Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog u okviru II poziva Interreg IPA partner je na projektu „Ćiro II“, kroz koji će imati priliku da urede, obilježe i opreme biciklističke staze na potezu od Zelenike do Sutorine, trasom stare željezničke pruge.
Na ovoj trasi uz postavljanje putokaza, na Škveru će biti prikazivani 3d filmovi, a biće izgradićen i adrenalinski park za bicikliste na željezničkoj stanici u Sutorini, najavio je direktor Agencije Boro Lučić:
-Obilježićemo i označiti bivšu trasu pruge, od Zelenike do karaule na Njivičkom putu, dok će na Škveru biti postavljen kiosk, gdje će turisti i mještani moći da kroz 3D projekcije vide kako je nekada izgledao taj dio grada i sam voz “Ćiro”. Biciklistička staza biće izgrađena od HDL ka Sutorini do bivšeg motela Vinogradi. Kod zgrade bivše željezničke stanice u Sutorini izgradićemo adrenalinski park za bicikliste koji će imati i dio za djecu i time potpuno zaokružiti ponudu avanturističkog sporta, kazao je Lučić.
Agencija je u okviru IPA prekograničnog projekta izgradila Avanturistički park na Vrbanju, a kako je istakao Lučić, očekuje da će i ovog puta biti uspješni:
– Isčekujemo naredne mjesece da uđemo u poslove. Uređen je put od Sutorine ka Ratiševini kroz Tjesni klanac, a očekuje se sređivanje i od Mojdeža prema Mokrinama, tako da bi se tom budućom stazom izlazilo na Orjen i sve bi povazali do Adrenalinskog parka. Na taj način bi uskoro HN trebalo da postane lider avanturističkog sporta u regionu, kazao je Lučić.
Agencija projekat “Ćiro II” realizuje u okviru Drugog poziva Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, a partneri su joj opštine Konavle i Ravno. Projekat je vrijedan 1. 927. 871, a za našu opštinu opredijeljeno je 616. 137 evra.
U sjedištu nacionalnog javnog servisa u Podgorici, sinoć je svečano otvorena postavka koja će biti dio Muzeja Radio i Televizije Crne Gore. Svečanost je upriličena povodom proslave 75 godina Radija Crne Gore i 55 godina Televizije Crne Gore.
Postavka ima više stotina eksponata, a njeni autori su Marina Čelebić i Vladislav Ivanović.
Postavku je otvorio ministar kulture Aleksandar Bogdanović, koji je kazao kako večerašnji događaj ima posebno značenje – tim prije jer postavka vjerno svjedoči ne samo o hronologiji rada javnog servisa, već i o istorijatu radija i televizije u Crnoj Gori.
O značaju medija kroz vrijeme nije potrebno detaljnije govoriti. Prvo radio, a potom i televizija – od Volujice do danas – za čovjeka sa naših prostora imali su posebnu težinu. A takva je i postavka pred nama – zanimljiva, raznorodna, a prije svega vjerno hronološko svjedočanstvo iskoraka, trendova, a time i razvoja medija. Od 1944. godine i Radija Cetinje, preko 1949. i Radija Titograd, sve do 1964. i Televizije Crne Gore, a kasnije i uspostavljanja čitave mreže lokalnih radijskih i televizijskih stanica, stvarana je impozantna baza podataka i predmeta, koja ovom postavkom dobija svojevrstan prezenterski okvir. I otud je ona potencijalno polazište za svako buduće istraživanje vezano za oblast medija. Ujedno, planirani muzej Radio Televizije Crne Gore omogućiće i uvid u razvoj našeg političkog života, ekonomije, kulture i sporta, jer sve što će u njemu moći da se vidi predstavlja nezaobilaznu značenjsku, a nerijetko i prekretničku tačku u hronologiji naše novije istorije – naglasio je on.
Urednica programskog arhiva u RTCG Snežana Rakonjac istakla je kako je ideja o uspostavljanju muzeja javnog servisa potekla prije gotovo deset godina.
Naša ideja vodilja bila je da sačuvamo od zaborava, trajno zaštitimo i prezentujemo dio vrijednog nasljeđa nastalog tokom višedecenijskog rada dva najstarija elektronska medija u Crnoj Gori, ali i da u godini jubileja i na ovaj način iskažemo poštovanje i zahvalnost svima koji su stvarali istoriju naše kuće, a time i medijsku istoriju naše države – naglasila je ona.
Muzej RTCG
Kako je kazala Rakonjac, postavku čine eksponati počev od onih koji podsjećaju na 1904. godinu i prvu bežičnu štaciju na Voluijici.
U zbirci tehničkih uređaja, koja svjedoči o čestim tehnološkim mijenama i specifičnostima radija i televizije kao fenomena 20. Vijeka, izloženi su i mikrofoni i kamere pred kojima su stajali učesnici Mojkovačke bitke, heroji Drugog svjetskog rata, udarnici, državnici, naučnici, filmske zvijezde i naši sugrađani iz svih krajeva Crne Gore. Sa druge strane ovih uređaja bila je brojna stvaralačka porodica različitih profesionalnih profila koja je tokom 75 radijskih i 55 televizijskih godina iz dana u dan bilježila život i istoriju Crne Gore – dodala je ona.
Dio postavke su i fotografije, programska hronologija i drugi zapisi, a kako je naglašeno na večerašnjem otvaranju – dio tog materijala spašen je zahvaljujući angažmanu brojnih institucija, prevashodno Ministarstva kulture i Crnogorske kinoteke.
Predloženi kandidati za ovogodišnju nagradu “21. novembar”, prema saopštenju koje nam je dostavio Žiri za dodjelu ovog priznanja, grada Kotora su: prof. dr Ivo Županović, dr Vojislav Vučetić-specijalista opšte hirurgije, sportistkinja Amela Feković, dipl. arh. Vlasta Mandić, prof. dr. Milka Čanak-Medić i dr.sc. Lenka Blehova-Čelebić.
Podsjetimo, nagrada se dodjeljuje za ostvarene rezultate u posljednjoj godini dana, a u izuzetnim slučajevima za postignute rezultate u dužem vremenskom periodu.
“Žiri nastavlja sa radom i blagovremeno će donijeti odluku o nagradi, o čemu će javnost biti na vrijeme informisana”, saopštila je predsjednica Žirija mr Vesna Vičević.
U organizaciji privlačke Udruge za promicanje tradicijskih vrijednosti “Šijavoga”, koja trenutačno oko svojih aktivnosti okuplja velik broj Privlačana svih uzrasta, a pod pokroviteljstvom Opštine Privlaka i Turističke zajednice Općštne Privlaka te uz pripomoć vjernih domaćih sponzora, u subotu 9. studenog u poslijepodnevnim i večernjim satima održana osma po redu tradicionalna sportsko-humanitarna kosavica pod nazivom “Goluža ulignja 2019”, javlja HRT Radio Zadar.
Pun gas
Na poziv Organizacijskog odbora na čijem je čelu predsjednik Udruge Šime Begonja sudionici su se u gotovo idealnim ribolovnim uvjetima, unatoč povremenoj kiši i refulima juga, oko 14 sati počeli okupljati sa svojim batelama i kaićima na dogovorenom mjestu na moru kod Bove nešto južnije od privlačke Punte. Okupilo se ukupno 31 posada sa 74 ribolovki i ribolovaca profesionalaca, sportaša i rekreativaca, koji su vođeni sportskim i natjecateljskim duhom svojim sudjelovanjem očuvali nastavak ove tradicije. Kad je obavljena zadana procedura predbilježbe i prozivke privlački ribari željni međusobnog dokazivanja, a puni dišpeta tko će biti bolji, dali se punim gasom prema otvorenom akvatoriju i samo njima poznatim ribolovnim poštama gdje je krenulo lov na lignje.
Prije polaska ribara na more i tijekom lignjolova, na novoj štaciji u privlačkom portu Mostina ispod šatora članovi organizacijskog odbora Josip Grbić, Mate Šango, Ivica Mustać i Danijela Kurta obavljali su posljednje pripreme za doček natjecatelja. Negdje oko 19 sati prvi ribari su se s ulovom počeli vraćati, da bi svi bili na obali, to jest na suhom i sigurnom do oko 20 sati. Pomalo umornim, ali nadasve zadovoljnim ribarima piće i kripnu spizu pripremila je standardno odlična kuharska ekipa pod ravnanjem glavne kuharice Anke Begonja.
Manifestaciju su pripremanjem jela od morskih delicija pojačali umješni privlački zaljubljenici u kuhinju: Darinko Kolanović, Ivica Glavan i Josip Grbić. Vrijedni trojac je pripremao birana jela za okupljene bonkuloviće: našlo se tu friganih gavuna, daganja na buzaru, kozica na buzaru, friganih liganja, brudeta od mišancije, podebljanih na kraju gradeladom od tek ulovljenih liganja. Tražio se i „pijat“ više. Mirisi biranih jela širili su se mjestom i privlačili znatiželjnike pa je prema procjenama na kraju feštu posjetilo nekoliko stotina sudionika i posjetitelja. Kako je jugo padalo, fešta u šatoru je jačala. Za zabavu se pobrinula uštimana ekipa Tria Fešte koja je svojim biranima repertoarom dalmatinskih pjesama okupljene držala na nogama u veselom i raspjevanom raspoloženju.
Najstariji među ribolovcima bio je poznati privlački lignjolovac Mladen Kurta Šeki (70) kojemu je prvo mjesto izmaklo za nekoliko dekagrama, a najmlađi sudionik bio je zaljubljenik u more i ribolov Roko Begonja (9).
Najuspješniji ribolovci
Svakako najzanimljivije je bilo prilikom vaganja ulova. Po onome što su obznanio sudački žiri na čelu s tajnicom Udruge Anom Grbić, ulovljeno je 187 liganja ukupno teških 27 kilograma, što je do sada najbolji ulov u posljednjih nekoliko „mršavih“ godina. Najveću lignju tešku 0,60 dkg ulovila je ekipa “Olovo” sastava Đani Zanki i Josip Grbić. Spomenuta ekipa je dijelila i prvo mjesto sa ekipom „Tome“ s kapetanom Tomom Grbićem za timunom u kategoriji najveća ulovljena masa. Ulovili su ukupno 11 komada teških 2,0 kg. Najviše komada – 13, ukupne težine 1,45 kg ulovila je ekipa “Alan Ford” u sastavu Dado Begonja i Branko Kolanović.
Fešta od liganja
Predsjednik Organizacijskog odbora Šime Begonja i sudac natjecanja tajnica Udruge Ana Grbić izvijestili su okupljene o rezultatima i podijelili nagrade najuspješnijima. Nakon dodjele nagrada najuspješnijima, organizirana je i tombola za sudionike lignjolova kojom ih se željelo potaknuti na očuvanje tradicionalnog načina ribolova. Nagrade su bile prigodne: ribolovni alati i pomagala. Trenutak usijanja atmosfere odvijao se prigodom izvlačenja glavne nagrade – vrše, koju je kući ponijela sretna mlada ribarica Anamarija Mustać.
Organizatori su pozvali okupljene na susret na Božićnom sajmu kada će se i spremati ulovljene lignje da bi se u božićnom duhu dijeljenja i darivanja počastilo mještane. Pripremanje liganja odvijat će se u smislu neformalnog natjecanja “Fešta od uliganja” pripremati ponajbolje privlačke kuharske ekipe. Na sajmu je predviđena je prodaja prigodnih ali i drugih ukrasa i suvenira koje će svojim rukama izraditi vrijedne Privlačanke i Privlačani uz neizostavan zabavni program.
Mlađi sudionici ovog sportsko-kulinarskog događaja sa svojim prijateljima feštajući su ispratili uspješnu osmu lignjijadu „Goluža ulignja 2019.“ uz pjesmu i ples do ranih jutarnjih sati.
Konzultanti, PBZ i DBV koji su angažirani na pronalaženju strateškog partnera i modela dokapitalizacije Croatia Airlinesa (CA) do kraja godine trebaju predložiti rješenje za spas hrvatske nacionalne aviokompanije, piše u utorak Večernji list.
Konzultanti trenutačno razrađuju tri modela, koji uključuju zračne luke, mirovinske fondove i ACI. Jedan od modela je, kažu za dnevnik dobro upućeni u rad savjetnika, da se stvori holding hrvatskih zračnih luka i Croatia Airlinesa. Drugo rješenje je da mirovinski fondovi preuzmu CA i zračne luke, a treća je mogućnost da mirovinci uz hrvatsku aviokompaniju preuzmu i ACI.
Pri tome bi u holding ušle sve zračne luke koje su u većinskom državnom vlasništvu – Dubrovnik, Split, Zadar, Rijeka, Pula i Osijek, osim zagrebačkog aerodroma koji je pod koncesijom.
Tih šest zračnih luka uključeno je i u model s mirovincima. U njima država ima udjele od po 55 posto, a ostalo drže županije i jedinice lokalne samouprave.
CA je gubitaš koji je lani bio u minusu 82,9 milijuna kuna, a sve zračne luke, osim osječke, posluju s dobiti. Ukupna dobit tih pet zračnih luka koje su u plusu za 2018. iznosi 213,1 milijun kuna, a gubitak ZL Osijek bio je 266.900 kuna.
Sugovonici Večernjeg lista kažu da bi se s tim holdingom spojile kompanije koje se inače međusobno “hrane” jer CA čini dobar dio prometa tih aerodroma tijekom cijele godine, a pogotovo zimi.
Spajanje zračnih luka i CA, kažu upućeni, bilo bi i političko pitanje jer se u nekim gradovima protive toj ideji. Dobit zračnih luka je mamac i za mirovince da uz gubitašku nacionalnu aviokompaniju zauzvrat preuzmu i te zlatne koke i njima zajednički upravljaju, donosi Večernji list.
Duvački i Gudački ansambli Crnogorskog simfonijskog orkestra održaće koncert u velikoj sali Centra za kulturu Tivat, u četvrtak, 14. decembra 2019, sa početkom u 20 časova, a dan kasnije i u Crnogorskom narodnom pozorištu (20 časova).
Na repertoaru ansambala naći će se „Uvertira“ iz operete „Slijepi miš“ Johana Štrausa II (u aranžmanu za duvače Andreasa N. Tarkmana), potom „Persijska svita“ francuskog kompozitora Andrea Kaplea, kao i „Četiri godišnja doba u Buenos Ajresu“ čuvenog argentinskog autora Astora Pjacole. Solističku dionicu u Pjacolinom djelu tumačiće Mirka Šćepanović – violinistkinja i umjetnička direktorka Muzičkog centra Crne Gore.
Koncerti će imati umjetničko-edukativni karakter budući da će pored izvođenja, publika biti u prilici i da se upozna sa načinima primjene citatnosti u djelu „Četiri godišnja doba u Buenos Ajresu“ A. Pjacole, koje je za solo violinu i gudački ansambl aranžirao Leonid Desjatnikov.
Katalonski zagovornici nezavisnosti blokiraju u ponedjeljak promet na granici između Španjolske i Francuske, prosvjedujući protiv osuđujućih presuda katalonskim dužnosnicima koji su organizirali zabranjeni referendum o nezavisnosti 2017.
Promet je prekinut na autocesti AP-7, glavnoj prometnici između Španjolske i Francuske. Na graničnom prijelazu La Jonquera prosvjednici su zaustavljenim vozilima onemogućili promet, a zatim su i sjeli na cestu.
“Sloboda političkim zatvorenicima”, vikali su, noseći natpise “Španjolska, sjedni i razgovaraj”.
Na cestu su postavili prepreke.
I s druge, francuske strane, prosvjednici blokiraju promet.
Najveći dio Katalonije nalazi se na španjolskoj strani no dio je i na francuskoj, gdje katalonski zagovornici nezavisnosti također sanjaju stvaranje zajedničke republike Katalonije.
Deseci interventnih policajaca nalaze se s obje strane granice gdje je došlo do napetosti.
Platforma “Demokratski tsunami” poziva stanovnike na prosvjede, a neki namjeravaju provesti ondje noć.
Ta je platforma 14. listopada, na dan osuđujućih presuda, bila pozvala na blokadu međunarodnog aerodroma El Prat pored Barcelone. Ondje je tada došlo 25.000 prosvjednika. Platforma je stajala i iza pokušaja blokiranja željezničkog kolodvora u Barceloni.
Ovim blokadama frekventnih mjesta nastoji ukazati svijetu na “nepravedne presude”, te internacionalizirati sukob Barcelone i Madrida.
Deseci vozača kamiona u ponedjeljak navečer stoje u kolonama na granici ne uspijevajući prevesti teret. Neke kompanije se žale na rastuće troškove uzrokovane zastojima i kašnjenju.
“Naš kamion s kavom danas je trebao stići iz Bremena preko Francuske u Barcelonu no nije mogao prijeći granicu. Vidjet ćemo što će biti sutra”, rekla je Hini zaposlenica jedne kompanije za uvoz i izvoz kave u Madridu.
Prosvjed se održava dan nakon parlamentarnih izbora u Španjolskoj na kojima je Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) premijera Pedra Sáncheza dobila najviše glasova, no nedovoljno za samostalno formiranje vlade.
Idućih tjedana očekuju se teški i neizvjesni pregovori s ostalim strankama oko formiranja vlade.
Dvanaestero katalonskih dužnosnika osuđeno je zbog organiziranja referenduma o nezavisnosti Katalonije u listopadu 2017., kojeg je bio zabranio Ustavni sud.
Posljedično su bili proglasili republiku no ona nije zaživjela u stvarnosti.
Devetero dužnosnika osuđeno je na zatvorske kazne od 9 do 13 godina.
Ministarstvo održivog razvoja dostavilo je kompaniji Luka Kotor urbanističko-tehničke uslove (UTU) za izgradnju samostalnog odbojnika za naslon brodova i dva samostalna mjesta za vezivanje na bovi na operativnom prostoru luke Kotor, u cilju unapređenja tehničko-tehnoloških elemenata prihvata putničkih brodova.
„Prilikom rekonstrukcije i uređenja pristaništa predviđa se, za potrebe pristajanja i vezivanja velikih putničkih brodova koji uplovljavaju u Kotor, u produžetku operativne obale, izgradnja samostalnog odbojnika za naslon brodova i dva samostalna mjesta za vezivanje na bovi“, piše u dokumentu tog Vladinog resora.
Navodi se da udaljenost planiranog odbojnika od postojećeg kraja obale iznosi 80 metara, piše Pobjeda.
„Predviđa se mogućnost uplovljavanja i vezivanja brodova dužine od 250 do 300 metara“, kaže se u dokumentu Ministarstva održivog razvoja.
Svečana akademija „Crvena zastava slobode“ u organizaciji opštinksih odbora UBNOR-a i antifašista Tivta, Budve, Kotora i Herceg Novog, održana je sinoć u velikoj dvorani Centra za kulturu Tivat.
Akademiji su pored ostalih, prisustvovali i predstavnici UBNOR-a Crne Gore na čelu sa predsjednikom Zuvdijo Hodžićem, Mormarice VCG, predstavnici boračkih organizacije iz većine crnogorskih opština, te borci iz Drugog svjetskog rata Petar Benčić, Tomo Petković i Pero Milošević.
Događaj je organizovan u čast 75 godina od oslobođenja Tivta, Herceg Novog, Kotora i Budve, od formiranja Prve Bokeljske brigade kao i od odlaska članova Glazbeno-prosvjetnog društva (Gradske muzike) Tivat u redove ove brigade.
Svečana akademija
„U ovih 75 godina smo uspjeli da ove vrijednosti odbranimo zahvaljujući velikom broju ljudi i ovdje prisutnih učesnika, kao i NVO koji njeguju ideju antifašizma. Treba što veći broj mladih ljudi uključivati u sve ovo i govoriti im o ovoj naprednoj ideji koja čuva i koja brani. Jer najljepša je ona sloboda kada niste svjesni nje i kada se za nju ne borite niti uz lance, niti uz bilo koju prinudu. A to su nam omogućili ljudi koji su položili svoje živote da bi mi sada ovako živjeli. I zato ima još jednom hvala”- kazao je predsjednik Organizacionog odbora ove manifestacije, gradonačernik Tivta dr Siniša Kusovac.
Svečana akademija
Pored njega, na akademiji su govorili i gradonačenik Kotora Željko Aprcović, potpredsjednik Oppštine Budva Vladimir Bulatović i potpredjsednica UBNOR-a i antifašista Crne Gore Branka Nikezić. U programu su nastupili KUD „Zahumlje“ iz Nikšića, KUD „Boka“ iz Tivta, Dušanka Belada, Mornarica VCG, te učenici SMŠ „Mladost“ Tivat-Jana Mrvaljević i Danilo Ševaljević.
Snažan potres magnitude 5,4 pogodio je u ponedjeljak nešto prije podneva područje južno od Montelimara na jugoistoku Francuske, saopštio je francuski Središnji seizmološki ured.
Potres se osjetio u širokom pojasu između grada Lyona do grada Montpelliera na jugu.
Zasad nema nikakve dojave o ozlijeđenima niti o šteti.
Nakon potresa vatrogasci departmana Vaucluse primili su “pedesetak poziva”, objavio je njihov glasnogovornik, objasnio je da su pozivali pojedinci kako bi ih obavijestili da su osjetili potres, ali nisu prijavili štetu.
