Brod – luka – Ilustracija (Foto: stockphoto mania/shutterstock.com)
Španjolska je donijela odluku kojom se brodovima i avionima koji prevoze oružje ili vojni gorivo za Izrael zabranjuje pristajanje u španjolske luke i korištenje zračnog prostora. Odluka dolazi u kontekstu gotovo dvogodišnje izraelske vojne ofenzive u Gazi.
Premijer Pedro Sánchez poručio je kako postoji jasna razlika između obrane zemlje i, kako je naglasio, bombardiranja bolnica ili uskraćivanja hrane civilima.
Mjera Španjolske slijedi potez Turske, koja je krajem kolovoza zatvorila svoje luke za izraelske brodove te onemogućila turskim brodovima uplovljavanje u izraelske luke, uključujući i zabranu vojnog tereta za Izrael.
Na globalnoj razini već su zabilježeni brojni prosvjedi u lukama protiv isporuka oružja Izraelu, a sve veći broj lučkih radnika odbija sudjelovati u rukovanju takvim pošiljkama. Ova odluka Španjolske mogla bi dodatno zakomplicirati opskrbne rute i logističke tokove u istočnom Mediteranu, posebno za brodove koji redovito prevoze osjetljive terete kroz europske luke.
Andrej Plenković – Sastanak Otočnog vijeća u Korčuli
Premijer Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak u Korčuli na sastanku Otočnog vijeća kako otoci nisu periferija, već strateško bogatstvo Hrvatske, a da je Vlada u proteklim mandatima u otoke uložila više od četiri milijarde eura.
Plenković je istaknuo kako se svako četvrto noćenje u Hrvatskoj ostvaruje na otocima, koji tako daju ogroman doprinos rastu hrvatskog BDP-a, a značajni su i za hrvatsku kulturu i identitet.
„Na 53 nastanjena hrvatska otoka živi oko 128 tisuća stanovnika. U našoj smo politici dokazali da su nam otoci prioritet. Nastojat ćemo izgraditi bolji zakonski okvir i osigurati više sredstava na raspolaganju kako bi se poticao i olakšao život na otocima. Imamo prijedlog Zakona o otocima i novi Zakon o regionalnom razvoju, a ujedno se intenziviraju pregovori o novom višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028-2034.“, rekao je Plenković.
„Politika ravnomjernog regionalnog razvoja koju provodimo proteklih devet godina itekako je polučila rezultate u pogledu funkcionalne i fiskalne decentralizacije te institucionalne suradnje. U našim smo dosadašnjim mandatima u otoke uložili četiri milijarde eura, čime financijski pratimo tu politiku“, rekao je Plenković i najavio osnivanje Savjeta za Jadransku Hrvatsku, po uzoru na Savjet za Slavoniju, a uključivat će sedam jadranskih županija.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman istaknula je kako je u odnosu na 2016. godinu broj aktivnih gospodarstvenika na otocima porastao za više od 40 posto.
„Upravo je gospodarska aktivnost preduvjet za život i ostanak ljudi na otocima. I broj zaposlenih se povećao za 38 posto. Prosječna neto plaća u odnosu na 2016. godinu porasla je za skoro 60 posto. Veseli i rast broja djece u vrtićima za više od pet posto. Vjerujem da će se ovi trendovi, koji pokazuju demografsku revitalizaciju, nastaviti i u idućim godinama“, rekla je Mikuš Žigman i najavila da će novi Zakon o otocima unaprijediti postojeće mjere i uvesti nove, s naglaskom na digitalnoj tranziciji otoka i unaprjeđenju zdravstvene zaštite.
Na sastanku se govorilo i o održivom stanovanju na otocima, zdravstvenoj zaštiti, javnoj vodoopskrbi i javnoj odvodnji otpadnih voda na otocima te k otočnoj marikulturi i održivom plavom gospodarstvu na otocima.
Uoči sastanka, uručeno je petnaest ugovora i četiri odluke iz resora regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te zaštite okoliša i zelene tranzicije, ukupno vrijednih 31 milijun eura. Premijer Plenković je prethodno u Blatu sudjelovao u programu obilježavanja početka školske godine u Osnovnoj školi „Blato“ i Srednjoj školi „Ivo Padovan“.
Plan evakuacije grada Gaze Foto: Dawoud Abu Alkas / REUTERS
Izraelska vojska je u utorak naredila evakuaciju cijelog grada Gaze prije planiranog izraelskog napada.
– Izraelska vojska odlučna je poraziti Hamas i djelovat će u području Gaze s velikom silom, baš kao što je to činila u cijelom pojasu, napisao je na X-u Avichay Adraee, glasnogovornik izraelske vojske za arapski jezik.
U objavi su stanovnici Gaze pozvani da se obalnom cestom upute prema al-Mawasiju na jugu pojasa Gaze, koji je Izrael označio kao humanitarnu zonu.
Ovo je prva naredba vojske za evakuaciju cijelog grada.
Prije su takvi pozivi upućivani samo za određena područja.
U ponedjeljak je izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao stanovnicima Gaze da izađu odande prije planiranog izraelskog napada na grad.
Na dan kada je šest Izraelaca ubijeno u palestinskoj pucnjavi na autobusnoj stanici u Jeruzalemu, Netanyahu se zavjetovao da će pojačati rat protiv terorizma, napominjući da je izraelska vojska eliminirala gnijezda terorizma na Zapadnoj obali i srušila 50 terorističkih nebodera u Gazi u posljednja dva dana.
– Ta rušenja su samo početak velike kopnene kampanje u gradu Gazi, rekao je.
– Stoga koristim ovu priliku da kažem stanovnicima Gaze, pažljivo me slušajte: Upozoreni ste; Izlazite odande, kazao je Netanyahu.
Grad Gaza je najveće naselje na palestinskom teritoriju i dom je za oko milijun ljudi.
Netanyahu je u nedjelju izjavio da je do sada oko 100.000 ljudi napustilo to područje.
Humanitarne organizacije upozoravaju na daljnje pogoršanje već katastrofalne situacije za civilno stanovništvo.
Udruženje Roditelji, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) zatražili su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) da javnosti hitno saopšti da li je planiran nastavak angažovanja zaštitara u osnovnim i srednjim školama tokom ove školske godine.
Iz tih nevladinih organizacija (NVO) su saopštili da su danas MPNI uputili dopis, sa tim zahtjevom.
“Ova mjera, sprovedena od februara do juna ove godine, nije bila samo tehnička mjera zaštite, već i simbolički čin koji je ulio osjećaj sigurnosti i povjerenja u školski prostor, koji bi morao biti zaštićen od vandalizma, fizičkih sukoba i svih oblika ugrožavanja bezbjednosti”, naveli su iz Udruženja Roditelji, HRA i CGO.
Međutim, kako su rekli iz tih NVO, s početkom nove školske godine mjera nije produžena, iako sistemsko rješenje još nije usvojeno.
Oni su kazali da je prethodna najava uvođenja novog zvanja „pozornik“, kao potencijalnog odgovora na potrebe zajednice, daleko od usvajanja.
“To znači da trenutno ne postoji ni trajno ni privremeno rješenje, a učenici i zaposleni su ponovo bez institucionalne podrške u domenu fizičke bezbjednosti”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je, prema javno dostupnim podacima, u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja, što dodatno potvrđuje ozbiljnost problema i potrebu za hitnim djelovanjem.
Iz Udruženja Roditelji, HRA i CGO pozvali su MPNI da javnosti saopšti rezultate evaluacije efekata koje je prisustvo zaštitara imalo tokom njihovog prethodnog angažmana i objavi šta je odlučilo o nastavku angažovanja zaštitara kao privremene mjere, do usvajanja sistemskih i dugoročnih rješenja u oblasti bezbjednosti u školama.
“Takođe, ako je proces odlučivanja već u toku, molimo da javnost bude blagovremeno informisana o planiranom vremenskom okviru i konkretnim koracima koji se preduzimaju”, naveli su iz tih NVO.
Oni su istakli da bezbjednost ne smije biti predmet odlaganja, niti kompromisa.
“Očekujemo brzu i odgovornu reakciju nadležnih, u interesu svih učenika, roditelja i zaposlenih u obrazovnom sistemu Crne Gore”, rekli su iz Udruženja Roditelji, HRA i CGO.
Betonjerku tretiraju kao običan građevinski objekat
Okončana je javna rasprava koju je otvorila Agencija za životnu sredine za primjedbe i komentare na zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja betonske baze (postrojenja za proizvodnju betona) preduzeća Carine u Kamenom. Površina parcele za izgradnju baze iznosi 29.885 m².
Iz NVO Ekološko društvo Boke Kotorske i Građanski pokret „Idemooo!“ negoduju jer betonjerka uveliko radi na parcelama kompanije Carine.
Saopštenje je potpisala predsjednica NVO i odbornica Olivera Doklestić.
– Betonjerka je maksimalnog kapaciteta od 90 m³/h i sa potrebnom potrošnjom vode od 5.000 m³ godišnje. Problemi svake, pa i ove betonjerke su: štetan uticaj na klimu i kvalitet vazduha – velika emisija SO2, zasipanje kamenom prašinom (oslobađanje krupnijih i sitnih čestica koje zagađuju vazduh i negativno utiču na ljudsko zdravlje i biljne i životinsje vrste, eko-sisteme, enormna emisija buke, vibracije, potrošnja vode, zatim spravljanje betona zahtijeva znatne količine vode za proizvodnju i održavanje, uništavanje prostora, zemljišta, vegetacije i pejzažnih karakteristika, pojačana frekvencija teškog saobraćaja. Direktan i indirektan uticaj je od betonjerke na okolne slobodne prostore i umanjenje vrijednosti zemljišta oko nje i u širem okruženju – navode u saopštenju dostavljenom medijima.
Sekretarijat za prostorno planiranje, urbanizam i izgradnju opštine Herceg Novi, u novembru 2024. godine izdao je UT uslove (prije usvajanja PUP-a HN). U njima piše da se u industrijskoj zoni na Kamenome mogu izgraditi: privredni objekti, proizvodno zanatstvo, robno-distributivni centri, rafinerije, flotacije, topionice, željezare, asfaltne i betonske baze, skladišta opasnih materijala i eksploziva i sl.
– To znači da u Sekretarijatu za urbanizam nema limita, sve je moguće, i da je Carine d.o.o. tražio rafineriju – dobio bi je! Uslovi, pak, koji su „propisani“ UT uslovima od novembra 2024. godine određuju se prema betonjerki, zagađivaču prve kategorije, kao običnom građevinskom objektu uz put, pa mu čak propisuju regulacionu i građevinsku liniju, izgrađenost i spratnost kao da je u pitanju obična urbanizacija prostora, i sa sađenjem zelene leje uz glavni, magistralni put ka Trebinju, iako nije uz njega. To govori o površnosti PUP-a, ali i površnom pristupu Sekretarijata, ali najviše o Opštini kojoj nije stalo ni do očuvanja prostora, ni do zdravlja ljudi, ničega osim do ubiranja novca pa makar to bilo i na najštetniji način – konstatuju u saopštenju.
Doklestić naglašava da Zakon propisuje da svi objekti visokog rizika, iz prve klasifikacije (kakva je i betonjerka) moraju da ima obaveznu procjenu uticaja na životnu sredinu.
– Ovo znači da je prije izdavanja UT uslova morala biti urađena procjena uticaja na životnu sredinu za betonjerku Carine d.o.o., od koje bi objektivno sagledavanje moralo da je odbije od izgradnje na Kamenome, ali i ma gdje drugo u novskom zaleđu – konstatuje Doklestić.
Ministar pomorstva Crne Gore, Filip Radulović, pridružio se manifestaciji The Ocean Race Europe 2025 u Đenovi, uoči očekivanog ulaska flote u Jadran i nastavka puta ka Bokokotorskom zalivu u Crnoj Gori, gdje će se od 15. do 21. septembra održati veliko finale trke.
Tokom zaustavljanja u Đenovi, posljednjeg prije završne etape ovog evropskog izazova dugog 4.500 nautičkih milja, Radulović je učestvovao na zvaničnoj ceremoniji primopredaje zastave između Italije i Crne Gore, gdje je razmijenio zastave sa gradonačelnicom Đenove Silviom Salis.
Tokom posjete Ocean Live Parku, trkačkom selu u Porto Antiku koje je približilo navijače trci kroz izložbe o zdravlju okeana, dječje radionice, demonstracije na vodi i kulturne programe, ministar Radulović je učestvovao u vođenoj turi brodom na italijanskom timu IMOCA 60 Allagrande Mapei, sa skiperom Ambrođom Bečarijom, koji je nedavno pobijedio na etapi od Nice do Đenove.
Ministar Radulović je učestvovao u Paradi jedriličara, gdje se pridružio navijačima u proslavi timova dok su se upućivali ka pontonima.
Radulović je takođe učestvovao na visokom okruglom stolu “Ljudske performanse u ekstremnim uslovima”, gdje je sa svjetskim ekspertima iz oblasti sportske nauke i elitnog jedrenja razgovarao o strategijama u sportovima izdržljivosti.
Izvor The Ocean Race Charles Drapeau GUYOT environnement – Team Europe
Posjeta ministra Radulovića poklopila se sa objavom da je Milivoj Dukić iz Crne Gore zvanično imenovan za ambasadora finala The Ocean Race Europe 2025.
Flota IMOCA 60, jednokrilnih brodova sa hidrokrilima koji se često nazivaju “letećim čamcima” zbog svoje nevjerovatne brzine, juče je isplovila iz Đenove ka Bokokotorskom zalivu, gdje će se održati finale The Ocean Race Europe 2025 u Tivtu, Kotoru i Herceg Novom.
Od 15. do 21. septembra, Crna Gora će biti u centru pažnje u svijetu offshore jedrenja i održivosti.
Ljubitelji dokumentarnog filma u seoskom području Boke Kotorske i korisnici Doma starih “Grabovac” u Risnu imali su priliku da uživaju u dijelu programa Festivala etnološkog filma, čiji je centralni program održan nedavno ispred Palate Ivelića u Risnu.
Publika u Gornjem Grblju, selu Pelinovo, uživala je u projekcijama na otvorenom – na Pelinskoj rudini, ispred platoa crkve Svete Trojice i crkve Svetog Nikole, gledajući filmove „Dom“, „Mala Juga“, „Zlatni must“ i „Sačuvaj me Bože“. Projekcije su realizovane u saradnji sa Mjesnom zajednicom Gornji Grbalj.
Pored Pelinova, u okviru ovog segmenta festivala održane su i projekcije u Gornjem Morinju, kao i u Domu starih „Grabovac“ u Risnu, čime je dodatno potvrđena ideja da kultura i umjetnost treba da budu dostupni svima.
Etno filmovi
-EHO Festivala organizuje se u skladu sa misijom udruženja, a to je da decentralizuje kulturna dešavanja i približi ih publici udaljenoj od glavnih centara kulturnog života. Nakon projekcija, druženje je nastavljeno na koktelu u organizaciji Mjesne zajednice.
IV Festival etnološkog filma – FEF RISAN 2025 i kroz program EHO Festivala nastavlja da gradi mostove između tradicije, savremenog stvaralaštva i lokalne zajednice, otvarajući prostor za dijalog i kulturnu razmjenu, saopštili sui z Organizacionog odbora FEF-a, uz zahvalnost upravi JU Dom starih „Grabovac“ Risan, te predstavnicima MZ Gornji Grbalj i Morin za predustretljivost i saradnju.
Pjesnikinja i dugogodišnja novinarka “Dana” Ksenija Matović preminula je juče, 7. septembra 2025. godine. Komemoracija će biti održana u srijedu, 10. septembra u 11 časova u hercegnovskoj Dvorani “Park”
Ksenija Matović (1973) rođena na Cetinju, osnovnu i srednju školu završila u Herceg Novom. Filozofski fakultet, smjer sociologija, završila je u Novom Sadu. Najveći dio svog radnog vijeka provela je u novinarstvu. Bila je dugogodišnja novinarka – dopisnik Dnevnih novina “Dan” iz Herceg Novog, neumorno hroničarski bilježeći sve što se dešava u njenoj, kako je govorila, “sigurnoj luci”. Radila je i kao novinarka listova “Dnevnik” i “Blic”, objavljivala članke u časopisu “Zemlja”, bila je kolumnistkinja beogradskog časopisa “MediaSfera”. Na početku karijere radila je u Novom Sadu u firmi “Stilos”, gdje je bila osnivač književne manifestacije “Stilosova agora”.
S ljubavlju i ponosom je uvijek isticala da je majka Borisa Basare.
Svoje prve književne radove objavljuje rano. Objavila je zbirke “Preludij”, “Orfeonautika”, “Obol” i “Karatoč”. Bila je dobitnica nagrade Podgoričkog art festivala, Udruženja književnika “Branko Miljković” iz Niša, a zbirka “Karatoč” je dva mjeseca po publikovanju uvrštena u top 10 knjiga na prostoru bivše Jugoslavije 2022. godine od strane najstarijeg književnog portala “Hiperboreja”. Bila je i autorka izuzetno čitanog bloga “Škurin”, a zatim “U po bota”. Jer, Ksenija je, kao i u novinarstvu i u poeziji, uvijek znala da pogodi tačno u srž problema, ali i da skoro pa izvaja sliku o onome što piše, bilo da su to stihovi ili novinski tekst. Pa tako i blog. Pritom, uvijek čineći to s osjećajem za humor i satiru, ali i tačnost i jezgrovitost.
Kako je rekla u jednom intervjuu za “Graciju” 2016. godine, upravo na tom fonu, novinarka i pjesnikinja vode borbu – “to je borba epskih razmjera i vrlo neravnopravna. Riječ je o potpuno dvije različite forme izražavanja. Jedna je umjetnost, a druga zanat. Pri tom sam po struci sociolog”, govorila je Ksenija, dodajući – “mislim da će, makar u mom slučaju, novinarstvo izgubiti bitku sa pjesništvom. I nije mi žao”.
Ksenija Matović
Potvrda tome je došla upravo kroz posljednju zbirku “Karatoč”, svojevrsnoj odi ne samo Herceg Novom, nego cijelom Mediteranu. Pjesme iz ove njene zbirke dramski pisac Stevan Koprivica nazvao je “poetskim etidama, malim svedenim formama, koje imaju svoje cjelinu, a koje su vrlo intimne i vrlo narativne”.
“U umjetnosti nema laži, zato je ona opčinjavajuća, zato nas ona tangira, zato nas stalno podstiče”, rekla je Ksenija Matović.
– Umjetnik kad stvori djelo hoda svijetom kao s jednom otvorenom ranom koja pulsira, i u koju svako može da zarije nož. I ne znam nijedan čin veće hrabrosti od te kad čovjek tako istupi – ocijenila je Ksenija Matović.
Svjetski majstori stripa stigli su juče na Škver, a kultni zagrebački bend Pips, Chips & Videoclips na tvrđavu Forte mare, zahvaljujući 19. izdanju Hercegnovskog strip festivala (HSF).
Veliki strip umjetnici koji su gosti festivala crtali su za fanove i družili se sa njima na terasi resto bara „Jadran“. Posjetioci su čekali red da dobiju crtež od zvijezda svjetske strip scene, poput najuticajnije strip autorke svih vremena, Džil Tompson (Jill Thompson) koja je drugu godinu zaredom gošća Herceg Novog, velikog umjetničkog imena iz SAD Harija Randolfa, (Khary Randolph), superzvijezde britanske stripovske scene Marka Simpsona Džoka (Jock).
Svoj novi strip, aktuelna izdanja regionalnih kuća posjetioci su mogli nabaviti na cjelodnevnoj berzi stripa.
Zanimljivo je bilo u u trofejnoj sali PVK Jadran, gdje je dan počeo radionicom crtanja stripova i ilustracija za najmlađe, a potom je svoj strip publici predstavila Jana Vasiljević, mlada Novljanka, po mnogima i najveći talenat nove crnogorske strip scene.
Crtanje za fanove, Škver
HSF je obilježio 100 godina od rođenja Mikija Munstera, prezentacijom koju je održala Pia Nikolič, kritičarka i teoretičarka stripa i predsjednica Društva slovenskega stripa.
Prisutnima se predstavila i američka scenristkinja Džoan Starer (Joanne Starrer), poznata po radu na strip serijalima velikih strip izdavača, poput „Sirens of the City“ za Boom! Studios ili „Fire & Ice: Welcome to Smallville“ za DC Comics. Rad “Mobilni telefon: Nevidljiva konekcija” koji je Starer realizovala sa američkom strip zvijezdom Hari Randolfom (Khary Randolph), takođe gostom HSF-a, bio je centralni dio velike izložbe u jednom od najuglednijih muzeja na svijetu, američkom “Smithsonianu”.
Uslijedilo je predstavljanje specijalnih gostiju 19. HSF-a, čuvenih imena evropske i svjetske strip scene koji se ovih dana u Herceg Novom druže sa više od stotinu strip umjetnika i djelatnika iz 20 zemalja, kao i sa brojnim ljubiteljima devete umjetnosti.
Dan je zaključen još jednom sjajnom muzičkom večeri na tvrđavi Forte mare. Publika je zaplesala uz muziku koju je na vinilima puštao DJ MadraZ. Uslijedio je koncert kultrnog sastava Pips, Chips & Videoclips, predvođenog Dubravkom Ivanišem Ripperom, uz kojeg je publika pjevala hitove koji su obilježili njihovih trideset godina na sceni.
Danas je HSF sišao na plažu, na plažni bar „People’s“ na Toploj. Program je počeo u 11 časova školskim danom – izložbom radova nastalih na radionicama crtanja stripa, kao i radionicom izrade maski koju vodi holandski umjetnik Juri Landman. Berza stripa, crtanje za fanove i crtanje na majicama na programu su do 19 časova, a za background muzički ugođaj zadužen je DJ dvojac 2Beat.
Publiku od 21 čas očekuje multimedijalni strip-performans „Moby Dick City Blues“, u kojem se digitalno crtanje uživo Kozima Miorelija (Cosimo Miorelli) i muzika Stefana Bekinija (Stefano Bechini) pretaču u naraciju kroz slike, zvuk i atmosferu. Predstava je savremena adaptacija čuvenog romana Hermana Melvila, priča o potrazi za „bijelim kitom“ u današnjem svijetu. Ovaj događaj organizuje se u okviru EU projekta „Comics Beyond“, koji HSF realizuje u saradnji sa Muzejom stripa u Briselu, Komikonom iz Napulja, te festivalima u francuskom Amienu i portugalskoj Amadori.
U finalu četvrtog dana HSF-a u „People’s“ baru nastupiće DJ Andrea Nox.
Zbog oštećenja telekomunikacione infrastrukture na potezu Budva – Herceg Novi, danas su korisnici Crnogorskog Telekoma u Herceg Novom, Tivtu i Kotoru ostali bez servisa u trajanju od oko 60 minuta.
Istovremeno, usljed radova na saobraćajnici Jaz – Tivat, oštećen je i alternativni vod, što je dovelo do potpunog prekida telekomunikacionih servisa u navedenim primorskim gradovima.
Javnost je prethodno informisana da su alternativni vodovi izloženi riziku, kao i o posljedicama u slučaju oštećenja. U međuvremenu, Kompanija je preduzimala sve neophodne aktivnosti na zaštiti infrastrukture u zoni radova na saobraćajnici Jaz – Tivat, uz javno upućen apel, da sa posebnom pažnjom i u koordinaciji sa predstavnicima Telekoma pristupaju izvođenju radova na trasama telekomunikacionih vodova.
Zbog današnjeg incidenta, kako bi ovakva praksa bila sankcionisana, a sve u cilju zaštite imovine, interesa i imidža kompanije, kao i zaštite prava naših korisnika – protiv Radomira Vuksanovića, direktora Uprave za saobraćaj, protiv Miladina Mijajlovića, direktora privrednog društva Bemax d.o.o., kao i protiv za sada neidentifikovanog lica – rukovaoca građevinske mašine kojom je prouzrokovano oštećenje telekomunikacione infrastrukture, podnijete su krivične prijave.
