Građani Tivta su svjedočili skandalu da je njihov gradonačelnik prekršio mjeru samoizolacije zbog čega je od strane policije sproveden u karantin, a sada svjedoče drugom skandalu da se nakon svega, kao da ništa nije bilo, gospodin Kusovac vraća svojim radnim obavezama, poručuju iz SDP TIvat.
“Djelo i kršenje zakona koje je Kusovac učinio, dovodeći u opasnost zdravlje građana, čini ga apsolutno nepodobnim za vršenje mnogo niže funkcije nego što je funkcija predsjednika opštine. U svakoj iole demokratskoj zemlji gdje ima i malo demoratske javnosti ostavka Kusovca bila bi sasvim prirodna i logična stvar uz koju bi uslijedilo izvinjenje građanima Tivta. Ovdje je izgleda sve normalno – svi ćute, ćuti DPS, ćuti SD, ćuti HGI, dakle ćuti cijela vlast . Kusovac jedini ne ćuti nego djela i vraća se u svoju fotelju.
Takav predsjednik opštine još planira da u izbornoj kampanji obilazi građane, obećava brda i doline, on takav će da se prikazuje kao uzoran političar koji vodi brigu o građanima – onim istim građanima koje je unizio svojim neodgovornim ponašanjem i doveo u opasnost njihovo zdravlje. Ovo samo može u zemlji čuda. Radi se o vrhuncu bezobrazluka i ignorisanja osnovnih demokratskih postulate čime se šalje poruka građanima da za ovakva djela ne slijedi politička sankcija.
SDP zato opet poziva gdina Kusovca – vrijeme je da prestanete da ponižavate naše građane i da odmah podnesete ostavku. Neko koga policija u ovim okolnostima sprovodi kao prestupnika u karantin ne zaslužuje da bude predsjednik svih građana Tivta” – kaže se u saopštenju OO SDP Tivat
Ovogodišnja kampanja Ljetuj doma odlična je uvertira da i sljedeće godine nastavimo sa tim akcijama, kako bi udio domaćih gostiju u turistićkom prometu bio značajno veći od sadašnjih tri odsto, smatra profesor na Fakultetu za biznis i turizam Ivo Županović.
On je, govoreći o aktuelnoj situaciji u crnogorskom turizmu koji je pogođen pandemijom koronavirusa, rekao da, kad je u pitanju naša zemlja, postoji više scenarija.
Županović je u Jutarnjem programu TVCG rekao da sve zavisi od jenjavanja pandemije i na osnovu toga definisanja projekcija prihoda.
“Ono što je sigurno zakoplikovalo situaciju je naša intrerna eskalacija broja oboljelih, što utiče na zemlje koje su nam sadašnja ili potencijalna tržišta, i u skladu sa tim odluke određenih zemalja kad je u pitanju putovanje u ove krajeve, ne samo u Crnu Goru, već kompletan Balkan”, rekao je Županović.
Smatra i da bi domaćim turistima i narednih godina trebalo omogućiti povoljna ljetovanja na našoj obali.
“Kampanja Ljetuj doma odlična je uvertira da sljedeće godine nastavimo sa tim kampanjama, i da učešće domaćih tržišta u nekom normalnom turističkom prometu, ne u ovom ovogodišnjem, bude kudi kamo veći od sadašnjih tri odsto. Jako je značajno zadržati naša tradicionalna tržišta, ali i napraviti određenu održivost kad su u pitanju destinacije koje sada zavise od jednog vida turizma”, kaže Županović.
Kao primjer navodi Kotor.
“Kad je riječ o Kotoru, to je grad sa mnogo večim potencijalom. Treba više da se okrene stacionarnom turizmom, da se ključne lokacije u centru grada maksimalno iskorite i da se nađe adekvatan balans između kruzing i stacionarnog turizma”, kazao je Županović.
Navodi da je jjoš u aprilu rekao da ova godina apsolutno mora biti godina očuvanja turistikog sektora i da ne može biti godina u kojoj će se razmišljati o profitu.
“Kad govorimo o oporavku, ne možemo izbjeći da govorimo o oporavku zemalja koje su nama bitne kao emitivna tržišta, kao što su Njemača, Austrija, Velika Britanija. MMF projektuje njihov oporavak naredne godine, ali ne u punom obimu koliko je pad ove godine. I njhova finansijska potentnost će biti tek na kraju 2021. na niovu prije same pandemije”, rekao je Županović.
Iako ovog ljeta, zbog pandemije korona virusa, obim pomorskog saobraćaja jedva dostiže pet do deset odsto u odnosu na prošlogodišnji, zabrinjava veliki broj intervencija spašavanja ljudi i plovila na moru, ističe pomoćnik direktora za sigurnost plovidbe u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Žarko Lukšić.
– Kruzeri su otkazani, redukovan je broj dolazaka jahti zbog novog režima i plana njihovog prihvata, dopune goriva, ukrcaja i iskrcaja posade, koji je pod uslovima i okolnostima nametnutim pandemijom korona virusa, propisalo NKT i Ministarstvo pomorstva i saobraćaja. Najupošljeniji smo tokom vikenda, kada organizujemo pojačane akcije. Naše službe su spremne da u bilo kom momentu izađu na more i reaguju u roku od deset minuta. Pritom napominjem da je svjetski standard od deset do 15 minuta. Raspolažemo savremenim plovilima, dobro smo opremljeni – u posljednje tri godine smo sa tri plovila stigli do toga da posjedujemo njih šest. Tu sa nabavkom moderne opreme i sredstava, nećemo stati. Članovi naših spasilačkih ekipa i operateri u pomorsko – operativnom centru su prošli sve nivoe obuke – sa zadovoljstvom ističe Lukšić.
Objašnjava da su uzrok nevolja i nesreća na moru u najvećem broju slučajeva neprimjereno i bahato ponašanje mladih ljudi koji upravljaju brzim plovilima, a po neodgovornosti, iako ih je značajno manje nego prošle godine, ne zaostaju ni kupači.
Novine
Brojne su novine koje će donijeti izmjene i dopune Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, čiji je predlagač Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, uz podršku lučkih kapetanija, inspekcijskih službi iz Bara i Kotora.
– Prijedlog, koji je trenutno u proceduri, je veoma kvalitetan, a podrazumijeva i implementaciju evropskih direktiva koje Crna Gora mora uvesti u svoje zakonske akte. Rasprava je okončana, pa treba očekivati brzo usvajanje novih akata, čijom će primjenom Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama dobiti veća ovlašćenja i ingerencije. Novim odredbama biće definisano i kretanje i brzina brodova u Bokokotorskom zalivu, a odnosiće se i na Skadarsko jezero, gdje će se takođe, uz poštovanje odredbi Bazelske konvencije, primjenjivati evropski standardi – najavljuje on.
Trenutno, UPS u saradnji sa resornim ministarstvom i Upravom za javne radove realizuje projekat ,,IPA 2017“. On se odnosi na nabavku opreme koja će koristiti za sprečavanje zagađenja mora sa plovnih objekata na otvorenom moru.
– Nakon završetka naftnih istraživanja, očekujemo prva bušenja za eksploataciju nafte i nadamo se da će UPS potrebnu opremu nabaviti u prvom kvartalu naredne godine. Očekujemo da ćemo, osim toga, dobiti i plovna sredstva za inspekciju sigurnosti plovidbe u Baru i Kotoru, ali i specijalizovana vozila za traganje i spašavanje koja se mogu koristiti u razne svrhe – nada se Lukšić.
Uprava pomorske sigurnosti – VTS sistem
Modernizacija
Krajem godine, kako navodi, očekuju i implementaciju druge faze VTMIS sistema koja se odnosi na Bokokotorski zaliv, a podrazumijeva postavljanje senzora, automatske identifikacije, radio- uređaja, kamera. Skadarsko jezero biće pokriveno radarskom vezom i senzorima, a u planu je i postavljanje svetionika na samom ulazu na Adu Bojanu. Lukšić podsjeća da UPS, uz podršku Ministarstva nauke, već godinu učestvuje i u nekoliko značajnih naučno – istraživačkih projekata, a na tome se, kako naglašava, neće zaustaviti.
Policija je blokirala pristup velikoj oblasti plaža u Barseloni pošto su mnogi građani ignorisali zahtjev vlasti da ostanu kod kuće zbog novog talasa širenja infekcije koronavirusom.
Policija je spriječila više ljudi da uđu na plažu i megafonom je pozivala građane koji su već na njoj da se raziđu jer su bili preblizu jedni drugima, što može da poveća rizik od zaraze.
Otkako je Španija ukinula tromjesečne restriktivne mjere koje su doprinijele suzbijanju epidemije, najteža situacija je u Barseloni i drugim oblastima u Kataloniji.
Studenti Muzičke Akademije sa Cetinja sinoć su predstavili na KotorArt Don Brankovim danima muzike. Festival je, zbog redukovanog gledališta unutar same Crkve sv. Duha obezbijedio direktan prenos na trgu ispred Kina, uz podršku prijatelja Festivala, kafića „Ombra“ kao i direktan prenos putem YouTube kanala, tako da je ukupan broj publike bio veći od 500 ljudi.
Na koncertu su nastupali solisti kao i kamerni ansambli. Trio za dvije violine i klavir Ludvig van Betovena izvele su Aksa Muratović (violina), Teodora Ćalić (violina), Iva Ivanović (klavir) dok su kompoziciju „Sjećanje na Ludviga van Betovena“ kompozitora Pedra Tintorera izvele Milena Jaramaz (violina), Ksenija Lukić (viola), Andrijana Ramović (kontrabas) i Iva Drekalović (klavir). Kao solisti predstavili su se Viktor Huter (violina), Žunja Lipanović (flauta), Vasilije Vujadinović (klarinet), Seida Kučević (trombon), Filip Miladinović (gitara) i Uroš Sučić (truba).
“Zahvaljujemo se svim profesorima i studentima na kvalitetnom koncertu, želji i spremnosti da u ovakvom vremenu istraju na svojim putevima umjetnosti. Akademiji želimo čestitati jubilej, 40 godina postojanja, i poželjeti puno uspjeha u daljem radu i kvalitetan razvoj na svim poljima. Na Festivalu očekujemo još jedan koncert, ovog puta sa profesorima Akademije. Festival je pružio svoj maksimum da se pobrine o bezbjednosti zdravlja učesnika, publike i radnog osoblja. Vršena je dezinfekcija prostora, kao i obuće i ruku prije ulaska u salu. Ovo je naša trenutna realnost, a mi, kao Festival, trudimo se najbolje reagovati u datim uslovima, brzo i efikasno odgovoriti svim izazovima. Publici veliko hvala za sinoćnu podršku mladim talentovanim umjetnicima” – istakli su iz PR službe Festivala.
KotorArt – studenti
Večeras, na Pjaci od Kina, Festival organizuje prvi koncert u nizu serijala koncerata u okviru Pjace od džeza. U 22h nastupa džez trio: Šule Jovović (gitara), Sara Jovović (klavijature), Martin Đorđević (bubanj).
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su u posljednja 24 sata završile PCR analizu 720 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je 116 rezultata bilo pozitivno, saopšteno je iz IJZ. To je najveći broj inficiranih registrovan u jednom danu od početka pandemije. Zabilježena su i dva smrtna slučaja i to kod pacijenata iz Bara i Podgorice.
“U Institut su prispjele prijave još dva smrtna slučaja kod Kovid-19 pozitivnih pacijenta i to iz Bara i Podgorice. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca od Kovida-19 je 23”, kazali su iz IJZCG.
Prijavljeno je, kako dodaju, i 7 oporavljenih: 3 iz Danilovgrada i 4 iz Podgorice. Ukupan broj oporavljenih od 14. juna je 70.
Iz IJZ navode i da je u Crnoj Gori sprovedeno ukupno 29.632 PCR testova a da je u ukupan broj aktivnih slučajeva 1.771.
U Podgorici su aktivna 692 slučaja koronavirusa, u Rožajama 237, Bijelom Polju 172, Nikšiću 117, Beranama 87, Budvi 72, Kotoru 68, Baru 66, Pljevljima 64, Cetinju 62.
U Herceg Novom aktivan je 41 slučaj, Tivtu je aktivno 35, Ulcinju i Gusinju po 17, Petnjici 11 slučajeva.
U Danilovgradu je aktivno sedam, Tuzima i Žabljaku po dva i Andrijevici i Kolašinu po jedan.
Ova će nedjelja, 19. jula, biti posebna za jedno malo primorsko mjesto. Unatoč teškim vremenima, organizator svojom upornošću plovi dalje na putu očuvanja pomorske baštine, piše Kvarnerski.com.
U Selcu će se održati šesta “Regata drvenih barak”. To je uistinu posebno sportsko-rekreativno i zabavno događanje nastalo kao rezultat ljubavi prema životu na moru i s morem te snažne želje za očuvanjem tradicionalnih drvenih brodica.
Regata je dio programa revitalizacije pomorske baštine, koji dugi niz godina provodi Jedriličarski klub „Jadro“ iz Selca, koji je organizator ove zanimljive regate.
Dok većina sličnih manifestacija preferira jedrenje, u Selcu se uz regatu na jedra, održava i regata na vesla. Na taj način sudjelovati može veći broj drvenih baraka, uključujući i one koje nisu opremljene za jedrenje.
Pobjednike regata očekuje vrijedna nagrada. Pozivaju se svi vlasnici drvenih baraka na sudjelovanje u regati, a građani se pozivaju na dolazak u Selce i uživanje u predivnim prizorima te davanju podrške vlasnicima tih divnih brodica u njihovom trudu na očuvanju tradicije.
Regata je organizirana uz obavezno pridržavanje mjera preporučenih od strane ZZJZ i preporuka HJS vezano za prevenciju od COVID–19. Zbog specifičnosti sporta, timovi nisu u fizičkom kontaktu, a samo se natjecanje odvija na velikom, otvorenom prostoru. Gledatelji regatu mogu pratiti s bilo kojeg dijela obale, izbjegavajući grupiranje i veća okupljanja.
Pravo sudjelovanja imaju tradicijske drvene barke svih tipova, kao što su pasara, guc, batana, gajeta, leut i druge te ostale barke na jedra i vesla koje imaju neki od tradicijskih elemenata. Ovisno o broju baraka pojedinog tipa, barke će biti razvrstane prema tipu i veličini u više kategorija. Svim sudionicima osigurana je besplatna hrana i piće, parking za automobile i prikolice, spuštanje i dizanje baraka dizalicom, privez i sva potrebna pomoć. Nakon regate barke će biti izložene na rivi.
Ruski Aeroflot najavio je pokretanje svoje sezonske linije između Moskve i Splita. Trenutno nema najava o početku prometovanja na liniji Moskva – Zagreb.
Ruska nacionalna aviokompanija koja inače prometuje kroz cijelu godinu između Moskve (Zračna luka Šeremetjevo) i Zagreba, te između Moskve i Splita u ljetnom redu letenja, najavila je ponovno uspostavljanje prometa prema Hrvatskoj.
Od 1. avgusta ponovno se uvodi direktna linija Moskva – Split koja će u prometu biti svakodnevno, zrakoplovom tipa A321 koji u floti ovog avioprijevoznika ima kapacitet od 183 sjedala, piše Croatian Aviation.
U ovom trenutku nema najava za liniju između Moskve i Zagreba, svi letovi koji su se trebali održati u kolovozu su povučeni iz prodaje i nema ih u najavi.
Aeroflot je najavio veliku promjenu u svom poslovanju u kojoj će se kompanija fokusirati na interkontinentalne letove, dok će tvrtke-kćerke Pobeda (niskobudžetna kompanija) i Rossiya Airlines preuzeti ostale linije iz mreže destinacija. Trenutno još nema najava o promjeni prijevoznika na liniji za Zagreb, no vjerojatno će Aeroflot ubrzo ići u realizaciju svog plana.
Podsjećamo, Aeroflot je do trenutka izbijanja pandemije prometovao između Moskve i Zagreba svakodnevno, i u ljetnom i u zimskom redu letenja, dok se letovi prema Splitu održavaju samo u ljetnom redu letenja.
Broj umrlih pacijenata koji su bili zaraženi koronavirusom u SAD-u je tokom protekla dvije sedmice nastavio rasti u 43 od 50 saveznih država i u subotu se približio brojci od 140.000 ljudi.
Prema podacima koje objavljuje Reuters, SAD je od kraja juna bilježio porast novih slučajeva zaraze Covidom 19, a šest sedmica nakon toga pokazalo se da je ponovno počeo rasti i broj umrlih. Svake sedmice u Americi umre 5.000 ljudi koji su bili zaraženi koronavirusom.
U najjače pogođenim američkim državama dužnosnici muku muče s nedostatkom prostora u kojima bi se pohranila tijela umrlih s obzirom da su mrtvačnice pune. U okrugu Maricopa u Arizoni, u kojem je i najveći grad u državi Phoenix, dopremljeno je 14 hladnjača kako bi se privremeno mogla pohraniti tijela umrlih, u situaciji kada se očekuje da će se taj broj jako povećati.
Mimoza (Acacia dealbata) više od pola vijeka sinonim je za toplu i sunčanu zimu na hercegnovskoj rivijeri. Žutom cvijetu u čast od 1969. godine organizuje se jedinstvena svetkovina “Praznik mimoze”, a u okviru festivala od januara do početka marta odvijaju se pučke svečanosti i veliki broj turističkih, zabavnih, kulturnih, sportskih i drugih programa.
O ovom cvijetu i prazniku dosta se zna, ali je manje poznato da u Herceg Novom – u vrtu dr Relje Živojinovića raste ljetna mimoza (acacia karroo) koja cvate u junu i julu.
Njegove žute “bobe” mnogo su veće od onih koje ima Acacia dealbata. Stablo može da naraste više od deset metara, a zbog intenzivnog, zamamnog i ugodnog mirisa zovu je i – mirisna mimoza. Zbog ogromnih bodlji, kojima se brani od žege sunca, zovu je i – strašna mimoza.
Letnja mimoza u HN – foto S.Kosić
U vrt dr Živojinovića stigla je prije dvadesetak godina kao poklon iz Dubrovnika.
Sada u vrtu ima nekoliko mladih stabala koje dr Živojinović namjerava da pokloni gradu i posadi u parku bivšeg hotela Boka u centru grada. Njegov vrt je jedan od najlješih, i biljkama najbogatiji u ovom dijelu Boke i do sada je dr Živojinović u nekoliko navrata poklanjao biljke lokalnoj zajednici I organizovao njihovo sađenje na javnim površinama.
Letnja mimoza u HN – foto S.Kosić
Ljetna mimoza (accacia karroo) rasprostranjena je u južnoj Africi i južnoj Australiji. Raste na rubu pustinja, ne zahtijeva gotovo nikakvu njegu, raste vrlo brzo i odlično podnosi sušu. Vrlo je prilagodljiva i raste u različitim klimatskim uslovima i nadmorskim visinama. U prvim danima kolonizacije južne Afrike, stablo je korišteno za gorivo, stočnu hranu i hlad, ali i za konstrukcija točkova, stubova i seoske opreme.
Accacia karroo je sposoban da proizvede sjemenke već od rane dobi, otporan je na vatru i formira guste trnovite “ograde” i može se ponašati invazivno, zbog čega je u nekoliko država Australije proglašen korovom.
