Svečanom ceremonijom na Trgu od oružja, sinoć je otvoren je 18. Internacionalni ljetnji kotorski karneval. Uz Feštine mažoretke, Gradsku muziku Kotor, posjetioci su uživali i u koncertu hrvatske grupe Trio Gušti.
Na Muljanskoj rivi održana je Ribarska fešta u organizaciji MZ Muo. Uz bogate sadržaje, brojne karnevalske grupe, domaće i furešte, ljetnje karnevalske fešte će trajati do subote, 3. avgusta.
Večeras, petak, 2. avgusta, na ulicama Starog grada održaće se program pod nazivom Najmaškaraniji grade – odnosno Veliki Abrum karnevala i predstavljanje inostranih karnevalskih grupa sa početkom u 21 sat. Od 22 sata na Trgu od oružja, uživaćemo u koncertu poznate grupe Magazin.
U subotu 3. avgusta, biće održana tradicionalna XVIII Internacionalna karnevalska povorka od 21 sat, nakon čega će se fešta nastaviti u Starom gradu uz grupu Cubalcanica i bend Tri kvarta.
foto Radio Kotor
Napominjemo da će, u subotu od robne kuće Dobrota do bazena Primorca, saobraćaj biti zatvoren u vremenskom periodu od 16h do prolaska karnevalske povorke. Takođe, glavna gradska saobraćajnica od ljetnjeg bazena do kružnog toka biće zatvorena za saobraćaj od 21 sat pa do prolaska karnevalske povorke.
Kotorski karneval – Stare ure – arhiv
Pored karnevalskih grupa iz Kotora i Crne Gore, karnevalu će prisustovati i grupe iz Italije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Ukrajine i Kube. Osim navedenenih grupa, Karnevalu će prisustovati i predstavnici borda FECC-a i predstavnici iz više evropskih karnevalskih gradova.
Organizator XVIII Internacionalni ljetnjeg Kotorskog karnevala je Udruženje “Fešta
Pet ribolovnih aktivnosti, od čega jedna tuna na krmi, donesena na vaganje od 62,8 kilograma – rezime je prvog ribolovnog dana petog izdanja međunarodnog nadmetnja u big game ribolovu “Tuna Fever Rogoznica 2019”.
Naime, flota od 30 brodova sa 200 sudionika iz deset zemalja, koliko ih se bori za vizu i odlazak na svjetsku smotru najboljih ribolovaca na velike trofeje dogodine u Costa Rici, isplovila je prvi dan na more te uspjela, nakon brumavanja i traženja velikih tuna, tek jednu i izvaditi na brod. Za rukom, bolje reći štapom i udicom, pošlo je to posadi “Taboo teama” kapetana Valentina Vujasina, te posadi u sastavu: Ivan Klisović, Mladen Ercegović i Zoran Spasić.
– Otišli smo na krajni jug ribolovne zone i oko podne već imali prvu ribu na štapu, za petnaestak minuta i na krmi. Druga nam je stigla oko 13.10 sati, tu smo snimili i pustili, dobili bodove, no druge dvije su nam pobjegle. Ona zadnja je imala preko sto kila, i dok sam je dovukao do broda, uspjela se otkačiti s predveza od 70 libri – stručno nam referira događanja s mora, kapetan Vujasin iz Pakštana, koji minulih 15 godina je redovit na big game nadmetanjima, adrenalinom je zadojen za taj ribolov i nadmudrivanje s morskim krasoticama.
Tešku tunu, i onu približnu trima znamenkama u kilogramima, imali su na još jednom brodu, “Gladijatoru” mladog kapetana Andija Županovića, no nakon sat i pol borbe sa grdosijom, i ona je na dvadeset metara od broda – otpala. Vratila se u dubinu, u morsko plavetnilo, pa se na kraju prvog ribolovnog dana bodovi pišu samo posadi “Taboo teamu”, njih 679,6 boda.
foto čitalac SD
Nakon vaganje njihove tune na rogozničkoj rivi, što je prava atrakcija za brojne turisti, koji baš i nemaju priliku slikati se uz morsku krasotice tek izvađenu iz dubina, pa je bilo i komentara okupljenih “kako izgleda kao sa slike”, svojim nastupom i koncertom sve je zabavila mlada pjevačica Ivana Orlić, pa je publika pjesmom zaželjela posadama i sutrašnje mirno more, uz dobar ulov. Sve u organizaciji splitskog kluba “Big game Croatia”, Općine Rogoznica, Turističke zajednice Općine Rogoznica, te po pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, i ministarstava i turizma i poljoprivrede, kao i Hrvatske turističke zajednice, te Šibensko-kninske županije i Turističke zajednice šibensko-kninske županije.
Poznati tivatski pisac za djecu Anto Staničić, uskoro će u svom rodnom gradu dobiti spomen-obilježje jer će se na dnevnom redu predstojeće sjednice lokalnog parlamenta zakazane za 20.avgust, neći predlog odluke o postavljanju spomen ploče Staničiću na njegovoj rodnoj kući.
Pored poznatog pisca, spomen ploče će dobiti i u Drugom svjetskom ratu pali tivatski rodoljubi, istaknuti prosvjetni radnik Drago Milović i jedan od prvoboraca iz Krtola Branko Brinić, a po kojima ime nose osnovne škole u Tivtu i u Krtolima.
Bronzanu ploču sa natpisom „U ovoj kući je živio pisac za djecu Anto Staničić (1909-1991) autor Malog pirata“, Opština Tivat će postavitina osnovu formalnog zahtjeva koji joj je uputio tivatski Centar za kulturu.
Anto Staničić, dječiji pisac, rođen je u Tivtu 18. decembra 1909. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Dubrovniku, a u Zagrebu je studirao ekonomske nauke, nakon čega radi u u Radio Beogradu, u redakciji emisija za djecu, potom u Radio školi, te drugim redakcijama. Tokom života napisao je veliki broj knjiga za djecu, a inspiraciju je pronalazio u Boki Kotorskoj i njenim stanovnicima. Veliki uzor bio mu je djed koji je bio mornar, te je uglavnom pisao o svom zavičaju, plemenitim i jednostavnim ljudima i njihovom mornarskom životu.
Prva njegova knjiga koju je objavio 1951. godine nosi naslov „Priče na granici istine“. Potom je napisao roman za djecu „Mali pirat“. Inspiraciju za knjigu „Mali pirat“ pronašao je u prošlosti stare Boke. Kroz ovu knjigu prikazao je svoje uspomene iz djetinjstva. Ovaj roman do sad je preveden na slovenački, makedonski, mađarski i češki jezik. Ostala poznata djela ovog pisca su: „Ratni brod Velika sultanija“, „Bambusov štap“, „Tamo gdje se talasi razbijaju“, „Afrikanac“, „Galebovo gnijezdo“, „Kojim putem, Afrikanče“, „Priča o Sunici“, „Beskućine kuće“. Roman „Bambusov štap“ preveden je i objavljen u Bratislavi na slovački jezik 1977. godine. Od 1974. do 1979. godine napisao je tri knjige priča za djecu: „Binga“, „Minuš“ i „Đerdan priča za djecu“.
Anto Staničić dobio je književnu nagradu „Politikinog zabavnika“ za roman „Galebovo gnijezdo“ 1981. godine kao najbolje djelo za mlade. Takođe je dobio povelju i nagradu „Zmajevih dečijih igara“ 1991. godine.
Razlog za podizanje spomen ploče Antu Staničiću, iniciran je obilježavanjem 110. godišnjice od rođenja pisca, u želji da se na taj način sačuva uspomena i oda počast piscu koji je dao izuzetan doprinos kulturi i društvenom životu kako Tivta, tako i cijele Crne Gore.
Staničićeva djela i danas imaju međunarodni značaj jer su prevedena na više jezika a i dalje na spiskovima lektire koja je obavezna za čitanje u školama u više država bivše Jugoslavije. Do prije dvije godine Staničićeva djela bila su i dio obavezne školske lektire u Crnoj Gori koja je međutim, bez ikakvog racionalnog javnog objašnjenja, izbacila tivatskog pisca za djecu sa popisa obavezne đačke literature.
Mermerne spomen ploče postavljene na zgradama škola u Tivtu i Radovičima koje nose njihova imena, dobiće i Drago Milović i Branko Brinić.
Tivatski parlament na sjednici 20.avgusta treba formalno da da i saglasnost na izmiještanje starih spomen obilježja: spomen-ploče u Drugom svjetskom ratu poginulim radnicima Arsenala Tivat, kao i spomen-ploče sa o podršci radnika Arsenala pobuni mornara u Boki 1918.godine. Te spomen ploče nalazile su se na zapadnoj fasadi nekadašnje upravne zgrade ugašenog tivatskog vojnog brodogradilišta, a prije njenog rušenja su demontirane i spremljene u depo Zbirke pomorskog nasljeđa Porto Montebnegra. Te dvije spomen ploče ponovno će uskoro, nakon skoro 13 godina od skidanja, biti postavljene i javnosti dostupne na novoj lokaciji – na zidu na novom glavnom ulazu u Porto Montenegru, u novosagrađenom produžetku Arsenalske ulice u Tivtu.
Crnogorska u Tivtu razotkriva poražavajuće činjenice za javnost analizirajući novoizabrani sastav opštinskog odbora DPS-a, koji predstavlja, kako navode, neoborivi dokaz partijskog zapošljavanja, kupovine glasova, okupiranosti javnog sektora i ucjene od strane DPS-a.
„Od 90 članova novoizabranog OO DPS Tivat nestvarno zvuči činjenica da je 50% članova zaposleno u organima lokalne uprave Opštine Tivat, dok je oko 75% članova zaposleno u javnom sektoru.Još konkretniji dokaz partijskog zapošljavanja predstavlja činjenica da je od lokalnih izbora 2016. godine, kada je DPS osvojio apsolutnu vlast, u javnom sektoru (najviše u organima uprave) zapošljeno 35% članova novoizabranog odbora. Ako se tom broju dodaju oni koji su u navedenom periodu karijerno napredovali u javnoj upravi, onda govorimo o polovini članova novoizabranog odbora. Ove cifre su sigurno i veće jer u odboru nijesu navedeni mnogi rukovodioci na čelu javnih ustanova, organizacija i službi koji su članovi odbora po funkciji” saopštava Goran Božović predśednik OO Crnogorske Tivat i član Predśedništva Crnogorske.
Iz Crnogorske naglašavaju da i pored povećanja broja članova lokalnog odbora DPS Tivta, i hvalospjeva Tarzana Miloševića o obnavljanju članstva, nijesu smjeli u medijima objaviti sastav lokalnog odbora jer se nemaju čime pohvaliti. Naprotiv,u Crnogorskoj smatraju da u Tivtu više ne mogu prevariti niti jednog čovjeka koji ima dostojanstvo i obraz, pa moraju na silu, po principu „daj što daš” jer kriterijum kvaliteta odavno ne postoji u DPS-u, iz korpusa zaposlenih u javnom sektoru tražiti konkretan partijski angažman i „vraćanje dugova”, jer je ogromna većina njih kupljena i ucjenjena samim zaposlenjem.
Goran Božović
„Vidimo i na ovom primjeru kako su nam institucije zarobljene od strane DPS-a partijskim vojnicima koji zadovoljni ličnim komforom i interesom nekritički jednoglasno podržavaju devastaciju našeg grada. Takođe, konkretno vidimo kako DPS kupuje glasove novcem svih građana Tivta. Međutim, uzalud je Kusovac u odbor nakrcao svoje poltrone, jer po direktivi „šefa” preko čije se ne smije, na čelo odbora dolazi osoba koja je u prethodnom izbornom partijskom ciklusu izražavala otvoreno negodovanje Kusovčevim uzletom i njegov izbor na čelu partije u lokalu okarakterisala „početkom kraja DPS-a u Tivtu”. Biće zanimljivo pratiti razvoj događaja jer Kusovčeva noćna mora unutar partije počinje, a mi smo ubjeđeni da će to biti „kraj kraja DPS-a u Tivtu” zaključio je Božović.
Projekcijom filma “”Grudi” rediteljke Marije Perović sinoć je svečano otvoren 33. filmski festival u Herceg Novom.
Film je prikazan u okviru vantakmičarske selekcije dugometražnog igranog filma.
Tokom narednih sedam dana, publika će, osim ostvarenje iz regiona i svijeta, moći da vidi i četiri crnogorska filma.
Ovogodišnje izdanje Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala biće održano u periodu od 1. do 7. avgusta 2019. na nekoliko lokacija u Herceg Novom – Kanli kula, Forte Mare i Dvorana Park.
Izvršni producent Festivala je JUK „Herceg Fest“, a Ministarstvo kulture Crne Gore i Opština Hereceg Novi su glavni pokrovitelji.
Festival će zatvoriti ovogodišnji kanski pobjednik, film “Parazit”.
Nakon osam filmova koji su zaradili skoro 5 milijardi dolara širom svijeta, franšiza PAKLENE ULICE sada predstavlja potpuno novi projekat u kom Dvejn Džonson i Džejson Stetam repriziraju svoje uloge Luka Hobsa i Dekarda Šoa. Sve otkad su se predstavnik zakona, krupni Hobs (Dvejn Džonson), odani agent tajne američke diplomatske službe i odmetnik koji ima probleme sa zakonom Šo (Džejson Stetam), bivši operativac elitnih jedinica britanske vojske, prvi put upoznali u filmu PAKLENE ULICE 7, 2015. godine, njih dvojica ne prestaju da razmjenjuju uvrede i teške udarce u pokušajima da savladaju jedan drugoga.
Ali u trenutku kada se unaprijeđeni, sajber-genetski anarhista Brikston (Idris Elba), dokopa tajne biološke prijetnje koja može da zbriše čovječanstvo zauvijek i angažuje briljantnog, neustrašivog i nestašnog MI6 agenta (Vanesa Kirbi), koja je zapravo sestra Dekarda Šoa, dva zakleta neprijatelja Hobs i Šo moraće da se udruže kako bi savladali jedinog čovjeka koji je možda opasniji od njih dvojice.
Film HOBS i ŠO eskplozivno otvara novo poglavlje u filmskom univerzumu PAKLENE ULICE, rasprostirući se širom planete, od Los Anđelesa do Londona i od toksičnih predjela Černobilja pa sve do raskošne ljepote Samoe.
VUČIJI ZOV
Radnja filma smještena je u bliskoj budućnosti u kojoj se posada jedne podmornice suočava sa ozbiljnim problemom. Mladi oficir posjeduje izvanredan sluh kojim može da prepozna svaki zvuk koji čuje. U francuskoj nuklearnoj podmornici, sve će zavisiti od njega nakon ljudske greške koja će ugroziti živote cijele posade.
Tri organizacije, NVO Naša akcija, SUP4ME i Ne bacajte boce, zajednickim snagama danas su ostvarile jos jednu u nizu akcija u sklopu projekta “Mladi za čist Jadran”.
Od otpada, primarno plastičnog, putem SUP daski očišćene su obale Ostrva cvijeća kao i obala ostrva Sveti Marko.
Naša akcija
Aktivnosti projekta “Mladi za čist Jadran” sprovode se uz financijsku podrsku Beyond Plastic Med i fondacije Princ Albert II od Monaka.
Sponzorstvo za današnju akciju stiglo je i od Porto Montenegra koji je uvjek uz nas za naše akcije u Tivatskom akvatorijumu, saopštili su iz NVO Naša akcija.
Vozači na hrvatskim putevima od danas bi morali da budu pažljiviji pošto su na snagu stupili stroži saobraćajni propisi za šta su predviđene paprene novčane kazne. Uhvaćeni u prekršaju mogli bi da plate kaznu i do 2.700 eura.
Na popisu najtežnih prekršaja su prekoračenje brzine u naseljenom mjestu za više od 50 kilometara na sat, vožnja u suprotnom ili zabranjenom smjeru, namjeran prolazak kroz crveno svjetlo, vožnja sa više od jedan i po promila alkohola ili pod uticajem droga.
Kazne za te prekršaje povećavaju se sa dosadašnjih pet (677 eura) do 15 hiljada na deset do 20 hiljada kuna (2.700 eura), ali će se primjenjivati i strože mjere – zabrana upravljanja vozilom od najmanje šest mjeseci za drugi prekršaj ili najmanje godinu dana za tri i više prekršaja, prenosi Indeks.hr.
Hrvatska policija može privremeno do odluke suda oduzeti vozilo kojim je počinjen prekršaj, ako vozač koji je već dvaput pravosnažno kažnjen ponovi neki od tih najtežih prekršaja.
Kako navodi Indeks, s 500 na hiljadu kuna (135 eura) povećavaju se kazne zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa, nepropisnog prevoza djece i korišćenja mobilnog telefona, što su takođe opasni oblici ponašanja koji su se našli na popisu “četiri ubica u saobraćaju” – brzina, alkohol, pojas i mobilni telefon.
Povećane su novčane kazne i za prekršaje kod uključivanja u saobraćaj, preticanja, zaustavljanja, vožnje unazad.
Bijeg s mjesta nesreće s poginulima ili povrijeđenima takođe je ušao u krug prekršaja za koje su predviđene kazne do 20 hiljada kuna. Umjesto dosadašnje kazne od tri do sedam hiljada, bjegunci će odsad plaćati kaznu od deset do 20 hiljada kuna.
Nakon kiša koje su padale prethodnih dana, zemlja, koja je naknadno donjeta zbog posađenog biljnog rastinja oko rezidencijalnog izdanja porodice biznismena Miškovića u Malim Rosama je sprana i završila je u moru, javljaju čitaoci portala Boka News.
Prethodnih dana je to bila crna fleka, pošto se stvorio crni mulj baš na mjestu gde je znak plaže “Male Rose”, a danas je more boje blata.
Male Rose – more
Ne možemo biti sigurni da zemlja nije hemijski tretirana i da nije narušen eko sistem u Malim Rosama, poručuju oni.
Ovako je izgledalo more u uvali Male Rose prije ekološkog incidenta poručuju čitaoci.
Tivat će uskoro dobiti novu turističko-informativnu signalizaciju, ukupno 440 tabli koje će biti postavljene na 85 lokacija.
Poziv za javno nadmetanje u otvorenom postupku javne nabavke, za nabavku i ugradnju turističke signalizacije je objavljen 23. jula, otvaranje ponuda je zakazano za 14. avgust. Procijenjena vrijednost posla je 40 hiljada eura.
Nove, putokazno turističko – informativne table u Tivtu projektovane su u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i načinu isticanja turističke signalizacije na putevima, a korišćeni su i primjeri dobre prakse iz okruženja.
Postojeća turističko informativna signalizacija na teritoriji Opštine Tivat je postavljena 2005.godine na osnovu Projekta turističko informativne signalizacije koju je izradio MonteCEP. Tada je projektovano ukupno 324 znaka putokazne signalizacije.
Postojeća turističko – informativna signalizacija je u relativno lošem stanju, dio postavljenih znakova turističke signalizacije je neupotrebljiv i ne vrši funkciju, neki znakovi nedostaju, neki su oštećeni, neki zaklonjeni, neki su projektovani mimo standarda i kao takvi postavljeni. Pored toga u međuvremenu je došlo do izmjene u sadržajima, kao i do izmjene režima saobraćaja na pojedinim djelovima ulične mreže.
