500 godina od Magellanovog putovanja: kako je ono promijenilo svijet?

0
globus

Ove se godine obilježava 500. godišnjica otkad je portugalski istraživač Ferdinand Magellan isplovio na prvi put oko Zemlje i time promijenio svijet, postavši uzor budućim istraživačima.

Magellan je isplovio u rujnu 1519. iz Španjolske kako bi pronašao zapadni put do otočja Indonezije. U drugoj godini te avanture ubili su ga otočani s Filipina, pa je trogodišnje putovanje dovršio Španjolac Juan Sebastian Elcano. No, s tim revolucionarnim postignućem danas se ipak povezuje Magellanovo ime.

“Magellan je inspiracija i nakon 500 godina“, smatra Fabien Cousteau, francuski redatelj i istraživač podmorja, unuk slavnog Jacquesa-Yvesa Cousteaua.

“On je bio pionir u doba kad se istraživači koji bi se uputili u nepoznato nisu vratili”, dodao je.

U povodu godišnjice tog pothvata u Lisabonu se održala konferencija na kojoj je izdvojeno pet načina na koje je Magellanovo putovanje obilježilo ljudsku povijest i nastavlja inspirirati današnje znanstvenike i istraživače.

Zaokruženi planet

Magellanov put predstavlja povijesnu prekretnicu, baš kao što su to kasnije bili prvi izleti čovjeka u svemir ili hodanje po Mjesecu, istaknuo je NASA-in znanstvenik Alan Stern, voditelj međuplanetarne letjelice Novi horizonti.

“Kad je prva osoba napravila krug oko planeta, to je na neki način značilo i da smo ga po prvi put obgrlili rukama“, rekao je.

“Mislim da je to jednostavno transformiralo čovječanstvo. Nazvao bi to prvim planetarnim događajem, na isti način na koji je let Jurija Gagarina bio prvi izvanplanetarni događaj“, dodao je Amerikanac, referirajući se na sovjetskog kozmonauta koji je postao prvi čovjek u svemiru.

Novi zemljopis

Magellanovo putovanje je izmijenilo karte i geografske knjige. Otkrio je tjesnac, danas nazvan po njemu, koji spaja Atlantski i Tihi ocean na dnu Južne Amerike.

“Možda je jedan od njegovih najvećih podviga, i danas smatranim jednim od najvećih u povijesti navigacije, bio prolaz kroz taj tjesnac u vrijeme dok nisu postojale karte i dok se o njegovom postojanju samo nagađalo“, naglasio je američki povjesničar Laurence Bergreen, autor Magellanove biografije.

Svijest o svijetu

Magellanovo putovanje je transformiralo i percepciju čovječanstva o svom mjestu u svijetu.

“Nije to bilo samo geografski ili antropološki, to je pokazalo i nešto filozofsko: da je to sve jedan svijet“, kazao je Bergreen.

“Prije Magellana ljudi to zapravo nisu znali – na koji način je svijet povezan i koliko je velik“.

Magellan u svemiru

Magellan je dao doprinos i europskom znanju o svemiru i time obilježio svijet astronomije do današnjeg dana. Dok je prolazio tjesnacem koji danas nosi njegovo ime taj je istraživač sa svojom posadom promatrao dvije galaksije vidljive ljudskom oku s južne polutke. I one sada nose njegovo ime – Magellanovi oblaci.

Neki nedavno imenovani dijelovi Marsove površine dobili su iste nazive koje je Magellan dao dijelovima Južne Amerike, a po Portugalcu će se nazvati i divovski teleskop koji se gradi u Čileu.

Inspiracija

Magellanovo postignuće jedno je od najvažnijih u povijesti istraživanja, pa ga njegovi nasljednici slave i danas.

“U svemirskim programima, kako bi se pripremili za dugotrajne misije, govorimo kako su ‘lekcije za budućnost napisane u prošlosti’“, rekao je Dafydd Williams, 65-godišnji bivši astronaut NASA-e koji je bio na dvije misije u svemiru.

“Mnogi u svemirskom programu čitaju o Magellanu“, otkrio je Williams.

Amerika traži još jednog Kotoranina zbog šverca kokaina

Gayane foto Beta

Američki istražitelji doš li su do podataka da postoji velika sumnja da je jedan od pomoraca sa broda na kojem je u Filadelfiji pronađeno oko 18 tona kokaina uspio da izbjegne hapšenje. Prema saznanjima Dana, poslije opsežne istrage, utvrđeno je da postoje dokazi koji ukazuju da je na brodu bio još jedan pomorac iz Kotora koji je slučajno ili namjerno pobjegao prije nego je počela akcija hapšenja. Provjerava se da li je on napustio luku koju je brod posjetio prije pristajanja u Filadelfiji kada je pronađena enormna količina narkotika.

Službe SAD znale su, tačnije, dobile su informacije da se na plovilu nalazi kokain, ali nijesu znale gdje je utovaren, kao ni kome je namijenjena isporuka. Dobili su podatak da šverc vode državljani Crne Gore, uglavnom iz Kotora, na se odmah zaključilo da je riječ o kriminalnoj grupi koja je organizovana i cilju šverca kokaina.

Ipak, nakon hapšenja otkriveno je da te sumnje nijesu u potpunosti tačne, odnosno da nijesu svi moreplovci iz Crne Gore znali za tovar s kokainom, kao i da su druga lica organizovala nelegalni posao i trebalo da preuzmu narkotike. Vrijednost zaplijenjene droge procijenjena je na 1,3 milijarde dolara. Prvog dana pretresa pronađeno je šesnaest i po tona kokaina i tada je uhapšeno šest članova posade, od kojih su čak četvorica iz Crne Gore.

Pronalaženje još tone i po kokaina uslijedilo je poslije saslušanja članova posade broda, koji su uglavnom iz Crne Gore.

Jedan od direktora Carinske i granične kontrole SAD (CBP) Kasi Darst potvrdio je da je ovo najveća zaplena narkotika u Americi u poslednjih 230 godina.

“Danas mogu zvanično saopštiti da je CBP, u našoj 230 godina dugoj istoriji, zaplijenio istorijsku količinu kokaina, s težinom od 39.525 funti i uličnom vrijednošću od oko 1,3 milijarde dolara”, kazao je Darst za američke medije.

Kada je na brodu otkriven kokain, tamošnji istražitelji odmah su uhapsili Budvanina Ivana Đuraševića i Fonofavea Tijasagu, koji su radili na brodu. Oni su priznali da su tokom noći dobili nalog da sa 14 čamaca na brod pretovare džakove u kojima je bio kokain. Odmah zatim, uhapšeni su i Boško Marković (37), Aleksandar Kavaja (25) i Nenad Ilić (39) iz Crne Gore i Lauli Pulu. Kasnije je priveden još jedan državljanin Crne Gore.

Đurašević je priznao na saslušanju da je za ovaj posao trebalo da dobije 50.000 dolara u kriptovalutama. Pojasnio je da je brodskom dizalicom napunio kontejnere drogom, nakon čega ju je sakrio. Pomogao mu je Tijasaga, koji je takođe priznao da mu je za to obećana velika novčana naknada.

Jedan od zvaničnika DEA je saopštio da je brod krenuo iz Čilea u Evropu, da se zaustavljao u Peruu i na Bahamima prije nego što je stigao do Filadelfije. Dokument FBI, o kojem je Dan ranije pisao, potvrđuje da je među članovima posade najviše naših državljana.

Pored kapetana broda Darka Roganovića, u toku istrage saslušavani su i Kotorani Marko Perović, Slobodan Vukašinović, Pero Marković i Vladimir Penda i Nikšićanin Veselin Mirković. Niko od njih nema status osumnjičenog lica, a više puta su saslušani pred sudom u Pensilvaniji. Samo dvojica članova posade koji su ranije uhapšeni priznali su da su učestvovali u švercu narkotika, dok ostali crnogorski pomorci tvrde da nemaju veze s pronađenim kokainom. U dokumentu koji je zaplijenio FBI navode se svi detalji o članovima posade pomenutog broda, kao i vrijeme i datum ukrcaja tereta, licence pomoraca, početna tačka i krajnja destinacija.

Kapetan se vratio u Crnu Goru

Kapetan Roganović je iskaze pred američkim vlastima davao u svojstvu svjedoka. Nakon provjere njegovih navoda, pustili su ga i on se vratio u Crnu Goru jer je ocijenjeno da nema dokaza koji bi ga svrstali na spisak osumnjičenih.

Istražitelji su provjeravali i dnevnik broda kako bi utvrdili gdje se plovilo zaustavljalo, koliko su se tada zadržavali, kao i kuda su se kretali. Istraga o švercu kokaina proglašena je tajnom. Brod MSC „Gajan” na kojem je otkrivena droga bio je zaplijenjen, a nakon nekog vremena za oslobođenje položena je garancija od 50 miliona dolara.

Rotary klub Kotor prikupio sredstva za nabavku psa vodiča

0
Rotary Boka Cruise 2019

Članovi Rotary kluba Kotor i njihovi gosti na humanitarnom krstarenju „Boka Cruise 2” održanom u petak, 2. avgusta sakupili su 4.585 eura za nabavku psa vodiča za slabovidne osobe, namijenjenog članu Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.

U humanitarnoj akciji na brodu „Katica“ učestvovalo je 150 osoba koje su plaćanjem kotizacije, kupovinom lutrije i drugim dobrotvornim prilozima omogućile da iznos potreban za ovu namjenu, u okviru ranije prikupljenih donacija, bude dostignut.

Akciju kotorskog Rotary kluba, koji je u startu opredijelio 500€, podržali su RC Bar, RC Budva, RC Ulcinj, RC Pljevlja, Rotaract Budva, Rotaract Podgorica, kao i hemijska čistionica „Limili“, frizerski salon „Miro“ iz Tivta, frizerski salon „Helena“ iz Kotora, plažni bar „Bajova kula“, frizerski salon „Šik Friz“ iz Kotora, cvjećara „Flora Art“ iz Tivta i „Školjke Boke”, uz poseban prilog Psihijatrijske bolnice iz Kotora.

Humanitarnom događaju i lijepoj atmosferi posebno su doprinijeli muzičari koji su se odazvali ovom pozivu i to muzički sastav „Rilli“, Grande Strings Quartet i grupa New Entertainment.

Predstavnik UMHCG, Kotoranin Andrija Samardžić u ime udruženja zahvalio je Rotary klubu Kotor na organizaciji i svima koji su se odazvali ovoj akciji održanoj, kako je naglasio, u prelijepoj atmosferi.

„Zahvaljujem ne samo što ste pokazali da je ovo društvo humano, već i da raste svijest o potrebi za prihvatanjem pasa vodiča koji sa nama dijele prostor”, istakao je Samardžić.

17. Internacionalna smotra mode i umjetnosti u Kotoru 16. i 17. avgusta

0
Foto modna agencija Fabrika
22. Internacionalna smotra mode i umjetnosti biće održana 16. i 17. avgusta na trgu ispred katedrale Svetog Tripuna sa početkom u 21 sat.
Prošla godina donijela je novu fazu razvoja Internacionalne smotre mode, podrazumijevajućiznačajne konceptualne izmjene i prožimanje mode i umjetnosti, uz tendenciju promovisanja tradicije i stvaralaštva mladih kretaora/ki i dizajnera/ki Crne Gore. Rukovodeći se prošlogodišnjim uspjehom, program i ove godine odiše novim konceptom, predstavljajući spoj mode, umjetnosti, kulture ali i tradicije Crne Gore.
Opština Kotor, kao suorganizator, učestvuje u finalnom segmentu gdje, pored obezbjeđivanja finansijskih sredstava,  realizuje i niz organizacionih poslova. Želimo napomenuti da će se, kao i posljednje dvije godine, organizovati prodaja ulaznica za  program smotre na kamenom kiosku Turističke organizacije Kotor i odvijaće se svakog dana od 10 do 12 sati i od 18 do 20 sati počev od 06.08.2019. godine do 16.08.2019. godine. 
Ulaznica vrijedi za dvije osobe, a cijena ulaznice za prvu noć je 10 eura, dok je za drugu noć 30 eura. 

Budva – urediće pješačku stazu u zaleđu plaže Jaz

0
Plaža Jaz foto euris.properties

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore raspisalo je poziv za izvođenje radova na uređenju pješačke staze u zaleđu plaže Jaz u dužini od 375 metara, što podrazumijeva izvođenje radova na popločavanju, opremanju i hortikulturnom uređenju te staze, kao i radove na popravci stubova javne rasvjete.

Pored navedenog, na ovom potezu planirana je i popravka i postavljanje klupa i kanti za otpatke.

Objavljena je i Tenderska dokumentacija za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta za rekonstrukciju šetališta u Pržnom, i to od zapadnog kraja hotelskog kompleksa “Maestral” do istočnog kraja plaže Pržno u dužini cca 270 metara sa izradom elaborata za procjenu uticaja na životnu sredinu (ukupna površina projektovanja 1420 m2).

Pržno foto Boka News

Namjera Javnog preduzeća je okončanje administrativnog dijela- postupaka javne nabavke u toku ljetnjih mjeseci, kako bi radovi na uređenju zone morskog dobra na teritoriji opštine Budva bili započeti na jesen.

Na ovaj način bi se omogućilo da navedeni lokaliteti dobiju novi, moderan izgled i u novom ruhu budu spremni za sledeću i svaku narednu ljetnju turističku sezonu.

Ulazak u Park prirode Orjen više nije besplatan

0
Dan čistih planina – Orjen

Odlukom Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, uz saglasnost Vlade Crne Gore o korišćenju dobara Parka prirode Orjen, upoznavanje prirodnih ljepota ove planine u zaleđu Herceg Novog više neće biti besplatno.

Za individualne posjete potrebno je izdvojiti euro, dok je cijena ulaska po osobi za organizovane grupe učenika, studenata, članova planinarskih društava, gorana, penzionera, sindikalnih organizacija 0,50 eura, dok usluge vodiča u zavisnosti od vremena koštaju od 40 do 80 eura. Lica koja imaju boravište na području opštine Herceg Novi, odnosno posjeduju imovinu na području Parka prirode Orjen, kao i djeca do 15 godina, ne plaćaju naknadu za ulazak u Park.

Visina naknade utvrđena je u zavisnosti od stepena korišćenja dobara i pogodnosti koje Park prirode Orjen pruža korisnicima.

Prostor za postavljanje šatora na dnevnom nivou košta tri eura koliko i iznajmljivanje prostora za postavljanje kamp kućica, iznajmljivanje šatora dnevno košta osam eura. Iznajmljivanje bicikla u periodu od 2 sata do dan košta od 5 do 12 eura, dnevno iznajmljivanje krplji je 4 eura, dok je za štapove za pješačenje po komadu potrebno izdvojiti dva eura. Dozvola za branje i sakupljanje šumskih plodova, gljiva, ljekovitog i aromatičnog bilja po osobi na godišnjem nivou iznosi 50 eura – a dnevno po osobi pet eura.

Planinarska trasa Orjen

Naknada za ugostiteljski objekat i hotel/motel po m2 na godišnjem nivou iznos euro, za trafostanicu na godišnjem nivou 200 eura, a za telekomunikacioni sistem po 1.000 eura. Naknade za postavljanje privremenih objekata na zatvorenom/otvorenom prostoru, za vrijeme održavanja manifestacija, postavljanje bilborda i reklamnih panoa, suvenirnica kreću se od euro do pet hiljada eura, koliko je potrebno izdvojiti za izdavanje prostora radi formiranja avanturističkog parka. Naknada za korišćenje znaka Parka prirode Orjen u komercijalne svrhe po korisniku na godišnjem nivou iznosi 200 eura. Naknada za snimanje filmova u Parku prirode Orjen dnevno će koštati 100 eura, dok je snimanje spotova i reklama na dnevnom nivou 200 eura.

Rijeka traži najbolji zaboravljeni kuharski recept iz cijelog svijeta

0
gastro

Rijeka 2020 – Evropska prijestolnica kulture objavila je natječaj za najbolji zaboravljeni kuharski recept iz cijelog svijeta, a one najbolje ocijenjene ljubitelji dobre hrane moći će kušati u saeptembru na festivalu svjetske glazbe i gastronomije Porto Etno.

Na natječaj koji je otvoren do 20. avgusta mogu se javiti ljudi iz cijelog svijeta, a prikupljeni recepti postat će osnova za Riječki arhiv svjetske kulinarske memorije. Uz zaboravljene recepte poželjno je poslati fotografiju, a u prijavi, uz popis potrebnih namirnica treba navesti naziv jela, kako se saznalo za recept, te detaljan opis pripreme i posluživanja.

Sakupljajući zaboravljene okuse i mirise te načine pripremanja, posluživanja i objedovanja hrane, organizatori se žele prisjetiti zaboravljene kulinarske povijesti s obzirom da se kultura i prehrambeni običaji neprekidno mijenjaju, te putujući prožimaju, sjedinjuju i razdvajaju.

Najbolji zaboravljeni recept birat će žiri u kojem će između ostalih biti chefovi Stevo Karapandža i Srđana Jevtić. Najbolji recepti bit će oživljeni i pretvoriti u vrhunska jela koja će se pripremiti i moći kušati 6. rujna na festivalu Porto Etno, priopćila je Rijeka 2020.

Taj festival svjetske glazbe i gastronomije, koji će se održavati od 6. do 8. rujna na tri lokacije ugostit će više od sto izvođača, među kojima su Boban Marković Orkestra, BaBa ZuLe, Acid Araba i Ive Bittove. Posjetitelji će moći kušati jela 20 svjetskih kuhinja koje će pripremati udruge nacionalnih manjina i Riječani i Riječanke porijeklom iz cijelog svijeta.

Detalji o načinu prijave dostupni su na linku https://rijeka2020.eu/natjecaj-za-najbolji-zaboravljeni-kuharski-recept.

„Polo in the port“

1
sa polo turnira

Ekipa Porto Montenegra pobjednik je prvog ikada u Crnoj Gori organizovanog turnira u polou, a koji je pod nazivom „Polo in the port“ ovog vikenda održan u elitnom tivatskom nautričko-turistilkom centru Porto Montenegru.

Utakmice ovog u anglosaksonskom svijetu vrlo popularnog konjičkog sporta, igrane su na novouređenom sportsko-rekrativnom kompleksu Arena u istočnom sijelu Porto Montenegra uz kompleks velikog Gradskiog parka u Tivtu, a sa zanimanjem ih je pratila brojna strana i zantiželjna domaća publika koja je prvui put imala priliku da pristvutvuje jednom ovakvom, za Crnu Goru vrlo neuobičajenom sportsko-rekrativno-turističko-društvenom događanju.

pobjednicka ekipa

Na turniru su nastupile četiri ekipe, a u finalnim susretma Porto Montenegro je rezultatom 9:7 savladao ekipu Global Citzizen, dok je u meču za treće mjesto rezultatom 5:3 ekipa Boadicea bila bolja od tima Universal Capital Bank.

Turnir je zvanično okončan velikom tematskom zabavom  pod nazivom The White Party“ koja je u subotu veče održana na bezienu Porto Montenegro Yacht Cluba.

Galenski laboratorij splitsko-dalmatinskih ljekarna jedinstven je na Mediteranu

0
Galenski laboratorij splitsko-dalmatinskih ljekarna

Galenski laboratorij Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije jedinstven je na području Hrvatske, osnovan je prije 53 godine, a u njemu se izrađuju galenski i magistralni pripravci za ljekarničke jedinice.

U početku su opremali ljekarne po županiji, ali zadnjih godina zbog većeg interesa za njihove proizvode opskrbljuju cijelu Hrvatsku. Proizvode više od 200 ljekovitih pripravaka i to biljne ekstrakte i kapljice, ljekovite čajeve, a njihove kapi za uho, oko i nos uz to što se mogu kupiti izdaju se i na recept.

Uz to u Ljekarnama Splitsko-dalmatinske županije mogu se kupiti njihovi originalno izrađeni dermatološki proizvodi, potom cijela paleta za njegu djece.

Žene rado kupuju njihove kreme, među kojima su i one s mirisom Mediterana od lavande, naranče, smilja, kao i s bademovim uljem.

U splitskom Galenskom laboratoriju proizvode ljekovite pripravke za samoliječenje od biljnih sirupa koji su izrađeni prema tradicionalnoj recepturi, a riječ je o popularnom sirupu od bijelog sljeza, od trputca ili onome od islandskog lišaja, te sirupa timi.

U svom analitičkom laboratoriju među ostalim provjeravaju farmaceutske proizvode, kakvoću sirovina i sterilnosti, uvode nove analitičke metode, te organiziraju provođenje dijela specijalizacije i provođenja dijela pripravničkog staža za magistre farmacije i farmaceutske tehničare.

Ravnatelj Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije Ante Mihanović kaže da je prvi put u Hrvatskoj zabilježeno da jedna ljekarna kao što je njihova radi proizvodni pogon koji zadovoljava sve farmaceutske standarde za proizvodnju lijekova. U Dugopolju grade novi laboratorij sa svim tehnološkim zahtjevima koji su potrebni za takav pogon.

Novi laboratorij će imati 3100 metara kvadratnih, unutar pogona su predviđeni i prostori za studente, te laboratorij za njih, a završetak gradnje laboratorija je planiran za početak sljedeće godine.

Ističe kako će splitski studenti u laboratoriju moći ono što drugi studenti Farmacije nisu u mogućnosti, a to je da izravno sudjeluju u proizvodnom pogonu. Zanimljivo je i kako su novi Galenski laboratorij u Dugopolju gradili, pored radnika iz Hrvatske, zbog nedostatka radne snage i radnici iz Kolumbije, Indije i Senegala.

“Nema građanina naše županije, ali i diljem Hrvatske koji neki naš proizvod bar jednom u životu nisu koristili. Mi radimo za sebe, ali i za druge. Prepoznati smo i po našim kremama koje su se razvijale kroz godine, a na njima su radili naši vrhunski stručnjaci, te svake godine nadograđivali naše recepture. Zato su poznate po čitavoj Hrvatskoj, a i šire. Šesnaest naših lijekova se nalazi na listi HZZO- a”, kaže ravnatelj Mihanović.

Najavio je da će se u budućnosti posvetiti razvojnom segmentu, ali i još više ulagati u ljude.

Ističe da su prva ljekarnička ustanova u Hrvatskoj koja je napravila stručni i kadrovski normativ. Žele da pacijenti dobiju kvalitetnu uslugu, pa su razvili koncept “Pet minuta po jednom receptu” što znači da njihov stručni tim ima dovoljno vremena i znanja posvetiti se na kvalitetan način svakom pacijentu. Zbog toga su i razvili edukacijski centar u svrhu trajnog usavršavanja njihovih zaposlenika i praćenja trendova i smjernica u liječenju.

Ljekarna Splitsko- dalmatinske županije ima i projekt Moja prva torba koju nakon rođenja daruju svakoj novorođenoj bebi u županiji, a u njoj se nalaze osnovne potrepštine za bebe.

Obilježena 77. godišnjica strijeljanja Baošićana

0
Delegacija UBNOR-a i antifašista Herceg Novi

Delegacija UBNOR-a i antifašista Herceg Novi danas je položila vijenac i evocirala sjećanje na 5. avgust 1942. godine, prije 77 godina, kada je fašistički italijanski okupator potpomognut domaćim izdajnicima na Dubcu u Baošićima svojim mecima zaustavio u poletu, životu, borbenom nadahnuću pregaoce Revolucije, neimare slobode Baošićane:

Vujučić Toma, Dabović Jova, Dabović Đura, Cvjetković Kirila-Kika, Cvjetković Steva, Kamilić Vasa.

Okupili smo se i poklonili sjenama ovih boraca, mladih baošićkih radnika, ribara,zemljoradnika, koji su i kao hiljade palih boraca na stotinama ovakvih mjesta širom zemlje,ugradili svoje živote,svoju mladost u temelje naše slobode i budućnosti.

VUJIČIĆ TOMO, tridesetogodišnjak, baošićki ribar i zemljoradnik. Oružje mu je bila olovka kojom je pisao svijetle stranice Orjenskog Partizanskog Bataljona. Neustrašiv borac, hrabar, strah i trepet za okupatora, a posebno za njegove sluge. Komandir Devesiljske čete.

DABOVIĆ JOVO, rođen 1914.god.u zaseoku Zaušje, rodnom mjestu gerilskog partizanskog odreda dvadesetsedmorice 1941.Ribar, predratni član KPJ i sekretar ćelije u Baošićima 1939.  Organizator ustanka i politički rukovodioc Devesiljske čete.

DABOVIĆ ĐURO, kršni momak sa Zaušja, radnik postolar, od prvih dana borac Devesiljske gerile i Orjenskog Partizanskog Odreda, vjeran sljedbenik partije i neumoran, hrabar borac do zadnjeg časa.

CVJETKOVIĆ KIRIL-KIKO, iz Vrh Sela Baošića, radnik i ribar.Borac Orjenskog Partizanskog Odreda i kandidat za člana KPJ. Istakao se i bio ranjen u borbi na Jeremiji.

KAMILIĆ VASO, mladi kovač sa Starog Guvna. Radionica je njegova kovačnica mladih, novih skojevaca. Hrabri i snalažljivi pripadnik grupa za borbu protiv pete kolone. Borac Orjenskog Partizanskog Odreda. Otac dvoje maloljetne đece,koja prve korake života učinješe u logoru Prevlaka.

CVJETKOVIĆ STEVO, mladi stolarski radnik sa Vodica,tek napunio 20 godina. U ustanak ulazi kao omiljeni Skojevski rukovodilac i terenski radnik na području Hercegnovsko-Primorske opštine.Pripadnik grupe za borbu protiv pete kolone.

Delegacija UBNOR-a i antifašista Herceg Novi

I danas, poslije 77 godina,njihovi likovi i likovi njihovih drugova i saboraca ostaju i ostaće neugasiv primjer žrtvovanja i borbe, trajan primjer patriotizma i ljubavi prema domovini.

“Mi, pripadnici UBNOR-a i ANTIFAŠISTA H.Novi, pravi našljednici i poštovaoci ONIH koji su 1941.god.,kad je fašistički mrak bio najgušći,a neprijatelj najači-udarili na njega,zadivljujući svijet,nadahnuti smo da radeći za dobro Crne Gore,opravdamo njihovu etiku,principe i žrtvu.Stvar za koju su se oni borili je nepobjediva.Pripadali su generaciji koja se borila uspravnog čela, ne za sebe već za one kojima će sjutra svanjivati Majske zore, čije će podneblje grijati, čije će večeri mirisati.

Ovi časni Baošićani ugradili su svoje živote u VJEČNOST SLOBODNE CRNE GORE. Pošli su u smrt u svom rodnom selu i padoše ovde na Dubcu, kličući narodu, slobodi i Partiji, prkosno i hrabro jer su znali da je njihova i naša „SMRT FAŠIZMU,SLOBODA NARODU“ jača od streljačkog stroja”- kazo je Branislav Božović predsjednik UBNOR-a i antifašista Herceg Novi