Na KotorArt Don Brankovim danima muzike u subotu 15. avgusta, sa početkom u 21 čas i 30 minuta, nastupa KotorArt Trio. Cjelovečernji nastup zakazan je za Crkvu sv. Duha a na repertoaru će se naći kamerna djela pisana za trio ili duo kompozitora Betovena, Boce, Šnitkea i Bramsa.
Trio čine direktor KotorArt Don Brankovih dana muzike, pijanista, prof. Ratimir Martinović, vođa violončela Crnogorskog Simfonijskog Orkestra, violončelista Dmitrii Prokofiev kao i prvi klarinetista istog orkestra, Petar Garić.
Ovo je prvi put da klarinetista i profesor na Muzičkoj Akademiji na Cetinju, Petar Garić nastupa u okviru KotorArt trija. Sve detaljne informacije o programu, kao i biografije umjetnika mogu se naći na sajtu Festivala, www.kotorart.me.
Nedjelja je, po ustaljenom rasporedu, rezervisana za džez zvuke, ove godine na Pjaci od Kina, sa početkom u 22 časa. Ove nedjelje nastupa MP Trio. Crnogorski džez sastav, okupljen oko istaknutog gitariste Miladina Peruničića, čine još i Davor Novak (bas gitara) i Ivan Ivanović (bubnjevi). Trio je sa uspjehom nastupao i prethodnih godina u okviru Pjace od džeza.
KotorArt Don Brankovi dani muzike zahvaljujući naporima umjetnika, organizacionog tima kao i prijatelja, partnera i pokrovitelja Festivala, uz najstrožije poštovanje svih mjera NKT-a kao i Instituta za javno zdravlje Crne Gore, uspjevaju da održe kulturne događaje u Kotoru i time potvrde društvenu odgovornost kakva se očekuje od festivala državnog značaja.
Za oba koncerta ulaz je slobodan a biće obezbjeđen uživo prenos preko društvene mreže Facebook, kao i YouTube kanala Festivala dok će za koncert KotorArt Tria, koji će se održati u Crkvi sv. Duha biti obezbjeđen i uživo prenos na Pjaci od Kina u restoranu Ombra
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 494 uzorka na novi koronavirus, među kojima su otkrivena 73 novopozitivna slučaja infekcije.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 494 uzorka na novi koronavirus, među kojima su otkrivena 73 novopozitivna slučaja infekcije.
Novopozitivni su upućeni na testiranje iz sledećih opština: Podgorica 17, Bijelo Polje 14, Nikšić 13, Rožaje 10, Berane 7, Ulcinj 6, Pljevlja 1, Bar 1, Budva 1, Kotor 1, Mojkovac 1, Andrijevica 1.
Od poslednjeg presjeka Institutu nije bilo prijavljenih smrtnih ishoda.
Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna mjeseca je 64 a od početka godine: 73.
Prijavljen je oporavak 72 pacijenta.Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1105.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 3930.
Montenegro Airlines će obnoviti avio-liniju sa Srbijom, počev od 19. avgusta, saopštili su danas iz te kompanije.
Kako ističu, povoljnija epidemiološka situacija u Crnoj Gori i regionu dozvolila je otvaranje granica sa zemljama okruženja, a time i obavezala crnogorskog avio-prevoznika da još jednom u pandemiji pokaže svoj društveni značaj.
Zato će MA pružiti mogućnost dolaska u Crnu Goru, dva puta dnevno, na linijama iz Beograda ka Podgorici i Tivtu.
“Uzimajući u obzir izražene potrebe kretanja i interesovanje potencijalnih putnika, a ipak vodeći računa da smo svi na zadatku ublažavanja posljedica pandemije za naše građane, MA će obezbijediti izuzetno povoljne cijene karata koje idu od 109 do 119 eura – sa svim taksama i to u raspoloživosti koja će minimum biti dvije trećine avio-sjedišta”, saopšteno je iz kompanije.
Ovim, naglasili su, MA dokazuje da je doprinos obnovi kretanja i turističkih boravaka u Crnoj Gori prioritetniji zadatak od linijskog profita, koji bi kompanija mogla da ostvari na kratak rok.
“Kao i do sada, nacionalni avio-prevoznik će poštovanjem svih protokola zaštite Svjetske zdravstvene organizacije propisanih u vazduhoplovstvu, putovanje avionima učiniti bezbjednim i nastaviti da daje kontinuiran doprinos zaštiti zdravlja putnika i stanovništva”, poručuju iz Montenegro Airlinesa.
Pješačka staza duga oko 700 metara, od marina naselja do uvale Oblatna i plaže Almara biće od danas nova atrakcija Luštice Bay namijenjena svim stanovnicima, gostima i posjetiocima.
Dodatak ponudi Luštice Bay, privremena pristupna staza formirana je adaptacijama u prostoru, minimalnim modelovanjem terena na stjenovitoj podlozi i bez trajnih fizičkih promjena.
Staza, uklopljena u okolinu, ima nekoliko drvenih mostića preko postojećih uvala, dok je preko strmih stijena urađena drvena staza kako bi bio očuvan prirodni ambijent obale u uvali Trašte.
„Očekujemo da će biti veoma zanimljiva svim posjetiocima jer se radi o ugodnoj pješačkoj ruti, od ulaza na parking u marina naselju pa sve do uvale Oblatna i plaže Almara. Na nekoliko mjesta su formirane tačke za predah, sa drvenim klupama sa kojih se pruža vrlo lijep pogled na more. Ove godine smo se opredijelili da budemo najviše u društvu prirode i na otvorenom, I naše aktivniosti su bile usmjerene na bogaćenje ponude, pa su tako naši novi sadržaji čak tri plaže, novi svjetionik i terase i bašte novih lokala na šetalištu“, saopštila je Dragana Bećirović, PR savjetnica Luštice Bay.
Staza iz daljine
Na djelovima nove staze gdje je teren ravan, šetališni koridor je izveden nasipanjem bijelog šljunka granulacije od 4 do 8 milimetara. Ruta je vizuelno zaštićena sa mora, duž ivica – od prirodnog kamena sa lokacije, u boji prirodnog okruženja da ne narušava izgled. Visinska razlika nivoa staze je prevaziđena širokim stepeništima od četinarskih oblica.
Zaštitna ograda je napravljena za svaku lokaciju. Zavisno od prirode terena negdje su to drvene letvice, na nekim mjestima prirodne grane koje su pričvršćene na postojeće zelenilo, a drveni stubići su postavljeni na lokacijama na kojima je bila potrebno obezbijediti dodatnu zaštitu.
Silazak na dvije prirodne plaže duž staze omogućavaju drvene stepenice koje će biti uklonjene nakon ljeta.
Građanska lista Narod Pobjeđuje kao predvodnik nove lokalne vlasti u Tivtu ispraviće nepravdu koju već 13 godina aktuelna DPS-SD-HGI vlast nanosi porodicama radnika bivšeg Arsenala koje još nemaju riješeno stamebo pitanje i konalno će realizovati projekat izgradnje stambeno-poslovnih obhekata na lokaciji Lukovića barake koji DPS u Tivtu na svaki način opstruira već godinama.
Obećali su to danas na konferenciji za štampu odbornički kandidati NP Budimir Cupara i Slobodan Bulajić, inače nekadašnji sindikalni prvaci bivšeg Arsenala koji su prije 13 godina sa Vladom postigli sporazum o zajedničkoj realizcaji projekta Lukovila barake gdje je krov nad glacom trebalo da dobije 70-tak radnika bivšeg vojnog brodogradilišta. Cupara je juče podsjetio na genezu ovog problemai naglasio da je projekat Lukovća barake u međuvremenu počela da u dva zadnja izboran ciklusa Tivćanima obećava i dosadašnja lokalna vlast predvođena DPS-om, ali da je ona u tome zapravo bila vrlo neiskrena i nije brinula za probleme radnika, ali i dvadesetak porodica koje sada žive u neuslovnim objektima na tom lokalitetu.
“Podsjetimo se, gradonačelnik Siniša Kusovac )DPS), kada je njegovo stambeno zbrinjavanje u pitanju, zahvaljujući svom položaju, ekspresno je stvorio uslove za dodjelu kredita sebi lično. Koncem 2017. godine, u roku od 10 dana od dana donošenja odluke o raspisivanju poziva za dodjelu kredita, po tom osnovu je preuzeo sredstva iz trezora Opštine Tivat. Tu su mu, bez trunke kajanja, pristrasno i poltronski, pomogli članovi komisije koje je okupio odmah nakon sjednice SO Tivat dok se klupe nisu ohladile. Ignorisali su činjenicu da je bio vlasnik tri stana, a što je nepobitno dokazano u njegovom imovinskom kartonu koji je lično popunio i predao Agenciji za sprječavanje korupcije. Kao što se danas „vadi“ zbog nedostojnog kršenja mjera za borbu protiv epidemije, tako se i tada nemušto „vadio“ da „je mislio“ da je vlasnik stambene jedinice u zgradi u naselju Pod kuk, koju je navodno otkupio tek nakon dodjele novog kredita. O dvije druge stambene jedinice da ne govorimo. Građanima Lukovića baraka nije pomogao u sve četiri godine mandata u izvršnoj vlasti bez obzira na pripremljeni revidovani projekat iz 2014. godine.”- naveo je Cupara.
Istakao je da Kusovac do danas nije u pisanoj formi odgovorio na predlog koji u je NVO “Arsenal” pravni sledbenik sindikata te firme, u oktobru 2017. dostavila oko modela finasiranja izgradnje novih objekata na Lukovića barakama, već je, kako je istakao, Kusovac vršio pritisak da dio bivših radnika Arsenala odustane od gradnje stanova.
“Zašto? Zato da bi on bio motivisan da uđe u realizaciju projekta i motiviše svoje partnere koji su, to znaju i ptice na grani, odavno bacili predatorsku šapu na ovu lokaciju”- istakao je Cupara, dodajući da se Kusovac na taj način oglušio o zaključke Vlade i odluku SO Tivat iz 2008, dogovor sa Ministarstvom odbrane iz 2017. a nije se izjasnio ni na predlog Protokola o regulisanju međusobnih odnosa koji su u februaru 2018. godine dostavili predstavnici MO CG.
Za svo to vrijeme Kusovac i državni čelnici iz redova DPS-a bi povremeno obilazili ovu lokaciju i kao gotovu stvar, obećavali izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa za koji do danas ni lopata nije zabodena. Cupara je kazao da će NP kao predvodnik nove lokalne vlasti to ispraviti i da će konačno realizovati priijekat u kome će stanove dobiti 75 porodica radnika Arsenala, 10 porodica pripadnika Ministarstva odbrane, 8 poridica zaposenih u Opštini i 14 porodica stanara aktuelnih dotrajalih objekata na tom placu.
Bulajić je podsjetio na uništenje kompketne industrije u Crnoj Gori u posljendjih 30 godina i na to da je sindikat Arsenala pred gašenje te firme, upozoravao Vladu da to ne treba raditi.
“Naši argumenti da može naići situacija kada neće biti prihoda od turizma, naišli su
na podsmijeh od strane vladinih predstavnika, uz obrazloženje da se to ne može dogoditi. Sada vidimo koliko smo bili u pravu , jer ove godine zbog pandemije izazvane virusom korona, od turizma neće biti nikakvih prihoda.”- istakao je on dodajući das u Vlada i Opština Tivat u međuvremenu zaboravili na potpisanu obavezu da radnicima i penzionerima Aesenala pripadne najmanje 70% prihoda od prodaje njihovog bivšeg pogna Opatovo.
“Vojska CG je napustila pogon Opatovo i stekli su se uslovi za privatizaciju. Međutim, Vlada Crne Gore i Opština Tivat po tom pitanju nije preduzela ništa. Realizacija pomenutog sporazuma je poslednja stvar na koju misle. Očigledno im je prepreka sporazum po kome moraju isplatiti, po našim procjenama, minimum 7.000 € svakom penzioneru ili bivšem radniku Arsenala, odnosno članovima njihovih porodica. Lista NP će se boriti da se konačno stvore uslovi za valorizaciju potencijala ovog vrijednog resursa. Vršićemo pritisak na Vladu Crne Gore i aktivno raditi na pronalaženju strateškog partnera – investitora za kupovinu zemljišta i izgradnju novog turističkog kompleksa ili nekog drugog privrednog objekta. Na taj način ćemo omogućiti isplatu privatizacionih prihoda bivšim radnicima remontnog zavoda i otvaranje novih radnih mjesta, što treba biti imperativ svake lokalne uprave.”- poručio je Bulajić.
Za građane Crne Gore više nema restrikcija u pogledu ulaska u Srbiju i ta odluka počinje da važi od sutra, subota 15. avgust, kazala je epidemiolog Darija Kisić Tepavčević nakon sjednice Kriznog štaba, javili su srpski mediji.
“Svi građani koji u Srbiju dolaze sa teritorije Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Bugarske i Rumunije treba da imaju negativan PCR test koji nije stariji od 48 sati”, odlučeno je danas na sjednici Kriznog štaba na kojoj je razmatrana trenutna epidemiološka situacija oko koronavirusa.
Ta odluka važi od sutra, 15. avgusta, i ne odnosi se na građane Srbije koji dolaze sa teritorija tih zemalja.
Ranije danas je direktor Instituta za javno zdravlej Boban Mugoša najavio da će Crna Gora od sjutra otvoriti granice sa Srbijom.
Kultura, informisanje i NVO sektor su možda i ponajbolje razvijene oblasti u Tivtu, ali je vrijeme za kvalitativne iskorake pa je krajnje je vrijeme da Tivat dobije lokalnu televiziju.
Poručili su to danas iz građanske liste „Goran Božović- časno i odgovorno za bolji Tivat“ (GB) koja učestvuje na lokalnim izborima u tom gradu 30.avgusta.
Oni smatraju da su građani Tivta, ali i Crne Gore „uskraćeni za brojne informacije i raznovrsne sadržaje u tv formatu“ i naglašavaju da je „suludo da Tivat u današnje vrijeme intenzivnog razvoja i raznovrsnosti sadržaja zavisi od volje i vremena TV dopisnika i angažovanja skupih agencija iz drugih gradova, kao i da Tivćani čekaju priloge iz svog grada u nekoliko sekundi na televizijama nacionalne frekvencije.“
„Kao grad u kojem ima mnogo dešavanja na raznim poljima, na dnevnom nivou u toku cijele godine, kao i sama potreba stanovništva za sve većom informisanošću u skladu sa savremenim načinom života, formiranje lokalne televizije objedinjene sa postojećim lokalnim radiom (RTV Tivat) je i više nego opravdano, čime će informisanje u Tivtu biti značajno unaprjeđeno, a žive slike na razne teme iz Tivta će biti poslate širom svijeta u novom formatu.“-poručili su iz liste GB.
Navode i da je s obzirom da je Elaborat o opravdanosti reorganizacije JU Centar za kulturu Tivat i osnivanju JU Gradska biblioteka i JU Tivatsko pozorište „usvojen u nelegalnom produžetku mandata aktuelne vlasti zbog epidemiološke situacije“, neophodno još jednom razmotriti ovakvu segmentaciju Centra za kulturu.
„U slučaju valjane argumentacije u pravcu opravdanosti ovog ozbiljnog poduhvata, treba strogo stručno i profesionalno pristupiti formiranju pomenutih ustanova, kako bi se zaista unaprijedile navedene djelatnosti, uz optimizaciju troškova. Kao vršioci nove vlasti, insistiraćemo na brendiranju grada kroz selekciju kulturno-zabavnih manifestacija na osnovu jasnih kriterijuma, među kojima će se isticati jasan doprinos kako kulturnom naslijeđu, tako i ekonomskim i turističko-promotivnim benefitima. Opština Tivat neće više biti poligon za realizaciju snobovskih želja i nauma režimskih kadrova iz cijele države, koji ciljano kidišu na Tivat „jer Tivat ima para“, dok poltronska lokalna vlast ne smije odbiti partijske naredbe, i ogromnim novcem podržava iste, a domaće organizacije i manifestacije zanemaruje iz raznih razloga, pa čak i političkog revanšizma prema društveno-odgovornim aktivistima.“- naveli su iz te liste.
Smatraju da treba osnažiti institucionalnu podršku za NVO sektor, „koji je bar što se kulture tiče, kvalitetom među najistaknutijima u Crnoj Gori“.
„Uvećaćemo godišnji budžet za NVO sektor, ali i formirati jasne kriterijume za finansiranje njihovog rada. Opština će znati vrijednovati volonterizam i entuzijazam naših građana koji nesebično doprinose razvoju naše lokalne zajednice u raznim oblastima. S tim u vezi ozbiljno ćemo raditi na rješavanju hroničnog problema nedostatka adekvatnog prostora za rad nevladinih organizacija.“- obećali su iz ove građanske liste.
Dvije autonomne uprave u Španiji su, kao mjeru protiv brzog porasta novih slučajeva zaraze koronavirusom (COVID-19), uvele zabranu pušenja na otvorenim javnim mjestima.
Zabranu puštenja na javnim prostorima bez fizičke distance najprije je uvela pokrajina Galicija, a pridružila su im se i Kanarska ostrva.
Odluka je donesena nakon što su zdravstveni radnici upozorili da oni koji se pušeći ne pridržavaju pravila nošenja maske u javnim otvorenim prostorima mogu biti efikasni u širenju virusa.
U odluci je navedeno kako je pušenje zabranjeno, ne samo na javnim mjestima kao što su ulice i parkovi, već i na terasama restorana i kafića.
Vlasti su još jednom naglasile da je neophodno da građani koriste masku čim izađu iz kuće, održavaju fizičku distancu i paze na higijenu i tako sprečavaju širenje virusa.
Osim u Galiciji i Kanarskim ostrvima i u drugim pokrajinama u Španiji se razmatra mogućnost uvođenja zabrane pušenja.
U Španiji je u posljednja 24 sata zabilježeno 2.935 novih slučajeva zaraze koronavirusom.
Investiciono razvojni fond (IRF) je u proteklom periodu značajno podržao kotorske preduzetnike, a u prilog tome govori i 72 miliona eura, koliko je do sada plasirano u ovu opštinu. U posljednje tri i po godine IRF je plasirao u kotorsku opštinu 38 miliona eura, od čega samo u ovoj godini blizu 11 miliona eura. Kako je ocijenio predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević, Fond zajedno sa Opštinom pokazuje izuzetne rezulatate u dijelu podrške privredi Kotora.
Vukčević je prilikom sastanka sa predsjednikom Opštine i privrednicima iz tog grada najavio da će dobru praksu nastaviti i u narednom periodu.
“Razgovarali smo sa kotorskim preduzetnicima u nastojanju da riješimo njihove probleme, u okviru trećeg paketa mjera Vlade, a koje se odnose na Investiciono-razvojni fond. Ističem da ćemo u saradnji sa Opštinom Kotor definisati različite modele koji će biti u funkciji onih privrednika Kotora koji su pogođeni ovom situacijom. Prije svega, mislim na turističku privredu, ali i ostale djelatnosti svakako ćemo podržati kroz naše kreditne linije i reprograme, da prebrode ovu kriznu situaciju” – kazao je Vukčević. On je dodao da će IRF tražiti modele za prevazilaženje krize kad je u pitanju zakup ugostiteljskih objekata u Starom gradu.
“Siguran sam da ćemo uskoro govoriti o mnogo većim investicijama u Kotoru, tu prije svega mislim na proširenje kapaciteta Luke Kotor. Već smo obavili razgovor sa predstavnicima tog preduzeća i definisali strateške korake u narednom periodu. Smatram da ćemo već sljedećeg mjeseca definisati i prve kreditne linije koje će biti usmjerene ka tome da se povećaju kapaciteti ovog preduzeća za onaj period koji slijedi. To će omogućiti veći broj stranaca, veći broj gostiju i u krajnjem će rezultirati povećanjem prihoda kotorskih privrednika, i svakako već naredne godine rezultirati i bojim finansijskim efektima u odnosu na ovaj period pandemije”- poručio je Vukčević.
Na sastanku su, kako je kazao prvi čovjek Opštine Željko Aprcović, dogovoreni modaliteti i mogućnosti aplikacija akcionarskog društva Luka Kotor za dobijanje kreditne podrške za gradnju pilona, produžetak i rekonstrukciju marinskog dijela i prostora koji neposredno korespondira sa samom Lukom.
Sa satanka
“Dogovoreno je da se urgentno završi projektno-tehnička dokumentacija i da AD Luka Kotor aplicira za kreditna sredstva. Očekujemo da ćemo da kraja ove godine imati značajnu investicionu aktivnost u smislu onog što jesu obaveze AD na osnovu koncesionog ugovora potpisanog sa Vladom Crne Gore”, naveo je Aprcović.
On je dalje istakao da je u svrhu pomoći kotorskoj privredi održan sastanak i sa dijelom kotorskih privrednika gdje su se iskristalisali zaključci u smislu koncipiranja i pomoći IRF-a i lokalne samouprave. Riječ je o određenim kreditnim linijama koje će kotorskoj privredi pomoći da prevaziđu aktuelnu krizu.
Kotor jun 2020. – foto Boka News
Kotorski privrednici, kako je poručio Aprcović, izuzetno su zadovoljni budući da će ta dva subjekta u narednih 15 dana napraviti okvir i tražiti prave modelitete i u vidu eventualnog produženja rokova zakupa.
“Polovinom maja smo obavili preliminarne razgovore i imali ideju koju smo sad razradili sa gospodinom Vukčevićem, predsjednikom Aprcovićem i njegovim timom. Zadovoljni smo. Naše ideje su takve da iziskuju malo duži rad, nakon čega će se ući u proces koji je vrlo interesantan i trebalo bi da bude realizovan na obostrano zadvoljstvo. Cilj nam je da u isitom broju, ili što većem broju dočekamo mart i april 2021. godine, što je i poenta cijele priče”, poručio je Dušan Samardžić iz NVO Kotorski privrednici.
Rajko Milunović
Predstojeću sezonu iščekuju i ostali ugostitelji iz ovog primorskog grada, među kojima i Rajko Milunović predsjednik Unije poslodavaca Kotor koji je takođe prisustvovao sastanku.
“Kao što znate, COVID-19 pandemija napravila je štetu cijelom svijetu pa smo pokušali da nađemo neki zajednički jezik kako bismo postojeću krizu prevazišli kroz kreditne linije specijalno od IRF-a. Tom prilikom, svi smo izašli zadovoljni, budući da je IRF u saradnji sa Opštinom, iznašao rješenja koja bi mogla da pomognu i daju dobre rezultate za nas ugostitelje. Generalno, naš stav nakon sastanka je veoma pozitivan”, istakao je Milunović.
