Velike gužve na GP Gornji Brgat – Dubrovnik – Trebinje

0
GP Brgat foto A.K.

Uz prepoznatljivi dalmatinski zvizdan i temperaturu ravnu toplinskom valu, u kilometarskim je kolonama stotine vozača strpljivo čekalo da konačno stignu do kućice Granične policije na međunarodnom Graničnom prijelazu Gornji Brgat. Kolona u smjeru susjedne BiH počinje samo 70- 80 metara od kružnog toka kod brgatske crkve Svete Ane. Do novog prijelaza nabraojili smo čak 124 vozila, te izbliza svjedočili prvom ovogodišnjem “padu” računalnog sustava na svim hrvatskim graničnim prijelazima.

“Skuhani” vozači

‘Blackout’ je trajao 45 minuta, dovoljno za kilometarsku kolonu. Ljubazni carinik se tješi i poluglasno priča da je kolaps još veći prema Sloveniji i Srbiji. To baš i ne pomaže vozačima koji se gužvaju kao u konzervama sardina. Tu pod nastrešnicom vrućina je dijelom podnošljiva, ali je nesnosna pod suncem koje peče ogoljeli krš. Uz prodornu buku zrikavaca, vozači negoduju, nemoćni pred diktatom EU- birokracije koja inzistira na skeniranju svih osobnih isprava. Sliježući ramenima, policajci pojašnjavaju:- Ne možemo pješice!- ali umorni vozači ne shvaćaju da to znači da ne mogu kao nekada, ručno bilježiti podatke iz putovnica i osobnih iskaznica.
Jedan policajac govori:- Nekad bilo! Sad je to prošlo svršeno vrijeme rada na granici. Preostaje samo nada da sustav neće pasti. Samo je strpljenje lijek. Ili okreni volan i odgodi put za drugi dan.
Konačno, kolona kreće. No, vozače iz smjera Hrvatske nervira to što se iz smjera BiH ulazi brže, u dvije kolone dok oni brzinom puža mile ka Ivanici. Nervoza je velika, valjda samo granično područje sprečava da uz izljev agresije ne doše i do incidenta. Vozači na repu kolone svjesni su da ih čekaju sati na vrelom asfaltu, ali su nervozniji oni što su u trenutku pada sustava bili nedaleko granične rampe.

Neizdrživo u koloni

-Čekamo 2 i pol sata. Ljetovali smo u Igalu. Bilo je lijepo, ali nam je prisjeo izlet u Dubrovnik- kažu Banjalučani Dada i Branko Šteka. Slično govore i Županjci Darko i Ela Vincetić:-Tri sata u koloni! Ne znam kako smo izdržali. Ovo je zasjenilo sve ljepote odmora! I nama u BiH, na granici na Savi padne nekad sustav, ali nikad nismo čekali tako dugo- pričaju.
Iz suprotnog smjera u vozilu BiH- registracija vozi Sarajlija Senad Hodović i pun rezignacije, priča:- Od Sarajeva do granice tri sata, na Ivanici još toliko! Ali, na odmoru sam u Cavtatu, more će isprati znoj. Čeka nas Božji raj. Da nije tako, nema sile zbog koje bi tako dugo čekali!
Prije sezone su sugrađani išli u Trebinje zbog jeftinije spenze ili restorana. Neki i zbog cigareta. Ljeti su Dubrovčani u koloni prema Trebinju rijetki. S hrvatskim tablicama samo su rent-a-car vozila. Ima i dva izuzetka: u metalik srebrnom Mercedesu je Sara Kezele iz Zvekovice:- Brat i muž su na Ivanici, moram po njih. U koloni sam od 10.35 točno do 13.40 sati! Mislila sam da je s izgradnjom novog prijelaza bolje. Ali, ni lani nije bilo ovakvih gužvi. Nikad više u ovakvoj koloni!
I Zoran Jerić je u koloni, čeka tri sata:- Ne bih u BiH da ne moram. Zvao sam MUP i žalio se na kolonu. Odgovaraju mi da rade svoj posao, ali ne i zašto povremeno nisu dvije kolone za izlaz iz Hrvatske?
Od carinika se doznaje kako promet preko GP Gornji Brgat godinama raste:- I dalje će rasti, a bolje neće biti do studenog, kad završavaju ulazni granični punkt. Stranci ne znaju da je, koliko jučer, tu kuda voze, bilo brdo. Isjekli su ga za novi prijelaz. Sve koji se vraćaju s izleta u Mostar upućujemo na Čepikuće, ali stranci to ne znaju upisati u GPS. No, s njima je lako, problem su naši ljudi. Odmah viču “što ste spori, što ne radite”!

Raspoloženi pekar

U vozilu švicarskih tablica je Siniša Puhović sa suprugom i troje djece. Nakon odmora u Tisnom, došli su na izlet u Dubrovnik te produžili za Crnu Goru:- Volio bih da mogu eure potrošiti ovdje, ali vrijeme trošim u koloni. Šteta! Zašto nam prije nisu rekli za GP Čepikuće, gdje nema gužvi? Sad je kasno!- govori, a Nikšićanin Mile Đikanović kao jedini u vozilu s MNE- tablicama u koloni, sâm i vidno umoran, znojnog čela i suhog grla, tiho govori kao na ispovijedi:- Na Čilipe sam vozio sestru. Putuje u Njemačku. Za ovo mi se ne može odužiti, nemoguće!
Umorni vozači redom odbijaju razgovor. Ipak nađe se i pričljivih. Jedan od njih je Milan Begenišić, pekar zaraznog osmijeha:
– Iz Trebinja svako jutro krećem u 4,30 i tad uopće nema gužvi. Radim do 11 sati i kad krenem natrag, čekam 10- 20 minuta. Ali, gužva nikad nije bila kao danas. Zadovoljan sam više no duplom plaćom nego u Trebinju, ali da je ovako svaki dan, dao bih otkaz. Jer, da je plaće i tri puta veća, nema tih para koje mogu platiti ovo čekanje! – žali nam se Milan.

/A.K./

Lika očekuje više od hiljadu turista-hodača na 2. festivalu hodanja

0
Lika

Lika i gradovi Gospić i Otočac početkom rujna očekuju više stotina posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva na 2. hrvatskom festivalu hodanja koji će ponuditi hodanje na nekoliko ruta, najavili su organizatori u utorak.

Održavanje Hrvatskog festivala hodanja u organizaciji Hrvatskog saveza hodanja, Turističke zajednice Ličko-senjske županije i agencije Lika i ove je godine predviđeno za prvi vikend u rujnu, točnije 7. i 8. septembra, kada se u Gospiću i Otočcu, kao gradovima domaćinima očekuje gotovo dvostruko više hodača nego na lanjskom prvom festivalu.

Festival je međunarodno prepoznat te ima status kandidata za članstvo u Svjetskom savezu hodanja-IML.

“Vjerujemo da će se ove godine lanjski posjet od oko petsto hodača barem udvostručiti, što bi značilo moguće njih i više od tisuću, što su velike brojke za Liku u jednom vikendu. Kako su na područja oba grada, Gospića i Otočca, predviđene po tri rute različitih intenziteta, sudjelovati mogu praktički svi, i stari i mladi, i vidjeti što odgovara njihovoj kondiciji, poručuju organizatori uoči tog Festivala.

Iznose i duljine ruta hodanja odnosno staze oko Gospića 10+, 20+ i 30+ kilometara, simbolično nazvane Tesla, te oko Otočca gdje su staze nazvane Gacka i dužine su 10+, 20+ i 30+ kilometara.

S obzirom da očekuju velik broj hodača, organizatori napominju da su već u tijeku intenzivne pripreme, ističući da je to sportsko-rekreativno događanje jedinstveno u Hrvatskoj, ali i šire zbog prirode kojom rute prolaze.

“Zbog dobrih prošlogodišnjih rezultata već nakon prvog festivala prepoznati smo na svjetskoj razini, te smo u svibnju ove godine počeli proces učlanjivanja Festivala u Svjetski savez hodanja-IML, u kojemu sada imamo status kandidata. To pokazuje ujedno da i Hrvatska prati svjetske trendove, a konačni cilj nam je da se na našem festivalu, kao i na sličnima u svijetu, okupe na tisuće hodača”, kažu iz organizacije, podsjećajući pritom i na poznate dobrobiti profesionalnog i rekreativnog hodanja za zdravlje, kondiciju, pa i zabavu.

U Turističkoj zajednici Ličko-senjske županije vjeruju i da će festival hodanja postati tradicionalan u tom kraju, te da će i ove godine, kao lanjske prve, pridonijeti ne samo povećanoj turističkoj posjeti Like nego i turističkoj potrošnji te prepoznatljivosti tog dijela Hrvatske na domaćoj i međunarodnoj turističkoj karti.

Za festival je potrebna prijava, a sve informacije mogu se dobiti na web stranicama festivala.

U Boki Kotorskoj tradicionalno obilježavanje Velike Gospe

Zvona sa brojnih crkava u Boki Kotorskoj, još u jutarnjim satima najavila su Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, koji se tradicionalno obilježava na otoku Gospa od Škrpjela svetim misama, u prisustvu velikog broja mještana, hodočasnika i turista.

„Velika Gospa posebno se slavi ovdje na otoku Gospe od Škrpjela koji je najznačajnije svetište istočnog dijela Jadrana. Veliku Gospu u Boki podjednako poštuju vjernici  katolici i pravoslavni. Danas na otočiću bude između 30 i 40 posto vjernika koji nisu katolici, koji ispovjedaju istoga Krista, Bogorodicu. To je ljepota Boke Kotorske jer tražimo ono što nas povezuje.

Često me pitaju čija je ovo Crkva, ja kažem Božja, nastave sa pitanjima pa čija je Crkva, ja kažem Bogorodičina, peraška, onda na kraju kada već insistiraju, kažem katolička.

Nastojim uvijek povezivati sve ljude na svijetu, a pogotovo katolike i pravoslavne. To su kako reče jedan papa dva plućna krila, lijevo i desno, da možemo ljepše i ugodnije disati i boriti se sa svim onim sa čime se čovjek susreće u svom kršćanskom životu.

Velika Gospa 15. VIII 2019. foto Boka News

Danas smo zahvalni i braći Martešić koji su još 1452. godine, na hridi našli sliku Bogorodice, prenijeli je u Perast. Kada je jedan od braće obolio, pomolio se Gospi i ozdravio. Peraštani su nosili sliku iz njihove obiteljske kuće u crkvu Svetog Nikole koja je danas u ruševnom stanju, iznad glavne crkve Svetog Nikole u Perastu, da bi kasnije na hridi, škrpjelu, gdje su našli sliku, počeli graditi otok, kako bi na njemu kasnije sagradili crkvu. Naši preci su imali čvrstu nadu da će na tom njihovom trudu, na nasutom otočiću nakon dvjesto godina izrasti jedna predivna crkva koja će povezivati i ujediniti ljude iz svih krajeva svijeta“ – kazao je za Boka News upravitelj svetišta Gospe od Škrpjela don Srećko Majić.

Velika Gospa 15. VIII 2019. foto Boka News

Centralnu svetu misu na otoku Gospe od Škrpjela u 18 sati služiće apostolski nuncij Luiđi Pezuto (Luigi Pezzuto).

Vjernici u Crnoj Gori proslavljaju blagdan Velike Gospe svetim misama na otoku Isusovaca Gospe od Milosti u Tivatskom zalivu i u Baru, u benediktinskom samostanu Gospe Ratačke.

U manastiru Savina pred velikim brojem vjernika obilježena slava osnivača grada

0

U manastiru Savina danas je obilježena slava zaštitnika grada Herceg Novog – Svetog arhiđakona Stefana. Svetu arhijerejsku liturgiju služio je arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, zajedno sa episkopom budimljansko-nikšićkim Joanikijem, episkopom mileševsko-pljevaljskim Atanasijem, episkopom dioklijskim Metodijem i episkopom Atanasijem Jevtićem sa sveštenstvom.

Obilježavanju slave zaštitnika grada Herceg Novog prisustvovali su predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i potpredsjednici Danijela Đurović i Miloš Konjević sa saradnicima.

Kako je kazao mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, Novljani već godinama u slozi obilježavaju slavu zaštitnika Herceg Novog.

-Čestitam slavu ovome gradu, gradonačelniku, svima koji služe ovom gradu, da bi Sveti arhiđakon Stefan bio putokaz svima njima i svima nama, kako se treba sabirati oko hljeba života, oko Boga, ljubavi, koji je sebe prinio za život svijeta, kao hljeb vječnoga života. To je ono što je suština naše vjere hrišćanske i svih sabranja kroz vjekove do danas, a tako će biti do kraja svijeta i vijeka, poručio je Amfilohije.

Prema riječima predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića, posebno zadovoljstvo predstavlja činjenica da se u gradu kralja Tvrtka, koji mu je 1382. godine dao ime Sveti Stefan, danas održava Svetostefanski sabor, i to u godini kada Srpska Pravoslavna Crkva obilježava osam vijekova svetosavske samostalnosti.

-Herceg Novi je grad bogate istorije i slavne prošlosti, o čijoj vjekovnoj odanosti svetoslavlju svjedoči 85 pravoslavnih hramova koje smo kroz istoriju sačuvali. Rodoljubivi Novljani pravoslavci uvijek su bili uz svoj narod, doprinosili društvnom razvoju i napretku. To nam danas potvrđuju i brojne zadužbine, kojih ćete u Herceg Novom, u odnosu na broj stanovnika, naći više nego u bilo kom drugom crnogorskom gradovu – Srpska pomorska škola u Srbini, Serbsko narodno-pravoslavno učilište na Podima, škole na Mokrinama i Kamenom su samo neke od njih, kazao je Katić.

On je dodao da je većina ovih objekata, koje su dobrotvori ostavili sa željom da služe lokalnom stanovništvu, danas u vlasništvu Države i, iako su u lošem ili ruševnom stanju, grad kojem su posvećene ne može da utiče na njihovu namjenu i sudbinu. Osvrćući se na predloženi Zakon o slobodi vjeroispovjesti izrazio je nadu da ista sudbina neće zadesiti brojne zadužbine i hramove koji su crkvena imovina.

U manastiru Savina pred velikim brojem vjernika obilježena slava osnivača grada

-Drago mi je što je, nakon Podgorice, upravo Herceg Novi izabran za drugi sabor i što vas vidim u ovolikom broju. Danas će još jednom odjeknuti snažna poruka da je naš narod protiv ovako predloženog Zakona. Siguran sam da će je državni organi čuti, a nadam se da će glas građana uticati da povuku neprihvatljivo predloženo rješenje. Opština Herceg Novi uvijek će nastojati da poštuje i zastupa interese vjernog naroda našeg grada, zalažući se sa odbranu ljudskih prava, slobode vjeroispovjesti i jednak tretman svih vjerskih zajednica u našoj državi, poručio je predsjednik Katić.

Tokom obilježavanja slave zaštitnika grada Herceg Novog održan je Svetostefanski crkveno-narodni sabor, pa je sveštenstvo prisutne vjernike upoznalo sa Proglasom naroda Boke. Radi se o sabranju arhiepiskopa crnogorsko primorskog, episkopa budimljansko nikšićkog, hercegovačkog i mileševskog. Proglas je pročitao iguman Manastira Savina, otac Makarije.

Prisutnima u Manastiru Savina obratili su se i predsjednik UO Matice boke Željko Komnenović i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević, a obilježavanju slave zaštitnika grada prisustvovao je i konzul Republike Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović.

U kulturno umjetničkom dijelu programa učestvovali su članovi KUD „Kosovski božur“ i hor „Branislav Nušić“ iz Kosovske Mitrovice.

Video nadzor u OŠ “Drago Milović” u Tivtu

0
Danas pred OŠ Drago Milović

Predsjednik opštine Tivat Siniša Kusovac potpisao je, sa preduzećem „Comtel“ iz Podgorice, ugovor o nabavci i ugradnji video nadzora u Osnovnoj školi “Drago Milović”.

Ugovorena vrijednost nabavke je 9.612,24 eura, a podrazumijeva postavljanje vanjskih i kamera za unutrašnji video nadzor.

“Na inicijativu predsjednika Kusovca, obodom dvorišta Osnovne škole „Drago Milović“ i Srednje mješovite škole „Mladost“ prethodno je ojačana konstrukcija ograda i angažovana služba obezbjeđenja u popodnevnim i večernjim časovima. Zaštita i bezbjednost učenika i suzbijanje devijantnog ponašanja u školskim dvorištima su među prioritetima opštinskih obrazovnih ustanova, Savjeta roditelja i Opštine Tivat radi čega je i preduzet set mjera kako bi boravak u tivatskim školama bio sigurniji”, saopštili su iz Opštine Tivat.

U požaru u marini Bar izgorelo nekoliko brodova

0
požar-marina-bar foto jedeo

U velikom požaru koji je jutros oko pet sati i 20 minuta izbio u marini Bar izgorelo je nekoliko brodova.

Kako prenosi portal Jedro, gorjela je devet metara duga plastična ribarica u gradnji, ruskog vlasnika.

Prema nezvaničnim informacijama, sa ribarice se požar proširio na nekoliko većih drvenih brodova koji su bili u raspremi na lokaciji suvog veza kod lukobrana.

Vatrogasci su sa četiri vozila i ekipom od 11 članova po jakom vjetru su uspeli da požar lokalizuju.

Uviđaj je u toku.

Božović: Zaustavite otimačinu opštinskog novca

0
Opština Tivat

Crnogorska je danas javno pozvala nadležne ustanove da preduzmu sve zakonske radnje i da konačno reaguju adekvatno na njihove prozivke da rukovostvo DPS-SD-HGI koalicije u Tivtu tom gradu nanosi veliku finasijku štetu.

Ta opoziciona partija smatra da Tužilaštvo i policija, Upravna inspekcija i Služba za unutrašnju reviziju Opštine Tivat „umjesto da se prave „mrtvi“ na pregršt argumentacije koju iznosi u kontinuitetu, dokazujući kako vladajuća koalicija u Tivtu, na čelu sa Sinišom Kusovcem, bezobzirno otima novac građana Tivta.“, treba konačno da reaguju.

„Upravna inspekcija konačno mora reagovati na brutalno kršenje propisa o zapošljavanju u kontinuitetu u organima lokalne uprave Opštine Tivat, na ogromnu zloupotrebu ugovora o privremenim i povremenim poslovima i ugovora o djelu, jer se zapošljavaju nezakonito ljudi po partijskoj pripadnosti bez ikakve selekcije i proizvoljno im se određuju primanja mimo Zakona o zaradama. Samo od aprila mjeseca gradonačelnik Kusovac je potpisao 29 nezakonitih akata o zapošljavanju sa 23 osobe koliko ih se trenutno nezakonitim ugovorima nalazi na platnom spisku Opštine Tivat. Samo u julu mjesecu je nezakonitim ugovorima isplaćeno oko 20 hiljada eura (neto 14 hiljada) naknada, i to traje mjesecima i godinama unazad.“- saopštio je Goran Božović, predsjednik OO Crnogorske Tivat i član Predsjedništva Crnogorske.

Iz te partije navode da je platni spisak Opštine Tivat, koji se odnosi samo na organe uprave, od aprila mjeseca sa 182, uvećan na 189 osoba, od čega je po njima, jedna osmina zaposlena nezakonito.

„Uprkos moratorijumu na zapošljavanje u javnom sektoru, nove osobe se non stop dovode u Opštinu na nezakonit način, a onda se postepeno raspisuju oglasi i organizuju fingirane provjere sposobnosti gdje se unaprijed zna ko će biti primljen, a to su po pravilu oni što su nezakonitim ugovorom već na platnom spisku. Na taj način DPS sa svojim koalicionim partnerima pustoši budžet grada i kupuje glasove na očigled svih nas. Troškovi zarada za zaposlene samo u organima uprave Opštine Tivat bukvalno su udvostručeni od poslijednjih lokalnih izbora i za ovu godinu iznose preko 3,2 miliona eura.“ – naglasio je Božović.

Iz Crnogorske su danas medijima dostavili ugovor o djelu koji je sa PR savjetnicom Opštine 17.jula potpisao Kusovac, odnosno Ugovor o djelu koji je gradonačečnik 12.jula potpisao sa odobom zadučenom da izradi nacrte osdnivačkih akata nedavno formirane nove opštineks JU Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama.  Pni su ta dva primjera istakli kao konkretne dokaze „kako Kusovac bahato i krajnje beskrupulozno arči opštinski budžet i ruga se građanima Tivta, ponižavajući i loklane službenike, ali i funkcionere.“

Goran Božović

„Samo nekoliko dana nakon što smo javno objavili nezakonit ugovor o djelu za obavljanje poslova odnosa sa javnošću za potrebe Opštine, Kusovac je potpisao novi nezakonit ugovor, i to retroaktivno, sa istom osobom na pola godine, do kraja 2019. godine, uz neto mjesečnu naknadu od 1.400 eura, kao i godinu unazad, što smatramo skandaloznim činom. Takođe, kao primjer bahatog trošenja javnog novca i nabacivanja posla, objavljujemo prilično nepismen ugovor kojim je za uslugu izrade nacrta odluke o osnivanju i statuta za JU Dnevni Centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju, iz opštinskog budžeta plaćeno nepoznatom licu 450 eura, što je inače, jasno definisan posao Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja.“- istakao je Božović, naglašavajući da u Opštini „pokazuju dodatni bezobrazluk ili krajnje neznanje sakrivanjem osnovnih podataka na dokumentima koje izdaju po zahtjevu za slobodan pristup informacijama.“

„Ne može biti zaštićen podatak ime i prezime osobe koja se finansira iz javnih sredstava, kao ni njeno zvanje, niti grad u kom ima prebivalište, a sakrivanje da li je navedeni iznos u ugovoru neto ili bruto je potpuna besmislica.“ ističe funkcioner Crnogorske.

Ta opoziciona partije zapitala se i koja je uloga  Službe za nutrašnju reviziju u Opštini Tivat i da li je ona išta do sada preuzela po pitanju „brojnih nezakonitih radnji, malverzacija i zloupotreba opštinskog rukovodstva koje se argumentovano ogoljavaju, ili se samo bavi izradom fiktivnih planova koji su sami sebi svrha.“

„Nadležne službe su očigledno navikle da žmure na sve živo praveći se da ne vide očigledne zloupotrebe i kršenja zakona. Ako im je potrebna zvanična inicijativa za reagovanje neka ovo naše obraćanje smatraju inicijativom za pokretanje postupka provjere svega što smo naveli, jer smo zaista kao odgovorni ljudi i građani ozbiljno zabrinuti zbog brojnih zloupotreba opštinskog rukovodstva koje se vodi samo pohlepom i partijskim interesima koji su suprotni javnom. Takođe, peti put pozivamo Tužilaštvo da ispita loše gazdovanje novcem Opštine od strane tivatskog rukovodstva u Atlas banci zbog čega smo izgubili 2 miliona eura, zbog osnovane sumnje na postojanje koruptivnih radnji.“- zaključio je Božović.

Od ponedjeljka startuje brodska linija Tivat – Herceg Novi, karta 4 eura

6
Solarni katamaran

Hibridni brod “Graciana”, italijanske kompanije Bella Boka, kapaciteta 60 putnika, trebao bi da počne da saobraća od ponedjeljka 19.avgusta na relaciji Tivat – Herceg Novi u pet termina.

Riječ je o trimaranu dugom 19 m, kapaciteta 60 putnika, a karta do Herceg Novog je 4 eura.

Polasci će biti iz Tivta sa rive Pine a iz Herceg Novog iz Gradske luke.

Prvi polazak iz Tivta je u 8.30 h, a kasnije u 12, 15.30, 19 i 22,30 h iz Herceg Novog ka Tivtu u 9.15 h, 12.45 h, 16.15, 19.45, 23.15 h.

 

Kotor – spektakularni oproštaj Antonia Petrovića

1
Oproštaj Tonija Petrovića foto Radio Kotor

Na prepunom Ljetnjem bazenu u Kotoru, u fešti kakva se ne pamti u drevnom gradu, sinoć se na spektakularni način od vaterpolo kapice oprostio proslavljeni crnogorski reprezentativac Antonio Petrović.

Atmosferu su do usijanja dovele popularne Beštije, bila je tu i Gradska muzika Kotor, brojni ljubitelji vaterpola, bivši i sadašnji igrači i funkcioneri, među njima i ministar sporta Nikola Janović, ukratko,svi su došli da pozdrave Tonija, legendu kotorskog i evropskog vaterpola,koji je imao izuzetno uspješnu karijeru.

Petrović se zahvalio svima koji su učestvovali u organizaciji, svojim drugovima iz brojnih ekipa u kojima je igrao,navijačima i publici, koja je Otvoreni bazen ispunila do posljednjeg mjesta.

Prigodne poklone Toniju uručili su predsjednik Skupštine fudbalskog kluba Bokelj Dejan Ognjanović i direktor Primorca Dragan Samardžić.

Oproštaj Tonija Petrovića foto Radio Kotor

Gledaoci su mogli da uživaju u majstorijama vaterpolista koji su bili podijeljeni u ekipe Primorac 2009 i Prijatelji,a koje su sa klupe predvodili Emil Nikolić i Zoran Maslovar.

ako rezultat nije bio u prvom planu uspješnija za gol,15-14,bila je ekipa Primorac 2009,u kojoj su bili Nebojša Milić,Draško Brguljan, Zdravko Radić, Vjekoslav Pasković,Dragan Drašković,Gergelji Kiš, Adam Štajnmec i drugi asovi,dok su za Tonijeve Prijatelje nastupili Aleksandar Ivović,Veljko Uskoković,Mlađan Janović,Ivan Krapić,Frano Vićan,Nikola Dedović i mnogi drugi.

Sve je večeras bilo na vrhunskom nivou i ovo je jedan od onih događaja koji se pamte za cijeli život.

Oproštaj Tonija Petrovića foto Radio Kotor

Uostalom, Antonio Petrović je to, u svakom slučaju zaslužio,a možda umjesto bilo kakvog zaključka, dovoljno bi bilo spomenuti skandiranje kotorskih navijača, koje najbolje oslikava slavljenika- “Samo je jedan Petrović Toni”.

Organizatori na čelu sa NVU Karampana izvanredno su odradili svoj dio posla i zaslužuju sve čestitke, program je vodio Dušan Davidović,a medijski sponzor bio je Radio Kotor.

Knjiga „Bokeljske teme” autora Željka Brguljana promovisana u Kotoru

0
Knjiga „Bokeljske teme” autora Željka Brguljana promovisana u Kotoru foto Radio Kotor

Knjiga „Bokeljske teme” autora Željka Brguljana promovisana je sinoć u Crkvi Svetog Pavla u Starom gradu. Prisutne je u ime OJU “MUZEJI”  pozdravila kustoskinja mr Jelena Radonjić.

O Brguljanovoj knjizi, koja je prošle godine objavljena u Zagrebu, govorili su istoričarka umjetnosti mr Marija Mihaliček i akademik prof. dr Radoslav Tomić.

Da je knjiga Željka Brguljana značajan doprinos poznavanju kulturne baštine Boke Kotorske – kazala je mr Marija Mihaliček. „Središte Brguljanovog interesovanja je njegovo rodno mjesto Prčanj kroz teme o pomorstvu i kulturnom nasljeđu, posebno crkvi Rođenja Marijinog sa nizom novih otkrića o projektantu Makaruciju i inženjeru Milanu Karlovcu, potom kom slovu više o umjetničkim radovima kipara Ivana Meštrovića i Tome Rosandića, slikara Mila Milunovića i radionici Pavla Bilinića.Veći dio autorovog istraživanja posvećen je zavičajnim umjetnicima iz Boke Kotorske koji su živjeli i stvarali u XIX i XX vijeku među kojima su slikar – marinista Bazi Ivanković, pjesnikinja i dramaturginja Ida Verona, poznati strip crtač Andrija Maurović, slikar Antun Šojat i pjesnik Viktor Vida” – rekla je Mihaliček.

Akademik Tomić je govoreći o „Bokeljskim temama” između ostalog rekao da je knjiga rezultat velikog istraživačkog napora i Brguljanove znatiželje otkrivanja duha Boke u pomorskim i likovnim sferama, koji se tu  ne zaustavlja ,jer je istina da mu je sve u zavičajnoj kulturnoj i materijalnoj baštini blisko i jednako vrijedno .Istakao je da se knjiga sastoji od pet tematskih cjelina koje sadrže dvadeset tri rada naučnog i publicističkog karaktera ,koji su publikovani tokom protekle decenije u časopisima , ljetopisima, zbornicima  i knjigama objavljenim u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Izabrani tekstovi ovog pasioniranog istraživača istorije i kulturnog nasleđa su ponešto izmijenjeni ili dopunjeni novim saznanjima, a knjiga sadrži  još i popise arhivske gradje i literature koje je autor koristio, kao i indeks ličnih imena. Brguljan  u svojim tekstovima najviše piše  o građanskoj Boki Kotorskoj 19. i 20. stoljeća, stoljeća bez ratova, stoljeća mira i prosperiteta. Bila je to Boka u kojoj je  stanovništvo živjelo u redu i poretku kada su školovani ljudi u Beču i Gracu stekli zavidna znanja  i donosili ih u rodni kraj. O takvoj Boki Kotorskoj piše Brguljan, postavljajući zavjesu između te i takve Boke i današnje na žalost devastiranog prostora turističkim i komercijalnim sadržajima novog života u njoj, rekao je akademik Tomić.

 Na kraju promocije autor knjige Željko Brguljan u svom stilu, tiho i skromno se zahvalio  prisutnima i svima koji su pomogli u izdavanju ove knjige i organizaciji njene promocije u Kotoru .

Knjigu Željka Brguljana pod imenom „Bokeljske teme” objavila je prošle godine izdavačka kuća „Antibarbarus” u Zagrebu, a organizatori promocije u Kotoru bili su OJU „Muzeji” i Matica hrvatska – ogranak u Boki Kotorskoj.