Turistička organizacija opštine Kotor organizuje koncert jazz muzike “Đorđe Obradović quintet” na risanskoj pjaci dana 10. avgusta 2019. godine (subota) sa početkom u 21 sat.
“Đorđe Obradović quintet” čine: jazz vokalista Đorđe Obradović koji je diplomirao moderno pjevanje na L’Aula Conservatori de Musica Moderna y Jazz u Barseloni, porijeklom iz Risna, saksofonista Max Kochetov (prvi alt saksofonista Big Benda RTS-a), klavirista i jazz pijanista Andreja Hristić, kontrabasista Borisa Šainović i bubnjar Miloša Grbatinić.
Repertoar čine bezvremenski instrumentali obogaćeni vokalo
Rekordan broj turista zabilježen je danas na raftingu rijekom Tarom, saopšteno je iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG).
Kako su kazali iz tog javnog preduzeća, današnji rekord po broju turista koji su bili na raftingu Tarom je vrhunac promotivnih efekata.
„Turizam u nacionalnim parkovima ostvaruje ovih dana rekordne rezultate. Iščekivani rekord se desio upravo danas na raftingu rijekom Tarom, a juče na Skadarskom jezeru“, kaže se u saopštenju NPCG.
Te vijesti su, kako se navodi, upravo zabilježene u novokreiranom softveru ePosjetilac koji omogućava NPCG da u realnom vremenu raspolažu tačnim podacima o broju i strukturi posjetilaca, kao i opredjeljenju koji vid aktivnog odmora realizuju u našim parkovima.
„Poseban razlog za ponos i ovaj uspjeh posjeta, iz nacionalnih parkova objašnjavaju činjenicom koja potvrđuje da je Crna Gora na mapi turističkih destinacija posebna jer je očuvala prirodne vrijednosti“, kazali su iz NPCG.
Prema njihovim riječima, u fokusu medijske javnosti je i posjeta Bila Gejtsa, jednog od najpoznatijih svjetskih ličnosti, nacionalnom parku Durmitor i raftingu Tarom, što ide u prilog činjenici da vjerujemo da smo promotivnim aktivnostima uspjeli da pozicioniramo Nacionalne parkove Crne Gore na turističkoj svjetskoj mapi kao najatraktivnije destinacije, poručuju iz NPCG.
Taj rezultat ujedno je potvrda da se turizam u Nacionalnim parkovima ne događa, već da se uz kvalitetno planiranje, promotivne aktivnosti i organizovani rani rad tokom svih dvanaest mjeseci mogu napraviti veliki iskoraci. Jedan od primjera kada se radi o raftingu je svakako činjenica da smo značajno unaprijedili infrastrukturu kako bi poboljšali ovaj segment ponude, rekonstruisali smo polazišta za raftere i instalirali sistem kabina koje su u funkciji samih raftera.
NP Durmitor – Crno jezero – foto Boka News
Veliki iskoraci i uspjeh posjeta,rezultat su napornog rada JPNPCG i saradnje svih zainteresovanih strana iz turističke privrede Crne Gore. Porast investicija koje se ulažu u nacionalne parkove iz godine u godinu govori o tome da je država Crna Gora itekako zainteresovana za zaštićena područja, njihovo očuvanje i razvoj na održivom principu – poštujući zakone prirode i ekološke principe.
Do izražaja sve više dolazi i gastro turizam, koji je posljednjih godina u porastu, što utiče na lokalne ekonomije, te generiše prihode svih preduzetnika koji svoje biznise ostvaruju u zonama koje gravitiraju crnogorskim parkovima. Za kraj sezone i godine, očekujemo slične rezultate, a predviđanja naših eksperata govore da će se taj trend nastaviti u idućim godinama, kaže se u saopštenju.
Promocija knjige Vande Babić na brodu foto D. Redžo
1 od 4
Promocija knjige
Vanda Babić
Promocija knjige
Portreti mog vremena
U nesvakidašnmjem ambijentu – na brodu „Katica“ u akvatorijumu kod ostrva kod Gospe od Škrpjela, pod zvjezdanim nebom, promovisana je zbirka poezuije „Crta na dlanu“ dr Vande Babić, Tivćanke koja živi i radi u Zadru kao profesorica kroatistike na tamošnjem Univerzitetu.
Promociju njene zbirke koju su ilustrovali poznati crnogorski likovni umjetnik Dimitrije Popović i njegova supruga Jagoda, priredio je Centar za kuturu Tivat u sklopu Festivala mediteranskog teatra “Purgatorije”.
Direktor CZK Tivat profesor Neven Staničić istakao je da je Vnada Babić vrlo specifična pjesnikinja zahvaljujući spletu svog jedinssvenog karaktera i stručnoj vokaciji dame od nauke.
“Dakle, potpuno samosvojesna svoje proživljene intimnosti i naše opšte ravnodušnosti spram nje, Vanda spaja ta dva svijeta u jedno, postigavši svojim pjesmama da taj spoj postane opšte mjesto. Malo je pjesnika koji su to uspjeli i malo je ljudi koji su sebi kadri priznati da njihova intima može, al ne mora ništa da znači. A ona je ponudila svjesna šta sve to može da proizvede.“ – istakao je Staničić.
Vanda Babić foto D. Redžo
Novinar, puiblicista i pjesnik Dragan Popadić je naglasio da poezuju Vande Babić prvenstveno karakteriše nježnost.
“U ovom surovom, grubom i hladnom svijetu svima je teško, pjesnicima ponajviše. Otuda ne može a da vas ne uzbudi nježnost u poruci pjesnikinje Vande Babić. Kao da je pjesnikinja pogodila naše misli i želje, a nismo ih znali tako lijepo iskazati. Oko nas je mnogo tuge, mnogo suza a pjesnikinja poručuje: „Ne da se suza pretvoriti u riječ, Ne da se tuga pretvoriti u pjesmu“. Otvara se i pitanje moći, odnosno nemoći riječi. Koliko su riječi uopšte sposobne da iskažu naša osjećanja. Riječi su nesavršene. Da bismo shvatili današnji svijet, služimo se jezikom koji je ustanovljen za jučerašnji svijet. Cijela ova zbirka odiše ljubavlju. Jer nakon svega ostaje Vjera, Nada i Ljubav – to troje. Al, najvažnija je ljubav – tako je pjevao još Sveti Pavle, a to poručuje i ova zbirka.”- istakao je Popadić.
Istakavši da je ovu zbirku imao prilike čitati jopšdok je bila u rukopisu i da je ona na njega ostavila snažan utisac, književnik Miraš Martinović je poručio da su “najbolje one pjesme koje se pišu iz potrebe, koje su duboki proizvod trenutka, a samim tim i garantovana vječnost.”
“Sve pjesme iz “Crte na dlanu” zapravo su su jasne kao crta na dlanu, osobene kao ta linija koja je kod svakog drugačija. Vanda Babić je ovim pjesmama je mjerila trenutke svog života, one najdublje i najupečatljivije, ali i one neobavezne koje svi ljudi proživljavaju, ali ih ne osjete na način kako to čine pjesnici i ne ostave trag na njima. Pjesme Vande Babić su tragovi života, duboki tragovi koji su ostavili otiske na njenoj duši, pisane kao svakodnevica za vječnost. Iskreno, zato dubinske. Kao gnome urezane u vrijeme, u kamen.”- istakao je Martinović.
Osvrćući se na neuobičajeni ambijent u kome se održava promocija, slikar Dimitrije Popović je naglasio da je “more dojilja umjetnosti”.
“To mi se upravo čini kod Vande, da je taj uticaj mora i Boke bilo njeno izvorište. To je oblikovalo ljepotu njene poezije. Supruga i ja smo dobili zadatak, koji smo sa zadovoljstvom prihvatili, da likovno obogatimo zbirku. To je bio izazov, iako ne volim riječ ilustracija. Ne možete ilustrirati napisano. Razmišljajući kako likovno oblikovati Vandine stihove, supruga i ja smo likovno artikulirali ono što smo osjećali da ti stihovi govore, i kako djeluju na nas. Korice su lična karta knjige. Razmišljao sam na koji način tu crtu na dlanu da oblikujem. Smatrao sma da ta šaka mora biti otvorena, iskrena, sa tom lijepom renesansnom glavom, likom. Preko te ruke je ta crta na dlanu. To je istovremeno i oznaka sudbine umjetnika, književnika, strast i ljepota, ali i rez, nešto što život određuje kao jednu manje lijepu dimenziju. I to je ono što poeziju čini posebno zanimljvom, da taj život čini podnošljivim.”- zaključio je Popović.
Sama pjesnikinja Vanda Babić istakla je svoju neraskidivu privrženost zavičaju –Boki i Tivtu kojima se uvijek sa radošću vraća.
“Umjetnost je ono što nas podsjeća koliko smo prolazni i u tome koliko smo snažni i koliko nas ima i kad nas nema i kad nas ne bude. Uronjeno u bojama ljubavi, upravo je to ono što nam je činiti. Dijeliti se u milion ljepota, zagrljaja, dobrih želja. Onog drugog, zavisti i jala ima i previše.“ – rekla je Vanda Babić.
Stihove iz njene zbirke “Crta na dlanu” nadahnuto je govorila Jelena Božović.
Thio Džejms je Ivan, mladi, talentovati i pametni kradljivac, koji želi da se povuče iz tog posla i započne novi život. Emili Ratajkovski je Elis, glumica na početku karijere, koju progone prijestupi iz prošlosti i dugovi iz Holivuda. Ovo dvoje otpadnika će se udružiti da zajedno sprovedu posljednju prevaru
NVO „Kalafatska radionica Bokovac“ iz Bara najavljuje početak realizacije projekta CattaroSail čije aktivnosti će obuhvatati obuku mladih jedriličara u Kotoru, organizovanje manifestacije “Dani jedrenja” i regate na drvenim tradicionalnim jedrilicama.
Ove aktivnosti dio su projekta CattaroSail, koji se sprovodi u opštini Kotor, a podržan je u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD). Projekat sprovodi „Kalafatska radionica Bokovac“ iz Bara, u saradnji sa NVO „Kamelija“ iz Kotora i jedriličarskog kluba „Lahor“ iz Kotora.
Foto JK Jugole Grakalić
Realizacija aktivnosti u okviru projekta CattaroSail trajaće 10 mjeseci. U prvom mjesecu realizovaće se promotivne aktivnosti na tradicionalnoj kotorskoj manifestaciji „Bokeška noć“. Nakon promotivnih aktivnosti realizovaće se teorijska i praktična obuka mladih u jedrenju na tradicionalnim drvenim barkama. U prvom dijelu 2020. godine biće izrađena studija o jedriličarstvu. Sadržaj studije će uključivati kulturu jedrenja u Crnoj Gori, značaj jedriličarstva za Boku kotorsku kao i istoriji jedriličarstva u Crnoj Gori.
Regata Arsenal kup
Planirano je da jedan vikend u poslednjem mjesecu realizacije projekta bude posvećen događaju pod nazivom “Dani jedrenja”, tako što će se u subotu organizovati kulturno zabavni program, a u nedjelju regata. Na ovom događaju govoriće se o povezansoti kulture Boke kotorske i hrvatskog primorja, prije svega povezanost drvene brodogradnje u Hrvatskoj i Boki Kotorskoj.
ReLOaD program finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa opštinama Kotor, Tivat, Nikšić, Pljevlja i Podgorica.
Izvršni direktor Pomorskog saobraćaja i suvlasnik te kompanije, podgorički biznismen Dejan Ban napravio je incident prije par dana na aerodromu Tivat. On je kako nezvanično saznajemo svojim automobilom „mercedes“ došao pred terminalnu zgradu aerodroma i zaustavio se na mjestu gdje je saobraćajnom signalizacijom izričitio zabranjeno zaustavljenje i zadržavanje automobila. Jedan od uniformisanih policajaca koji je bio na dužnosti na aerodromu, prišao mu je i opomenuo ga da tu ne smije parkirati vozilo i naloži mu da ga ukloni, na što je vidno revoltirani Ban prvo verbalno, a onda i fizički nasrnuo na policajca kojeg je prema tvrdnjama svjedoka, i ošamario. Kolege napadnutog policajca su biznismena zbog toga odmah uhapsili.
„Tačno je da se na Aerodrom u Tivat desio događaj u kojem je građanin D.B. nasrnuo na policijskog službenika i zadao mu udarac, nakon što nije postupio po naređenju policjiskog službenika da ukloni vozilo sa mjesta na kojem nije dozvoljeno parkiranje. D.B. je lišen slobode i predat službenicima Odjeljenja bezbjednosti Tivat. Nakon konsultacija sa tužiocem protiv D.B. je nadležnom tužiocu podnijeta krivična prijava u redovnom postupku zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.”- saopšteno nam je iz PR službe Uprave policije.
Prema nezvaničnim saznanjima,dežurni tužilac u ODT Kotor je saslušao Bana i ocijenio da nema potrebe za njegovim zadržavanjem u pritvoru, nakon čega je biznismena pustio da se u daljem toku postupka brani sa slobode.
Braća Dejan i Dušan Ban važe za osobe bliske lideru DPS i predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću sa kojim je jedan od njih i u kumovskim odnosima. „Pomorski saobraćaj“, firma koja ima monopol na jedinoj trajektnoj liniji u državi, je već 15 godina u većinskom vlasništvu braće Ban. Oni su 2004. tada državnu firmu koja je bila u većinskom vlasništvu Fonda PIO i svojom zaradom dopunjavala hronično deficitarni crnogorski penzioni fond, po odluci Savjeta za privatizaciju, dobili bez javnog tendera, kupovinom državnih akcija na berzi. Za to je firma Prohouse u kojoj su braća Ban sarađivala sa Željkom Mihailovićem, državi platila 1,2 miliona eura, od čega samo 680 hiljada eura u kešu, a ostatak obveznicama stare devizne štednje koje je prethodno kupili po diskontovanim cijenama.
Tog 24. aprila u Budvi se oprostio od svog Primorca, nakon meča za treće mjesto u crnogorskom prvenstvu protiv Katara stavio je tačku na bogatu karijeru.
Ne bi to, međutim, bio Antonio Petrović da se sve završi na takav način popularni Toni će posljednje zbogom sportu koji ga je proslavio, reći u svom Kotoru, 14. avgusta na revijalnom meču između ekipa “Primorac 2009.” i “Tonijevi prijatelji”…
“Nisam želio baš da odem bez pozdrava sa mojim Kotoranima, Beštijama, prijateljima… Nadam se da ćemo se okupiti, lijepo družiti i da će to biti noć za pamćenje”, rekao je Petrović za Dnevne novine osam dana prije zakazanog spektakla.
Meč je planiran da počne u 20 sati na otvorenom, ljetnjem bazenu, pod zidinama Drevnog grada. Te srijede, oni koji znače nešto u vaterpolu, Kotoru, Crnoj Gori, ali i Evropi i svijetu biće tu, da uveličaju Tonijev oproštaj.
“Plan je bio da okupim saigrače iz ekipe Primorca koja je bila prvak Evrope 2009. godine i sem nekih otkaza usljed ranije planiranih obaveza (Darko Brguljan i Boris Pavlović), trebalo bi da većina tog sjajnog tima bude tu. Mađari (Štajnmec i Kiš) su potvrdili dolazak, stići će i Slovak Juraj Zatovič, domaći će svi doći (Zdravko Radić, Draško Brguljan, Damir Crepulja, Vjekoslav Pasković, Dragan Drašković, Bojan Milošević, kapiten Nebojša Milić)… Zašto baš taj tim? I zbog titule prvaka Evrope, jer mi je to najdraža titula u karijeri, ali i zbog činjenice da sam se nakon toga ustalio u reprezentaciji, postigao sve što sam postigao u karijeri. Ta noć na riječkoj Kantridi je bila prekretnica, nešto što se ne zaboravlja”, objašnjava Petrović, koji je uz Primorac, nastupao za Salerno, Savonu i riječko Primorje.
Na suprotnoj strani bazena naći će se takođe velika imena vaterpola.
“Uz veterane Primorca, igrače sa kojima sam počinjao kao klinac da igram na kotorskom bazenu, stižu i nekadašnji moji saigrači u reprezentaciji i klubovima Veljko Uskoković, Ivan Bjelobrković, Leka Ivović, Nenad Vukanić, Damjan Danilović, Frano Vićan, Ivan Krapić, Nikola Dedović, Anđelo Šetka, čekam potvrdu Borisa Zlokovića i Sandra Sukna, dok je Vlado Gojković morao da otkaže, jer je u tom trenutku u Gruziji na Evropskom šampionatu za igrače ispod 17 godina”.
Na klupama dva velika tima će sjedjeti…
“Na strani Primorca Zoran Maslovar, koji me je uveo u vaterpolo, bio moj prvi trener, a na drugoj Emil Nikolić. Uz nezaobilaznog doktora Đorđa Klajna, to će biti stručni štab. Šteta što zbog obaveza u Japanu neće biti Ranka Čapra Perovića, kao i negovog pomoćnika u šampionskoj ekipi iz 2009 Vida Lompara, koji je u stručnom timu našeg vaterpolo U17 reprezentacije”, istakao je Toni, uz pozivnicu za sve one koji vole vaterpolo.
“Ulaz je naravno besplatan, siguran sam da ćemo se lijepo družiti, da će to biti noć za pamćenje”.
Kao ona majska u Starom gradu po povratku iz Hrvatske sa ogromnim peharom prvaka Evrope. Fešta za sva vremena.
“Taj doček će prepričavati generacije. Ostaje vječno u srcima svih. Neka bude bar približno tome, a znam da će se moji Kotorani i Beštije potrduti da sve prođe kako treba”, zaključio je Petrović.
U Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru nalazi se 101 pacijent koji, prema medicinskim protokolima, više ne bi trebalo da boravi u toj ustanovi, a do sada je riješen problem samo jednog koji je smješten u domu za stare, piše Pobjeda.
Ministarstvo zdravlja zatražilo je od resora rada i socijalnog staranja da prioritetno pronađe smještaj za 11 pacijenata iz Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru.
Iz Ministarstva zdravlja su potvrdili informaciju da je do sada jedan pacijent smješten u domu za stare, ali nijesu odgovorili na pitanja gdje će da budu zbrinuti preostali pacijenti iz Dobrote.
Generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu, Mevlida Gusinjac, kazala je da se u bolnici u Dobroti nalazi 101 pacijent koji, prema medicinskim protokolima više ne bi trebalo da boravi u bolnici, ali da su zatražili od Ministarstva rada da prioritetno riješi status njih 11.
Kako je navela, predložili su, kao jedno od mogućih rješenja, da pacijente smjeste u domove za stare i na taj način krenu da rješavaju taj dugogodišnji problem.
Prema njenim riječima, za sve pacijente iz te grupe, pokrenut je postupak za pribavljanje dokumentacije za smještaj u dom starih i poslata medicinska i ostala dokumentacija iz bolnice.
„Na predlog Ministarstva zdravlja za deinstitucionalizaciju 11 pacijenata, Ministarstvo rada i socijalnog staranja je odgovorilo da je za jednog pacijenta realizovan smještaj u domu starih, te da nekoliko nekoliko pacijenata čeka na ovakav smještaj“ rekla je Gusinjac.
Ona je objasnila da ukoliko Ministarstvo rada ne obezbijedi smještaj za te pacijente, bolnica u Kotoru će i dalje voditi brigu o ovim i svim drugim pacijentima, ali će Ministarstvo zdravlja insistirati na što bržem iznalaženju rješenje.
„Problem je višegodišnji, zato smo Ministarstvu rada i socijalnog staranja dali imena 11 pacijenata za početak, da se proces deinstitucionalizacije poslije više godina započne“, saopštila je Gusinjac.
Brošura je štampana u sklopu projekta „Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija“ u svrhu promocije uređenih pješačkih staza centralnog dijela Mljeta.
„ „Put maslina“, dugačak 20 kilometara, počinje u Babinom Polju, a vodi do Odisejeve špilje kroz stogodišnje maslinike. Staza „Sakralno blago Babinog polja“ je kratka kružna, prolazi kroz samo mjesto Babino Polje, a vodi do crkava i kapelica koje svjedoče kršćanskoj tradiciji otoka još od 11. stoljeća. „Put suhozida“ je 500 metara duga staza koja predstavlja upoznavanje kulturnog krajolika kojeg oblikuju polja i suhozidi čineći jedinstvenu kulturnu i prirodnu baštinsku cjelinu. Trasa uključuje i jezgra zaseoka Ocinje i Zabrežje s voltima iz 15. stoljeća. Staza „Izvori vode – stari potok“ prati potok s koritom u kamenu koji nerijetko presuši svjedoči važnosti vode za poljoprivredne djelatnosti na području Babinog polja od srednjeg vijeka do danas,“ istaknuo je načelnik Općine Mljet Đivo Market i dodao kako je cilj uređenja tematskih staza i Austrijskog puta predstaviti bogatu baštinu Otoka i osigurati dulji boravak gostiju.
Osim tematskih staza Babinog polja, uređeno je 850 metara Austrijskog puta između naselja Sobra i Babino Polje.
Uz Austrijski put i tematske staze Babino polje u sklopu projekta uređuje se Zavičajna kuća Dubrovačko primorje, Gradski muzej Korčula smješten u palači Ismaeli-Gabrielis i Muzej zlata i srebra Smokvica. Cilj projekta je stvaranje i promocija kulturne i etnografske ponude Dubrovačko-neretvanske županije pod zajedničkim nazivom „Putevima prošlosti“. Ukupna vrijednost projekta je 33.872.704,57 kuna, od čega su bespovratna sredstva 27.748.345,48 kuna. Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a provodi se kroz Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
Otvaranje izložbe “Dodiri”, autorice Dijane Lazović, bit će upriličena u petak 9. avgusta na prvom spratu galerijskog izložbenog prostora Muzeja i galerije Tivat u 21 sat.
Dijana je rođena na Cetinju 1984. godine. Diplomirala na Akademiji Likovnih umjetnosti u Milanu (Italija) u klasi profesora Italo Bressan. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2015. godine. Učesnica je brojnih samostalnih i kolektivnih izložbi kako u zemlji tako i u inostranstvu.
