Call centar Nacionalne turističke organizacije (NTO) je od početka juna do sada primio 28 pritužbi turista i građana, koje su se najviše odnosile na buku, ometanje boravka na plaži i nelegalan rad.
Predstavnici NTO-a kazali su da je Call centar u tom periodu primio ukupno 234 poziva, od kojih se 206 odnosilo na informacije.
“Pritužbe su se odnosile na buku, ometanje boravka na plaži i uzurpaciju plaže, nelegalan rad, neljubazno osoblje, nepoštovanje propisa, plaže bez cjenovnika, spasioca i kabina za presvlačenje i remećenje javnog reda i mira”, rekli su iz NTO-a.
Najviše pritužbi, njih 11, zabilježeno je iz Budve, a iz Kotora deset.
“Svaka primljena žalba se evidentira pri čemu automatski slijedi faza procesuiranja”, podsjetili su iz NTO-a.
Kontaktira se, kako su precizirali, inspekcija ili ustanova koja je nadležna za određenu žalbu i turista ukoliko želi povratnu informaciju informiše se u toku istog ili narednog dana, tako što ponovo kontaktira centralu Call Centra i dežurni operater mu daje povratnu informaciju o ishodu intervencije.
“Kada govorimo o informacijama, turisti i građani su se najviše interesovali za brojeve službi, informacije o manifestacijama, registraciju smještaja, prijavu gostiju, red vožnje i informacije o plažama“, kazali su iz NTO-a.
Call Centar 08000 1300 je na usluzi građanima i turistima svakog radnog dana od sedam do 15 sati.
Crnogorska premijera mjuzikla “Sirota Liza” održaće se 10. septembra na sceni Dvorane Park sa početkom od 20:30h.
Predstava, koja pokreće najvažnije teme prve ljubavi i prevare; morala i dobrote, posvećena je sjećanju na velikog reditelja G.A. Tovstonogova.
Izuzetni reditelj i dramaturg, ruski narodni umjetnik Mark Rozovsky koji potpisuje tekst, muziku i produkciju ovog mjuzikla, osnivač je i stalni umjetnički direktor Moskovskog pozorišta”U Nikitskihvorot”. Rozovsky je dobitnik mnogobrojnih stvaralačkih i državnih nagrada, laureate Edinburškog festivala, dobitnik Ordena Časti, ordena “Za zasluge prema Otadžbini” IV stepena, pored toga, jedini je ruski dramaturg i kompozitor čiji je mjuzikl „Strider“ ili „Istorija konja“ izveden na Brodveju – na pozornici pozorišta Helen Hayes i dobio je odlične ocjene u kritikama New York Times-a i drugih američkih publikacija. Sudbina režisera usko je povezana sa Sjevernom prijestonicom: upravo je u Lenjingradu Mark Rozovsky započeo svoju karijeru.
Pripovijetka Nikolaja Karamzina poznata je svima još iz školske klupe: legendarna priča o prvoj ljubavi između seljanke Lize i plemića Erasta više puta je izvođena na pozornicama i prikazivana u filmovima. Autor suptilno i sentimentalno raspravlja sa čitaocima o vječnim temama koje nisu izgubile na značaju ni u naše vrijeme. Da li će mladi moći da održe taj prvi, čisti osjećaj koji je nastao između njih; da li su spremni da stojički podnesu izazove koje im šalje sudbina?
U predstavi Pozorišta za mlade režiser Mark Rozovsky čuva duh autorove epohe, ukrašavajući svoju produkciju muzičkim i poetskim dodacima koji ovoj priči daju nove jarke boje.
„Danas se Tovstonogov obraća svima nama, režiserima novih generacija: tajna uspijeha je vjernost Autoru, obavezna sposobnost stvaranja svijeta koji stilski oblikuje usaglašenost svjetske svijesti dramatičara na sceni. Naše poimanje dobra i zla ima nedostatke, zbog čega je život lišen ukusa, mira i milosti, zbrka vodi u haos, iskrivljena poimanja mogu čak dovesti do zločina. Upravo zbog toga je svima nama,a prije svega omladini, koja se pronalazi u ovom svijetu, potreban Karamzin. To, da će u predstavi da se proslavlja čovječnos ti da se otkrije psihologija postupaka junaka, garantujem. Ovaj Tovstonogov zavjet je danas aktuelniji nego ikad ,i ja ga strogo poštujem”.kaže mladi režiser Mark Rozovsky, koji potpisuje tekst, muziku i produkciju.
Zamislite samo da ste na jedrilici, plovite Jadranom i, naravno, želite bar neko vrijeme provesti u raju – parku prirode Telašćica. Ipak, kad se ujutro probudite, nešto vam u tom raju nedostaje. Recimo, topli kroasan ili krafna od marmelade. A u dućan ne možete jer ste nekoliko milja od prvog naseljenog mjesta. Koliko bi samo bilo lijepo da taj dućan dođe do vas…
Kad, odjednom, evo njega!
Ime mu je Sebastijan Jagić, vlasnik je plovećeg marketa “Toni’s market” i cijele sezone donosi jahtašima i jedriličarima svježe voće, povrće, piće i ostale potrepštine drito pred brod.
Sebastijan ima 27 godina, a već se s 12 ukrcao s didom Josipom, zvanim Toni, na tu malu barku kako bi zaradio džeparac.
Ove godine, u avgustu, “Toni’s market” proslavio je 40 godina postojanja i opskrbljivanja nautičara na području Telašćice i sjevernog dijela kornatskog arhipelaga. Sebastijan je za pokojnog dida, povodom okrugle obljetnice, napravio feštu u obiteljskoj konobi u uvali Kršovica, odakle je sve krenulo te pozvao sve ljude koji su poznavali veselog i dragog dida Tonija.
– Razvio sam neke stare slike i napravio malu izložbu kako bi se svi prisjetili dida i njegovih priča. A vjerujte mi, bilo ih je! – kroz smijeh nam prepričava Sebastijan, koji je jedini iz familije odlučio naslijediti dida.
– Ni moj otac Goran ni njegov brat nisu baš bili za taj posao. Jednom se nije dalo toliko biti na brodu, a drugi je bio previše sramežljiv. A za ovaj posao moraš biti komunikativan, duhovit, veseo i veliki radnik – pojašnjava nam Sebastijan koji se svako jutro diže u 6 sati, iz Sali autom ide u Telašćicu do obiteljskog polja, zatim kratko pješači do uvale gdje im je “baza”, pripremi svu spizu, ponajviše domaće voće i povrće, te odlazi do druge uvale gdje mu otac donosi ostale potrepštine koje mu nedostaju.
Sve to lijepo slože u brod, baš kao na štand, te u 7.30 Sebastijan kreće u obilazak vezanih brodova i zaustavlja se gdje ga zovu ili gdje su ga prethodni dan naručili.
– Jako im bude drago kad me vide, iskreno se razvesele jer svi bi mi voljeli pojesti topli kroasan ili svježe voće na brodu, a da ga i ne pomaknemo. Od sto ljudi, uvik imate onog jednoga koji bruntula da mu je skupo, ali ja mu uvik lipo kažem: slobodno vi upalite brod i odvezite se do Sali, za što vam triba po ure, i kupite taj kruh koji će onda sigurno izać preko 1000 kuna. Uvik se na to nasmiju i zapravo shvate da sam ja njima, u divljinu, nakon što je on protrlja oči, dostavio kruh koji vridi tih 20 kuna – prepričava nam, dok pokazuje stare slike svoga dida Tonija koji je 1979. godine, sasvim slučajno, pokrenuo ovaj jedinstveni biznis.
Ploveći market
– Iz uvale di nam je danas mala konobica, a di je prije bila vikendica, dida je kaićem odlazio do druge vale di su mu bila polja verdure i krumpira. U rano lito 79., kad se vraćao iz polja s punim kaićem tek izvađenih krumpirov, jedan mu je stranac s broda mahnuo da dođe do njega, da bi on kupio dvi, tri kile. Dida mu je, naravno, prodao i tad mu je, kad se vraćao u svoju valu, sinula ideja, zašto on ne bi tako nautičarima prodavao spizu na svom kaiću? I tako je već sutradan nakrca brod sa stvarima i išao okolo, od broda do broda i shvatio da mu itekako ide – s nostalgijom se prisjeća Sebastijan koji je uz svog dida, još kao dite, naučio sve male tajne ovog inovativnog zanata.
– Dida su svi znali, i domaći i furešti. Volio je popiti više nego pojisti, obožavao se zezati, družiti, pivati i ništa mu nije bilo teško. Sićan se kad sam ka mali iša s njim, jedna bi mu tura trajala skoro do popodne! On bi malo popio s jednim Nijemcima, zatim bi doša do Slovenaca pa bi tamo malo pojeo, onda bi ga zvali Talijani, pa bi s njima ćakula i opet malo popio… Čak su svi znali što pije pivu s amarom! Ja bi znao šiziti! Iako bi mi dali soka i čikolate, ništa ih ne bi razumi i bilo mi je dosadno. Onda bi popodne zva oca do dođe po mene jer “mi je puna kapa slušati dida i njegove priče”, ha, ha! A danas ih s guštom prepričavam baš svima – smije se Sebastijan, koji bi prema tim didovim pričama mogao snimiti film.
– Dida je donosio spizu na brodove mnogim poznatim ljudima, od Abramoviča, princeze od Monaka, do naših sportaša, pjevača i glumaca. Njima je drago što nas uopće ne zanima ko su oni. Najsmišnije je što ti poznati slikaju naš mali ploveći market i nas, a ne mi njih – kroz smijeh nam priča Sebastijan. Dodaje kako je i otac Goran jednom imao priliku družiti se s poznatim hollywoodskim glumcem.
– Bradley Cooper je 1999. godine snimao dokumentarac po hrvatskim otocima, pa je tako jedrilicom došao i do Dugog otoka. Družio se s lokalnim ribarima, a jedne je večeri naletio i na mog oca koji je taman išao u lov na hobotnice. Bradley ga je pitao može li s njim, na što je moj otac prista. I tako su njih dvojica lovili hobotnice cilu noć. Moj je otac samo posli komentira da je puno bolji glumac nego što je ribar, ha, ha… – prepričava samo jednu u nizu obiteljskih priča koje se prenose s generacije na generaciju.
I mladi ih Sebastijan stvara i nada se da će jednog dana njegov sin Dan preuzeti kormilo jedinstvenog “morskog marketa” i tako sačuvati pradidovo naslijeđe.
Prosječna neto zarada u julu u Crnoj Gori je iznosila 511 eura. Najveće zarade primaju zaposleni na teritoriji tivatske opštine i to 647 eura u prosjeku, a najmanje u Ulcinju samo 398 eura, pokazali su podaci Uprave za statistiku MONSTAT.
Veća plata od prosječne zabilježena je u Baru 516 eura, Budvi 536, Kotoru 537, Mojkovcu 518, Pljevljima 529 i Podgorici 535 eura.
Manju platu od državnog prosjeka primaju u Andrijevici 435, Beranama 453, Bijelom Polju 439, Cetinju 489, Danilovgradu 443, Herceg Novom 428, Kolašinu 503, Nikšiću 472, Petnjici 421, Plavu 498, Plužinama 497, Rožajama 461, Šavniku, Ulcinju 398 i Žabljaku 508 eura.
Po sektorima u julu su najbolje bili plaćeni zaposleni u finansijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja 984 eura, i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom 813 eura.
Iznad prosjeka primaju i zaposleni u sektorima poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 611 eura, vađenje ruda i kamena 659, saobraćaj i skladištenje 536, informisanje i komunikacije 719, poslovanje s nekretninama 756, državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 605, i zdravstvena i socijalna zaštita 566 eura.
Među onima koji primaju manje od prosjeka su zaposleni u obrazovanju. Njihova prosječna zarada u julu je iznosila 503 eura. Tokom prethodne sedmice najavljeno je da će uskoro početi pregovori socijalnih partnera o povećanju plata za više od 13000 zaposlenih u prosvjeti.
Prosječne zarade u sektoru snabdijevanje vodom , upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa uklanjanja otpada i slično iznosi 479 eura, građevinarstvu 461, usluge smještaja i ishrane 430, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 437, umjetnost, zabava i rekreacija 421 i ostale uslužne djelatnosti 482 eura.
Manje od 400 eura primaju zaposleni u prerađivačkoj industriji 399 eura, trgovino na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 379 i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 352 eura.
MONSTAT je objavio i da je u julu u Crnoj Gori evidentirano 34576 nezaposlenih i 215181 zaposlenih.
Sat i pol borbe bilo je potrebno hrvatskoj ekipi „Axopar“ pod vodstvom kapetana Valentina Harašića da izvuče tunu tešku 198,75 kilograma koja im je nakon prvog dana petog TunIstra – Offshore World Challenge Poreč 2019 donijela vodeću poziciju. Riječ je o rekordnoj tuni ulovljenoj tijekom dosadašnjih pet izdanja turnira. Ova impresivna kraljica mora duga je 231 cm, a prema procjenama stručnjaka, stara je najmanje 17 godina, piše Poreština.info.
Drugo mjesto nakon prvog natjecateljskog dana zauzela je talijanska ekipa „Presidente Masterfish“, koja je pod vodstvom kapetana Giorgia Mure izvukla ništa manje impresivnu tunu od 146,75 kilograma.
Treće mjesto pak pripalo je talijanskoj ekipi „Fiuri“ koja je ulovila dvije tune, od kojih je na brod izvučena ona teška 47,10 kilograma, dok je druga puštena.
Ovako bogat ulov nakon prvog dana natjecanja dokaz je brojnosti populacije plavoperajne tune uz zapadnu obalu Istre. Naime, tijekom ukupno osam sati ribolova zabilježeno je 26 zagriza mamca. Ulovljeno je ukupno 14 riba, od kojih je na brodove izvučeno devet tuna koje su nakon sudačkog pregleda snimki i utvrđivanja regularnosti ulova, vagane na porečkoj rivi pred brojim Porečanima i turistima.
Pušteno je ukupno pet riba čiji je ulov priznat, ali su prema catch&release principu neozlijeđene puštene u more. Jedna riba je puštena, ali ulov nije priznat zbog isteka vremena za lov. Također, pušten je i jedan ulovljeni morski pas lisica. Ukupno devet riba je otpalo s udice. Pritom posebno valja istaknuti ekipu „Lolita“ kojoj je tuna nakon više od četiri sata borbe otpala s udice.
Prema pravilima najvećeg big game natjecanja na Jadranu, boduju se samo tune teže od 40 kilograma koje se i smiju izvaditi iz mora unutar kvote koju propisuje Ministarstvo poljoprivrede. Također, svaki je ulov potrebno dokumentirati videosnimkom na temelju koje suci dodjeljuju bodove ako utvrde da je ulov regularan.
Slijede nam još dva ribolovna dana nakon kojih ćemo saznati pobjednika petog TunIstra – Offshore World Challengea Poreč 2019, a vrhunac natjecanja bit će završno vaganje i svečana ceremonija zatvaranja na porečkoj rivi u subotu u 20:30 sati.
Vađenje-tune_Prvi-dan-TunIstre_Manuel-Paljuh
Službeno otvoren Tunalicious Street Food Festival
Tjedan posvećen kraljici Jadrana dodatno će upotpuniti gastronomska manifestacija koja sve do subote, 7. rujna, na porečku rivu donosi raznovrsne specijalitete od svježe tune te druge morske poslastice u kojima će moći uživati svi posjetitelji. Ovogodišnja ponuda je nikad bogatija. Bit će tu tuna steak s emulzijom od limete i maslinovog ulja, ražnjići od lignji i kozica, bruschette od tune, cubetti od tune na salatini, tuna tacosi, tuna wrapovi, tuna ćevapčići i mnogi drugi ukusni zalogaji. Svi oni koji vole slastice, svoj će kutak zasigurno pronaći u Sweet Bites Baru, dok će oni skloniji dobroj kapljici uživati u Wine & Cheese Baru s ponudom domaćih istarskih vina i sireva, a ljubitelje gin tonica posebno će razveseliti ponuda u Gin Baru.
Osim morskih delicija i napetog turnira Poreč je ovaj tjedan i mjesto izvrsne zabave. Publiku je nakon atraktivnog vaganja dnevnih ulova rasplesao zagrebački sastav The A!, dok će se u petak, 6. rujna, svi okupljeni zabavljati uz rabački bend Side Effects. Kao šećer na kraju, u subotu na pozornicu na rivi stižu grupe Pavel i Silente. „Autentično osrednji“, „Čuvaj me“ i „Zbog tebe“ neki su od hitova kojima će Pavel obradovati domaćine i goste Poreča, dok će potom Silente svojom „Tercom na tišinu“, „Morskim ljudima, morskim ženama“ i „Čudnom ili čudesnom“ dodatno zagrijati publiku. Dobra atmosfera na TunIstri zajamčena je svim posjetiteljima.
Organizatori ovog nezaboravnog tjedna u Poreču su Športski ribolovni klub Big Game 4 Tuna, koji stoji iza natjecanja u lovu na veliku ribu, i tvrtka MPG, koja organizira ostale popratne događaje, dok je glavni sponzor najveća hrvatska turistička kompanija Valamar Riviera. Više informacija o samom natjecanju zainteresirani mogu pronaći na službenoj web i Facebook stranici Biggame4tuna.hr, a o popratnom zabavnom programu i Tunalicious Street Food Festivalu na Tunaliciousporec.com te na službenoj Facebook stranici Tunalicious Street Food Festivala.
Otvoreno 52. Balkansko prvenstvo u jedrenju foto Opština Tivat i D. Miljanić
1 od 7
Otvoreno 52. Balkansko prvenstvo u jedrenju
Otvoreno 52. Balkansko prvenstvo u jedrenju
Otvoreno 52. Balkansko prvenstvo u jedrenju
Ognjanović
Otvoreno 52. Balkansko prvenstvo u jedrenju
Otvoreno 52. Balkansko prvenstvo u jedrenju
Otvoreno 52. Balkansko prvenstvo u jedrenju
Svečanom ceremonijom i defileom u Tivtu je otvoreno 52. Balkansko prvenstvo u jedrenju, koje se održava od 6. do 11. septembra u organizaciji Opštine Tivat i Jedriličarskog kluba Delfin.
Na prvom velikom međunarodnom takmičenju u istoriji Crne Gore u oblasti jedrenja, učestvuje više od 250 takmičara iz država članica Balkanskog jedriličarskog saveza (Bugarska, Grčka, Rumunija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Crna Gora) i okolnih zemalja a učestvuju i jedriličari iz Kanade. Njihov defile od lokacije jedriličarskog kluba Delfin do rive Pine, uz vođstvo Glazbeno prosvjetnog društva Tivat prethodio je ceremoniji otvaranja koja je počela himnom u izvođenju orkestra Muzičke škole Tivat i podizanjem zastave na jarbol školskog broda Jadran.
Prvenstvo su otvorili direktor Direktorata za sport Miloš Lalević, sekretarka za mlade, sport i socijalna pitanja Opštine Tivat Darka Ognjanović i predsjednik Jediličarskog saveza Crne Gore Predrag Vukčević.
„Organizacija ovog takmičenja je od posebnog značaja ne samo za Tivat već i za cijelo crnogorsko primorje, kao i državu Crnu Goru, jer konkretnije povezuje i promoviše jedrenje, naše more, a istovremeno je dobra prilika za predstavljanje bogate crnogorske sportske i kulturne baštine“, saopštio je u pozdravnom govoru direktor Direktorata za sport Miloš Lalević.
Prema njegovim riječima raduje činjenica da su međunarodne jedriličarske federacije prepoznale Crnu Goru kao destinaciju za realizaciju ovog takmičenja te organizaciju prvenstva povjerile Jedriličarskom klubu Delfin.
„Dodatno priznanje za našu državu i jedriličarski sport jste i dodjela organizacije Evropskog prvenstva u klasi laser U21 za 2020. godinu“, istakao je Lalević i čestitao JK Delfin na uspješnom radu i zalaganju za razvoj jedriličarskog sporta.
Sekretarka za sport Darka Ognjanović naglasila je da prvenstvo ima „zelenu notu“. U saradnji sa sekretarijatom za planiranje prostora i održivi razvoj, u čast zemalja članica, obezbijeđeno je 10 sadnica, a sa „Umjetničkom radionicom Crna Gora“ ekološke narukice sa logom delfina kao zaštitnim znakom 52. Balkanskog prvenstva.
Otvoreno 52. Balkansko prvenstvo u jedrenju
„Predstavnici svih zemalja učesnica, u ponedjeljak 9. septembra na platou ispred zgrade JK Delfin zasadiće sadnice u znak prijateljstva među zemljama učesnicama“, najavila je Ognjanović. Prema njenim riječima, uz narukvicu koja im je dodijeljena, takmičari ostvaruju popuste u ugostiteljskim objektima na teritoriji Tivta.
„Kažu da je Tivat grad u kojem brodovi „spavaju“, ali bih vam poželjela da vaši brodovi ova četiri dana ne spavaju već da budu aktivni i punih jedara, da poštujete pravila fer-pleja i da najbolji pobijedi“, poručila je Ognjanović.
Ona je zahvalila članovima Organizacionog odbora prvenstva na podršci na čelu sa predsjednikom Opštine dr Sinišom Kusovcem, te Turističkoj organizaciji Tivat, Brand New Tivat, doo Komunalno Tivat , Službi zaštite i spašavanja i JK Delfin.
Predrag Vukčević, predsjednik Crnogorskog jedriličarskog saveza zahvalio je građanima Tivta na podršci JK Delfin, jedrenju, kao i na podršci pruženoj na putu ka dobijanju i organizaciji Balkanskog prvenstva.
„Za Boku Kotorsku jedrenje je više od sporta, vještina kojom je izgrađena Boka, koja je utemeljena u vrijednosti, kulturu i tradiciju Boke Kotorske, tako i Crne Gore“, rekao je Vukčević.
Takmičenje se organizuje za olimpijsku klasu „laser“ i za klasu „optimist“, a učestvuju nacionalne reprezentacije zemalja članica Balkanskog saveza dok će u open dijelu učestvovati i jedriličari iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Na otvaranju je bilo upriličeno i pojedinačno predstavljanje zemalja učesnica.
Tokom Balkanskog prvenstva po prvi put će biti organizovano jedrenje na dva regatna polja u Tivatskom zalivu, ukupno 11 regata za dvije klase u četiri takmičarska dana. Reprezentacija Crne Gore, iskoristiće pravo da nastupi u proširenom sastavu reprezentacije, te će jedriti 37 jedriličara iz domaćih klubova.
Prvenstvo je stvoreno kako bi se osigurala budućnost održivosti jedrenja kao tradicionalnog sporta, jačala saradnja među jedriličarskim klubovima i federacijama zemalja Balkana, stimulisalo osnaživanje mladih sportista da se bave sportom. Tradicija organizovanog rada jedriličarskih klubova u Crnoj Gori traje od 1947. godine. Poslednjih godina Crna Gora je zauzela vidno mjesto na jedriličarskoj svjetskoj mapi.
Glavni pokrovitelj prvenstva je Opština Tivat, uz podršku Ministarstva sporta i mladih, TOT, CGJS i mnogih partnera, volontera i prijatelja jedrenja. Sponzori takmičenja su Luštica Bay, Porto Montenegro, Pošta Crne Gore, ViK Tivat, Pošta CG, CZK Tivat, Arsenal elektroart, Navar, Una Montenegro, 3×3, D photo. Oficijelna voda takmičenja je Rosa.
Nekretnine mijenjaju vlasnike. Srpski folk pjevač Saša Matić kupio je nedavno stan u Palati Balović, u Perastu u kojoj je 1846. godine ljetovao Petar II Petrović Njegoš, gdje je napisao i pjesmu “Noć skuplja vijeka”.
U Perastu je na prodaju i kuća u kojoj je krajem 17. i početkom 18. vijeka živio i stvarao slikar Tripo Kokolja. Prodaje se za 750 hiljada eura.
Mještani ne žele da pričaju. Kao ni arhitekte.
Pristao je jedino Aleksandar Dender.
“Kulturno dobro može biti u privatnom vlasništvu, nije problem, ali ne može da se devastira, nego mora da se, iako se restaurira, mora da se radi isključivo po uslovima Zavoda za zaštitu spomenika, naravno, realnim, ne rađenim u interesu nečijem”, istakao je Aleksandar Dender, arhitekta.
U oglasu za prodaju Kokoljine kuće piše da je pažljivo renovirana, u duhu istorijskog značaja i arhitektonskog nasljeđa Perasta, a uvedeno je i centralno grijanje.
Pitanje je međutim zašto opština i država nisu našli način da kuću otkupe i preurede je npr. u mali muzej ili galeriju?
Iz Opštine Kotor na ovo pitanje Televizije Vijesti stigao je sljedeći odgovor: “Bivša rodna kuća Tripa Kokolje je upisana 1961. u Registar kulturnih dobara i jedna je od pet pojedinačnih kulturnih dobara u Perastu. Na osnovu člana 45. Zakona o zaštiti kulturnih dobara, država, odnosno opština imaju pravo preče kupovine kulturnog dobra u privatnoj svojini, što znači da privatno lice mora prvo ponuditi državi otkup kulturnog dobra.”
Perast
Iz Ministarstva kulture kažu da nisu primili takvu ponudu.
“Ukoliko je sklopljen potencijalni ugovor o kupoprodaji, koji nije zaključen u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, takav ugovor je ništavan i država ima pravo da preduzme pravne radnje u pravcu pobijanja ugovora”, kazali su iz Ministarstva kulture.
Ukoliko se država ili opština odreknu prava preče kupovine ili ne odgovore na ponudu u roku od 60 dana, vlasnik može to kulturno dobro prodati drugom, pod uslovima koji ne mogu biti povoljniji.
Dender ipak misli da je i pored ovih zakonskih ograničenja stanje u pogledu zaštite kulturne baštine, pogotovo zaštićenog područja Kotora, katastrofalno.
Po njemu je i Perast u opasnosti.
“Da se pretvori u grad hotel, da se pretvori u Sveti Stefan”, rekao je Dender.
Iz Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor uzvraćaju da primjenjuju preporuke UNESCO i navode šta im je u fokusu.
“Opština je do sada uložila u obnovu crkve Sv. Franja za potrebe biblioteke u Starom gradu, izrađen je projekat rekonstrukcije Peraške tvrđave, kao i projekat rekonstrukcije palate Visković u Perastu za potrebe muzeja porodice Visković”, poručili su iz Opštine Kotor.
Dender upozorava da nestajanje života u Perastu, prijeti i Kotoru koji je žrtvovan turizmu i biznisu
“Koji ga iskorištava, a pri tome mu ništa apsolutno ne vraća”, poručio je Dender.
Sve je spremno za obilježavanje jubileja 70 godina od osnivanja Bokeške brigade. Centralna proslava biće održana 05. oktobra u Herceg Novom, dogovoreno je danas na sastanku predstavnika Organizacionog odbora SUBNOR-a bokeljskih opština i predsjednika Opštine Herceg Novi.
Najavlejn je i tradicionalni skup potomaka zatočenika logora Mamula 1942, 1943 godine, hercegovačkih i bokljSkih opština na Mamuli, koje se organizuje 14. septembra, a povod je 76 godina od rasformiranja logora.
Govorio je prof. dr Ljubenko Borović i istkao da su se konačno dogovorili da će na akademiji koja će biti održana 5. oktobra prisutne pozdraviti i otvoriti proslavu jubilej predsjednik opštine Stevan Katić .
-Program će biti održan u Dvorani Park. Delegacija će poći i u Konjsko gdje je brigada formirana i sa predstavnicima iz Trebinja položiti vijence. Dogovoreno je i da 14. septembra boračke organizacije primorskih opština i Trebinja posjete Mamulu.
Predsjednik Opštine Stevan Katić istakao je da je Opština dala podršku organizaciji značajnog događaja ion će najvjerovatnije biti uvršten u programe oktobarskih dana proslave Dana opštine.
-Odgovorno je i posvećeno rađeno na organizaciji ovog događaja , formiran je i organizacioni odbor koji je održao već nekoliko sastanaka, kazao je Katić.
I Skupština Opštine dala je podršku u obilježavanju jubileja. Ovaj sastanak je potvrdio odličnu saradnju SUBNOR-a 1941-1945 sa lokalnom vlašću koja je spremna da pomogne realizaciji najavljenih programa.
Tradicionalna turističko-gastronomska manifestacija „Njeguška trpeza“, koju u okviru „Njeguškog kulturnog ljeta” po šesnaesti put organizuje Mjesna zajednica Njeguši i Udruženje proizvođača njeguških specijaliteta, a pod pokroviteljstvom Prestonice i Turističke organizacije Cetinja, biće održana u nedjelju, 8. septembra na Njegušima.
Kako najavljuje predstavnik organizatora Lazo Božović, za manifestaciju su spremni nadaleko čuveni njeguški specijaliteti: pršut, sir, kobasice, panceta, domaći hljeb koje će degustirati gosti trpeze.
– Pripremljen je i muzički program u kojem će učestvovati pjevač Kiko Vujović i narodni guslar Stefan Marković, a u okviru programa biće izvedena i pozorišna predstava „Sveta misija Ćirila i Metodija“ za koju je scenario i režiju uradila Ivana Đukić. Predstava će se u 11 sati održati ispred crkve Svetog Arhangela Mihaila u Raićevićima. Početak „Njeguške trpeze“ je zakazan za 12 sati – kaže Božović.
Prihodi od turizma i putovanja u prvih šest mjeseci ove godine su, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosili skoro 255 miliona EUR, što je oko 25 miliona više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
PR Nacionalne turističke organizacije (NTO), Nina Vukčević, kazala je da Crna Gora bilježi i rast namjenskih prihoda.
“Samo od boravišne takse je od početka godine do srijede, u dijelu koji pripada budžetu i lokalnim turističkim organizacijama, prihodovano preko 7,3 miliona EUR, što je 1,3 miliona EUR više nego u uporednom periodu”, rekla je Vukčević Infobirou.
Ona je dodala da trend rasta pokazuju i podaci relevantnih institucija za praćenje turističkog prometa.
nina-vukčević-nto
“Do 1. septembra crnogorski aerodromi su opslužili preko 1,9 miliona putnika, 137 hiljada više nego u istom periodu prošle godine. Pozitivne rezultate bilježe i Nacionalni parkovi koje je posjetilo 31 odsto više turista nego prošle godine“, saopštila je Vukčević.
Prema njenim riječima, turistička postsezona počela je veoma uspješno, a prema procjenama lokalnih turističkih organizacija danas u Crnoj Gori boravi oko 111 hiljada gostiju, 29 hiljada više nego u uporednom periodu.
„Shodno najavljenom bukingu i činjenici da većina sezonskih letova traje, do kraja oktobra očekujemo da će ova postsezona biti bolja od prošlogodišnje”, kazala je Vukčević.
Ona smatra da je Crna Gora ove godine ostvarila značajan napredak u turizmu, u kvalitativnom i kvantitativnom smislu.
“U sadejstvu sa turističkom privredom, koja je nezaobilazan partner u našim djelovanjima, uspjeli smo da podignemo kvalitet usluge na svim nivoima, što je rezultiralo dobrim turističkim rezultatima“, zaključila je Vukčević.
