenih prijatelja Crne Gore, a Željko Rutović o crnogorskoj nošnji koji u tekstu pod naslovom “Duh, tijelo i odijelo” naglašava da “Nezavisno od socijalnog statusa, imetka, materijalnog položaja, Crnogorac je uvijek brinuo kako će se pojaviti “među svijet”.
Dražen Drašković u tekstu sa naslovom ”Veljko i Majo”, piše o tome kako je doktor Maksim Popović, davne 1971. injekcijom u srce spasio život Veljku Vlahoviću, a dr Čedomir Bogićević u slovu o akademiku Sretenu Peroviću kaže da je “njegova veličina u suždržanosti, a ljepota u jednostavnosti “.
U najnovijem broju Komune i nekoliko istinitih i vrijednih priča među kojima je ona o satanskim zločinima Popa Mace u Pljevljima 1944. godine iz pera doajena crnogorskog žurnalizma i publiciste Buda Simonovića pod naslovom “Krvolok sa oreolom sveca”, zatim dvije priče iz Berana. Prva Menduhe Murić o dobročinstvu Faika Hadrovića koji je rizikovao svoj život ne strijeljajući nepoznatog mladića, i druga Adema Ada Softića o poštenju i časnom postupku stomatologa Milivoja Maslovarića. Tu je i veoma zanimljiva priča Željka Milovića o Mileni Delibašić, ljepotici iz Spuža koja je daleke 1907. godine predstavljala Crnu Goru u Londonu na izložbi balkanskih država po želji knjaza Nikole.
Još jedan doajen crnogorskog novinarstva Dušan Duško Jolić piše za Komunu i to o visokom dimnjaku pljevaljske termolektrane koji odgovara visini solitera od 83 sprata u tekstu pod naslovom “Vatrostalni krojači panorama“, a Miro Marušić o ideji da se organizuje festival dobrotske čipke u Kotoru.
U ovom broju Komune i priča Magdalene Radunović o Manstirskim kompleksima Skadarskog jezera sa naslovom “Kamena gnijezda meštara i štampara”, zatim priča Stojana Stamenića o Dinamu- prvom orkestru pop muzike u poratnom Titogradu, potom priča Rasima Ćelahmetovića o čuvenom tekstopiscu Ruždiji Krupa iz Pljevalja, autoru velikog broja tekstova pjesama među kojima su “Mostovi na Morači”, “Svi Pljevaljski tamburaši”…Tu je i podsjećanje Minje Bojanića na 55 godina uspješnog bavljenja pjevanjem izvornih pjesama Branke Šćepanović-Dive crnogorske etno muzike i priče o pola vijeka postojanja Unireksa i školskom ljetopisu “Svitanja”.
Časopis Komuna
U novoj Komuni i priča čuvenog crnogorskog šahovskog velemajstora Božidara Bonje Ivanovića o nenadmašnom svjetskom šahisti i tragičaru Robertu Bobiju Fišeru za koga je naš velemajstor zatražio posthumnu rehabilitaciju od američkog predsjednika Donalda Trampa, kao i tekst Dragana Bobija Perovića o Mirsadi Ganić, nekadašnjoj džudiskinji i članici sjajne generacije rukometašica Budućnosti pod naslovom “Trofejna na dva fronta”.
Tu su i tekst Rijalde Ramusović sa promocija najnovijeg Komuninog izdavačkog poduhvata knjige ”Ne daju mi oči da šutim“ održanih u Sarajevu, Goraždu i Podgorici i prikaz te knjige autora Šemsudina Gegića koji je napisao dr Draško Došljak
I ovaj broj Komune potpisuju direktor mr Amer Ramusović, glavni urednik Minja Bojanić i grafički urednik Voislav Bulatović, a čitaoci ga mogu pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.
OSV “REMAS” je napadnut i na njega su se ukrcali naoružani gusari 9. aprila oko 22:30 LT u Meksičkom zaljevu, oko 70 nm sjeverno od luke Dos Bocas, u Meksiku. Gusari su ispalili nekoliko hitaca i kao taoce uzeli nekoliko članova posade, uključujući oficire.
Opljačkali su brod, uzevši sa sobom sve dragocjenosti, uključujući i brodsku opremu. Taoci su uzeti kao ljudski štit tijekom napada kako bi savladali posadu, te nisu oteti. Svih 30 članova posade su sigurni i neozlijeđeni.
Rumunjski članovi posade kasnije su na Youtube-u objavili video na kojem su snimljeni gusari kako prijete posadi.
Ovo je treći napad na “REMAS”. U novembru 2019. tokom nasilnog napada dva su člana posade ozlijeđeni.
“REMAS” je ponovno napadnut 4. travnja ove godine, kada se brod s 8 naoružanih gusara približio, ali se napadači nisu mogli ukrcati, zahvaljujući manevriranju broda.
Kao rezultat pregovora između Ministarstva turizma i Poreske uprave Hrvatske, a na inicijativu Zajednice obiteljskog turizma HGK, Poreska uprava Hrvatske donela je odluku o otpisu plaćanja turističke takse za drugo tromesečje, bez obaveze podnošenja posebnog zahteva, prenosi poslovni portal eKapija.
Naime, svima koji iznajmljuju smeštaj Poreska uprava Hrvatske, bez obaveze podnošenja posebnog zahteva, otpisuje obavezu poreza koja se odnosi na drugo tromesečje, odnosno koju bi bili dužni da plate do kraja drugog tromesečja tj. do 30. juna 2020. godine, objavila je Poreska uprava Hrvatske.
Na terenu je, kako se navodi, nastao problem kod predaje zahteva za prvo tromesečje od strane pružaoca usluge smeštaja, budući da se čekalo s uplatama radi donošenja odluke o odlaganju ili otpisu poreza, a imali su rok od nekoliko dana za podnošenje zahteva.
Tako veliki broj nije bio u mogućnosti da digitalnim putem preda zahtev, s obzirom da je reč o velikom broju penzionera, te je donesena odluka da se automatski bez obaveze podnošenja posebnog zahteva, otpisuje obaveza poreza.
Osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu oslobađaju se u 2020. godini plaćanja pola iznosa godišnjeg paušalnog iznosa turističke takse koju bi bili obavezni da plate za glavni krevet i smeštajnu jedinicu.
Takođe, za celu 2020. godinu te osobe se oslobađaju plaćanja turističke takse za pomoćne krevete.
