Sunčano i neuobičajeno toplo vrijeme za ovo doba godine izmamilo je brojne kupače na crnogorske plaže. Milan Dobrilović okom objektiva zabilježio je skoro ljetne prizore na plaži u Herceg Novom.
Iako je sredina oktobra, a jesen uveliko nastupila, visoke temperature i dalje preovladavaju u Crnoj Gori, ali i u većem dijelu Balkana.
Dnevna temperatura danas će biti do 27 stepeni, što pogoduje za prijatno kupanje u moru. Prema podacima Zavod za hidrometeorologiju, temperatura mora iznosi od 21 do 23 stepena.
Oktobar u H. Novom – foto M. Dobrilović
Pretežno sunčano i tokom dana, meteorolozi prognoziraju jutarnje temperature vazduha od do 15, a najviša dnevna narednih dana biće od 10 do 28 stepeni.
Sunčano vrijeme te iznadprosječna toplina obilježit će i sljedeće dane.
Španjolski premijer Pedro Sánchez odbio je u subotu poziv predsjednika katalonske vlade Quima Torre na pregovore o samoodređenju Katalonije poručivši da je na prvom mjestu zakon a onda razgovori, izvijestila je španjolska javna televizija TVE pozivajući se na neimenovane izvore iz španjolske vlade.
Nakon petodnevnih nasilnih prosvjeda u katalonskim gradovima u kojima zagovornici nezavisnosti Katalonije traže oslobođenje svojih čelnika osuđenih na zatvorske kazne od 9 do 13 godina, te primjenu nezavisnosti proglašene 2017.
Torra je u subotu javno pozvao Sáncheza da sjednu za stol. Izvori iz španjolske vlade u Madridu potvrdili su da je Torra jutros telefonski nazvao no da je Sánchez poručio „da je na sastanku, te da će biti vremena za razgovore“. Sánchez mu je pri tome postavio uvjete ako želi razgovore.
„Prvo mora odlučno osuditi nasilje, priznati posao policije i solidarizirati se s ozlijeđenim policajcima a što se tiče samoodređenje, na prvom mjestu je zakon a onda razgovor“, izvijestio je TVE.
Time su se dodatno zaoštrili odnosi Barcelone i Madrida, u trenutku kada se u Kataloniji šestu noć zaredom održavaju prosvjedi.
Dio učesnika ronilačke ekspedocije Kaiser Franz Joseph I
Kaiser Franz Joseph I
Kaiser Franz Joseph I
Kaiser Franz Joseph I
Ekspedicija - Kaiser Franz Joseph I
Kaiser Franz Joseph I
Povodom 100.godišnjice njenog potapanja, u četvrtak je na olupini austrougarske torpedne krstarice „Kaiser Franz Joseph I“ u uvali Cipavica na ulazu u zaliv Boke Kotorske, održana međunarodna ronilačka ekspedicija.
Zaron na olupinu starog ratnog broda koji leži na 40-tak metara dubine u hrvatskim teritorijalnim vodama sa sjeveroistočne strane poluostrva Oštro na ulazu u Boku, organizovali su ronilački klubovi „Sea Star“ iz Molunda i „Epidaurum“ iz Cavtata. Pored ronilaca iz Hrvatske, u ekspediciji su učestvovali i ronioci iz Crne Gore, Makedonije, Novog Zelanda te Austrije od kojih su neki i članovi tamošnjeg udruženja Marineverband iz Beča, za očuvanje tradicija nekadašnje Carske i Kraljevske Ratne Mornarice Austro-Ugarske (K.u.K. Kriegsmarine).
„Ronjenje je proteklo u najboljem mogućem redu. Imali smo gotovo perfektne meteo-uslove na površini, kao i sjajnu vidljiviost pod vodom, pa je ovo bila odličlna prilika za dodatno istraživanje olupine brods „Kaiser Franz Joseph I“ i da se napravenjeni novi foto i video snimci.“- kazao nam je ronilački instruktor Dragan Gačević iz Ronilačkog centra „Marina“ u Herceg Novom koji je sa kolegama roniocima iz Cavtata i Molunta, bio jedan od organizatora ove ekspedicije. Prije nego što je u četvrtak na olupinu zarionila glavnina učesnika, Gačević i njegove kolege iz Hrvatske su se kao dobri domaćini, postarali da se zaron adekvatno pripremi, pa su se pored ostaloga, dan ranije i sami spustili na olupinu u podmorju uvale Cipavica i za krmu i pramac „kaiser Franz Josepha I“ vezali signalne plutače koje označavaju poziciju potopljenog broda.
Prema riječima Gačevića, potopljeni brod na dnu mora leži na svom lijevom boku, djelimično utonuo u mulj, pa ronioci obilaze desnu stranu „Kaiser Franc Jozefa I“ „okićenu“ brojnim ostacima parangala, mreža i sidara malih čamaca koje su na olupini izgubili ribari, pokušavajući doći do obilnijeg ulova jer u potopljenim brodovima obično žive kvalitetne vrste ribe. Na krmi broda i dalje su jasno vidljiva i čitljiva slova kojima je ispisano njegovo ime, dok na pramcu jedno od dva sidra na desnom boku i dalje stoji u svom ležištu – sidrenoj oki dok drugo nedostaje. Pretpostavlja se da je ono izvađeno sa olupine zajedno sa properlerima, propelerskim osovinama, topovima i još nekim drugim djelovima broda, tokom operacija podvodnog sječenja i vađenja vrijednih obojenih metala sa olupine, a koje je šezdesetih godina prošlog vijeka, obavila splitska firma „Brodospas“. Tada su, pored ostaloga, izvađena i dva pramčana topa „Škoda“ kalibra 150 mm, a koji se danas zapušteni i skoro zaboravljeni, nalaze na Cetinju gdje su svojevremeno donešeni da budu eksponat u Istorijskom muzeju Crne Gore.
Ekspedicija – Kaiser Franz Joseph I
Inače, stari ratni brod koji je nosio ime čuvenog austro-ugarskog imperatora Franca Jozefa I (1830-1916), gotovo je sudbinski vezan sa Bokom Kotorskom i ostavio je značajan trag u njenoj istoriji na prelazu 19. u 20. vijek. Sa svojim brodom blizancem „Kaiserin Elisabeth“, „Kaiser Franz Joseph I“ izgradjen je 1889 u brodogradilištu u Trstu. Originalno koncipirani kao tzv. „torpedo ramm kreuzer“, odnosno torpedne krstarice koje su imale i posebno ojačan izduženi donji dio pramca radi napada na neprijatelja udarom u njegov brod, ova dva broda su već u to vrijeme bili tehnološki prevaziđeni primjerak austro-ugarskog kopiranja tada prilično neuspješne francuske „mlade škole“ u ratnoj brodogradnji. Izgradnja ovog 104 metra dugog ratnog broda deplasmana 4.267 tona, koštala je tadašnjih 5. 156.884 krune.
Kaiser Franz Joseph I
„Šternekove konzerve za sardine“ kako su mornari tada zvali „Franca Jozefa“ i „Kaiserin Elisabeth“ po njihovom idejnom tvorcu, tadašnjem komadantu austro-ugarske Ratne mornarice, admiralu Maksimilijanu Daublebskom fon Šterneku, međutim, pokazali su se kao vrlo izdrživljivi brodovi koji su bez većih problema „tukli“ ne samo Jadransko, već i mnoga svjetska mora i okeane. Tako je „Franc Jozef“ naprimjer, predvodio austro-ugarski flotni odred 1895. godine na Sjevernom moru, na svečanosti otvaranja Kilskog kanala u Njemačkoj, dvije godine kasnije brod je plovio vodana istočne Azije, a 1898. bio je u Portugalu. Od 1904. do 1905. „Franc Jozef“ je rekonstruisan u laku krstaricu i izmijenjeno mu je originalno naoružanje, nakon čega je raspolagao sa ukupno 8 topova kalibra 150 mm, 16 topova kalibra 47 mm i dva mitraljeza kalibra 8 mm, te četiri torpedne cijevi kalibra 400 mm. Nakon rekonstrukcije „Franc Jozef“ ponovno plovi vodana istočne Azije, a po izbijanju Prvog svjetskog rata službuje u Boki Kotorskoj, kao stražarski brod – odnosno pokretna baterija za odbranu zaliva. Tokom rata, u nekoliko navrata dejstvovao je po artiljerijskim položajima na Lovćenu, sa kojih su Crnogorci topovima gađali Boku. Učestvovao je i u čuvenoj pobuni mornara 1.februara 1918., a za istoriju ovih krajeva „Franc Jozef“ je značajan i zašto što je upravo na njegovoj palubi 1889. potpisan ugovor između austro-ugarske mornarice i Opštine Tivat kojom je mornarici ustupljeno zemljište za izgradnju Pomorskog arsenala u Tivtu.
Kaiser Franz Joseph I
Po završetku Prvog svjetskog rata „Kaiser Franz Joseph I“ se našao među austro-ugarskim ratnim brodovi u Boki koji su predati su saveznicima- Britancima, Francuzima i Italijanima. Brodovi su razoružani i raspremljeni, a glavnina posada je iskrcana i poslana kućama. Neznatan dio posada ostao je na brodovima kako bi pomogao saveznicima pri iskrcaju naoružanja i opreme koja je skladištena na kopnu. Sva artiljerijska municija sa brodova ukrcana je na krstaricu „Kaiser Franc Jozef I“ koju je nadzirala mješovita saveznička straža. Vezan na sidrenoj plutači u uvali Žanjice na ulazu u Boku, brod se tokom jakog nevremena 17.oktobra 1919. godine, otrgnuo od plutače, i ubrzo zatim potonuo nedaleko odatle, na ulazu u uvalu Cipavica. Prema jednoj od verzija, razlog potonuća je bila sabotaža jugoslovenske strane, no za to nikada nisu pronađeni valjani dokazi.
Koordinacija ugostitelja Hrvatske najstrože osuđuje praksu pojedinih ugostitelja da na svojim menijima kriomice gostima nude prstace, unatoč tome što je to najstrože zabranjeno zakonom.
Taj je zakon donesen s jako dobrim razlogom, a izlov prstaca za posljedicu ima nedopustivo ekološko uništenje obale Jadrana. Tražimo da se vlasnike takvih ugostiteljskih objekata kazni sukladno važećem zakonu te da inspekcije i ostale nadležne službe temeljito provjere o kojim se sve objektima radi, ističu ugostitelji u svojem priopćenju.
Koordinacija pozdravlja nastojanje medija u razotkrivanju činjenice da neki ugostitelji i dalje poslužuju prstace pri čemu očito uživaju određeni stupanj zaštite državnih institucija. “Takva praksa baca ružno svijetlo na čitavu ugostiteljsku struku u kojoj većina poštuje zakone i doista se trudi opstati na tržištu unatoč do sada teškim uvjetima za bavljenje ugostiteljstvom”naglašavaju iz Koordinacije ugostitelja Hrvatske te dodaju kako Država treba osigurati ravnopravnu tržišnu utakmicu i najstrože kazniti one ugostitelje koji krše zakone usred Zagreba, pritom ne mareći za jadransku obalu koja zbog izlova prstaca trpi nesagledive posljedice.
Na tržištu prosperirati i opstajati trebaju najmarljiviji radnici i najpošteniji ugostitelji, a ne lovci u mutnom koji ne prežu ni od čega, istakuo je u ime Koordinacije ugostitelja Hrvatske izjavio je Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Primorsko-goranske županije te dodao: „Tražimo da država uređuje poslovanje u ugostiteljstvu, jedino što želimo je da nam da realni zakonodavni i porezni okvir unutar kojeg ćemo moći poslovati i opstajati na tržištu. Smatram da se bavimo za Hrvatsku izuzetno korisnom djelatnošću, ali isto tako ne mislim da smo iznad zakona. Posluživanje prstaca u nekim restoranima smatram sramotnim i kao čovjek i kao ugostitelj te tražim da se ono najstrože kazni. Neprihvatljivo je uništenje jedine obale koju imamo radi profita pojedinaca. Dugoročno nam na taj način svima režu granu na kojoj sjedimo“
CIjeli priču je pokrenuo portal Index.hr nakon razotkrivanja restorna koji poslužuju prstace, iako je to strogo zakonom zabranjeno. Zadnja dva restorana koji u poudi imaju prstace, a koje je otkrio Index.hr su zagrebački restoran Bonaca i Laganini.
Više o temi i inicijtivi portala Index.hr pogledajte OVDJE
Književno-naučnini kolokvij u povodu 100. godišnjice rođenja hrvatskoga književnika i novinara Luke Brajnovića (Kotor, 1919 – Pamplona, 2001) te predstavljanje njegovih knjiga “Oproštaji i susreti”, “Mjesečina u uljiku” i “More mog djetinjstva” održani su u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.
Književnik i novinar Luka Brajnović rođen je u Kotoru 1919., a umro je u Pamploni u Španjolskoj 2001. Nakon Drugoga svjetskog rata sve do smrti živio je u Španjolskoj. Od 1960. bio je profesor svjetske književnosti i novinarske deontologije na sveučilištu Navarra u Pamploni.
Po njemu od 1997. Komunikološka škola tog sveučilišta dodjeljuje komunikološku nagradu “Luka Brajnović”.
O Brajnovićevu književnom djelu i njegovim knjigama govorili su književni povjesničar Ivan J. Bošković, profesorica s Hrvatskih studija Matilda Kolić Stanić, hispanistica Željka Lovrenčić, književni kritičari Antun Pavešković i Božidar Petrač te Elica Brajnović Tijan.
Priređivač knjige izabranih pjesama “Mjesečina u uljiku” Božidar Petrač ocijenio je kako je Brajnović u svojoj hrvatskoj lirici misaono, jezično i iskustveno slijedio liniju hrvatskoga pjesništva i poimanje o književnom stvaranju kakve je proživio i ponio sa sobom u emigraciju.
To se, smatra Petrač, odnosi na njegov književni opus na hrvatskom jeziku, dok se njegovo pjesništvo na španjolskom jeziku sasvim drukčije poima i čita.
Naglasio je kako je Brajnović u emigraciju otišao vrlo mlad, ne napunivši ni dvadeset i sedam godina. U egzilu je nastavio s istim pjesničkim izrazom, istim tematsko-motivskim grozdovima kojima je pridružio tipične emigrantske motive domotužja, izgubljene domovine i izgubljena zavičaja, dodao je.
S vremenom se, ustvrdio je, s njegovim mijenama mijenjao i njegov pjesnički izričaj, koji je postajao sve gipkiji, plastičniji i zreliji.
Petrač tvrdi kako je u njegovu pjesništvu ostao isti tematsko-motivski kompleks, ali je postao razrađeniji, bolje izbrušen i dotjeraniji. Tomu je, ocjenjuje Petrač, pridonio i susret s hispanskom književnosti i novom sredinom u kojoj se našao i iz koje je stvarao. No, misli i sjećanja na Hrvatsku i na bokokotorski zavičaj ostali su uz posebno njegovane kršćanske duhovnosti, dodao je.
Brajnović je slikar mediteranskoga zavičajnoga pejzaža, pjesnik vjerskih ugođaja i minijaturnih slika, istaknuo je dodavši, kako on svojom drugom zbirkom pjesama postaje vjerodostojniji i uvjerljiviji pjesnički glas.
Po Petračevu mišljenju Brajnović je jedan od najvećih hrvatskih emigrantskih intelektualaca koji su se svojim neumornim i predanim radom i djelom potvrdili u novoj sredini – ne samo u Španjolskoj, nego i u cijelom hispanističkom svijetu.
Prevoditeljica Brajnovićeve memoarske knjige “Oproštaji i susreti – Sjećanja iz rata i izgnanstva” hispanistica Željka Lovrenčić podsjetila je kako su u knjizi prikupljene uspomene jedinstvenoga čovjeka koji se prisjeća djetinjstva, mladosti ratnoga iskustva, izbjeglištva i života u Španjolskoj.
U knjizi, istaknula je, prati sudbinu mladoga novinara koji je kao 22-godišnjak 1941. godine, kad je Italija zaposjela hrvatsku obalu, zbog podrugljivoga članka o talijanskom fašističkom diktatoru Mussoliniju, završio u talijanskom zatvoru.
Kada je shvatio da ga žele odvesti u Italiju, skočio je s ratnoga broda i uspio pobjeći, rekla je dodavši kako su ga poslije zatvorili i na smrt strijeljanjem osudili jugoslavenski partizani, a smrt je izbjegao zaslugom službenika koji ga je poznavao.
Ocjenjuje kako on na zanimljiv način govori o svomu životu u ratnom Zagrebu, o obiteljskom stanju, druženju s prijateljima i odluci da 1945. ode iz tadašnje Jugoslavije.
U knjizi, podsjetila je, opisuje boravak u izbjegličkom logoru u Rimu, dolazak u Madrid, život u Španjolskoj i na kraju dojmove potaknute osamostaljivanjem Republike Hrvatske.
100. obljetnica rođenja Luke Brajnovića – foto DHK
Okosnica je ovoga djela, tvrdi, život u izbjeglištvu koji opisuje iz perspektive novinara i hrvatskoga vjernika suočena s golemom tragedijom koja je pogodila mnoge Hrvate prisiljene tražiti život daleko izvan domovine.
Nakon dugoga lutanja stigao je do Pamplone i Sveučilišta Navarra, gdje su ga iznimno cijenili kao sjajna profesora i novinara, dodala je.
Osim osobne priče, naglasila je, autor je iznio i mišljenja o hrvatskom narodu i srpskoj politici prema Hrvatskoj pa je knjiga zanimljivo i napeto štivo i vrijedan dokument i svjedočanstvo svoga vremena.
Brajnovićeva kći Elica Brajnović Tijan istaknula je kako su ove knjige pečat pjesnika koji je žudio za novim obzorima, ali je očitovao i tugu za ranijim susretima.
Po mišljenju Ivana Boškovića Brajnović se danas otvara u punini svojih značajka. Osim književnih vrijednosti, ovaj je hrvatski pisac posebno vrijedan kao svjedok vremena, istaknuo je.
Njegovo djelo karakterizira nekoliko značajki, među kojima, naglasio je, posebno istaknuta biografsko/autobiografsku i migrantsko-prognaničku.
Ocijenio je kako su njegove knjige zapravo knjige dobrote, blagosti i duha u kojima nema mržnje i isključivosti. Riječ je o djelu koje otkriva autorovu strast pisanja u kojoj na Božju ljubav odgovara prijateljski i brižno prema bližnjima, naglasio je Bošković.
Knjigu izabranih pjesama “Mjesečina u uljiku” objavio je DHK, knjigu “Oproštaji i susreti – Sjećanja iz rata i izgnanstva” objavila je zagrebačka nakladna kuća AGM, a nakladnik Alfa objavio je knjigu “More mog djetinjstva”.
Luka Brajnović pisao je pjesme, pripovijesti i romane. U Hrvatskoj je bio urednik katoličkih časopisa “Luč” i “Hrvatska straža”. U Madridu je pokrenuo i uređivao reviju za duhovna i znanstvena pitanja “Osoba i duh” te nakladničku knjižnicu “Osvit”.
Tri desetljeća pisao je kolumnu u vanjskopolitičkoj rubrici dnevnika “Diario de Navarra” te uređivao časopis “Nuestro Tiempo”.
Odlikovan je Redom Danice hrvatske za osobite zasluge u kulturnom djelovanju.
O novinarstvu Luka Brajnović
„Kada se s etičkoga stajališta gledano, novinarski posao obavlja bezvoljno i apatično, a novinarstvo počesto pretvara u dvije radnje na računalu (copy – paste), onda ono može postati uzrokom nemoralnog ponašanja prema vlastitoj profesiji čiji ugled ovisi, i na tome insistiram, o dobrom glasu i ugledu osoba koje ju obavljaju. U novinarskoj profesiji duboko je ukorijenjeno etičko i intelektualno zdravlje. Ono se očituje u volji za radom, u sposobnosti brzog i ispravnog razmišljanja, u razlikovanju mogućeg od nemogućeg, dobrog od lošeg, bitnog od nebitnog“
Njujork i Sidnej od danas će biti povezani direktnom avio-linijom bez slijetanja, koja će oboriti sve dosadašnje rekorde kada su u pitanju komercijalni letovi.
Avion Boing 787-9, u kome će se nalaziti 40 putnika, preletjeće 16.000 kilometara bez slijetanja i dopune goriva. Osoblje i putnici morali su da prođu posebne mentalne i fizičke testove izdržljivosti.
Na prvom od tri „super duga“ probna leta, naučnici će pratiti efekte 19-časovnog leta, odnosno kako će putnici to da podnesu.
Australijski nacionalni prevoznik „Qantas“ planira ove godine još dva ovakva leta. Avion bi trebao da sleti u Sidnej u nedjelju ujutro, prenosi B92.net.
Broj putnika na letu od Njujorka do Sidneja je ograničen kako bi se minimalizirala potrošnja goriva i omogucilo da avion preleti 16.000 kilometara bez ponovnog punjenja.
Naučnici iz dva australijska univerziteta biće u letjelici kako bi pratili spavanje putnika, granicu izdržljivosti i potrošnju hrane. Piloti će nositi uređaj koji prati njihove moždane talase i budnost.
S obzirom na 15-satnu vremensku razliku izmedu Njujorka i Sidneja, učinak ovog putovanja biće pomno praćen.
Tivat je od 16 – 19. oktobra 2019. godine domaćin prestižnog Private Luxury Foruma koji je ugostitio 100 predstavnika i 85 agenata iz elitnog segmenta turističke industrije. Forum okuplja najeminentnije evropske profesionalce koji se bave prodajom luksuznih turističkih aranžmana, predstavnike luksuznih hotela i hotelskih lanaca Concierge kompanije.
„Činjenica da se Forum održava kod nas smatramo potvrdom nastavka razvoja Crne Gore kao cjelogodišnje luksuzne destinacije. Agenti prisutni na Forumu uvrstiće Crnu Goru u svoje turističke ponude te će, po procjeni organizatora, destinacija u narednih tri godine profitirati sa 7,2 miliona dolara dodatnog prihoda” – kazao je Ivan Gajić, direktor prodaje hotela Regent Porto Montenegro, o značaju organizacije događaja ovog profila u Crnoj Gori.
„Između ostalog diskutovalo se i o tome zašto je Crna Gora prava destinacija za privatna, luksuzna putovanja. Dakle govorimo o ljudima koji se bave finim putovanjima, individualnim putnicima, koji su spremni da plate puno novca kako bi se našli na određenoj lokaciji. Svi delegati su ovih nekoliko dana proveli svoje vrijeme u Boki, Kotoru, Luštici ali i u gradu Tivtu gdje nose odlične impresije, i radujemo se činjenici da će se brojni od njih vratiti, kako bi ovo što su ovdje vidjeli i čuli o Crnoj Gori prodali kansije i trećim stranama odnosno njihovim klijentima“ – kazao je Danilo Kalezić PR Porto Montenegra.
Porto Montenegro
Porto Montenegro je ovih dana aktivan i van Crne Gore, kao što znamo u toku je sezona sajmova nautike. U septembru mjesecu Porto Montenegro predstavio je svoju ponudu u Kanu u Sauthemptonu i Monaku.
„Oktobar mjesec je takođe mjesec kada je nautika u pitanju, i naravno pripremamo se za velike sajmove kao što su Dizeldorf u januaru, i finalizujemo nautičke aktivnosti sajmom u Dubaiju“ –kazao je Kalezić.
Nacionalne parkove (NPCG) je do sredine oktobra posjetilo 560 hiljada posjetilaca, 32 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopštili su njihovi predstavnici.
Direktor NPCG Elvir Klica kazao je da nakon uspješne ljetnje turističke sezone oni bilježe dobru posjetu i u postsezoni.
„Topli jesenji dani, posebno tokom oktobra, pružaju idealne uslove za šetnju, odmor i rekreaciju na otvorenom u zaštićenoj prirodi, te se nastavljaju dobre posjete crnogorskim nacionalnim parkovima posebno imajući u vidu organizovane posjete i školske ekskurzije“, rekao je Klica.
Nacionalni parkovi su, zahvaljujući raznovrsnosti i bogatstvu prirodnih vrijednosti, prepoznati kao zaštićena područja koja turističkom ponudom i mogućnostima za aktivan odmor u prirodi privlače brojne domaće i strane posjetioce.
Iz te kompanije su poručili da ih dobri rezultati ljetnje turističke sezone obavezuju da i u narednom periodu planiraju unapređenje postojeće infrastrukture i osmišljavanje nove.
„Ono na čemu je fokus rada u ovom periodu, nakon sumiranja rezultata ljetnje turističke sezone i sagledavanja svih aspekata koji su imali uticaja na njenu realizaciju, svakako je priprema ključnih aktivnosti u okviru Programa upravljanja za NPCG za narednu godinu“, rekao je Klica.
On je dodao da će NPCG i u narednom periodu, u saradnji sa ključnim institucijama i organizacijama, raditi na prevazilaženju izazova i unapređenja zaštite i promocije prirodnih i kulturnih vrijednosti i turističke ponude svih pet nacionalnih parkova.
Arheološki muzej iz Splita priredio je u petak u Pomorskom muzeju Crne Gore iz Kotora izložbu „Iz grada isplovi ovog“ o antičkom pomorstvu i ribarstvu Visa.
Izložba autora Borisa Čarga, voditelja arheološke zbirke Issa-Arheološki muzej Split, predstavlja antičko pomorstvo i ribarstvo otoka Visa. Naziv izložbe „Iz grada isplovi ovog“ početni su stihovi s nadgrobnog spomenika isejskog junaka Kalija, koji je stradao u borbi s Ilirima.
U ime domaćina goste i posjetioce pozdravio je direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor Andro Radulović, koji je podsjetio da je saradnja Pomorskog muzeja i Arheološkog muzeja iz Splita započeta još 2017. godine izložbom „Ljudi od željeza na brodovi od drva”.
“Palata Grgurina pravo mjesto da se predstavi ova kompleksna i sveobuhvatna izložba. Siguran sam da će ova izložba i kvalitetni katalog koji je prati, pomoći stručnoj javnosti da bolje razumije razmišljanje antičkog čovjeka i njegovo shvatanje mora i pomorstva”, kazao je Radulović.
Antičko pomorstvo i ribarstvo otoka Visa u Kotoru
“Izložba je podijeljena u nekoliko segmenata, o Jadranu koji je pozornica i Boke i Visa i svih jadranskih otoka, izložba govori spomenicima koji su nađeni na Issu, o plovidbi, amforama, o ribolovnim alatima. Uz pismenost, stari su Grci na Vis donijeli i uporabu novca, demokratiju, katastar, umjetnost i što je najvažnije za našu priču, veliko znanje o ribarstvu. Kad se pogledaju nalazi udica na paleolitiskim lokalitetima iz starog kamenog doba vidite da je oblikom koštana udica koja je ostala sačuvana manje više identična današnjoj, dakle taj alat je dosita genijalan ljudski izum, on svojoj svrsi i svojim oblikom služi od paleolitika do danas na isti način”, kazao je autor izložbe Čargo.
“Izložba govori o izvorima kako su u Antici percipirali more, kako su lovili, na koji način su lovili ribu, antički utezi za mreže pokazuju koliko su ribarski alati slični današnjima i kako se ribarsko znanje i umijeće na Visu čuvalo tisućama godina “, dodao je.
Zanimljivost je da se dio izloženih predmeta prvi put javnosti prikazan upravo u Pomorskom muzeju Crne Gore, Kotor, djelimično očuvani reljef s prikazom Tritona I. – II. st., riblji tanjir oslikan u crvenofiguralnoj tehnici IV. st. pr. Kr., olovni utezi.
Antičko pomorstvo i ribarstvo otoka Visa u Kotoru
Izložbu je otvorila arheologinja iz Kotora Vilma Kovačević, koja je povukla paralelu između Boke Kotorske i Visa, koja je kazala da kroz izložbu autor govori o našim precima, prije svega o čovjeku, kako je živio kroz predmete koje je stvarao, kako se hranio, čime se bavio…
Antičko pomorstvo i ribarstvo otoka Visa u Kotoru
Direktor Arheološkog muzeja iz Splita Damir Kliškić podsjetio je brojne posjetioce da je naučnim skupom krajem septembra o Saloni službeno označen početak proslave 200 godina te ustanove koji će se obilježavati brojnim izložbama i naučnim skupovima tokom naredne 2020.
Nema podataka o potrazi za nestalim građanima Ukrajine, članovima posade Bourbon Rhode izgubljenim tijekom potonuća u Atlantskom oceanu tri tjedna. To je izvijestila ukrajinska pravobraniteljica Lyudmyla Denisova na svojoj Facebook stranici, a prenosi Morski.hr.
“Nema podataka o potrazi za nestalim građanima Ukrajine, članovima posade broda Bourbon Rhode, koji se potopio 26. rujna 2019. u Atlantskom oceanu, prije tri tjedna. Trenutno ne postoje aktualni podaci i informacije o rezultatima potrage za šest državljana Ukrajine: Andrije Izmailsky, Aleksander Koršikov, Vjačeslav Kovalčuk, Jevgen Melgunov, Oleg Kravets i Dmytro Kozyrev. Vrijeme istječe, a rođaci nestalih građana Ukrajine ostaju bez ikakvih podataka o njihovoj sudbini “, napisala je Lyudmyla Denisova.
Apelirala je i na upravu Pomorskog centra za spašavanje i koordinaciju Fort-de-Francea, koji koordinira operacijom potrage i spašavanja radi pružanja podataka o statusu traganja za nestalih šest Ukrajinaca i njihovim hrvatskim kapetanom, Dinom Miškićem.
U međuvremenu, kompanija ‘Bourbon Offshore’, u čijem vlasništvu je potopljeni brod kojim je zapovijedao šibenski kapetan Dino Miškić koji se, uz još šest članova posade, vodi kao nestali nakon havarije na Atlantiku, na svojoj je Facebook stranici objavila je kako su organizirali misu zadušnicu te kako su održali minutu šutnje za nestale pomorce.
Njihovu objavu na Facebooku zapljusnuli su komentari razočaranih građana koji ih mole da se potraga nastavi jer bi pomorci, unatoč svemu, i dalje mogli biti živi.
– Opraštate se od ljudi koji su možda još živi! Od kojih ste digli ruke treći dan nakon nesreće. Za čiju tragediju ste Vi krivi! Licemjeri
– Zašto ne pošaljete brodove iz svoje flote da ih traže! Ljudi su važniji od novca i zarade?!
– Pokrenite se i tražite ih. Vjerojatno plutaju Atlantikom čekajući pomoć, a nemaju pojma da ste digli ruke od njih. Žalosno i sramotno.
