“Vaš uspjeh je za svako poštovanje jer je to promocija Kotora i Crne Gore. Imati zastavu grada i države na Elbrusu, imati sugrađanina koji je uspio uz sve nedaće da se popne na 5642 metra nadmorske visine, zaslužuje uvažavanje. Na način što ćemo vam pomoći u vašem sljedećem poduhvatu, želim da vam pokažem koliko cijenimo ovakav uspjeh,“ kazao je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović, koji je juče upriličio prijem za Marjana Šantića koji se popeo na Elbrus – najviši vrh Evrope.
„Kiša, grad, snijeg i na kraju jak vjetar na -30 stepeni su samo dio neprilika koje su me zadesile i do samog kraja nijesam bio siguran da ću uspjeti,“ istakao je Šantić.
šantić
On je kazao da je nakon Kilimandžara koji je san svakog avanturiste i lijepog vremena koje ga je pratilo u tom poduhvatu, Elbrus do samog kraja predstavljao sve veći izazov.
Vidno oduševljen prijemom, Šantić je kazao da mu je naredni cilj uspon na Akonkagvu, čija je visina 6962 metra.
Na zalasku turističke sezone, lokalna uprava nastavlja sa ulaganjem u obnovu putne infrastrukture u Herceg Novom. Tokom prethodnog vikenda započeti su radovi na asfaltiranju puta u Sutorini, a cijela trasa od 370 metara biće završena do kraja ove sedmice. Vrijednost radova iznosi 30 hiljada eura, a izvodi ih kompanija Fortis mont.
Kako je kazao potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević, biće asfaltiran dio kod Mjesne zajednice Sutorina, kao i ispred škole. Ubrzo će početi i radovi na sanaciji puta u Ratiševini koji je propao prije godinu dana, a za par mjeseci, prema očekivanjima rukovodstva grada, imaćemo kružnu liniju javnog prevoza koja će povezivati Mojdež i Sutorinom sa Igalom i Herceg Novim.
Konjević je najavio i da će uslijediti realizacija ugovorenih radova – sanacija dijela Njegoševe ulice od vile Galeb do Novosadskog i sanacija oštećenja na dionici od tvrđave Forte mare do Vojne bolnice, zatim sanacija i asfaltiranje u dijelu naselja Srbina, od Sikimića kuće do Španjole, kao i asfaltiranje ulice u Kamenarima.
-U narednom periodu ćemo raditi puteve u Servisnoj zoni, već smo u razgovoru sa preduzetnicima koji tamo rade. Radi se o dvije trase, tačnije od restorana Babić do Servisne zone, i od Servisne zone do prodavnice robe za domaćinstvo „Azzurro“, kazao je Konjević i dodao da se među prioritetima nalaze i Ulica Spasića i Mašere, kao i putevi u zaleđu grada. Po postojećoj dobroj praksi, građani se organizuju, a lokalna samouprava im pomogne finansijski i organizaciono.
Konjević je naglasio i da će tokom narednih dana biti raspisan tender za izvođenje radova na proširenju puta prema Vrbanju, za šta je Agencija za izgradnju i razvoj grada već uradila projekat.
Takođe, igralište na Toploj, koje je velikim dijelom urađeno još prije početka turističke sezone, biće kompletirano u narednih mjesec dana, tribinom, prostorijom za skladištenje opreme i reflektorima. Biće angažovan i čuvar, kako ne bi dolazilo do demoliranja sportskog mobilijara.
Konjević je najavio i da će igralište na Gomili biti završeno u najskorijem roku, uzimajući u obzir da su radovi na postavljanju podloge i uređivanju zelenila bili pauzirani zbog velikih vrućina.
Usluge turističkog ronjenja u Crnoj Gori ubuduće može da pruža samo Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca (RCUD), jer samo ta državna firma ima hiberbaričnu komoru, što je jedan od uslova definisan uredbom za pružanje avanturističkih aktivnosti, koju je Vlada usvojila sredinom jula.
U RCUD–u, na čijem je čelu od osnivanja 2002. nekadašnji policajac iz Nikšića Veselin Mijajlović, tvrde da je takvo pravilo propisano i da važi svuda u svijetu gdje se organizuju ronjenja.
Ostali sagovornici negiraju te navode i kažu da je zahtjev da privredna društva imaju hiperbaričnu komoru besmislen i nerealan. Osim toga, bili su iznenađeni da je uredba uopšte donijeta.
Veselin Mijajlović(Foto: Vijesti
Vlada je sredinom jula usvojila Uredbu o minimalno-tehničkim uslovima i načinu pružanja pojedinih turističkih usluga koje uključuju sportsko-rekreativne i avanturističke aktivnosti. Uredbom su, pored ostalog, definisani i uslovi koje bi trebalo da ispunjavaju organizatori ronjenja. Tako se u dokumentu navodi i da “privredno društvo, drugo pravno lice i preduzetnik za pružanje turističke usluge ronjenja treba da ima… hiperbaričnu komoru”.
Hiperbarična, odnosno dekompresiona ili barokomora je složeni medicinski uređaj, koji osigurava boravak u sredini povišenog ili sniženog pritiska u odnosu na normalni od jednog bara. U pitanju je “simulator ronjenja”, samo što umjesto vode, unutrašnjost barokomore ispunjava plin. Koristi se u institutima, specijalnim zavodima, bolnicama i specijalizovanim zdravstvenim ordinacijama, kako za trenažu pilota, astronauta, ronilaca… tako i za liječenje. Komorom, kažu upućeni, može samo da rukuje obučeno osoblje, uz nadzor doktora hiperbarične medicine.
U Crnoj Gori, hiperbaričnu komoru ima bolnica u Meljinama, “Kodra” u Podgorici, a od prošle godine, i privatna poliklinika “Tesla medika” iz Berana.
Zbog toga su sagovornici među kojima i organizatori ronjenja, iznenađeni uredbom koja ih obavezuje da i oni imaju tu vrstu opreme.
“Nevjerovatno”, kratko su kazali iz “Pro Diving Montenegro” ronilačkog kluba.
Dodali su i da njihov klub ne posjeduju hiperbaričnu komoru ni osoblje koje bi je opsluživalo, te da, makar u okruženju, ne postoji praksa da pružalac usluga kao dio obavezne, posjeduje tu vrstu opreme.
“Morao bi biti upoznat o postojanju komore ili eventualno imati neki ugovor za korištenje usluga za slučaj ronilačkog incidenta”, kazali su iz tog kluba.
Za dr Vesnu Mačić, naučnicu kotorskog Instituta za biologiju mora, obavezivanje organizatora ronjenja da imaju barokomoru je besmislica.
Dr. Vesna Mačić foto Boka News
“Da svako privredno društvo ima hiperbaričnu komoru, to je nonsens. Prosto nije realno, a nije praksa ni u regionu, ni u svijetu. Organizatori ronjenja bi trebalo da budu obaviješteni gdje komora postoji, da li je u funkciji i kako mogu doći do nje u slučaju potrebe. Praksa je da komora ima dežurne telefone”, objasnila je ona.
Iz “Pro Diving Montenegro” kluba dodaju da je objašnjenje za Vladinu uredbu “vrlo jednostavno”.
“Vlasnik barokomore, koju je vjerovatno dobio kao donaciju, ujedno je i osoba koja je imala dovoljno uticaja na predlagača uredbe da ubaci sporni tekst. Vrlo jednostavan manevar da se ukloni konkurencija i uspostavi monopol. Potražite vlasnika komore i sve će vam biti jasno”, poručili su iz tog ronilačkog kluba, koji godinama organizuje i turističko ronjenje, ali i obuku ronilaca po PADI standarima.
Jedini organizator ronjenja u Crnoj Gori koji posjeduje hiperbaričnu komoru je državna firma RCUD. Kao i drugi sagovornici, i iz te firme objašnjavaju da organizatori ronjenja u slučaju incidenta moraju na raspolaganju imati hiperbaričnu komoru. Ali, iz RCUD, osim toga, kao što je to propisano i nedavnom Vladinom uredbom, insistiraju da oni koji organizuju ronjenje moraju imati i sopstvenu barokomoru.
“RCUD je do sada uvijek morao da ima hiperbaričnu komoru na plovilu kada smo obavljali radne zadatke na velikim dubinama preko 40 metara, a moramo je imati i ubuduće, bez obzira na domaće propise, jer to je međunarodni standard i zahtjev svakog izvođača podvodnih radova”, kazali su iz RCUD .
Iako se nalaze u Bijeloj, na desetak kilometara od bolnice u Meljinama, gdje postoji odjeljenje za podvodnu i hiperbaričnu medicinu, RCUD za ronjenja na dubinama do 40 metara, kako su kazali, “ima na raspolaganju desetomjesnu hiperbaričnu komoru” u “Kodri”, u Podgorici.
Objašnjavaju i da im ta komora “pruža sigurnost u hitnim intervencijama i liječenju ronilaca u slučaju ronilačkog incidenta”. Istu uslugu, međutim, mogu dobiti i na odjeljenju hiperbarične medicine u Meljinama, na kojem, prema podacima sa sajta, rade ljekar, četiri medicinska tehničara, hemijski tehničar, dva manipulanta HBK i dva specijalista za uređaje pod visokim pritiskom.
Iz RCUD–a dodaju i da, kada su na terenu, za rad na komori i uopšte za tretman ronilaca, angažuju ljekara hiperbarične medicine.
“U slučaju ronilačkog incidenta moraju se, u skladu sa međunarodnim standardima, obezbijediti sve mjere pružanja hitne pomoći u slučaju ugroženosti života i zdravlja ronioca u koje spada i pomoć u hiperbaričnoj komori… Svaki izvođač podvodnih radova zahtijeva da onaj koji izvodi podvodne radove mora da ima hiperbaričnu komoru ili na plovilu iznad mjesta ronjenja ili na obali u blizini mjesta ronjenja, što zavisi od dubine na kojoj se roni. Slažemo se, da za malu cijenu ne možete imati hiperbaričnu komoru u sopstvenom vlasništvu, iznajmiti je, ili ugovoriti njeno korišćenje, ali i pružanje ronilačkih usluga takođe se ne izvodi za malu cijenu, već naprotiv, daleko prevazilazi cijenu barokomore ili njeno korišćenje pod bilo kojim uslovima”, kažu iz RCUD–a.
Poručuju da je Crna Gora ronilačka destinacija i da zato mora “usvajati međunarodne standarde i svoj rad uskladiti sa njima”.
“RCUD se zalaže da ronilačke organizacije koje su registrovane kao privredna društva za pružanje ronilačkih usluga, ili kao sportski ronilački klubovi, a koje organizuju ronjenja do 40 metara dubine, treba da imaju ili raspolažu hiperbaričnom komorom na obali… Takođe se zalažemo da one organizacije koje izvode podvodne radove preko 40 metara dubine treba da imaju hiperbaričnu komoru na plovilu na mjestu ronjenja”, poručuju iz RCUD–a.
Ta državna firma ranije je, kao dio radne grupe, radila na Nacrtu zakona o ronjenju, kojim je, pored ostalog, takođe predviđeno da organizator turističkog ronjenja ima barokomoru.
Osim tog, Nacrt zakona bio je tako formulisan da “RCUD-u omogućava monopolsku poziciju u svemu što se na bilo koji način dotiče ronjenja i podvodnih aktivnosti”.
Prije dvije godine komoru zakupili za 130.000 eura
RCUD je, prema podacima sa sajta Uprave za javne nabavke, sa splitskom firmom “Turizam Manta” 2017. godine potpisao ugovor za uslugu iznajmljivanja broda sa barokomorom. Vrijednost potpisanog ugovora iznosila je 130.000 eura, a usluga je, kako se navodi u planu, plaćena sredstvima društva.
Godinu ranije, RCUD je planirao da za istu uslugu, iz sopstvenih sredstava, plati 60.000 eura. U planovima za 2018. i ovu godinu ne pominje se zakup ili nabavka hiperbarične komore.
Ta firma je prošlu poslovnu godinu okončala sa gubitkom od 150.362 eura. Godinu ranije, RCUD je ostvario dobit od 372.798 eura. Prema poslovnom i finansijskom planu RCUD-a za 2018. koji je usvojila Vlada, ta firma je trebalo da ostvari ukupne prihode od 1.524.600 eura, od čega je 385.185 eura iz državnog budžeta.
Prošle godine su, međutim, prihodovali tek 21.740 eura, što je skoro pedeset puta manje nego godinu ranije.
Nema mjesta za mlade ronioce
Boško Stanišić iz Podgorice ispričao je da je, dok je plovio, završio dva kursa ronjenja po PADI sistemu – osnovni i napredni. Objašnjava da postoji i obuka za spasioca i instruktora.
“Neko ko završi sva četiri kursa i postane instruktor ronjenja ima pečat, može da osnuje klub, vodi turiste, iznajmljuje opremu, obučava druge… Uredbom koju je donijela Vlada sada se to onemogućava i oni koji žele da se bave tim poslom, mogu to samo van Crne Gore. Kako da mlada osoba u Crnoj Gori postane ronilac. Teško, čak nemoguće. Dok sam radio na brodu, ronio sam sa instruktorom iz Hodnurasa, koji je imao dvadesetak i nešto godina”, rekao je on.
Zamjenik komandanta Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore, potpukovnik Ljubinko Petić i komandir Mješovite eskadrile, major Bojan Popadić, položili su danas vijenac na spomen obilježje u uvali Dobreč (Luštica), gdje su prije osam godina tragično stradala tri pripadnika Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore, potpukovnik Belhadin Šahbaz, major Ivan Obradović i stariji vodnik I klase Vidoje Tomić.
Obilježavanju osme godišnjice u uvali Dobreč prisustvovali su članovi porodica stradalih vazduhoplovaca, pripadnici Vojske Crne Gore i Ministarstva odbrane.
Komanda Vazduhoplovstva poručila je da su beskrajno ponosni što su sa Belhadinom, Ivanom i Vidojem bili u istom stroju.
“Neizmjerno smo tužni što oni nisu više sa nama. Drage kolege, neka vam je vječna slava i hvala”, naveli su oni.
Tri člana posade stradala su tokom redovnog zadatka obuke, kada je helikopter tipa Gazela SA341 udario u stijenu na 10 metara od mora, između plaza Dobreč i Žanjice na poluostrvu Luštica.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 27. do 29. avgusta pokazali su da je na 91% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 9% kupališta bio K2 klase. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
Na svih 26 kupališta u opštini Budva voda je bila odličnog kvaliteta K1, a ista situacija je bila u Tivtu, gdje je kvaliteta vode bio K1 klase na svih 9 kupališta. U opštini Kotor, od ukupno 15 kupališta, kvalitet K1 zabilježen je na 13 kupališta, a na 2 kupališta voda je bila kvaliteta K2. Analize kvaliteta morske vode u Herceg Novom pokazale su kvalitet K1 na ukupno 18 kupališta, dok je na 3 kupališta voda bila klase K2.
Od ukupno 16 kupališta u opštini Ulcinj na njih 15 voda je bila odličnog K1 kvaliteta, dok je na jednom kupalištu bila klase K2. U Baru, od ukupno 13 kupališta, analize su pokazale kvalitet K1 na ukupno 10 kupališta, dok je na 3 kupališta voda bila klase K2.
Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.
Ljeto u Portonovi rizortu se nastavlja i u septembru i to uz ritmove muzike, plesove, ukuse i gostovanja sa svih krajeva svijeta,
Koncerti Marka Louisa, Perpetuum Mobile benda, Marije Božović, tematske večeri španske, kubanske i mediteranske muzike, kao i večeri latino plesova i džez nota, bile su samo dio Portonovi – Montenegro Essence muzičkog programa ovog avgusta.
“Posebno zadovoljstvo nam je bilo da ugostimo i neka od najzačajnijih imena svjetske i regionalne muzičke, kulturne i sportske scene poput Fatboy Slima, Fede le Grandea, Petra Graša, natrofejnijeg karatiste Rafaela Agajeva kao i poznate azerbejdžanske pevačice Sevde Alekperzadeh.’’, istakla je Adrijana Husić, menadžerka za marketing i komunikacije.
Strip festival u Portonovom
“Program ljeta u Portonovom pažljivo je kreiran za svačiji ukus i sve uzraste. Od Sushi večeri za gastronome, preko 3×3 basket turnira koji se ovog vikenda odigrao na našem Marina skveru, do specijalne edicije izložbe tradicionalnog hercegnovskog Strip festivala na kome su bili izloženi radovi najpoznatijih vrhunskih umjetnika i teoretičara stripa u svijetu poput Enrikea Breće, Marija Albertija i drugih.’’, dodala je ona.
Portonovi ponuda
Nedavno je počeo sa radom Portonovi Training Studio koji nudi najviše standarde usluge teretane i fitnesa, sportskih i relaks masaža kao i grupnih aerobnih treninga i joge. Takođe, pažljivo osmišljena selekcija đus bara sa svježe cjeđenim sokovima biće sastavni dio wellness ponude Portonovi trening studija. Od septembra sa radom počinje internacionalni vrtić sa licenciranom metodologijom rada sa najmlađima.
Topli ljetnji dani bili su inspiracija našem Beach Club-u za najbolji DJ line up, vrhunske koktele i egzotičan meni koji spaja mediteranske ukuse sa world fusion kuhinjom. Portonovi Vista fine dining restoran koji, tik uz more, pruža neponovljiv pogled na zalazak sunca, sada je već mjesto susreta dragih prijatelja i mjesto za stvaranje uspomena za cio život.
Fatboy Slim Visit
Ljubitelji dobrog konjaka i kubanskih cigara dobrodošli su u prvi cigar i konjak bar u Crnoj Gori Maison du Monde. Unikatna radionica autentičnog italijanskog đelata Godo đelaterija postala je već omiljeno mjesto za porodične šetnje kroz Portonovi naselje. Do kraja septembra, očekuju nas otvaranja belgijskog paba Manifesto, nesvakidašnjeg Wine Bar-a koji će promovisati koncept vina iz svih krajeva svijeta uz zalogaje autentične mediteranske kuhinje i programom za ljubitelje vina. Servisne usluge Portonovog će biti obogaćane i otvaranjem poslovnice Hipotekarne banke.
Ljubitelji umjetnosti nastaviće da uživaju u pažljivo odabranim umjetninama galerije Pizana. Izložbeni prostor galerije Pizana tako predstavlja mjesto okupljanja članova, poklonika umjetnosti i saradnika.
Portonovi
Svim posjetiocima Rizorta obezbijeđen je i besplatan WI-FI tokom boravka u rizortu.
Portonovi, novootvorena destinacjia na Mediteranu, jedna je od najprestižnijih u ovom dijelu Evrope. Portonovi je mjesto susreta kosmopolita, ljudi koji umiju da cijene istinske vrijednosti i originalnost, oaza onih koji žele da svoj odmor provedu okruženi ljepotama ovog regiona. U svako doba dana, Portonovi donosi vam nova iskustva: prijatelje, ukuse i mirise i priče iz cijelog sveta.
Opština Herceg Novi poklonila udžbenike za osnovce
1 od 5
Opština Herceg Novi poklonila udžbenike za osnovce
Opština Herceg Novi poklonila udžbenike za osnovce
Opština Herceg Novi poklonila udžbenike za osnovce
Opština Herceg Novi poklonila udžbenike za osnovce
Prvog dana nove školske godine učenicima prva četiri razreda osnovnih škola u Herceg Novom, njih ukupno 1.419, uručeni su besplatni kompleti udžbenika, koje im je obezbijedila Opština Herceg Novi. Predstavnici lokalne uprave prisustvovali su priredbama dobrodošlice đaka prvaka, kojima su potom uručili prve knjige i poželjeli srećan početak školovanja, dok su starije učenike udžbenici dočekali na klupama.
Pored četiri osnovne škole na teritoriji Herceg Novog, udžbenike su dobila i djeca sa Luštice koja su upisana u Osnovnu školu „Branko Brinić“ u Radovićima, u opštini Tivat.
Uz udžbenike, đaci su na poklon dobili rasporede časova, naljepnice i prigodne čestitke.
Predsjednik Opštine Stevan Katić posjetio je Osnovnu školu „Ilija Kišić“ u Zelenici, zajedno sa sekretarkom za lokalnu samoupravu Vesnom Samardžić i načelnicom Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marijom Andrić.
Katić je uzbuđenim prvacima kazao da ih na putu obrazovanja, pored znanja, očekuju lijepa iskustva i nova prijateljstva. Poželio im je da budu dobri i uzorni đaci, roditeljima da budu ponosni, a učiteljima i nastavnicima uspješan rad.
Opština Herceg Novi poklonila udžbenike za osnovce
On je istakao da, pored kupovine udžbenika, lokalna uprava na različite načine pomaže škole na teritoriji našeg grada, kako bi djeca imala bolje uslove za rad i prijatniji boravak.
Prvacima škole „Dašo Pavičić“ na Toploj udžbenike su podijelili potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
Kako je istakao Konjević, Opština Herceg Novi će i ubuduće pomagati roditeljima na ovaj način, sa konačnim ciljem da se u godinama pred nama udžbenici obezbijede za učenike svih razreda osnovnih škola.
Opština Herceg Novi poklonila udžbenike za osnovce
Zambelić Pištalo je poručila da je ovo period uzbuđenja i radosti, kako za učenike, tako i za njihove roditelje i nastavnike, za sve Novljane.
U Osnovnoj školi “Milan Vuković” na Savini srećan početak prvacima su poželjeli odbornica Tamara Vujović i sekretar za društvene djelatnosti i sport Darko Klasić, dok su đake Osnovne škole „Orjenski bataljon“ u Bijeloj pozdravili odbornik Nikola Samardžić, sekretar za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Aleksandar Kovačević i predsjednica Mjesne zajednice Kamenari Maja Popović.
Opština Herceg Novi je ove školske godine obezbijedila besplatne komplete udžbenika za sve đake prva četiri razreda osnovne škole – ukupno 1.419. Za Osnovnu školu „Dašo Pavičić“ obezbijeđeno je 645 kompleta, od čega 180 za prvi razred. U Osnovnu školu „Milan Vuković“ dostavljena su 324 kompleta, od čega za prvake 77. Osnovnoj školi „Orjenski bataljon“ isporučeno je 300 kompleta, od kojih 67 za prvi razred. U „Ilija Kišić“ je udžbenike dobilo 143 đaka prva četiri razreda, među kojima 37 prvaka. U Osnovnu školu „Branko Brinić“ u Radovićima krenuo je jedan prvak iz Herceg Novog, a isporučeno je ukupno sedam kompleta udžbenika za đake sa Luštice.
Turistička organizacija Tivat je pokrovitelj 3.Tivat World Music Festivala, koji će se održati od 12. do 14. septembra u Tivtu.
Ove godine biće postavljene četiri bine na kojima će se tokom tri dana trajanja festivala publici predstaviti deset bendova iz zemlje, regiona i inostranstva.
Na glavnoj bini na rivi Pine nastupiće jedan od najslavnijih afričkih muzičara Femi Kuti– najstariji sin pionira afrobita Fele Kutija. Pored glavne bine Riva biće aktuelne još i bina Acoustic u Atrijumu Buća, bina Porto Montenegro u marini PM i bina Luštica Bay u istoimenom nautičkom kompleksu.
Festival će 12. septembra u 20 sati otvoriti Bilja Krstić & Bistrik Orkestar (Srbija), a od 22 sata nastupiće Femi Kuti sasvojim bendom Positive Force.
Drugog dana festivala, 13. septembra, na bini Riva od 18:30 nastupiće Gospoda Glembajevi (Crna Gora), Atma Mundi Ensemble & Sanja Raičković (Hrvatska) i Albaluna (Portugalija). Od 18 sati na Acoustic bini u Atrijumu Buća publici će se predstaviti Orkestar Nuova (Crna Gora), a od 20 sati na bini u Porto Montenegru nastupiće Ethno Jazz Orchestra (Srbija).
Posljednjeg dana festivala, 14. septembra, na glavnoj bini Riva od 20 sati posjetioci će uživati u nastupu bendova Džanum (Crna Gora) iIrfan (Bugarska), dokćeistog dana od 21h nabiniLuštica Baynastupitiportugalski bend Albaluna, a na bini Acoustic od 18 sati Tanini trio (Turska). Svi koncerti su kao i prethodnih godina besplatni.
Turistička organizacija Tivat poziva sve ljubitelje etno melosa da dođu i uživaju u modernim izvedbama poznatih izvođača, kojeće obilježiti 3. Tivat World Music Festival.
Osmi Međunarodni slavistički skup „Njegoševi dani” biće održan u Kotoru od 4. do 8. septembra, saopšteno je na konferenciji za novinare u Ambasadi Republike Poljske u Podgorici, koja je ove godine počasni gost. Na konferenciji su govorili Artur Dmochowski, ambasador Republike Poljske u Crnoj Gori, Anna Kasprzak, konzul, prof. dr Rajka Glušica i prof. dr Tatjana Đurišić-Bečanović.
Ambasador Dmochowski je podsjetio na 1. septembar 1939. godine, dan kada je nacistička Njemačka napala Poljsku, a povodom čega će u Kotoru biti organizovana izložba „Borba i stradanje: Poljski građani za vrijeme Drugog svjetskog rata”.
– Ova izložba govori o ljubavi i slobodi, ali i borbi protiv dva totalitarna režima. Tokom Drugog svjetskog rata Poljska je pretrpjela gubitke neviđenih razmjera. Kraj tog rata nije Poljskoj donio slobodu – kazao je, između ostalog, ambasador dodajući da danas živimo u drugačijem svijetu.
Konzul Anna Kasprzak kazala je da će izložba biti otvorena 4. septembra u Galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković” u 19 časova, dodajući da će postavka biti otvorena mjesec.
Njegoš u Kotoru
Inače, ovogodišnji skup posvećen je Njegoševom stvaralaštvu i antifašističkom diskursu, budući da se ove godine navršava 80 godina od Hitlerovog upada u Poljsku, koji je označio početak Drugog svjetskog rata i početak stradanja Jevreja, Slovena, Roma i ostalih,,nearijevskih” naroda.
O istorijatu „Njegoševih dana” govorila je prof. dr Glušica, dodajući da su 2008. godine pokrenuti s ciljem da omoguće naučno utemeljno izučavanje Njegoševog stvaralaštva i primjenu savremene metodologije u izučavanju južnoslovenskih književnosti. Po svojim ciljevima i naučnim dostignućima manifestacija daje relevantne rezultate i ozbiljan doprinos razvoju njegošologije i južne slavistike uopšte. „Njegoševi dani postali su svojevrsni naučni i kulturni brend Crne Gore”, kazala je, između ostalog, Glušica. Dodaje da su za ovih 11 godina objavili sedam zbornika i jedan zbornik „Njegošu u čast” 2013. godine.
Njegoš
Prof. Đurišić Bečanović istakla je da je neophodno njegovati antifašistički diskurs, jer je fašizam najopasnija ideologija koju je čovjek osmislio, pa je neophodno prisjetiti se njegovih katastrofalnih posljedica i upozoriti na prisustvo fašističkih ideologema u savremenom javnom diskursu. „Drago mi je što uz Njegoševo ime vežemo antifašizam”, kazala je, između ostalog Đurišić Bečanović.
Učešće na Skupu prijavilo je pedeset naučnika iz najznačajnijih slavističkih centara širom Evrope. Pokrovitelji „Njegoševih dana 8” su: Opština Kotor, Ambasada Republike Poljske, Filološki fakultet Nikšić i Savez boraca Crne Gore. Organizacioni odbor sačinjavaju: prof. dr Đurišić-Bečanović, predsjednica, prof. dr Glušica, prof. dr hab. Boguslav Željinski, kao i dr Nataša Jovović.
U Galeriji Josip Bepo Benković u Herceg Novom u utorak, 3.septembra sa početkom u 21 sat nepretenciozno, na jednu noć, biće otvorena izložba tapiserije Sofije Di Garofani.
Novska publika će imati priliku da se po prvi put na ovaj način susretne sa ovim vidom umjetnosti.
tapiserija
Na izložbi će, osim djela velikih dimenzija,biti izložene i fotografije nastali tokom same izrade ovog unikatnog djela. To će posjetiocima približiti sam proces izrade tapiserije koja svoje korijene vuče iz narodnog stvaralaštva ovih prostora.
Sofija Di Garofani, majstor umjetnosti, ostavlja duboki trag u pastelu i tapiseriji izražavajući se kroz osnovu i potku njenih raznobojnih vlakana.
Izlagala od Pariza preko Tokija i drugih metropola… stiže u Herceg Novi.
