Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor organizuje u petak, 18. 10. u 19 sati u Atrijumu Kulturnog centra promociju romana “Jefimija žena koja čeka” i ,,Jefimija žena koja neće” autorke Minje Marđonović. Sa autorkom će razgovarati Tamara Marković.
Minja Marđonović rođena je 1989. godine u Mostaru. Na Fakultetu političkih nauka, u Beogradu, diplomirala je politikologiju, a na Studijama roda masterirala kulturologiju. Doktorantkinja je kulturologije na matičnom fakultetu, s idejom da istraživački preispita konstrukciju heteroseksualne ljubavi devetnaestog vijeka.
Pored akademske posvećenosti feminističkoj teoriji, Minja Marđonović svoju političku borbu artikuliše kroz društveno angažovanu književnost.
Usmjerena na svoj literarni, aktivistički rad, živeći neko vrijeme u Indoneziji napisala je svoj prvi roman Jefimija, žena koja čeka, ne bi li na taj način romantičnoj beletristici ponudila alternativniji pristup lično-političkom životu jedne žene.
Svojim drugim romanom “Jefimija, žena koja neće”, nastavljajući Jefimijinu životnu storiju, nemilosrdno otvara pitanja ženskog tijela, moranja i htjenja kao najvažnija lično-politička pitanja heteroseksualne žene u višedimenzionalnom patrijarhatu.
Tradicionalna jesenska izložba gljiva na riječkom Korzu, u organizaciji gljivarske udruge Ožujka iz Rijeke, bila bi kao i sve dosadašnje da se nije pojavila zanimljiva gljiva s otoka Ilovika – ilovički smrčak Morchella galilaea koji je umjesto na proljeće, odlučio izrasti – u jesen, te se otvorila zanimljiva tema »gljivarskog turizma«.
Naime, kako se moglo čuti od iskusnih primorsko-goranskih gljivara, strancima je zanimljivo – a nekima i unosno – branje gljiva po našim šumama i proplancima.
Dolaze tako autobusima s jeseni u naše krajeve gljivari-amateri kojima je to hobi, ali sve su brojniji i profesionalci koji stižu specijalnim hladnjačama i sušionicama, pustoše naše šume i odmah pobrane gljive suše u vozilima. Ima, kažu nam domaći gljivari, i onih snalažljivijih koji dolaze osobnim automobilima ili autobusima pa u apartmanima i hotelima postavljaju uređaje za sušenje gljiva.
– Tako imaju besplatnu struju i dodatno uštede pa svoje šumske izlete pretvaraju u unosan biznis i put u Hrvatsku na branje šumskih plodova, ne samo da im je besplatan, već na njemu i zarade, kažu gljivari Novom listu.
Nije im dodatni trošak niti dozvola za branje jer je ona za sve plodove, pa tako i gljive, u šumama kojima gospodare Hrvatske šume besplatna i do nje je jednostavno doći putem web aplikacija objavljene na portalu tvrtke. Takva se dozvola za osobne potrebe izrađuje za tekuću godinu i vrijedi do zadnjeg dana godine kada je izdana. Potrebno je samo odabrati upravu šuma podružnice na čijem se području skupljaju, a zatim se odabiru zakonom dostupni plodovi za sakupljanje. »Dostupni plodovi« su svi oni koji nisu strogo zaštićene vrste definirane posebnim pravilnikom. Za svaku je podružnicu potrebno napraviti novu dozvolu, a lista proizvoda koji se nalaze na dozvoli može se nadopunjavati. Kada je o gljivama riječ, iz mogućnosti branja isključeni su – tartufi. Važno je reći da je dozvolu uvijek potrebno imati kod sebe, i to isprintanu, te se mora pokazati službenoj osobi ako je ona zatraži. Sve što se ubere mora biti za osobne potrebe i ne smije se odnijeti na tržnicu, odnosno prodavati.
Ova dozvola Hrvatskih šuma vrijedi isključivo za šume i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske kojim gospodare Hrvatske šume, a za sakupljanje plodova na privatnim zemljištima treba zatražiti dozvolu vlasnika.
No, vratimo se izložbi na Korzu na kojemu su članovi gljivarske udruge Ožujka izložili čak 129 vrsta gljiva nađenih u Istri, Klani, Gorskom kotaru i na Krku, te već spomenutom Iloviku. Gljive nisu izložene »samo tako« jer se uz svaku nalazi oznaka s nazivom, ali i najvažnijim znakom – je li otrovna, nejestiva, jestiva ili zaštićena. Na ovoj izložbi puno je bilo jestivih gljiva, no isto tako i otrovnih, nejestivih i drvenastih te dvije – smrtno otrovne. Građani su se tako uživo mogli upoznati s otrovnom muharom nađenom u Istri, jestivim vrganjima, njih više vrsta, ali i primjercima jestive slinavke, jestive žuto-crvene vitezovke, jestive jelenske krovnjače i ledenjače te još puno zanimljivih jestivih vrsta. Ali, opreza nikada dosta.
– Zato ne konzumirati, dok se ne uvjerite u potpunosti o kakvoj je gljivi riječ, kažu članovi gljivarske udruge Ožujka koja kao neprofitabilna udruga od 1985. godine povezuje ljude i institucije s interesom za mikologiju, gljivarstvo i ekologiju, a ima važnu ulogu u zaštiti prirode te edukaciji. Na Korzu su, uz odrasle, malo starije građane, upravo djeca bila ta koja su pokazivala velik interes za brojne vrste gljiva.
Za svakih 359 brodova koje Kina proizvede, SAD napravi samo jedan.
Sjedinjene Američke Države okreću se azijskim partnerima kako bi se suprotstavile sve većoj kineskoj dominaciji u brodogradnji. Kina sada kontrolira ključni dio globalnih pomorskih opskrbnih lanaca kroz dominaciju u gradnji komercijalnih brodova, što predstavlja ozbiljnu prijetnju američkoj globalnoj poziciji, piše Baird Maritime.
U lipnju je južnokorejska tvrtka Hanwha Ocean preuzela američko brodogradilište Philly Shipyard u Philadelphiji za 100 milijuna dolara. Iako se čini da je iznos relativno malen, ovo preuzimanje označava značajan iskorak za strane brodograditelje u sektoru koji je tradicionalno bio strogo zaštićen. Prema stoljetnom Zakonu Jones, svi brodovi koji prevoze teret između američkih luka moraju biti izgrađeni, posjedovani i upravljani isključivo od strane američkih državljana.
Istodobno, Pentagon istražuje mogućnosti uspostave vojnih remontnih postrojenja u Australiji, Filipinima, Japanu, Singapuru i Južnoj Koreji kako bi nadoknadio zaostajanje. Amerika je, naime, nekad bila vodeća u brodogradnji – 1975. bila je najveći svjetski proizvođač brodova. No, danas je situacija potpuno drugačija. Prema senatoru Raji Krishnamoorthiju, za svakih 359 velikih brodova koje Kina proizvede, SAD napravi samo jedan.
Kineska dominacija u brodogradnji se ubrzava. U prvoj polovici 2024. godine, prema podacima brokera BRS, kineska brodogradilišta, uglavnom državna ili subvencionirana, zaprimila su gotovo 75 posto svih novih narudžbi. To je četrnaesta uzastopna godina u kojoj Kina predvodi globalno tržište brodogradnje. Premda se u početku fokusirala na jednostavnije brodove poput bulkera, kineska brodogradilišta sada sve više preuzimaju narudžbe i za izgradnju puno složenijih vrsta brodova.
Kina svakog tjedna sklapa brojne ugovore za izgradnju komercijalnih brodova, često s europskim naručiteljima. Primjerice, u prvom tjednu listopada, kineska brodogradilišta dogovorila su izgradnju 12 LNG tankera, četiri offshore broda i šest kemikalaca. Glavna prednost kineskih brodogradilišta leži u nižim troškovima, što ih čini izuzetno konkurentnima u industriji koja zahtijeva puno radne snage.
Prema BRS-u, kineska brodogradilišta planiraju povećati svoje kapacitete za 80 posto u sljedeće tri godine. Trenutno, samo jedno od kineskih 13 brodogradilišta ima veći kapacitet od svih američkih zajedno.
Kako bi se borio protiv kineske prednosti u brodogradnji uzrokovane subvencijama koje smanjuju cijene za 30 do 40 posto, SAD razmatra uvođenje carina. Kanadski i europski proizvođači podržavaju oštre mjere, navodeći kineske brodove kao “stratešku prijetnju”. No, paradoksalno je što mnoge narudžbe za kineske brodove dolaze upravo iz europskih zemalja poput Njemačke, Danske, Nizozemske i Grčke.
Potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i predsjednička kandidatkinja Demokratske stranke Kamala Harris komentarisala je izvještaj Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda (WFP) da pomoć u hrani nije stigla na sjever Pojas Gaze od 1. oktobra, javlja Anadolu.
Pozvala je Vladu Izraela da poduzme dalje korake kako bi se olakšao pristup humanitarnoj pomoći u Gazi.
“UN su objavile da nikakva hrana nije ušla u sjevernu Gazu skoro dvije sedmice. Izrael mora hitno učiniti više da olakša protok pomoći onima kojima je potrebna”, poručila je Harris.
Ukazujući na potrebu zaštite civila u regionu i osiguravanja njihovog pristupa hrani, vodi i medicinskim uslugama, Harris je naglasila potrebu poštivanja međunarodnog humanitarnog prava.
U saopćenju koje je WFP objavio 12. oktobra, navedeno je da su glavni prelazi na sjeveru Pojasa Gaze zatvoreni i da pomoć u hrani nije ušla u regiju od 1. oktobra.
U saopćenju je navedeno da su mjesta za distribuciju hrane, kuhinje i pekare na sjeveru palestinske enklave zatvoreni zbog zračnih napada i naredbi za evakuaciju.
Crnogorski vaterpolista Vladan Spaić suočio se s oštrom kaznom nakon incidenta tokom utakmice između Marseja i Jadran M:tel iz Herceg Novog u Ligi šampiona. Suspendovan je na deset utakmica, s tim što klub ima pravo žalbe na ovu odluku.
Incident se dogodio tokom meča kada je Spaić, pod vodom, nasrnuo na Milojevića, što je u prvi mah izgledalo kao da je pomenuti igrač zadobio težu povredu vilice. Ipak, naknadni ljekarski pregledi pokazali su da je Milojević pretrpio povredu nekoliko zuba i očekuje ga duža pauza.
“Nakon dodatnih pretraga utvrđeno je da igrač naše desne strane, Vuk Milojević na svu sreću nema prelom vilice, ali ima povredu tri prednja zuba, što će ga odvojiti od takmičenja sedam do osam neđelja. Vuku želimo brz oporavak i povratak u bazen!”, navodi se u saopštenju Jadrana iz Herceg Novog.
Milojeviću su francuski ljekari nakon incidenta u bazenu odmah pružili pomoć, imobilisali vilicu i vratili zube na mjesto. Klub iz Herceg Novog je obezbijedio hitan prevoz za Beograd, gdje je na Maksilofacijalnoj klinici potvrđeno da operacija nije neophodna, ali je propisano mirovanje od najmanje dva mjeseca.
S druge strane, Spaić, koji je ponikao upravo u Jadranu i stekao afirmaciju u tom klubu, trenutno igra za francuski Marsej. Francuski klub ima pravo da uloži žalbu na ovu odluku Evropske plivačke federacije, ali se čini da će Spaić propustiti značajan dio sezone u Ligi šampiona.
Dvije sedmice nakon izbora u Podgorici i Kotoru, još nijesu proglašeni rezultati. U Glavnom gradu, Pokret Naprijed uputio je Ustvnom sudu 14 žalbi na rješenja Državne izborne komisije kojim su odbijeni prigovori koji su dostavljeni na izborni dan, a koje je prethodno odbila Izborna komisija Glavnog grada. Nije bolja situacija ni u Kotoru. Opštinska izborna komisija još nije odlučila o ponavljanju glasanja na dva biračka mjesta. Neizvjesno je da li će da zakažu sjednicu po nalogu DIK-a ili će sačekati odluku Ustavnog suda o žalbama koje je podnio nosilac liste Demokrate-PES Vladimir Jokić.
U Kotoru se nastavlja postizborna kriza, nakon što je Državna izborna komisija naložila Opštinskoj da donese odluku o ponavljanju glasanja na dva biračka mjesta. Nosilac liste koalicije Demokrate-PES VladImir Jokić ističe da su prigovori koje je podnijela podgorička lista Vuka Kadića odbijeni, dok su prigovori DPS-a prihvaćeni po, kako kaže, automatizmu.
“Imamo situaciju da je na OIK glasanje 8-8 i onda predsjednica OIK konstatuje da taj predlog nije usvojen, ali konstatuje u istom trenutku i da nije odbačen, da o njemu nije uopšte odlučivano. I onda poslije toga, kada se o nečemu ne može odlučiti, dolazimo u situaciju da nakon 24 sata postoji mehanizam zakona koji kaže Državna izborna komisija, odnosno OIK, da treba po automatizmu da prihvati taj prigovor”, kaže Jokić.
Jokić smatra da je riječ o zlupotrebi normi izbornog procesu, pa se žalio Ustavnom sudu. To je Opštinsku izbornu komisiju stavilo u dilemu da li da čeka odluku suda ili da zakaže sjednicu po nalogu DIK-a. Iz DPS-a, ipak,pozivaju na poštovanje rokova kako bi se izbjegao šavnički scenario.
“Ono što ja očekujem, da Ustavni sud donese odluku po meritum ovog problema i da nakon toga naloži nadležnim izbornim komisijama da donese odluke u skladu sa njihovim stavovima. Ono što ja mogu reći u ime svoje i u ime liste koje predstavljam je da ćemo mi sigurno poštovati odluku Ustavnog suda”, kaže Jokić.
“Očekujemo da će OIK održati svoj sastanak u naredna dva do tri dana. Ne očekujem lično šavnički scenario. Smatram da ima dovoljno pametnih ljudi u Kotoru, dovoljno pravnika koji sjede u izbornoj komisiji, da će se ipak opredijeliti da glasaju prema pravu, a ne prema političkoj pripadnosti”, kazao je Željko Avramović ispred DPS-a.
Ipak, u DPS-u priželjkuju odluku o ponavljanju izbora, jer im to povećava šanse da uzmu mandat više. S druge strane, koalicija Demokrate-PES poručuje da neće dozvoliti obesmišljavanje izbornog procesa.
SO Kotor palata Bizanti
“Smatramo da ćemo osvojiti 11 mandata što će biti značajno u narednom periodu kada se bude obavljali pregovori sa drugim političkim subjektima. Vlast treba formirati što prije zbog toga što približava se kraj godine. Treba raditi na programima za narednu godinu budžet, za narednu godinu puno aktivnosti i posla ima pred onom kada bude formirao vlast”, kaže Avramović.
“Nećemo dozvoliti ni da se obesmisli izborni proces, ni da se zloupotrebljava zakon da se zlopotrebama ide u neki izborni inženjering, ali jednako tako nećemo dozvoliti blokadu grada i sprovođenje šavničkog scenarija u Kotoru i izazivanje haosa”, kazao je Jokić.
Podsjetimo, DPS-u nedostaje 18 glasova za jedanaesti mandat, a samim tim Demokrate i PES bi ostali bez jednog, pa bi imali devet.
Gradska muzika Kotor 1842. učestvovala je na XXIII Internacionalnom festivalu muzike u Malgrat de Maru (Španija), od 9. do 12. oktobra.
Tokom četiri festivalska dana održan je samostalni koncert kotorskog orkestra, a upriličen je i prijem predstavnika Gradske muzike, Opštine Kotor i Turističke organizacije.
Takođe, dio programa činila je parada svih učesnika gradskim šetalištem uz pojedinačno predstavljanje grupa.
Program je završen nastupima orkestara, mažoret i folklornih grupa na gradskom trgu.
Gradska muzika Kotor u Španiji
Osim Gradske muzike Kotor, Festival je okupio orkestre i plesne grupe iz Italije, Francuske, Hrvatske, Poljske, Ukrajine i Njemačke.
Cjelokupan boravak u Španiji, za članove Gradske muzike Kotor upotpunjen je obilascima Barselone i Figuerasa, a uz pratnju predstavnika Opštine i Turističke organizacije, kao i klape Incanto.
Značaj, tradicija, kulturno i istorijsko nasljeđe koje baštini naš Grad i Država, još jednom su predstavljeni svijetu uz Gradsku muziku Kotor na najbolji mogući način
Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, organizovala je okrugli sto na temu “Zakon o upravljanju otpadom – zabrana upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu’’.
Okrugli sto je organizovan kako bi se pojasnile nove obaveze za privredu koje Zakona predviđa, mogućnosti prilagođavanja tržišta, kao i koji su to konkretni koraci koje kompanije mogu preduzeti u cilju usklađivanja sa zakonskim obavezama koje stupaju na snagu 20. oktobra ove godine.
Privrednici smatraju da postoje brojne nedoumice u vezi sa sprovođenjem odredbi Zakona o upravljanju otpadom koje se odnose na zabranu upotrebe kesa debljine između 15 i 50 mikrona kao i određenih proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu.
Načelnik Direkcije za upravljanje otpadom i komunalne usluge, Ivan Stanišić, naglasio je da je Zakon o upravljanju otpadom usvojen u aprilu ove godine, a da je u pripremi od 2018. godine. Podsjetio je i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera organizovalo višenedjeljnu kampanju predstavljanja Zakona i podzakonskih aktata osmišljenu s ciljem što detaljnijeg upoznavanja crnogorske javnosti i svih subjekata na koje se Zakon odnosi sa propisanim normama.
Međutim, dodao je i da su svjesni da postoje određene nejasnoće u vezi sa implementacijom pojedinih zakonskih odrebi i da su spremni da ih razjasne.
Tako je pojašnjeno da su plastične kese debljine od 15 do 50 mikrona zabranjene, dok su kese za pakovanje do 15 mikrona i preko 50 mikrona i dalje dozvoljene, uz napomenu da se za kese deblje od 50 mikrona plaća naknada. Vlada je 10. oktobra usvojila Uredbu koja predviđa da naknada za kese debljine preko 50 mikrona bude 0,03 centa. Privrednicima je preporučeno i da od svojih dobavljača zatraže deklaraciju o materijalu od kojeg je pakovanje izrađeno, kako bi bili sigurni da li je zabranjen za upotrebu u skladu sa zakonom.
Foto Privredna komora
Jasmina Janković Mišnić iz Ministarstva ekologije, istakla je da je cilj kojem se teži primjenom ovih zakonskih odredbi smanjenje, a zatim postupno i potpuno eliminisanje plastike za ove potrebe i prelazak na održive alternative.
Privrednici su posebno istakli da bi usklađivanje sa evropskom praksom, koja podrazumijeva i zabranu uvoza, značajno pojednostavilo sprovođenje zakona i otklonilo mnoge nedoumice. Takođe su skrenuli pažnju i da bi ovaj zakonski akt trebalo uskladiti sa Zakonom o akcizama, te jasno definisati da kese debljine od 50 mikrona budu klasifikovane kao kese za višekratnu upotrebu.
Tokom trajanja okruglog stola privrednici su dobili odgovore na pitanja i nedoumice koje se tiču primjene Zakona, kao i obaveza koje imaju u tom dijelu. Okrugli sto vodila je Milena Rmuš, sekretarka Koordinacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine Privredne komore Crne Gore.
Savjet Mjesne zajednice „Petrovac“, uz podršku Turističke organizacije opštine Budva (TOB) i Opštine Budva drugu godinu zaredom je organizovao Petrovačku lignjadu. Prema riječima idejnog tvorca manifestacije potpredsjednika MZ “Petrovac”, Dušana Gregovića, želja građana Petrovca je bila da organizuju događaj koji će prije svega očuvati tradicionalni lov na lignje, ali i doprinijeti produžetku sezone i jačanju kulturno-rekreativnog sadržaja u Petrovcu.
Uzbudljivo takmičenje u lovu na lignje, bogata ponuda tradicionalne hrane i pića, kao i kvalitetan muzički program okupili su veliki broj kako mještana, tako i turista, te su ispunjeni svi ciljevi i očekivanja organizatora.
“Ova manifestacija je napravljena sa ciljem da produži sezonu i kada vidite ovoliki broj turista u mjesecu oktobru onda možemo reći da smo u tom smislu i postigli naš cilj. Petrovac je u ovom trenutku pun turista, za mjesec oktobar je ovo nevjerovatan broj kako stranih, tako i domaćih turista. Čini mi se da su danas ovdje došli gosti iz svih krajeva Crne Gore i u tom smislu jesmo zahvalni i nadamo se da će ova fešta postati prepoznatljiv brend našeg Petrovca,” navela je PR manifestacije, Ksenija Šoljaga.
Najveće interesovanje i ove godine je privukla degustacija lignji, ali i ruštula i piva koji su se besplatno dijelili na više štandova duž petrovačkog šetališta.
“Naši domaći ugostitelji su pripremili negdje oko 500 kilograma lignji, a naši posjetioci su imali priliku da uživaju i u vinu, pivu i ruštulama. Sve u svemu – jedna prava fešta,” dodala je Šoljaga.
Lignjada – Petrovac
Značaj Petrovačke lignjade i ove godine su prepoznali Turistička organizacija Budva i Opština Budva koje su pružile snažnu podršku organizaciji ove fešte.
“Raduje nas što je za ovo doba godine zaista veliki broj posjetilaca, te je ispunjen cilj manifestacije da produži sezonu. Nadamo se da će to postati jedna lijepa tradicija,” navela je predstavnica TO Budva, Tamara Marković.
Centralni dio Petrovačke lignjade i u njenom drugom izdanju bilo je takmičenje u lovu na lignje u tri kategorije, modernoj, tradicionalnoj i sa obale. U tradicionalnoj kategoriji nadmetalo se 26 kandidata, u modernoj njih šest, dok je oko 15 kandidata lignje lovilo sa obale.
Nakon mjerenja ulova, proglašeni su pobjednici i dodijeljene medalje i trofeji. U kategoriji Obala prvo mjesto je osvojio Dževad Đečević, u tradicionalnoj kategoriji najbolje se pokazao duo koji su činili Boris i Ognjen Kovačević, dok je pobjedu u modernoj kategoriji sa ulovom od dva kilograma i 450 grama zaslužio Dejan Božović.
“Ovo je jedna baš lijepa manifestacija. Bili smo i prošle godine, ovo nam je već drugi put da se takmičimo. Nebitno ko je osvoji koje mjesto, ali Petrovcu i Budvi baš treba jedna ovakva manifestacija koja je posvećena moru. Ribolov je moj hobi, ja u tome uživam. Trudim se da što više vremena provodim na moru,” poručio je Božović.
Gradska muzika – Lignjada – Petrovac
Osim u takmičarskom, mnogobrojna publika okupljena na petrovačkom šetalištu uživala je i u muzičkom dijelu programa. Na samom početku prisutne su svojim muzičkim umijećem oduševili članovi Gradskog hora Budva sa svojim repertoarom pop, rok, dalmatinskih i stranih pjesama.
Lignjada – Petrovac
“Poenta našeg postojanja je da se pojavljujemo na gradskim feštama, jer smo gradski hor. Veliko nam je zadovoljstvo i hvala svim organizatorima koji nas vrlo srdačno i sa velikim poštovanjem zovu da se pojavimo na nekoj proslavi,” navela je osnivačica NVO Gradski hor Budva, Laura Ivanović.
Nakon Gradskog hora, nastupila je Gradska muzika Budve koja je takođe neizostavan dio svih budvanskih fešti. Uslijedili su i nastupi talentovanih domaćih bendova AkademiA i Boka All Stars koji su svojim energičnim repertoarima zabavljali petrovačku publiku do kasno u noć.
