Otvaranje izložbe „Reklame i oglasi između dva svjetska rata” biće otvorena u Muzeju i galeriji Tivat, u četvrtak, 3.oktobra u saradnji s Pomorskim muzejom Crne Gore.
Izložbu će sa početkom u 20 sati otvoriti autor izložbe Ilija Mlinarević.
Autor izložbe Ilija Mlinarević je zapisao: “Reklame i oglasi nam otkrivaju kako ljude kojih se danas niko ne sjeća tako i one čiji potomci žive i danas, podsjećajući nas ne samo na nekadašnje sugrađane, već i na zanate ili neke druge oblike privrednih djelatnosti, koji su danas zaboravljeni ili skrajnuti. Reklame i oglasi, predstavljaju, stoga, svojevrsni kulturno-privredni tlocrt, koji na pojedinim obilježenim tačkama ocrtava korijene razvoja pojedinih privrednih grana – na kojim se mjestima nešto razvijalo, od kada, kojim intenzitetom i kojim pravcima. Oni, ujedno, čuvaju sjećanje na Boku Kotorsku i na sve one segmente koji su oblikovali njen profil i kulturno-ekonomski razvoj do današnjeg dana. Stoga nam ovi analitički i komparativni elementi prošlosti i sadašnjosti mogu biti indikatori daljeg razvoja i pružaoci informacija o njegovim budućim smjernicama.”
Praznik mimoze će početi 14. februara 2020. godine, a muzičke zvijezde koje će obogatiti otvaranje i zatvaranje 51. izdanje hercegnovskog festivala su Lepa Brena i Željko Joksimović.
Veliki koncert otvaranja 51. Praznika mimoze zakazan je za 14. februar, kada će na platou ispred hotela ”Igalo” nastupiti jedna od najvećih regionalnih muzičkih zvijezda Lepa Brena. Dan kasnije, u subotu 15. februara održaće se tradicionalna Fešta od mimoze, ribe i vina na hercegnovskoj rivijeri.
Uslijediće mjesec bogat raznovrsnim programima, tokom kojeg će Herceg Novi svakog vikenda biti mjesto za spektakl – Petar Grašo će nastupiti 21. februara, Aco Pejović 07. marta, a na zatvaranju 14. marta očekuju nas međunarodna karnevalska povorka i koncert Željka Joksimovića.
Pored koncerata na otvorenom, vikendima će na programu biti maskenbali sa muzikom uživo. Večeri pod maskama 51. Praznika mimoze planirane su 15. februara, 06. marta sa nastupom Dejana Matića i 13. marta. Tradicionalna Riblja večera održaće se 22. februara.
Pored neizostavne fešte na hercegnovskoj rivijeri, na Škveru će biti upriličeno još pet fešti ribe i vina, uz sajam domaće trpeze. Neće izostati ni sportski programi i sadržaji za djecu koji su godinama sastavni dio Praznika mimoze.
Praznik mimoze 50 – arhiva
Imajući u vidu da je glavni program najznačajnije turističko-propagandne zimske manifestacije spreman mnogo ranije nego što je to bio slučaj proteklih godina, promotivne aktivnosti počeće već od sjutra, na Sajmu turizma u Novom Sadu i trajaće u kontinuitetu tokom narednih četiri mjeseca.
Vrijedi dodati, objavljen je i trodnevni program dočeka Nove 2020. godine u Herceg Novom, koji će takođe biti aktivno promovisan u cijelom regionu.
Zimu u Herceg Novom obilježiće bogat i atraktivan kalendar dešavanja i sjajne ponude aranžmana koje pripremaju hercegnovski hotelijeri i izdavaoci privatnog smještaja. Sve to, uz dobru promociju koja je na vrijeme pripremljena, treba da doprinese dobroj posjećenosti i popunjenosti smještajnih kapaciteta van ljetnje sezone, što je i osnovni cilj organizatora Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi i izvršnog producenta Javne ustanove kulture ”Herceg Fest”.
Vlasnici nekoliko diskoteka na šetalištu u Budvi počeli su rušenje svojih privremenih objekata, čiji je rok za uklanjanje 20. oktobar.
Ukoliko privremeni objekti ne budu uklonjeni do predviđenog roka, kako je Morsko dobro ranije obavijestilo zakupce šest diskoteka na budvanskom šetalištu, biće aktivirane bankarske garancije i angažovana služba koja će to obaviti.
Budva šetalište foto RTB
Radnici koje smo zatekli na licu mjesta, kazali su da je rušenje trebalo ostaviti za novembar, jer u Budvi ima još turista, te da ovakva slika nije prikladna, upravo zbog gostiju koji borave na našoj rivijeri, javlja Radio Budva.
Zajednica Italijana Crne Gore nastavlja sa organizovanjem besplatnih kurseva italijanskog jezika u Crnoj Gori.
U ovom semestru će biti organizovana dva besplatna kursa italijanskog jezika u Tivtu, za djecu koja se prvi put susreću sa italijanskim jezikom, uzrasta od 10 do 13 godina, kao i napredniji kurs za odrasle nivoa A2.
Kursevi će se održavati u prostorijama OŠ “Drago Milović” u Tivtu.
Sve informacije zainteresovani mogu dobiti na email: cavornatasa@gmail.com ili na broj telefona: 067 – 637 – 818.
Nakon izuzetno uspješnog i po ocijenama gostiju i posjetilaca još jednog vrhunski organizovanog izdanja Hercegnovskog strip festivala (HSF) održanog po trinaesti put na više lokacija u gradu, hercegnovsko Udruženje ljubitelja stripova HSF nastavlja misiju umrežavanja sa regionalnim manifestacijama posvećenim devetoj umjetnosti.
U tom kontekstu HSF ima dva zvanična nastupa na predstojećim festivalima stripa u Banja Luci i Mostaru. Na drugom izdanju Međunarodnog salona stripa u Banja Luci, HSF će se predstaviti u subotu 5. oktobra na promotivnoj tribini koju moderira poznati regionalni strip znalac Zoran Pejić. Istog dana predstavnici HSF-a će u okviru četvrtog izdanja bratskog festivala MoStrip, voditi tribinu o legendarnom strip junaku Dilanu Dogu (Dylan Dog) sa autorima tog stripa Markom Mastracom (Marco Mastrazzo) i Đankarlom Marzanom (Giancarlo Marzano).
Takođe na mostarskoj smotri stripa, ali u nedjelju 6. oktobra, predstavnici HSF-a učestvuju i na tribini na kojoj se predstavljaju sjajni autori italijanske devete umjetnosti Roberto Dizo (Roberto Diso), Alesandro Boći (Alessandro Bocci), Đuzepe Kandita (Giusepe Candita) i Đani Sedioli (Gianni Sedioli).
Uz to hercegnovska manifestacija posvećena devetoj umjetnosti sljedećih dana ima još jednu lijepu i značajnu vijest koja će ponovo potvrditi izuzetan kvalitet i regionalnu prepoznatljivost HSF-a kao jednog od najznačajnijih promotera stripa, Herceg Novog i Crne Gore.
“88. Mrdujskoj regati” od ove se godine na startu pridružuje i “Mrduja – festival mora i jedara”. “Mrdujska regata” će se kao i do sada jedriti uz sva pravila koja su vrijedila i do sada, uz start ispred gradske luke, okret oko otočića Mrduje i cilj podno Sustipana.
“Mrduja – festival mora i jedara ” imat će cilj na okretu kod otočića Mrduje i znatno „mekša” pravila, te jednostavniji način prijave.
Organizatori pozivaju sve ljubitelje mora koji imaju plovila na jedra, od obiteljskih posada, do jedriličarskih družina kojima rezultat nije primarni cilj, da ove subote isplove, zajedre i uživaju što su dio ovog najmasovnijeg jedriličarskog spektakla na našoj strani Jadrana. Priznanja pobjednicima skupina i ukupnom pobjedniku ni na festivalu mora i jedara neće izostati, a uvjeti prijave znatno su pojednostavljeni. Sve ove posade ovako su dobile mogućnost da pravovremeno stignu na večernju feštu koja će se za njih, jednako kao i za sudionike tradicionalne 88. Mrdujske regate organizirati na platou “Labuda”.
Zajednički start za sve sudionike „88. Mrdujske regate” i „Mrduja – festivala mora i jedara” je 5. listopada u 11 sati.
U želji da se mladima udahnu prave vrijednosti, te iskaže poštovanje prema jedriličarskim velikanima iz prošlih generacija, od ove godine je ustanovljen i Lukša Cicarelli CUP. Pod imenom ovog legendarnog Labudovog jedriličara, sve posade koje odjedre 88. Mrdujsku regatu i Višku regatu po OPEN-u, a sudjelovale su i na „Komiškoj” borit će se za priliku da podignu vrijedan pokal, te da upravo ime njihove jedrilice trajno bude upisano kao osvajač Lukša CicarelIi CUPA.
Sustav bodovanja kreiran je da omogući i manjim jedrilicama, ali i onima koji jedre u velikim skupinama prema redovnom razvrstanju, priliku za osvajanje ovog trofeja. Više o sustavu bodovanja saznajte klikom na link.
Vlada Crne Gore investiraće blizu milion eura u izgradnju nacionalne “Kuće maslina” u Baru, koju su juče ugovorili Uprava javnih radova i cetinjsko preduzeće “Bombeton”.
Kako navode iz Vlade, izvođač se ugovorom obavezao da radove završi u roku od deset mjeseci od dana uvođenja u posao.
Kuća maslina će se, u skladu sa urbanističkim planom Opštine Bar, nalaziti u Starom Baru.
“Njena ukupna površina, kako je zamišljeno rješenjem projektantske kuće Arhing Inženjering, biće blizu 1.100 metara kvadratnih. Projektovana je kao administrativni i edukativni centar, koji će ujedno biti središte raznih manifestacija, među kojima i tradicionalne Maslinijade”, navodi se u saopštenju.
Objekat će, dodaju i Vlade, sadržati i manji pogon za preradu maslina, koji će biti otvoren za sve crnogorske maslinare i zainteresovane turiste, kako bi mogli da vide kompletan proces dobijanja ulja.
“Osim značajnog unapređenja uslova za rad crnogorskih maslinara i predstavljanje proizvoda vrhunskog kvaliteta, očekuje se da će Kuća maslina biti veoma atraktivna i za mnogobrojne strane turiste i posjetioce, čime će postati dio turističke i kulturne ponude Bara i Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju.
Povodom obilježavanja manifestacije DANI CRNOGORSKE KULTURE U HRVATSKOJ, JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor u saradnji sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske organizovali su izložbu: „Boka Kotorska okom fotografa Laforesta“.
Izložba je otvorena protekle sedmice u Crnogorskom domu u Zagrebu, a prati je luksuzni katalog.
U ime organizatora Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske prisutne je pozdravio Danilo Ivezić, predsjednik, a ispred Pomorskog muzeja o izložbi je govorila Jelena Karadžić, muzejska savjetnica.
Izložba u ZG
JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor zahvaljujući donaciji Lidije LaforestČukvas došao je u posjed 415 negativa na staklu. Na izložbi je predstavljena 121 fotografija, dobijena sa staklenih negativa, koji su nastali prve tri decenije XX vijeka.
Fotografije prikazujupredjele i gradove Boke Kotorske, fotografisane objektivom Franca i Gabrijele Laforest, jednih od prvih fotografa u Kotoru.
Svjetska banka tijesno sarađuje sa državnim organima na sprovođenju projekta “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje” kako bi se Crna Gora riješila naslijeđenih ekoloških crnih tačaka. Pomenuti projekat doprinosi zaštiti prirodnih bogatstava Crne Gore i smanjenju rizika po javno zdravlje od izloženosti određenim lokacijama za odlaganje industrijskog otpada koje imaju značajan uticaj na životnu sredinu.
Jedna od tih lokacije je i Brodogradilište Bijela, koje su juče obišli ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore i direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan, sa svojim saradnicima, kako bi se neposredno upoznali sa značajnim do sada ostvarenim rezultatima.
Na ovoj lokaciji, kroz projekat se pomaže da se otpadni materijal sakupi i preveze do postrojenja za odgovarajuću obradu. Do sada je izvezeno 35.000 tona opasnog otpada, grita, dok će preostalih 75.000 tona biti zbrinuto do juna 2020.
Grit
„Ovo je jedan od najvažnijih projekata u našem portfoliju u Crnoj Gori, ali isto tako i jedan od najsloženijih”, kazala je Linda van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. “Građani Crne Gore zaslužuju da žive u okruženju bez zagađenja i da imaju jednak pristup čistom vazduhu, vodi i zemljištu. Na svima nama je odgovornost za očuvanje ovih resursa i jedinstvene prirodne ljepote ove zemlje za sve buduće generacije.”
Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović iskazao je zahvalnost Svjetskoj banci na podršci i praćenju ovog projekta, uz očekivanje da će ova finansijska institucija nastaviti da podržava završetak projekata remedijacije 4 crne tačke u Crnoj Gori.
“Raspored aktivnosti na projektu izvoza grita iz Brodogradilišta u Bijeloj nije ispoštovan do kraja, ali smo danas na sastanku dobili uvjeravanja da će do kraja marta odnosno juna sve biti završeno kako je planirano“, naglasio je Radulović.
Prigodnim tradicionalnim programom „Da se ne zaboravi“ Dubrovčani danas su obilježili 28 godina od početka srpsko-crnogorske agresije na grad Dubrovnik i jug Hrvatske u Domovinskom ratu – 1. oktobra 1991. godine.
Program je počeo polaganjem vijenaca kod Spomen križa na gradskom groblju Boninovo, nakon čega je uslijedio prigodan školski program u franjevačkoj crkvi Male braće, a u podne polaganje vijenaca uz molitvu na brdu Srđ.
U 18 sati u luci Gruž spušteni su vijenci s broda „Tirena“ u znak sjećanja na poginule hrvatske branitelje na moru, a svečana sveta misa za sve poginule u Domovinskom služena je u franjevačkoj crkvi Male braće.
Program obilježavanja završen je otvaranjem multimedijalne izložbe „Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991.-2000.“ u kompleksu Lazareta.
Prvog dana oktobra 1991. godine točno u 6 sati više od 13 thiljada pripadnika jugoslavenske vojske, uz pomoć rezervista iz Srbije i Crne Gore, napali su područje Dubrovnika i jug Hrvatske s kopna, mora i iz zraka. Među neprijateljskim agresorskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog vojnog korpusa i pripadnici 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, te više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova i 50 oklopnih transportera.
Brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili na crtama obrane dugima više od 200 kilometara suprotstavilo se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga Zbora narodne garde ( ZNG), policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.
Napad na Dubrovnik
Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, a s ciljem potpune informativne blokade srpski i crnogorski agresor je zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu, čime su prekinute telefonske i oštećene radijske veze. Prve granate ispaljene iz topova Jugosavenske vojske (JNA) i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja pale su na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ i Mokošicu.
Samo u prvom tjednu listopada poginulo je 27, a ranjeno 100 hrvatskih branitelja i civila s duboračkog područja.
Župni ured Gruda foto Boka News arhiva
Već 5. oktobra agresor je zauzeo Konavle i Slano i time presjekao i posljednju kopnenu vezu s ostatkom Hrvatske, a do kraja listopada izbio na same prilaze gradu Dubrovniku u kojem je, bez struje, vode i redovite opskrbe hranom, ostalo 50 tisuća stanovnika. Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srbocrnogorskih postrojba u grad i učvrstili crtu obrane.
Dubrovnik je u novembru i decembru 1991. pretrpio najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti.
U jakim napadima od 8. do 14. novembra te 6. decembraa, na blagdan Svetoga Nikole, na grad je palo više od pet tisuća topničkih projektila, a u napadu 6. prosinca više od šesto ih je palo na dubrovačku povijesnu jezgru. Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.
Napad na Dubrovnik 1991.god
Tokom srbo-crnogorske agresije na dubrovačko područje poginula su 184 hrvatska branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1500 osoba. U srpskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 hiljda prognanih i izbjeglih.
Na području od Stona do Konavala agresori su spalili 2127 kuća, kao i zaštićeni, skoro pet stotina godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno srpski i crnogorski agresori su opljačkali.
