Tivat će uskoro dobiti novu turističko-informativnu signalizaciju, ukupno 440 tabli koje će biti postavljene na 85 lokacija.
Poziv za javno nadmetanje u otvorenom postupku javne nabavke, za nabavku i ugradnju turističke signalizacije je objavljen 23. jula, otvaranje ponuda je zakazano za 14. avgust. Procijenjena vrijednost posla je 40 hiljada eura.
Nove, putokazno turističko – informativne table u Tivtu projektovane su u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i načinu isticanja turističke signalizacije na putevima, a korišćeni su i primjeri dobre prakse iz okruženja.
Postojeća turističko informativna signalizacija na teritoriji Opštine Tivat je postavljena 2005.godine na osnovu Projekta turističko informativne signalizacije koju je izradio MonteCEP. Tada je projektovano ukupno 324 znaka putokazne signalizacije.
Postojeća turističko – informativna signalizacija je u relativno lošem stanju, dio postavljenih znakova turističke signalizacije je neupotrebljiv i ne vrši funkciju, neki znakovi nedostaju, neki su oštećeni, neki zaklonjeni, neki su projektovani mimo standarda i kao takvi postavljeni. Pored toga u međuvremenu je došlo do izmjene u sadržajima, kao i do izmjene režima saobraćaja na pojedinim djelovima ulične mreže.
Prozori ljubavi – molitva preko mora - foto Boka News
1 od 15
Prozori ljubavi – molitva preko mora
Prozori ljubavi – molitva preko mora
Prozori ljubavi – molitva preko mora
Prozori ljubavi – molitva preko mora
Prozori ljubavi – molitva preko mora - Ljubomir Borozan
Prozori ljubavi – molitva preko mora
Prozori ljubavi – molitva preko mora
Prozori ljubavi – molitva preko mora
Prozori ljubavi – molitva preko mora
Prozori ljubavi – molitva preko mora
Prozori ljubavi – molitva preko mora
Prozori ljubavi – molitva preko mora
Prozori ljubavi – molitva preko mora
Prozori ljubavi – molitva preko mora
„Prozori ljubavi/Molitva preko mora“ – naziv je izložbe slika akademskog slikara prof. Ljubomira Borozana koja je sinoć otvorena u Muzeju grada Perasta u organizaciji OJU „Muzeji“ Kotor.
U ime ove muzejske ustanove brojnu publiku pozdravila je rukovoditeljica Dragana Lalošević, a u uvodnom dijelu programa odlomak iz predstave ,,Tre sorelle“ u režiji Zorana Rakočevića odigrale su glumice Marija Đurić, Jelena V. Đukić i Maša Labudović, dok je svoju pjesmu posvećenu pomenutoj bokeškoj legendi govorila Mila Moškov.
Prozori ljubavi – molitva preko mora
Izložbu slika Ljubomira Borozana otvorila je istoričarka umjetnosti mr Jovana Lalošević.
Po njenim riječima, Borozan se nije samo predao ljepotama Boke, već je zaronio mnogo dublje u njenu dušu iz koje su ga saplele niti nataloženog bogatstva kulturnih slojeva iz kojeg ga je posebno pridobila ljubav triju sestara.
,,Ljubomir Borozan nas uvodi u jednu posebnu i neuobičajenu priču, onu iskazanu likovnim umjećem iz kojeg će progovoriti ne samo kolorit i savršenstvo kompozicije, već i živa riječ koja će odzvoniti i rasuti se vodom zaliva, dodirujući neke nove valove, koji će je odnijeti dalje u neka nova buduća vremena“, istakla je Lalošević.
Prozori ljubavi – molitva preko mora
Prisutnima se obratio i autor izložbe prof. Ljubomir Borozan koji je kazao da mu je čast što ima priliku da izlaže u ovom znamenitom peraškom ambijentu te sa zahvalio organizatorima na ukazanom povjerenju.
Prozori ljubavi – molitva preko mora – Ljubomir Borozan
„Prozori ljubavi“ dio je postavke posvećene legendi Tre sorelle, a „Molitva preko mora“ niz slika posvećen Perastu, njegovoj prošlosti i ljudima koji su ga stvarali.
Evropska unija stavila je u četvrtak Bosni i Hercegovini na raspolaganje dodatnih 15 miliona eura bespovratne pomoći namijenjene gradnji autoputa na dijelu trase koridora V c koji prolazi kroz tu zemlju, a treba povezati Budimpeštu i Ploče.
Ugovor o realizaciji ovih sredstava u Sarajevu su potpisali ministar financija BiH Vjekoslav Bevanda i voditelj ured Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u toj zemlji Ian Brown.
Petnaest miliona eura bespovratne pomoći bit će utrošeni za gradnju oko šet kilometara autoceste u okolici Doboja, što uključuje dva prometna čvora odnosno spoj koridora V c s već izgrađenom autocestom između Bosanske Gradiške i Doboja.
Šef delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark podsjetio je ovom prigodom kako su novoodobrena sredstva rezultat dogovora postignutog na nedavnom summitu EU-Zapadni Balkan u Poznanu, na kojemu je odobren novi paket od milijardu eura pomoći namijenjenih projektima povezivanja država te regije.
BiH autocestu na koridoru V c gradi već više od dva desetljeća i do sada je izgrađeno tek oko 130 kilometara suvremene prometnice. Posljednja je procjena Delegacije EU kako bi svih 330 kilometara autoceste, koliko ih prolazi kroz BiH, trebalo biti dovršeno do kraja 2030. godine.
Ukupna cijena tog infrastrukturnog projekta je oko četiri milijarde eura, koji se uglavnom osiguravaju iz različitih krednih aranžmana, dok je milijardu eura čine bespovratna sredstva iz europskih fondova koji su dopuna komercijalnim kreditima.
Ministar sporta i mladih Nikola Janović je tokom prijema za osvajače srebne medalje na U15 Evropskom prvenstvu, govorio i u problemima sa kojima se susrijeću klinci Primorca iz ove generacije (i ostali članovi kotorskog kluba) naime, treneri velikana iz Drevnog grada su najavili da zbog neisplaćenih zarada od septembra neće biti treninga.
“Izuzetno mučna situacija sa Primorcem traje desetak godina. Granice strpljenja po tom pitanju odavno su prošle. Pitanje svih pitanje za sve predsjednike opštine, bez obzira na to ko je bio na čelu, sa kojim pravom je opština Kotor unazad deset godina, finansirala Primorac sa novcem koji je išao na isplatu dugovanja i sudskih sporova, igračima koji su nekada igrali u šampionskoj ekipi Primorca 2008. godine. Umjesto da taj novac Opštine ide isključivo za programske aktivnosti i za djecu i trenere”, rekao je Janović i predložio:
“Ono što očekujem od novog predsjednika opštine je da sjedne sa rukovodstvom kluba, pa i Vaterpolo saveza i da se na tim adresama nađe rješenje. Da ne gledamo više situaciju gdje djeca nemaju trenere, sama se okupljaju na bazenu, takmiče… Na kraju krajeva, na to obavezuju momci koji su sa nama, da se taj problem riješi. Primorac je posljednjih 15 godina privatni klub, a opština se ne pita gdje novac ide”, istakao je Janović.
Dokle se stiglo sa rekonstrukcijom kotorskog bazena?
“U jednom trenutku je izgledalo da će priča da traje u nedogled. Priča se pokrenula isključivo angažmanom predsjednika Vlade Duška Markovića, novim direktorom Uprave javnih radova i angažmanom Ministarstva sporta i mladih. Radovi idu predviđenom dinamikom, na izvođaču radova je da ono što je obećano, ugovorom potpisano, bude završeno. Imam informaciju da će bazen biti u funkciji do kraja godine i izvođač mora da završi kako zna i umije”, naveo je Janović.
Rekonstrukcija kuće Iva Andrića, preciznije građevinski dio radova, biće okončani do kraja novembra nakon čega počinje druga faza – opremanje i definisanje programskih sadržaja- rečeno je na današnjem, trećem sastanku partnera u projektu CoCo Tour, koji je održan u našem gradu.
Vodeći partner na projektu je Albanski razvojni fond, dok su ostali partneri Agencija za lokalnu demokratiju Nikšić, Opština Herceg Novi, Opština Trikaze (Italija), Organizacija Magna Grecia Mare (Italija), Opština Himara (Albanija) i pridruženi partner Agencija za zaštitu prirodnih područja (Albanija). Organizator događaja je Agencija za lokalnu demokratiju Nikšić u partnerstvu sa Opštinom Herceg Novi.
Šefica kancelarije za međunarodnu saradnju Simonida Kordić podsjetila je da se projekat finansira iz pretpristupnih fondova EU, a svaki od partnera razvija projektne aktivnosti vezane za formiranje tzv. eko muzeja.
-Rekonstrukcija kuće Ive Andrića je jedan od najznačajnijih projekata koje Opština Herceg novi sprovodi, a koji se realizuje u skladu sa predviđenom dinamikom i odredbama partnerskog sporazuma –rekla je Kordić.
Ona je navela da će građevinski radovi biti završeni do kraja novembra, kada će kuća Nobelovca biti dostupna javnosti a nakon toga slijedi opremanje interaktivnog prostora i definisanje programskih aktivnosti vezanih za dalje funkcionisanje Andrićeve kuće.
Endri Teta, član tima vodećeg partnera zadužen za tehnička projektna pitanja kazao je da je cilj projekta očuvanje, unaprijeđenje i promocija prirodnog i kulturnog nasljeđa priobalnih područja kroz razvoj prekogeaničnog modela saradnje i mreže ekomuzeja primjenom pametnog i održivog turističkog menadžmenta u koji su uključene tri zemlje Albanija, Italija i Crna Gora.
Predsjednik opštine Stevan Katić je istakao da je Co.Co. Tour projekat od višestrukog značaja za naš grad jer omogućava afirmaciju univerzalnih kulturnih vrijednosti. Osim toga, on uvodi različite inovativne, kreativne i moderne načine prenošenja priča i uključivanja članova lokalne zajednice u kreiranje nove turističko-kulturne ponude.
Zahvaljujući projektu Co.Co. Tour, kuća Iva Andrića pretvara se u mjesto komunikacije kulturnih vrijednosti, rekao je Katić.
Kuća Iva Andrića
–Herceg Novi ima tu posebnost da je u njemu živio jedini nobelovac sa naših prostora, pisac Ivo Andrić. On je ovaj grad odabrao za svoj dom i jedino mjesto gdje će, za svoga nemirnog vijeka, sagraditi kuću. Taj objekat godinama je bio zanemaren, zbog čega se Opština tokom protekle dvije godine ozbiljno posvetila njegovoj revitalizaciji i privođenju namjeni. Rekonstrukcija i oživljavanje sjećanja je zanimljiv i izazovan proces. On će osigurati da ovaj objekat zadrži autentičnost, a u isto vrijeme postane mjesto za stvaranje novih vrijednosti i doživljaja. Kuća Nobelovca će biti mjesto sjećanja, ideja i umjetnosti, podjednako zanimljivo mještanima i brojnim turistima –rekao je Katić.
Dodatna vrijednost projekta , kako je istakao, je činjenica da on Herceg Novi i Crnu Goru povezuje sa partnerima iz Italije i Albanije, pod okriljem programa Evropske Unije.
-Za nas, kao Opštinu usmjerenu na jačanje saradnje sa drugim gradovima i povezivanje kroz projekte, od velikog je značaja biti dio ove priče-poručio je predsjednik Opštine.
Kroz projekat CoCo Tour za rekonstrukciju Andrićeve kuće Opština Herceg Novi je obezbjedila oko 200 hiljada eura.
“Na pučini palete“ naziv je izložbe Zorana Andrića, koja će biti otvorena u Galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor u petak, 2. avgusta u 21 sat. Izložbu će otvoriti Dragan Popadić.
Slikar Zoran Andrić rođen je 1960. u Valjevu. Svoje crteže i slike izlaže od 1979. na zajedničkim i samostalnim izložbama. Od 1992. ima stalne postavke u svojoj Slikarskoj radionici „Višnja” u Valjevu. Od 2003. sudjeluje po pozivu na likovnim gostovanjima u zemlji i inozemstvu. Redovit je član ULUS-a. Samostalno je izlagao 30 puta i na oko 30 zajedničkih izložbi. Slike mu se nalaze u mnogim privatnim kolekcijama diljem svijeta, u Narodnom muzeju u Beogradu, Muzeju Vojvodine u Novom Sadu, Parlamentu Austrije u Beču, Modernoj Galeriji u Budvi…
Dobitnik je mnogih priznanja i to: 1997. – Specijalno priznanje za akvarel „Plavost”, III. Bijenale akvarela Jugoslavije, Galerija „Stara kapetanija”, Zemun, 1998. – Nagrada za najbolju tehniku. Natjecanje u brzom slikanju za ulje „Kroz vreme” u organizaciji Veleposlanstva Španjolske, Kalemegdan, Beograd, 2007. – III. nagrada za crtež „Bez naziva”, na zajedničkoj izložbi „Beograd 2007.”, Galerija NUBS, Beograd.
Zainteresovani će radove moći pogledati do 16. avgusta.
Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković” Kotor.
Ministar ekonomije Sjeverne Makedonije Krešnik Bekteši je najavio subvencije od 2.000 do 3.000 eura za građane koji žele da zamijene svoj stari automobil novim.
Kako je najavio, kriterijumi za dobijanje subvencije za novi automobil još nijesu precizirani, ali će biti bazirani na prihodima u porodici, prenosi portal Plusinfo.
Kako je pojasnio, “nelogično je da neko kupi automobil koji vrijedi 30.000 ili 40.000 eura, a da dobije subvencije”, prenosi Tanjug.
Bekteši je rekao da je ovo jedna od mjera koje predviđa novi Zakon o motornim vozilima, usvojen u Sobranju Sjeverne Makedonije.
Zakon prema ministrovim riječima predviđa i subvencije za ugrađivanje pogona na alternativna goriva, pa se ne odbacuje mogućnost da ovom mjerom budu obuhvaćeni i oni koji su ugradili plinski pogon.
‘Reci mu da dođe tamo gdje se ja kupam, svaki dan netko viče ‘jao, ispao mi prsten’, ‘nema mi rečine’, ‘izgubio sam lančić’…, kaže mi prijateljica na ‘Postiri’ za Lopud. Otputili smo se, naime, na kafu s čovjekom koji vam sve to, ako ga zazovete na vrijeme, može pronaći, iako možda mislite da vam je dragocjenost u morskim dubinama zauvijek izgubljena. Naravno, sve to uz malo sreće, jer sami detektor metala koji mu služi za otkrivanje nečijeg prstena na dnu mora, nekad nije dovoljan za pronalazak izgubljene dragocjenosti.
Važna je sreća
Sreću zbog pronalaska platit ćete između 400 i 1000 kuna, ali što je to prema emocionalnoj vrijednosti i radosti zbog povratka već otpisanog vjenčanog prstena, kojih je do sada pronašao nekoliko.
– Baš me neki dan zvala žena, izgubila je vjenčani prsten na kupanju u Platu. Prošlo je bilo 20-tak dana, ali sam ga uspio pronaći nekih 30-tak metara od obale. Skoro sam bio odustao, ali mi je na kraju pomogla sreća! – sa sretnim osmijehom će Jure Margeta, i sam suprug i otac jedne male djevojčice.
Trenutačno je na ljetovanju na Lopudu, gdje smo ga i ‘uhvatili’. Ovih dana vraća se u rodni Metković, a na raspolaganju za traženje izgubljenog nakita je do kraja kolovoza, kada se s obitelji vraća u Zagreb, gdje žive i rade.
– Gospođa kojoj sam pronašao prsten bila je jako sretna. Čak sam joj ga odnio u Uvalu Lapad jer se žurila – kaže Jure, kojemu ni to nije bilo teško. – Ima i slučajeva kad ne nađem izgubljeni nakit. Žao mi bude ljudi, pojedem se živ kad im ne uspijem pronaći traženo. Neki dan me kontaktirala gospođa koja je svoj prsten izgubila prošle godine u Kuparima. Takvog ne bi dragi Bog pronašao! – smije se Jure. – Druga me gospođa zvala i poslala mi snimku cijele plaže. Dio sam pretražio, njezin prsten nisam pronašao, ali jesam dva druga. Ovih dana prijeći ću i druge dijelove plaže, možda ga i pronađem – optimističan je.
Povratak vjenčanih prstena
A kako je došlo do toga da nudi usluge pronalaska izgubljenog nakita?
– Prvo sam počeo roniti s bocama. Prije četiri godine položio sam tečaj na Pagu. Ronio sam po svim mogućim plažama duž Jadrana. Moram reći da ima puno smeća u moru. Ono što mogu, pokupim, ali ispod pijeska ima svašta, od konzervi do metaka – dodaje, što je uistinu porazna činjenica o kojoj se premalo govori i piše, a ništa se niti ne poduzima. Osim akcija koje organiziraju sami ronioci i počiste morsko dno koliko je u njihovoj moći.
– Vidio sam da ljudi često izgube neku dragocjenost, pa sam se dosjetio ponuditi svoje usluge – nastavlja Jure. – Ove godine sam se prvi put oglasio. Ljudi su nepažljivi, ne skidaju nakit koji nose, a trebalo bi ga skinuti prije ulaska u more. Dobro ga je i ostaviti kući jer sam imao par slučajeva gdje su ljudi ostavili nakit u torbi, ali su ga svejedno izgubili. Baš neki dan sam našao vjenčani prsten gospođi kojoj je ispao na plažu iz torbe! – govori 38-godišnji Jure.
A što mu je najteže u traženju?
– Najveći ‘neprijatelji’ su mi poklopci od piva i limenki. Aparat ‘svira’ na njih, a more je puno čepova – kazuje naš sugovornik. Osim čahura od metaka, često pronalazi jugoslavenske dinare, a bilo je i austrougarskih.
– Najdraži nalaz bio mi je srebreni austrougarski novčić iz 1803. godine. Našao sam ga na plaži u Kleku. Kolege koji u kontinentalnoj Hrvatskoj traže rimske novčiće moraju ih obavezno i prijaviti muzeju. Muzej odlučuje hoće li ih uzeti ili vratiti pronalazaču – kaže Jure, te dodaje da je more oko plaže u Kleku jako onečišćeno, za razliku od, recimo, plaža i mora oko Cavtata. Nečisto je i u Uvali Lapad, posebno u slojevima pijeska gdje pronalazi razno smeće. Zbog toga je i tužan jer voli i poštuje more, a većina Hrvata i živi od njegovih plodova i ljepote.
Zlata vrijedan savjet
Jure Margeta nije jedini pronalazač izgubljenog nakita u Hrvatskoj – osim stranaca, ima i sve više domaće čeljadi koja uloži u detektor i krene u posao. U našoj županiji Jure je među prvima, ali od Graca do Makarske ima ih 40 koji traže izgubljeni nakit. Imaju i svoju udrugu, član koje je i Jure, a u njoj vrijede kodeksi kojih se svi moraju pridržavati. Primjerice, strogo je zabranjeno pretraživati arheološka nalazišta i kulturna dobra.
– S detektorima su počeli stranci, tako bi isplatili svoj godišnji odmor. Cijena ovisi o više faktora, a kreću se uglavnom od 400 do 1000 kuna. Sve ovisi o tome što sam tražio, koristim li boce, moram li roniti na veće dubine, tražim li u moru ili na kopnu… Naplatim uvijek najmanje koliko mogu jer mi je žao ljudi – kaže simpatični Jure, kojega u slučaju potrebe možete dobiti na broj mobitela 099 266 22 99. – Meni je to i gušt!
Nakit nije jedino što Jure pronalazi u moru – bude tu i kamera, satova, mobitela… Novčanik još nikad nije pronašao. Detektor je osjetljiv na gotovo sve, osim na tanke lančiće, posebno ako su opruženi. Ako imaju privjesak, vrlo vjerojatno će biti pronađeni. Detektor koji Jure koristi nije jeftin – košta oko 11.000 kuna, pa ga valja i isplatiti.
Naravno da sam nikad nije izgubio nakit u moru, jer se drži vlastitog savjeta – skidajte sve prije ulaska u more, a najbolje bi bilo da prije kupanja sve što vam je važno od ukrasa ostavite doma!
Vlasnik petrovačke Vile Oliva, Žarko Rakčević, očekuje polovinom septembra drugu sesiju pregovora sa predstavnicima Vlade i usaglašavanje pivatizacionog ugovora za Institut „Simo Milošević“.
On je kazao da, bez obzira na razlike, vjeruje da će se postići prihvatljiv dogovor za obje strane, pišu Vijesti.
Konzorcijum češke kompanije Philibert i Vile Oliva ponudio je deset miliona EUR za 56,48 odsto državnih akcija u Institutu „Simo Milošević“ i 27,94 miliona EUR investicija u narednih pet godina.
Mimo prvobitnih očekivanja, pregovori sa Tenderskom komisijom tokom jula nijesu vođeni, dok je u avgustu ljetnja pauza.
„Tenderska komisija za provatizaciju je sa predstavnicima konzorcijuma počela pregovore o zaključenju kupoporodajnog ugovora, koji su u toku“, rekla je Vijestima ministarka ekonomije Dragica Sekulić, koja predsjedava Tenderskom komisijom.
Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte je krajem marta usvojio izvještaj Tenderske komisije o rezultatima tendera i zadužio je da pregovara o ugovoru.
Rakčević je rekao da je prva runda pregovora održana 31. maja, kada se razgovaralo o nekim spornim pitanjima u vezi da vlasništvom nad zemljištem, naslijeđenim i budućim sudskim sporovima i garancijama.
On je kazao da, bez obzira na razlike, ne vidi razloge, ni smetnje da se o sve tri teme postigne saglasnost.
Sekulić je saopštila da će ponuđač biti u obavezi da prohvati i sporove Instituta, čiji se finansijski ishodi sada ne mogu predvidjeti.
Ona je podsjetila da je cilj tendera da se kroz privatizaciju obezbijedi investitor koji će uložiti novac u osnovnu djelatnostkompanije, odnosno u obnavljanje zdravstvene djelatnosti i pružanje turističke usluge u zdravstvenom turizmu.
do sada uradjeni ali neasfaltirani dio ulice Cacovo
Skoro godinu kasnije nego što je to posljednji put kada je govorio o Cacovu, obećao gradonačelnik Siniša Kusovac, Opština Tivat ovih je dana raspisala tender za treću i završnu fazu izgradnje saobraćajnice u naselju Cacovo u Donjoj lastvi.
Tender procijenjene vrijednosti 400 hiljada eura sa PDV-om zatvara sa 15.avgusta kada se predaju ponude zainteresovanih izvođača. Opština je propisala da očekuje da izabrani izvođač posao u Cacovu završi u roku od 50 dana od dana uvođenja u posao.
Treća faza radova na izgradnji saobraćajnice kroz to naselje podrazumijeva probijanje i završetak i posljednjeg dijela trase nove ulice na potezu od kuće Koprivica do kuće Orlovića u dužini od oko 200 metara, kao i asfaltiranje kompletne te i trase koja je izgrađena u proteklom periodu. Kroz novu ulicu već je u najvećoj mjeri „provučena“ i elektro i vodovodna instalacija, a kada saobraćajnica ona bude potpuno završena, instaliraće se i novih 14 stubova javne rasvjete.
Opština Tvat je u posao izgradnje oko 450 metara duge saobraćajnice u Cacovu koja bi nakon više decenija trebala da za desetak tamošnjih kuća obezbjedi kolski prilaz, ušla još u novembru 2016. Tada je sa podgoričkom kompanijom „Civil Engineer“ sklopljen ugovor vrijedan 181.879 eura sa PDV-om po kom je ta firma imala rok od 25 dana da završi radove predviđene prvom fazom. To se nije dogodilo, ali je Opština ipak ponovno,u maju 2017. sa „Civil Engineerom“ sklopila još jedan ugovor za izvođenje druge faze radova u Cacovu, vrijedan 178.855 eura sa PDV-om. Ugovoreni rok za završetak posla bio je 40 dana, ali su se ti poslovi kraju priveli tek nedavno, prije oko mjesec dana. Čitavo to vrijeme od skoro tri godine, gradnju skromne ulice u Cacovu sa jednom kolovoznom trakom, a koja traje taman kao da se gradi autoput, pratili su brojni problemi i nezadovoljstvo mještana. Žitelji tog naselja imali su samo prekopanu usku i neasfaltiranu cestu kojom se ne može proći automobilima, razvaljenje potporne zidove, stepeništa i međe i aktivirana klizišta. U međuvremenu od izvođača i Opštine samo su dobijali niz opravdanja u vidu tvrdnji o teškoj konfiguraciji i lošem sastavu tla, podzemnim vodama, manjkavoj projektnoj dokumentaciji….ali put nikako da bude napravljen.
Uprkos drastičnom kašnjenju radova, Opština do sada nije preduzela ništa da od „Civil Engineera“ naplati makar ugovorene penale u visini od 5% vrijednosti te investicije, pa ostaje da se vidi hoće li toj firmi pripasti i treći, završni dio posla u Cacovu i da li će ta mala ulica konačno biti završena – na vrijeme da bude otvorena u kampanji za predstojeće lokalne izbora u Tivtu u martu naredne godine.
