Luka Marseille Fos predstavila je novu ekološku inicijativu koja podržava cilj luke da do 2025. godine postane prva potpuno električna luka Sredozemlja.
Kako je otkriveno, lučka uprava planira potrošiti 20 milijuna eura (22 milijuna dolara) u sljedećih šest godina za proširenje obalnih električnih priključaka za vezane brodove do svakog trajekta, kruzera i pristaništa za popravak u istočnoj luci Marseille.
Mreža, koja se već koristi na trajektnim pristaništima na Korzici, u dvije će faze biti proširena na trajektna pristaništa u Sjevernoj Africi te na čvorište za popravak brodova do 2022. Godine, odnosno na terminal za krstarenje između 2022. i 2025.
Ulaganje, potpomognuto nacionalnom i regionalnom vladom, usmjereno je na poboljšanje kvalitete zraka u gradu uz istovremeno održavanje gospodarske vrijednosti luke.
„Uvjereni smo da je ekološka tranzicija odskočna daska ekonomskom rastu. Zato ulažemo velika sredstva kako bismo do 2025. postali prva 100-postotna električna luka Sredozemlja”, komentirao je Hervé Martel, izvršni direktor Marseille Fosa.
Zajedno s još dvanaest partnera, luka Marseille Fos također sudjeluje u trogodišnjem istraživačkom programu koji istražuje komercijalni potencijal recikliranja neobrađenih industrijskih emisija CO2 putem novog biološkog procesa temeljenog na morskim algama za proizvodnju energije iz biomase.
Luka Marseille Fos najveća je luka u Francuskoj i druga po veličini na Mediteranu. Za pristup francuskom i europskom tržištu ona se smatra južnom alternativom sjevernoeuropskim lukama.
Svaku priliku za službene boravke u inostranstvu, zvaničnici Crne Gore i delegacije, trebali bi iskoristiti za najbolje moguće riješavanje gorućih problema države i njenih gradjana, ističe se u saopštenju GP URA Kotor, kojim komentarišu najskoriju posjetu ministra Osmana Nurkovića Ujedinjenom Kraljevstvu.
“Svakako da je pozitivno što je tom prilikom potpisan Sporazum o međunarodnom drumskom saobraćaju, kao i Sporazum o vazdušnom saobraćaju između dvije države. Međutim isto tako smatramo da je prilikom planiranja ove posjete ministar mogao iskoristiti priliku i posjetiti sjedište Međunarodne pomorske organizacije (IMO), čije je sjedište upravo u Londonu, a čiji je član Crna Gora, kao i barem neku od značajnih pomorskih kompanija koje su, ili mogu biti, potencijalni poslodavci našim pomorcima”, saopštili su oni.
Oni ističu da ministar Nurković i najodgovorniji u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva ili ne znaju ili ne žele da znaju za probleme koje država Crna Gora ima u primjeni međunarodnih pomorskih standarda, koje upravo propisuje IMO, kao i za probleme zapošljavanja pomorskog kadra.
“Pomorstvo je jedna od najznačajnijih grana zapošljavanja od koje država ima ogroman priliv novca od inostranih doznaka naših pomoraca, ali pomorstvo i njegovi gorući problemi nikako da dođu kao prioritetni zadaci za rješavanje, u ovom resornom ministarstvu. U prilog ovoj tvrdnji upravo ide i planiranje ove zadnje ministrove posjete Londonu. Ova posjeta je po našem mišljenju trebala biti iskorišćena i za razgovore oko početka riješavanja problema sa kojima se suočavaju naši pomorci, a ministar Nurković bi postao prvi ministar saobraćaja i pomorstva Crne Gore koji je posjetio Međunarodnu pomorsku agenciju IMO,u cilju boljeg upoznavanja, razvijanja dobrih odnosa, međusobnog razumijevanja i proširivanja saradnje sa ovom međunarodnom institucijom.
Kotor – URA
Ministar Nurković ili ne zna, ili ne želi da zna da je svojom posjetom sjedištu nekom od mnogobrojnih brodara, mogao promovisati naš pomorski kadar koji sada teško dolazi do zapošljenja. Da ne govorimo koliko bi to značilo upravo sada a u kontekstu najnovijih dešavanja sa našim pomorcima”, ističu oni u saopštenju.
Kažu da ovakve činjenice, idu u prilog njihovoj mnogo puta iznesenoj tvrdnji da Ministarstvo saobraćaja i pomorstva pod hitno treba reorganizovati i redefinisati.
“Pomorstvo mora dobiti značaj i ulogu koji mu pripadaju, kroz osnivanje posebnog organa državne uprave, koje bi bilo samoodrživo i funkcionalno tijelo i koje bi bilo odgovorno za sve međunarodne i domaće obaveze pomoraca. U tom organu treba da budu zaposleni iskusni i dokazani pomorci a sjedište tog organa treba da bude u Kotoru”, zaključuje se u saopštenju gradskog odbora URA Kotor.
Pomorski muzej Crne Gore Kotor u Palati Grgurina u utorak 10. septembra organizuje promociju knjige „Pomorsko pravo” autora Borislava V. Ivoševića i Časlava Pejovića.
O knjizi će, pored autora, govoriti: direktor Pomorskog muzeja Andro Radulović i admiral Bokeljske mornarice prof. dr Antun Sbutega.
Početak je u 19 sati.
Na prioritetnoj dionici autoputa Bar – Boljare počela je ugradnja prvih metara asfalta.
Iz kompanije Bemax, koja je objavila snimak na svom sajtu, saopšteno je da su sa ugradnjom asfalta startovali deset dana prije roka koji je bio određen.
Prioritetna dionica autoputa duga je 41 kilometar, a kompletan posao bi trebalo da bude završen do kraja septembra naredne godine.
Najveći objekat na toj dionici je most Moračica, koji će biti spojen ovog mjeseca.
Prioritetna dionica Smokovac-Uvač-Mateševo košta 809,57 miliona EUR, od čega se država kod kineske Exim banke zadužila 688,16 miliona ili 85 odsto, a ostatak od 121,44 miliona ili 15 odsto obezbijeđen je iz budžeta.
Gradnja prioritetne dionice je počela 11. maja 2015. godine.
Kompanija Adriatic Marinas predstaviće svoj projekat Porto Montenegro na najznačajnijim septembarskim sajmovima nautike u Evropi. Niz prestižnih manifestacija počinje sajmom u Kanu (10. – 15. septembra), nakon čega slijedi predstavljanje projekta na Sajmu nautike u Sauthemptonu u Britaniji (13. – 22. septembra), a krajem mjeseca i na sajmu nautike u Monaku (25. – 28. septembra).
Ovi sajmovi su sjajne komunikacione platforme za susrete sa partnerskim kompanijama i saradnicima, novim klijentima Zapadne Evrope koji i jesu dominantni klijenti Porto Montenegra, i u domenu marine i rezidencija Porto Montenegra.
42. edicija Sajma nautike u Kanu oboriće ove godine sve rekorde po pitanju broja izlagača – promocija preko 125 jahti, i preko 590 kompanije koje se bave jahting industrijom. Organizatori očekuju preko 50.000 posjetilaca,
Porto Montenegro biće predstavljen i na ovogodišnjem sajmu nautike u Sautemptonu u Velikoj Britaniji, od 13 do 22. septembra. 9 dana manifestacije, posjetioci će imali priliku da obiđu gotovo 2 kilometra pontona ispunjenih sa nekoliko stotina plovila. Ovaj nautički šou poznat je po izuzetnoj ponudi opreme za vodene sportove i nautičkih potrepština, kao i najnovijih dostignuća nautičke industrije. Sajam nautike u Sautemptonu predstavlja najveći nautički šou u Evropi, a održava se svakog septembra od 1969. godine u Mejflauer Park-u.
MYS – Monaco Yacht Show okuplja najpoznatija brodogradilišta, brokerske kuće, dobavljače nautičke opreme, kao i sam vrh jahting dizajna i bogatu klijentelu i vlasnike luksuznih plovila. Ovogodišnji MYS je jedinstvena prilika da se u marini Port Herkules predstavi više stotina izlagača i partnera.
Mladi Novljani će od sledeće nedelje imati mogućnost da u svom gradu dobiju besplatno Evropsku omladinsku karticu sa motivima Herceg Novog, i tako se pridruže mreži od oko sedam miliona vršnjaka koji mogu da koriste različite pogodnosti u 37 država Evrope.
Herceg Novi je jedna od prvih opština u Crnoj Gori koja je aktivan učesnik projekta, a početak partnerstva sa nevladinom organizacijom Centar za omladinsku edukaciju je zvanično obilježen danas, sastankom u velikoj sali Skupštine opštine.
Prisutne je pozdravio predsjednik Opštine Stevan Katić koji je izrazio zadovoljstvo što su mladi pokazali interesovanje za projekat i želju da postanu vlasnici kartice.
„Cilj nam je da pokrenemo ili se uključimo u što veći broj projekata koji će za rezultat imati vidljivo unapređenje života mladih ljudi u našem gradu, a posebno u oblastima obrazovanja, kulture, sporta i informisanja. Postoji ogromno polje ideja i mogućnosti koje tek treba da otkrijemo i iskoristimo. Jedna od njih je prije godinu bila zamisao saradnje sa Evropskom omladinskom karticom, koja je za kratko vrijeme ostvarena“, kazao je Katić.
On je pozvao privrednike iz Herceg Novog da se uključe u ovaj projekat i omoguće popuste mladima koji su vlasnici kartice, jer se na taj način pridružuju krugu društveno odgovornih kompanija i preporučuju svoje proizvode i usluge širokom krugu ljudi iz cijele Evrope. Takođe, pozvao je mlade ljude da se informišu o benefitima kartice i obezbijede je sebi.
Projekat je realizovan preko Sekretarijata za kulturu i obrazovanje, u kojem će od naredne nedelje mladi Novljani moći da besplatno preuzmu kartice sa simbolima Herceg Novog. O tačnom datumu i vremenu biće naknadno obaviješteni.
Ova aktivnost je dio godišnjeg Akcionog plana koji se oslanja na Strategiju za mlade, podsjetila je sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo. Kako je dodala, Sekretarijat učestvuje u još dva projekta nevladinog sektora na temu omladinske politike, a odobrena su i dva međunarodna projekta u ovoj oblasti.
Način prijavljivanja i korišćenja, kao i sve pogodnosti Evropske omladinske kartice mladima je prezentovao izvršni direktor NVO Centar za omladinsku edukaciju, Jugoslav Radović.
„Mogućnost da besplatno koristite ovu karticu imate vi i samo još mladi u Malti, sve ostale zemlje je naplaćuju“, istakao je Radović.
Radović je uručio zahvalnice predstavnicima lokalne uprave i poručio da učešće Opštine otvara dodatne šanse za mlade ljude, zbog čega će im biti zadovoljstvo saradnja na svim poljima.
Ciljevi na kojima će partneri zajedno raditi su identifikovanje potreba mladih, mobilnost, formalna i neformalna edukacija, umrežavanje mladih na međunarodnom nivou, promocija uspješnih mladih ljudi, jačanje aktivizma i osnaživanje mladih da aktivno učestvuju u projektu.
Mreža Evropske omladinske kartice u Crnoj Gori sada broji 130 partnera, odnosno oko 250 mjesta na kojima se mogu iskoristiti pogodnosti i popusti. Za nepunih deset mjeseci karticu je dobilo preko 3.500 mladih ljudi uzrasta od 13 do 29 godina.
Radović najavljuje nove ugovore sa privrednicima, kako u Herceg Novom tako i u drugim gradovima, te da za oktobar pripremaju radionicu iz oblasti digitalnog marketinga i posjetu čelnih ljudi Evropske omladinske kartice Crnoj Gori.
Norveška komunalna preduzeća nastavljaju saradnju sa Herceg Novim
Delegacija devet komunalnih preduzeća iz Norveške posjetila je danas Opštinu Herceg Novi, gdje su sa potpredsjednicom Danijelom Đurović i direktorom preduzeća „Čistoća“ Vladimirom Arsićem razgovarali o toku projekta ANIN Balkan, ali i o mogućnostima dalje saradnje u vidu pomoći i opreme za komunalna preduzeća u Herceg Novom..
Kroz projekat ANIN Balkan, koji je počeo prije dvije godine, obezbijeđena su sredstva i vozilo za defektažu, koje je stacionirano u Konjicu u Bosni i Hercegovini. U projekat su uključeni Herceg Novi, Gornji Milanovac iz Srbije, Mostar, Konjic, Jablanica i Nevesinje iz BiH.
Vozilo za defektažu služi za otklanjanje kvarova na specijalnim vozilima, i to primarno na onim koja su tokom prethodnih godina norveška preduzeća donirala hercegnovskoj „Čistoći“ i preduzećima iz gradova učesnika u projektu. Takođe, uposlena su i dva mehaničara, u Konjicu i u Norveškoj, koji su u konstantnoj komunikaciji kako bi kvarovi bili što prije otklonjeni, a čija primanja će u narednih dvije godine obezbjeđivati komunalna preduzeća iz Norveške.
Delegacija je prethodnih dana boravila i u Mostaru i Konjicu, kako bi se bliže upoznali sa tokom i funkcionalnošću projekta, uz učešće i predstavnika iz našeg grada.
Potpredsjednica Đurović je istakla da će i u budućnosti Herceg Novi imati tijesnu saradnju sa norveškim komunalnim preduzećima, a postoje i najave novih donacija opreme i dodatne pomoći. Ona se posebno zahvalila počasnom građaninu Herceg Novog Per Jarle Eriksenu, koji svojim angažmanom već duži niz godina doprinosi našoj društvenoj zajednici.
Direktor preduzeća „Čistoća“ Vladimir Arsić naglasio je da će se preduzetim potezima regulisati jedno od najvećih problema tog preduzeća, a to je održavanje voznog parka, posebno uzimajući u obzir godine starosti vozila.
-Uslijediće i obuka našeg osoblja iz Herceg Novog, koje će u komunikaciji sa kolegama iz Konjica i Norveške, u najkraćem mogućem roku regulisati probleme koji se pojave na vozilima. Troškove te obuke će snositi komunalna preduzeća iz Norveške, kazao je Arsić i naglasio da vjeruje da će tokom vremena trajanja ovog projekta radnici „Čistoće“ steći vrijedna znanja i vještine.
Ovako je pozdravio hrvatske novinare član talijanske posade ribarskog broda Mario LC PA 1358 koji su treći put ove godine nelegalno ribarili unutar hrvatskih teritorijalnih voda. Niti su bili jedini, niti im je bilo prvi put. A kako i ne bi kad su za kaznu dobili 45 tisuća kuna, što će lako otplatiti u prvom sljedećem nelegalnom ribolovu. Nekad su se za ovakve bahate postupke ljudi zatvarali, za bježanje policiji na izričitu zapovijed repetiralo oružje, pucalo u zrak na sljedeću, a na kontinuirano ignoriranje pucalo se u nadgrađe broda. Smatralo se to agresijom na teritorij države čiji su teritorij nelegalno prešli i uz to ignorirali upozorenja snaga reda.
Ljudi su ljuti s razlogom, negoduju i smatraju sramotnom kaznu nakon što je evidentirano da ista posada čak triput u jednoj godini nezakonito ulazi u teritorijalno more Republike Hrvatske i prema opažanju nadležnih tijela njihov način plovidbe ukazuje na nezakonit gospodarski ribolov.
Gdje su dronovi?
Gospodo, gdje su vam famozni dronovi? Ministarstvo obrane i Ministarstvo poljoprivrede često koriste priliku za samohvalu trenažnim letovima dronova koje su nabavili valjda za ovakve svrhe. Iako smo već demistificirali njihove mogućnosti, činjenica je da ih upravo u trenucima najveće potrebe jednostavno nema. Da je tome tako, doznali smo danas i iz izvora bliskog Ministarstvu unutarnjih poslova. Dronovi nisu bili ni blizu tamo gdje su trebali. Da su bili, fotografirali bi i nelegalno ribarenje, a tad bi priča bila bitno drugačija, jer bi onda ova gospoda autobusom išla prema Trstu, ali nikako ne večeras!
Talijanski-krivolovci
Morski HR nije niti će ikad biti bilten ičije politike, osim one koja služi moru i njegovoj zaštiti. O talijanskim nelegalnim upadima u hrvatske teritorijalne vode izvještavali smo od kad postojimo i rijetko smo nailazili na adekvatnu reakciju odgovornih. Ovo je agresivan čin koji se ne smije nimalo razlikovati od ijednog nelegalnog kopnenog ulaska u Republiku Hrvatsku. Naprotiv, zbog još jednog ilegalnog postupka – iskorištavanja prirodnih resursa, i to triput u jednoj godini, propušteno je ove ljude adekvatno kazniti na primjeren način, pa da nikome više ne padne na pamet rugati se ljudima ove zemlje koji pošteno rade, plaćaju poreze, legalno ribare i demokratski glasaju za zakone koji bi ih trebali štititi.
Gospodo, za ovu zemlju i njene zakone krvarili su pošteni i časni ljudi. Umjesto ponosne i čvrste zemlje koja ne preza ni pred kim, dobili ste sliku iz gornjeg naslova.
Ne znam za vas, ali mi preko te slike ne možemo prijeći. Kao novinari kojima je prst upućen, a nitko nije reagirao jer nam je pojašnjeno da “nije upućen službenoj osobi”, kao građani ove zemlje kojima se na vlastitom teritoriju rugaju strani kriminalci i kao ljudi kojima ovakvo ponašanje nije normalno, pri čemu je prst samo simbolika.
Ova donja pak je slika hrvatskog društva. Pojasnit ću vam i legendu: Lijevo je Europljanin i njegov pogled na Hrvate i Hrvatsku. Niže je slika njegovog broda koji će sutra i četvrti put baciti parangal kraj Dugog otoka. Plavi trokut u crvenom kvadratiću je pozicija njegova broda koji upravo napušta RH s uzdignutim srednjakom prema krmi. Plavi kružići su statični pristojni i pošteni Hrvati u svojim ribarskim brodovima koji i dalje ne primjećuju ništa od ovog gore navedenog.
Čim su prešli našu državnu granicu, zaustavili su se i otvorili šampanjac. Čestitajte im, jer iskreno, napravili bi ovo i vi. Vi, gospodo koji ste ovo dopustili, živjeli!
U Uniji pomoraca smatraju da nakon sastanka ministra saobraćaja i pomorstva Osmana Nurkovića i američke ambasadorke Džudi Rajzing Rajnke i dalje nije jasno da li je definitivno i sigurno otklonjena opasnost od zabrane ulaska crnogorskim pomorcima u Sjedinjene Američke Države.
Oni su saopštili da su nezadovoljni reagovanjem državne administracije i tvrde da je izostala sinhronizovana akcija državnih organa.
Podsjetimo da je iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva u nedjelju saopšteno da je ambasadorka SAD uvjerila ministra da izdavanje viza crno gorskim pomorcima ide ustaljenom dinamikom i da prema informacijama kojima Ambasada SAD raspolaže, nema dodatnih restrikcija po tom pitanju.
“Svakako smo zadovoljni time što je ambasadorka SAD istakla, ali smo i zabrinuti zbog dijela izjave da, po informacijama kojima Ambasada SAD raspolaže, nema dodatnih restrikcija po tom pitanju. Znači, ništa nije definitvno i sigurno i to je ono što nas brine, jer ne vidimo da se naša administracija ovom problemu posvetila onako kako on to i zaslužuje”, kazali su iz Unije pomoraca.
Nakon nekoliko slučajeva povezivanja crnogorskih pomoraca sa krijumčarenjem droge, počele su da kruže nezvanične informacije da će našim pomorcima biti zabranjen ulazak u SAD.
“Kao i dosta puta do sada, cijela ova zbrka je nastala rasturanjem i citiranjem neformalnih informacija te njihovim slobodnim prevođenjem i interpretacijom od čitave javnosti i to je išlo do te mjere da su se u raspravu uključili i pojedini političari nadajući se da će uzeti par neplaniranih bodova”, rekli su predstavnici Unije.
Oni su naveli da je ovakvo “isticanje” crnogorskih pomoraca skoro pa diskriminacija cijele struke.
“Iako smo bili svjedoci hapšenja gradonačelnika, istaknutih članova političkih partija, pa čak i policijskih inspektora, najviše su stigmatizovani pomorci i to svi u globalu, iako vidimo da nečasnih pojedinaca ima u svakoj profesiji. Ugled i reputacija pomoraca su definitivno narušeni, najviše krivicom samih pomoraca koji su involvirani u ova dešavanja, a zatim ništa manje i djelovanjem čitavog društva”, smatraju u Uniji pomoraca.
Prema njihovim informacijama, Nurković se sa ambasadorkom SAD susreo četiri dana ranije nego što je objavljeno saopštenje.
“Ono što nam, kao laicima, prvo upada u oči jeste zvanična objava ovako važne informacije u nedjelju u 19:36 iako je sastanak sa ambasadorskom održan, po nezvaničnim informacijama, bar četiri dana ranije. Druga stvar je ta što nam nije jasno po kom osnovu je delegiran ministar Nurković da rješava ovakve stvari kada one svojom kompleksnošću odavno prevazilaze ingerencije Ministarstva pomorstva i tiču se više nekih drugih resora”, saopštili su predstavnici Unije.
Oni smatraju da je sinhronizovana akcija apsolutno izostala.
“Ako je administracija u cjelini ipak djelovala. onda je to trebalo i saopštiti i ne dopustiti ovoliko i ovakvo spekulisanje”, kazali su predstavnici Unije pomoraca.
Pomorci
Prema njihovim riječima, pitanja implementacije međunarodnih konvencija koje je Crna Gora odavno ratifikovala su i dalje skroz otvorena ili su te konvencije prilagođene crnogorskoj stvarnosti i “potrebama uskog kruga ljudi koji sa pomorstvom i interesima pomoraca dijele samo riječ more koju imaju u imenu radnog mjesta ili institucije u kojoj su zaposleni”.
“I ako smo u proteklom periodu gasili mnoge požare koji tinjaju već desetak godina, iako smo preveli stotine stranica i uputili ih institucijama, iako smo matičnom resoru toliko puta bukvalno crtajući naznačili ono što nam stvara i što nam može stvoriti još veće probleme u budućnosti, odgovoreno nam je minimalnim i kratkoročnim kozmetičkim izmjenama i dopunama zakona i pravilnika koji nam regulišu profesiju”, poručuju predstavnici Unije.
Oni dodaju da u prilog tome ide i njihova jasno iznešena volja da odrade kompletan Pravilnik o zvanjima pomoraca, na čemu, kako kažu, urgiraju već više od godinu.
“Na drugoj strani, posljednje u nizu kozmetičkih promjena odradilo je samo Ministarstvo i to najviše da bi uhljebilo pripadnike mornarice, iako nam nije jasno kako je moguće izjednačiti mornaricu sa trgovačkom flotom kad znamo da ta dva segmenta imaju veoma malo zajedničkog”, istakli su predstavnici Unije.
Uskoro bi trebali početi radovi na povezivanju Beograda i Sarajeva autoputem. U Srbiji počinju građevinski radovi na dijelu autoputa do granice sa Bosnom i Hercegovinom (BIH). Sa druge strane u Bosni i Hercegovini nema naznaka kada će početi sa realizacijom ovog projekta jer se čeka ratifikacija sporazuma između dvije države, ali i dogovor o načinu finansiranja ovog projekta vrijednog oko tri milijarde maraka (1,5 milijardi evra).
Pripremni radovi na dionici autoputa Beograd-Sarajevo na dionici koja prolazi kroz Srbiju od Kuzmina do Sremske Rače gdje je granica sa BiH u dužini od 18 kilometara, su u toku.
Sa druge strane, u BiH nema naznaka kada će početi radovi jer se čeka ratifikacija međudržavnog sporazuma između dvije države o izgradnji autoputa i mosta na Rači.
Saša Dalipagić, pomoćnik ministra transporta i komunikacija BiH kaže da je radna grupa koju čine predstavnici nekoliko institucija odradila svoj posao i uputila prijedlog nadležnim institucijama i čekaju odgovor kako bi se nastavilo sa daljim procedurama.
˝Sad mi očekujemo odgovor na taj prijedlog i onda će radne grupe iz BiH i Srbije sjesti i usaglasiti taj sporazum. Nacrt sporazuma koji je nama poslala Srbija nema puno spornih točaka i ja očekujem da će se brzo riješiti pitanje tog sporazuma i da će vrlo brzo doći u Predsjedništvo BiH (Bosne i Hercegovine) i Vijeće ministara i da će se odrediti tada potpisnik sporazuma i da će se sporazum potpisati za dva do tri mjeseca u zavisnosti od tih procedura˝, pojašnjava Dalipagić.
Autoput
Sa druge strane, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, Neđo Trninić, tvrdi da Savjet ministara BiH, koji je u tehničkom mandatu (jer još uvijek nije formirana vlast u zemlji prim. red.) opstruiše ratifikaciju sporazuma sa Srbijom.
˝Ne postoje prepreke jer je sporazum usaglašen i on (pomoćnik ministra transporta i komunikacija BiH Saša Dalipagić prim.red.) je već par puta upućivao taj nacrt sporazuma na Savjet ministara kako bi dobio odobrenje da se potpiše sporazum između Srbije i BiH. Međutim, već u nekoliko navrata taj sporazum je povlačen sa dnevnog reda što ne mogu da razumijem˝, naglašava Trninić.
Turske investicije?
Nacrtom sporazuma između BiH i Srbije se uređuju osnove saradnje za realizaciju projekta povezivanja Beograda i Sarajeva, odnosno izgradnje trase brze autoceste od Sarajeva preko Pala i Višegrada do granice sa Srbijom, te izgradnje autoputa od Sarajeva preko Zenice, Tuzle, Brčkog i Bijeljine do granice na Rači gdje je predvijena izgradnja novog mosta i pripadajućeg graničnog prelaza.
Treba istaći i da je BiH izgubila pune dvije godine zbog unutrašnjih nesuglasica oko trase autoputa, a sada osim ratifikacije sporazuma problem predstavlja i način finansiranja projekta vrijednog oko tri milijarde maraka (1,5 milijardi evra), koji bi prema ranijim najavama na određeni način trebala finansirati Republika Turska.
˝Sada preostaje jedino da nam Turska da način finansiranja jer bez toga mi ne možemo dalje. Da li će to finansirati Vlada Turske, da li će to finansirati neka turska banka, da li će finansirati neka turska kompanija na bazi koncesije ili će to biti grant sredstva ili kredit, sve su to neke nedoumice koje nisu riješene˝, pojašnjava pomoćnik ministra transporta i komunikacija BiH Saša Dalipagić.
Ni tu na istom tragu nisu entitetske vlasti u Republici Srpskoj čiji resorni ministar Trninić kaže da nikada nije dobio zvaničnu informaciju da Turska želi da finansira taj projekat.
˝Turski partner je kod nas u kombinaciji i razgovarali smo sa njima za izgradnju dijela autoputa od Brčkog preko Bijeljine do Rače, a ne da oni finansiraju, nego da turska kompanija pod određenim uslovima, obećali su da će to biti prilično povoljni uslovi, da izgrade, a zauzvrat je Srbija obećala da će nam pomoći finansijski izgradnju od Bijeljine do Rače˝, tvrdi Trninić.
Jedini formalni dokument između Bosne i Hercegovine i Turske koji se odnosi na ovaj projekat jeste Memorandum o razumijevanju u vezi s izgradnjom autoputa Sarajevo – Beograd čime se predviđa dinamika procesa puta koji će prolaziti kroz BiH koji su u maju potpisali predsjednik Republike Turske, Redžep Tajip Erdogan i tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik u Ankari.
Entitetski zastoji
Osim zastoja na državnom nivou mnogo nisu uradile ni entiteske vlasti.
Iz Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske su istakli da imaju završenu svu projektnu dokumentaciju za projekat izgradnje brze ceste od Sarajeva preko Pala i Višegrada do granice sa Srbijom, te da slijedi usvajanje plana parcelacije zemljišta i izrada planske dokumentacije za dio autoputa koji prolazi kroz Republiku Srpsku od Bijeljine do granice na Rači.
Iz Ministarstva transporta i komunikacija Federacije BiH nismo dobili informacije o aktivnostima koje su sproveli na realizaciji ovog projekta.
S obzirom na sve probleme neizvjesna je izgradnja ovog važnog projekta pogotovo što i dalje nema naznaka o formiranju vlasti u BiH koje traje već skoro godinu dana od opštih izbora (nije imenovan novi saziv Savjeta ministara, nisu izabrana radna tijela državnog Parlamenta koji je trenutno u blokadi, nije formirana nova vlada u Federaciji BiH prim.red.).
