Romi stari gulet odveli iz Bonića i nasukal kod Ostrva cvijeća

1
Danas kod Ostrva cvijeca

Stari gulet koga su nepoznati počinioci prije dva dana počeli da na divlje režu kao sekundarnu sirovinu u uvali Bonići kod Tivta, jutros je prebačen u uvalu Polje sa sjeveroistočne strane Ostva cvijeća. Dotrajali 22 metra dugi drveni dvojarbolni jedrenjak, ovdje je polupotopljen jer je u njegov trup prodrlo more i brod je oštro nagnut na lijevi bok, nasio na plitko muljevito dno u blizini obale.

Odmah po prijavi mještana da je došlo do ovog incidenta, na lice mjesta izašla je ekipa Uprave pomorske sigurnosti i Odreda za spašavanje Mornarice VCG sa specijalnim plovilom EKO-1. Oni su olupinu guleta okružili plutajućom branom i upijačima kako bi spriječili širenje mrlje od nafte i ulja iz broda na okolni akvatorijum.

„Spriječeno je širenje izliva nafte i ulja sa broda i preduzećemo mjere da olupina bude osigurana od pomjeranja u slučaju da se pogoršaju vremenski uslovi. O svemu je obaviještena Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije u Kotoru čiji su inspektori izašli na lice mjesta i preduzimaju dalje mjere pu pravcu pronalaženja vlasnika ovog plovila, kako bi ga on odavde uklonio. O svemu će biti obaviješteno i Ministarstvo pomorstva i saobraćaja jer očekujemo da se neizostavno, podnesu krivilne prijave protiv onih koji su odgovorni za ovakvo nasukanje i polupotapanje broda, te  djelimično zagađenje mora“- kazao na je danas oko 14.sati direktor Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore Safet Kočan.

Danas kod Ostrva cvijeca

Inspektor sigurnosti plovidbe Željko Lompar rekao nam je da u tankovima polupotopljenog starog guleta nema nafte i ulja, već da  masna mrlja koja je okružila havarisano plovilo, potiče od manje količine nafte iz mašinskog prostora koju su tokom godina, u sebe upile drvene trenice i rebra ovog broda.

„Nema dakle opasnosti od daljeg većeg zagađenja mora naftom i uljima, ali brod sada na ovom mjestu gdje se nalazi definitivno predstavlja opasnost za sigurnost plovidbe u ovom dijelu zaliva, što nije bio slučaj prije dva dana dok se nalazio u uvali Bonići. U toku je inspekcijski nadzor i preduzimanje adekvatnih mjera prema počiniocima.“- kazao je Lompar dodajući da će vjerovatno podnijeti krivične prijave protiv grupe Roma koji su nedavno u Dobroti kupili dotrajali stari gulet sa namjerom  da ga izrežu kao sekundarnu sirovinu u Tivtu. Lompar je dodao da je ušao u trag i čovjeku koji je Romima prodao neuporebljivi jedrenjak što je prethodno godinama trunuo u moru, vezan za bovu ispred Dobrote, ali da je ni on nema papir da je pravi vlansik broda jer ga je svojevremeno „na riječ“ kupio od pravog vlasnika što je gulet prije desetak godina doveo u Crnu Goru.

„Taj brod je u Crnu Goru došao negdje 2009-2010.godine i bio je registrovan u registru američke savezne države Delaver koji mnoge jahte koriste kao tzv. registar povoljnosti pa nije baš lako iz njega dobiti podatke o pravom vlansiku plovila.“- istakao je Lompar dodajući da se polupotopljeni jedrenjak svakako mora ukloniti iz plićaka kod Ostrva cvijeća gdje se sada nalazi.

Pozicija polupotopljenog guleta

Rezanje (kasacija) dotrajalih brodova u Crnoj Gori se po važećim propsima, može obavljati samo na posebnim mjestima gdje to prethodno dozvoli nadležna Lučka kapetanija, a taj posao bi trebalo da se vrši ipod nadzorom kako kapetanije, tako i ekološke inspekcije. Međutim, u proteklih par godina, više brdodova u Boki je izrezano na različitim mjestima, više-manje potpuno ilegalno. Od kada su se u ovaj posao uključili i Romi-sakupljači sekundarnih sirovina, sve su češći primhjeri poput ovog sa starim guletom u Tivtu, gdje se dotrajali brodovi nasukavaju na ovdašnje plaže i režu u moru, što je inače, praksa najprimitivnije kasacije brodova u zemljama trećeg svijeta poput Bangladeša ili Mijanmara čije su plaže ovako pretvorene u velika groblja brodova.

Morsko dobro će podržati projekat Boka Akvarijum

0
Jelušić posjetio IBM

Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić posjetio je danas sa svojim saradnicima Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore u Kotoru (IBMK).

“Na sastanku sa rukovodstvom Instituta razgovarano je o nastavku saradnje ove dvije institucije u realizaciji aktuelnih i budućih projekata, prije svega u oblasti praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode na kupalištima duž crnogorskog primorja, ali i projektima koji se odnose na istraživanja morskih pećina, praćenje uticaja nasipanja plaža na morski ekosistem, te nastavak saradnje na međunarodnim projektima koji se bave monitoringom otpada u moru i na plažama”- saopšteno je iz Morskog Dobra.

Akvarijum Boka

Ocijenjeno je da je voda za kupanje na kontrolisanim plažama od početka ovogodišnje sezone bila odličnog kvaliteta, te da je na više od 95% prve K1 kategorije, kao i da će od naredne sezone u praksi biti primjenjena nova kategorizacija voda za kupanje u propisana novim Pravilnikom Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja kojim su transponovane odredbe EU Direktive o upravljanju vodama za kupanje.

Posebno je istaknut značaj projekta koji se bavi istraživanjima biodiverziteta i uticaja zagađenja u Plavoj špilji u cilju predlaganja mjera za održivo upravljanje ovom pećinom koja predstvalja svojevrsnu turističku atrakciju na našoj obali.

Đurović i Jelušić posjetio IBM

Direktor IBMK dr Mirko Đurović, zahvalio se na veoma uspješnoj saradnji sa JP Mosko Dobro.

“Nakon dobijanja međunarodne akreditacije za ispitivanje sanitranog kvaliteta morske vode IBMK  u potpunosti je posvećen realizaciji ove aktivnosti, a planirano je i proširenje obima akreditovanih metoda za buduće obaveze koje će imati država Crna Gora. a odnose se na različite segmente monitoring morskog ekosistema u skladu sa zahtjevima EU Direktiva.”- kazao je Đurović.

Akvarijum Boka

On i Jelušić sa saradnicima potomm su obišli i radove na izgradnji prvog javnog akavrijuma u Crnoj Gori – Boka Akvarijuma koji se gradi u prizemlju zgrade IBNMK u Dobroti. Kako je saopšteno, dogovoreno je da Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i IBMK realizuju zajedničku investiciju uređenja otvorenog dijela budućeg kompleksa akvarijuma koji će biti smješten u dijelu dvorišta Instituta.

Planirano je da se uređenjem terena, staza i zelenih površina, te postavljanjem izložbenih paviljona, posjetiocima omogući pristup akvarijumu i ujedno upotpuni prostor za prezentaciju na otvorenom.

Ovom zajedničkom investicijom omogućiće se da se kompletni radovi na javnom akvarijumu završe u predviđenom roku, odnosno do aprila 2020. godine.

Božović: Tužilaštvo da ispita gazdovanje Kusovca sa novcem Tivta u Atlas banci

0
Tivat foto Boka News

Crnogorska je danas najoštrije osudila potez lokalne vlasti Tivta kojim dodatno zadužuje Tivćane u iznosu od 1,5 miliona eura.

Lokalni parlement glasovima vladajuće kolaicije DPS-SD-HGI, usvojio je u utorak odluku o rebalansu budžeta za 2019. koju je predložio gradonačelnik i predsjednik OO DPS Tivta Siniša Kusovac, a kojom se predviđa uzimanje kratkoročnog kredita od 1,5 miliona eura radi gradnje tri kružna toka na Jadransmkopj magistrali kroz Tivat.

Crnogorska je poručila da je Kusovac ovim potezom djelimično odgovorio na pitanja koja ta partija postavlja mjesecima unazad.

„Nažalost, opet se naša analiza katastrofalnih poteza opštinskog rukovodstva u dijelu finansijskog upravljanja, kojoj se doktor ekonomski nauka rugao, ispostavila tačnom i to u najgorem smjeru kako smo i predviđeli. Nijesmo ni očekivali da će postupiti odgovornije i pametnije jer ga odlično poznajemo, i njega i njegove kadrove koji skupa predstavljaju otužni skup kojima mediokritet predstavlja nedostižni cilj. Pokušali su ispod žita, skrivajući od javnosti, provući rebalans budžeta koji su prinuđeni uraditi u prvoj polovini godine upravo radi gubitka 2 miliona eura stečajem Atlas banke.”- kazao je Goran Božović, predsjednik OO Crnogorske Tivat i član Predsjedništva te partije. Božović je inače, početkom godiner zbog nezadovoljstva načinom na koji Kusovac vodi Tivat i OO DPS u tom gradu, javno napustio vladajuću partiju i lokalnu upravu čiji je bio dvišegodipnji funkcioner i prešao u Crnogorsku.

Iz te partije su podsjetili da su još u februaru „najavili finansijski krah opštine dok se Kusovac razmetao planom investicija kao da su realizovane”, navodeći da opština nema finansijskih problema. Ističu da je tada i guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić (DPS) „bestidno obmanjivao javnost kako će spasiti Atlas banku, olako licitirajući širokim dijapazonom mogućih rješenja, zbog čega su Opština Tivat i mnogi drugi subjekti zavijeni u crno.”

 Crnogorska je stoga poručila da su „laži i manipulacije očigledno osnovna strategija djelovanja partijskih funkcionera DPS-a, zbog čega ispaštaju svi osim njih.”

Goran Božović

„Đe su sad ona „dva miliona koje Opština vazda ima na računu” kako je Kusovac tada govorio? Da li je sada opština Tivat likvidna? Apsurdnost kompletne situacije potvrđuje hvalisanje renoviranjem trotoara po centru grada u sred sezone, bez ikakve potrebe, gdje turisti bježe od građevinskih mašina i kamiona, dok je svaka druga ulica u neposrednoj blizini unakažena. Ulica u kojoj živi Kusovac, uz još dva bivša predsjednika opštine, je toliko devastirana uslijed hipergradnje, da se njome jedva može proći zbog čega građani trpe nemjerljivu štetu, ali njemu to ne predstavlja problem jer koristi luksuzni opštinski terenac koji održava na naš račun.” –saopštili su Crnogorske.

Naglašavaju da će i dalje insistirati na ispitivanju odgovornosti Kusovca i ostalih, tražeći odgovor „za čiji interes su ogroman živi novac svih građana Tivta držali u posrnuloj banci uprkos mnogim upozorenjima, dva miliona eura koje je opština imala na računu i koje smo na kraju izgubili neodgovornim ponašanjem rukovodstva.”

„Potrebno je da nadležne institucije, ako uopšte imaju integritet, ispitaju navedeni slučaj, jer osnovano sumnjamo na postojanje smišljenog činjenja na štetu opštinskog budžeta, a u cilju ostvarivanja koristi pojedinaca”- zaključio je predsjednik OO Crnogorske Tivat, Goran Božović.

Kotor – zabrana izvođenja građevinskih radova

1
Dobrota foto Boka News

Na području kotorske opštine 15. juna je stupila na snagu odluka o zabrani izvođenja građevinskih radova.

Kako ističu u Komunalnoj policiji, svako otpočinjanje građevinskih radova na objektima i javnim površinama na području Starog grada, Dobrote, Orahovca, Dražin Vrta, Perasta, Risna i Vitoglava, Strpa, Lipaca, Morinja, Kostanjice, Stoliva, Prčanja, Mula i Škaljara, zabranjeno je do 1. septembra.

Zabrana se ne odnosi na obavljanje hitnih i interventnih radova na javnim površinama, infrastrukturnim i drugim objektima.

Kamenice iz Neretve

0
Kamenice

U Neretvi se uzgajaju kamenice i mušule. Ne, nije šala. Ako ste mislili da kamenice mogu roditi samo u Malostonskom zaljevu, grdno ste se prevarili. Dokazuje to primjer braniteljske zadruge Sveti Ivan u opštini Slivno, koja već desetak godina uspješno uzgaja kamenice i mušule nedaleko od otočića Osinja.

Oni su prvi koji su počeli s kamenicama u neretvanskom priobalju i dugo su godina bili jedini, no sada je dana još jedna koncesija pa su dobili susjeda u svom uzgojnom polju. Riječ je o površini od jednoga hektara, na kojem se godišnje ubere nekih petnaestak tona mušula i kamenica. Zanimljivost je to veća što se za dolinu Neretve vežu zemljoradnja, voćarstvo, mandarine, povrtlarstvo, dok uzgoj kamenica samo rijetkima može pasti na pamet.

A svega se dosjetio Mario Sršen, profesor tjelesnog odgoja, koji je svoju dugogodišnju ideju pretočio u djelo – kvalitetno uzgojno polje kamenica nedaleko od naselja Blace.

Na početku su ga čudno gledali. Pa gdje će kamenice u dolinu Neretve, zar nisu kamenice oko Stona? Ali on se nije dao smesti. Otkriva da je na ideju za uzgoj kamenica došao čitajući baš Slobodnu Dalmaciju, koja je tada donijela tekst o braniteljskoj zadruzi koja uzgaja školjke na Maslenici.

Velika papirologija

– Pa kad mogu oni zašto ne bismo i mi? – otkrio nam je Mario Sršen, ponosan na svoj projekt, koji bi se uskoro mogao i proširiti na površinu veću od jednoga hektara. Ali. Uvijek je kod nas prisutno jedno veliko Ali… reći će Mario, dok nam pokazuje hrpu papira koje je morao prikupiti da bi zaživjela koncesija za uzgoj kamenica kod otočića Osinja. Naime, županija im ne dopušta da prošire svoje uzgojno polje već se inzistira da idu na potpuno novi natječaj za koji opet moraju prikupiti hrpu dokumentacije koja košta, lokacijska dozvola, studija utjecaja na okoliš i još puno toga.

– To vam je više od dvadeset tisuća kuna same papirologije. Ne može se dobiti lokacijska dozvola bez idejnog projekta – kaže Mario, navodeći primjere gdje se puno lakše može doći do koncesije za uzgoj kamenica i mušula.

– Možete misliti koliko je Primorsko-goranska županija naprednija od naše Dubrovačko-neretvanske. Oni svima koji žele proširiti svoja uzgojna polja to bezuvjetno odobravaju samo ako podnesu zahtjev, ali to je kod nas nemoguće – govori nam Mario.

Stoga su tu malo zakočeni u proširenju proizvodnje, ali to ih previše ne zabrinjava. Na obali su napravili i jedan mali otpremni centar za školjke, koji je dobio sve dozvole za rad od Ministarstva poljoprivrede i uprave za veterinarstvo.

Školjke iz doline Neretve dobile su i svoj evidencijski broj, tako da se po njemu mogu pratiti od proizvođača do krajnjeg potrošača.

Godišnje plaćaju pet tisuća kuna za koncesiju. Više negoli njihove kolege iz Stona, koji plaćaju dvije tisuće kuna po hektaru. Stoga su malo ljuti, ali ne žale se.

Vade se po narudžbi

– Školjke se vade isključivo po narudžbi. Nije bilo nikakvih zagađenja niti onečišćenja. Uzgojno polje je manje pa je više hranjivih tvari za školjke koje brzo rastu – prepričava nam Mario.

Čim se izvade iz mora, školjke se pakiraju u vreće i otpremaju hladnjačom. Nema potrebe za purifikacijom i pročišćavanjem jer su zdrave i čiste – kazuje Mario.

Svaki je početak težak, pa tako i ovaj. Da bi kamenica završila na stolu, potrebno je puno rada i truda. Nakon što su dobili koncesiju trebalo se pobrinuti za mlađ školjaka, koju je Mario zajedno sa svojim kolegama sakupljao po okolnim stijenama i prenosio ih na pergolare. Sve se radilo ručno, kao u 19. stoljeću, bez ikakve mehanizacije, pa je stoga ovo ekološka proizvodnja kamenica i mušula u pravom smislu te riječi.

Svaka jedinka godišnje otpusti tri, četiri milijuna mlađi i tako je posao krenuo. Kad već imate kamenice, onda se one brzo razmnožavaju ali trebalo je osigurati matični stok, što je bio mukotrpan posao i tražio je puno truda i rada, otkriva Mario.

Kada se mlađ kamenice uhvati za pergolar, treba je razrjeđivati. Slično kao breskvu na grani da ne ostane sitna, prepričava nam dio proizvodnog procesa.

Veliki problem neretvanskim školjkarima stvaraju komarče, koje jedu mlađ kamenice i uništavaju stokove. Komarča udara u pergolar i tako sve kamenice istrese na dno te postaju hrana predatorima.

Za ovu bolest nema lijeka. Uzaludni su bili pokušaji da se školjkari odupru komarčama. Na pergolar su stavljali mreže (navuče se kao čarapa) koje štite kamenice, ali to se nije pokazalo kao dobro rješenje. Naime, rupice na mreži se začepe pa kamenica ne može dobivati dovoljnu količinu hranjivih tvari i ostane sitna.

– Za godinu dana dođe tek na pola svoje veličine – pojašnjava Mario, koji smatra da su se komarče u Jadranu namnožile jer imaju obilje hrane i može ih iskorijeniti samo predator – riba strijelka, koja je aktivna u toplijem dijelu godine, a budući da se komarče mrijeste zimi, teško im može nauditi. Tako bi strijelka jedino mogla čuvati uzgajališta kamenica.

“U uzgajalištu radimo i kupamo se”

Za dobru berbu kamenica potrebno je kvalitetno i čisto more. Braniteljska zadruga “Sveti Ivan” proizvede doslovno ručnim radom do petnaestak tona godišnje. Proizvodnja bi bila i veća kada bi se u posao uvela mehanizacija, ali to sve košta i u ovom trenutku za dodatne investicije nemaju novca. Na sredstva iz EU fondova se ne natječu jer su dobili koncesiju samo na deset godina, a to je prekratak rok da bi mogli povući europski novac. Ipak, ne žale se.

Mario kaže da je uzgoj kamenica njemu i još sedmorici branitelja iz općine Slivno zapravo rekreacija, kvalitetno utrošeno slobodno vrijeme, jer nitko od njih ne živi isključivo od kamenica. Zaposleni su ili se bave poljoprivredom, a ovo im je dodatni izvor prihoda.
– Umjesto da idemo po plažama, mi smo s kamenicama i mušulama. U uzgajalištu radimo i kupamo se. Spajamo ugodno i korisno – zaključio je Mario.

“Buđenje ljeta” na tvrđavi Forte mare

0
Buđenje ljeta

Manifestacija „Buđenje ljeta“ biće upriličena na tvrđavi Forte mare u petak, 21. juna u 4:45 časova u organizaciji JUK Herceg fest. Ljeto će biti probuđeno koncertom domaćeg akustićnog benda High Voltage.

Iz JUK Herceg festa su uputili poziv Norvežanima i Šveđanima koji borave u Institutu Igalo, a koji slave „Midsommer“, festival kojim se odaje počast ljetnom solsticiju. Veliki broj njih je prisustvovao i na prošlogodišnjem koncertu.

Forte mare – Buđenje ljeta 2017. foto Boka News

High Voltage je bend iz Đenovića čiju postavu čine  Branko Rajačić, vokal i truba, Emir Cico Beharović, bubnjevi, Petar Odalović, bass i Radovan Čeprnić, električna gitara. Na programu su RnB, soul i bluz standard, preko britanske bluz-rock invazije, do rock klasika eks JU scene.

Ova manifestacija se organizuje već petu godinu,  sa idejom da se proslavi dolazak najljepšeg godišnjeg doba, ali i da se ozvaniči početak glavne turističke sezone i ponudi nešto po čemu će se Herceg Novi izdvajati od ostalih.

Ljubljana će za nekoliko godina biti grad bez otpada

0
Lubljana – foto EPA

Ljubljana je prvi evropski glavni grad koji se obavezao da će postati grad bez otpada (zero-waste), piše The Guardian. Ali prije petnaest godina, sav otpad još uvijek je išao pravo na deponiju. “A to je skupo,” kaže Nina Sankovič iz Voka Snaga, gradskog preduzeća za upravljanje otpadom. “Zauzima prostor i bacate resurse.”

Pa je grad odlučio da promijeni pravac.

Sve je počelo 2002. godine odvajanjem papira, stakla i ambalaže u kontejnere pored ceste. Četiri godine nakon toga, počelo je sakupljanje biorazgradivog otpada od vrata do vrata.

Odvojeno sakupljanje bio otpada će 2023. godine postati zakonska obaveza u cijeloj Evropi, ali Ljubljana je bila gotovo dvije decenije ispred svih. U 2013. godini, svaki prag u gradu dobio je kante za odlaganje ambalaže i papira. Učestalost odvoza smeća smanjena je za pola – što je natjeralo ljude da efikasnije razdvajaju otpad, prenosi Buka.

Rezultati su impresivni. U 2008. godini grad je reciklirao samo 29.3% otpada i zaostajao je za drugim gradovima u Evropi. Danas je taj postotak 68%, a na deponije se odvozi skoro 80% manje otpada, što stavlja Ljubljanu u sam vrh kada govorimo o recikliranju u evropskim gradovima. Ljubljana sada proizvodi samo 115 kg otpada po glavi stanovnika godišnje. Evropski grad sa najmanje otpada je mali grad Treviso u Italiji sa 59kg.

Razvoj najmodernije fabrike u Evropi za tretman biološkog otpada bio je veliki korak u postizanju cilja da se minimalno 75% otpada reciklira do 2025. godine. Regionalni centar za upravljanje otpadom otvoren je 2015. godine i danas opslužuje gotovo četvrtinu Slovenije, koristi priodni gas za proizvodnju vlastite toplote i struje, prerađuje 95% otpada u materijale koji se mogu reciklirati i u čvrsto gorivo, i šalje manje od 5% na deponiju. Čak pretvara bio otpad u visokokvalitetno đubrivo za bašte.

Ali ne radi se samo o preradi. Prevencija, ponovna upotreba i recikliranje su prioritet. Pored sakupljanja od vrata do vrata, Ljubljana ima dva centra za recikliranje otpada iz domaćinstava, gdje građani mogu odlagati svoje smeće. Jedan je toliko popularan – primi preko 1000 posjetilaca dnevno – tako da grad planira da izgradi najmanje još tri, sa još 10 manjih centara u naseljenijim oblastima. Stvari koje nisu pokvarene se koriste ponovo: predmeti se pregledaju, očiste i zatim prodaju po niskim cijenama. A imaju i radionice gdje građani mogu naučiti kako da poprave pokvarene stvari.

Trend u gradu je otvaranje zero-waste prodavnica. Još jedna inovacija je da gradske institucije koriste toalet papir proizveden od reciklirane ambalaže od mlijeka i soka.

U starom jezgru grada, gdje nema dovoljno prostora, Voka Snaga je instalirala 67 kontejnera pod zemljom; kontejneri se otvaraju karticom koju stanari dobijaju.

Iako je krcat turistima, centar grada je čist. Čistači sakupljaju smeće pješke, a posebna vozila čiste ulice koristeći kišnicu koja se sakuplja sa krova preduzeća Voka Snaga i biorazgradivi deterdžent. Gotovo svaki ćošak ima odvojene kontejnere za papir, ambalažu i bio otpad.

Jelušić: Crnogorska obala je spremna sa novim standardima, sa novom ponudom…

0
Plaža Ploče – foto waytomonte.com

Sve crnogorske plaže spremne su za ovogodišnju turističku sezonu. I ove sezone imaćemo morsku vodu uz obalu, visokog kvaliteta, ali i nove sadržaje na našim plažama, kazao je u razgovoru za Novu M direktor Morskog dobra Predrag Jelušić.

“Crnogorska obala je spremna sa novim standardima, sa novom ponudom i vjerujemo da je dovoljno različita da svaki gost može da provede barem dio godišnjeg odmora od Ulcinja pa do Herceg Novog. Novina je što je ove godine uvedeno 12 kategorija novih plaža. Ovog ljeta poslije 17 sati neće se naplaćivati plažni mobilijar” – kazao je Jelušić.

On je istakao da su crnogorske plaže postale dio turističke ponude gdje se tokom cijelog dana može odmarati uz kvalitetnu konzumaciju različitih sadržaja. Osim kupanja i sunčanja plaže pružaju kvalitetan odmor, počevši od ugostiteljskih usluga do parti plaža, do sportsko rekreativnih gdje je divan primjer Velika plaža sa 14 lokacija  za surf i kajsurf koja je  jedan lijep primjer kako se taj resurs koristi na jedan atraktivan turistički način.

Pripremu ovogodišnje turističke sezone obilježila je priča u vezi sa uklanjanjem privremenih objekata na budvanskom šetalištu. Neki objekti su već uklanjeni, a oni koji nijesu biće nakon 1. oktobra. Jelušić kaže da privremenim objektima više nije mjesto na šetalištu, pa će u narednom periodu na lokaciji od Starog grada do Rafailovića biti šire šetalište, trgovi, novi ugostiteljski objekti i drugi sadržaji.

“Kroz ovaj projekat svi oni koji se bave turizmom u Budvi treba da imaju svijest o tome da ovaj projekat treba da donese dodatnu vrijednost svima, kao  i nama koji se bavimo ovim poslom onda će to biti jedna sasvim drugačija turističa ponuda gostima koji treba da posjete Budvu.”- poručio je Jelušić.

Iako je sezona već faktički počela, ne zna se jos ko će ove godine upravljati plažom “Ploče”

Mediji navode od ranije da je sporna namjera da se plaža “Ploče” i ove godine dodijeli Nebojši Careviću, bratu aktuelnog gradonačelnika Budve, mimo tendera.

Carević je navodno već instalirao mobilijar iako mu je istekao ugovor o zakupu. Inspektori su, prema pisanjima medija, obilazili plažu “Ploče” 7. i 8. maja i navodno utvrdili niz nepravilnosti, o čemu su sačinili i službenu zabilješku.

Konstatovano je da Carević ne izvodi građeninske radove na plaži, ali da je podnio inicijativu da mu se odobri sanacija oštećenja na jednom dijelu plaže.

Spor Moraskog dobra i zakupca Nebojše Carevića još traje. Carević zahtijeva da  produži osnovni ugovor jer je, kako tvrdi, ispoštovao investiciona ulaganja, što je bila i ugovorena obaveza, a time se produžuje i period zakupa.

U Morskom dobru misle drugačije pa su lopticu prebacili u Vladino dvorište koja će donijeti konačnu odluku.

Predrag Jelušić, direktor Morskog dobra: “Mi smo sada u fazi čekanja te povratne informacije da vidimo na koji način ćemo ustupiti taj lokalitet koji je turistički jako vrijedan, značajan gdje dnevno boravi i po nekoliko hiljada gostiju i nama je važno da što prije dovedemo do kraja proceduru oko ustupanja te plaže za ovu godinu”.

On podsjeća da je dugoročni Ugovor o zakupu plaže “Ploče” istekao u martu prošle godine. Zbog sudskog spora koji se vodio, zakupcu je omogućeno da prošle godine potpiše Aneks ugovora o korišćenju, a posljednje dvije godine vodi se spor o utvrđivanju vrijednosti investicije, ulaganjima i periodu zakupa. Kada sud donese konačnu odluku u tom postupku, situacija će, kaže Jelušić, biti jasnija.

Projekat MORT-a i NTO za podsticaj turizma – aplicirajte za nepovratna sredstva

0
Boka Kotorska – foto Boka News

Javni poziv za Program podsticajnih mjera za oblast turizma u vrijednosti od 800.000 eura raspisali su Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija. Mjere bi trebalo da doprinesu unapređenju turističke ponude, povećanju prihoda u turizmu, produžetku sezone i povećanju zaposlenosti stanovništva.

Korisnici, među kojima su građani, seljani, privredna i sportska društva, pravna lica, nevladine organizacije, udruženja, lokalne turističke organizacije, moći će da apliciraju za nepovratna sredstva u šest oblasti u narednih 21 dan koliko traje poziv.

Državni sekretar za turizam u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović, naglasio je da prioritet imaju projekti koji se realizuju u pred i post sezoni, kako bi ostvarili cilj da Crna Gora bude cjelogodišnja turistička destinacija.

Direktorica NTO Željka Radak Kukavičić, pozvala je sve zainteresovane da se prijave na program mjera cijeneći da itekako utiču na kvalitet turističke ponude, ali i na život domaćeg stanovništva koje realizuje projekte.

Generalni direktor Direktorata za turistički razvoj i turističku destinaciju Ćazim Hodžić posebno je ukazao na značaj mjera kojima se sufinansira ponuda seoskih domaćinstava, kojih je danas 90 registrovanih u Crnoj Gori.

Podizanje kvaliteta usluga u seoskim domaćinstvima jedna je od dvije stavke prve podsticajne mjere koja se odnosi na razvoj inovativnih turističkih proizvoda koji obogaćuju ponudu.

Kako je pojasnio rukovodilac Direkcije za praćenje i razvoj manifestacija Nikola Ražnatović prva mjera iznosi 190.000 eura. Druga mjera predstavlja sufinansiranje organizovanja udruženja izdavalaca privatnog smještaja, dok je treća predviđena za organizovanje manifestacija i iznosi 275.000 eura.

Četvrta mjera odnosi se na razvoj MICE (biznis) turizma, što će se sufinansirati do iznosa od 50.000 eura. Peta mjera je namijenjena promociji destinacije putem međunarodnih događaja u inostranstvu.

Novitet je mjera broj šest koja se odnosi na podršku subjektima koji promovišu tradicionalnu crnogorsku kuhinju i proizvode u Crnoj Gori i inostranstvu, za šta je namijenjeno 15.000 eura.

Da li Pribilovićka namjerno forsira preuzimanje vlasti u Kotoru političkom korupcijom?

0
Kotor - foto Boka News
Kotor – foto Boka News

Predsjednica Skupštine Opštine Kotora Dragica Perović (DSS) ponovila je juče zahtev ministarki javne uprave Suzani Pribilović (DPS) da joj dostavi predlog MJU po kome je Vlada 30. maja upozorila SO Kotor da održi sjednicu u roku od 20 dana. Tada je bila aktuelna inicijativa DPS-a da se bira novi gradonačelnik Kotora, ali je u međuvremenu presudom Upravnog suda Vladimir Jokić (Demokrate) vraćen na tu poziciju, jer je utvrđeno da je nezakonito smijenjen.

Opozicione partije u Kotoru – DPS, SD, HGI i LP, pojačane odlujučim, 17-tim glasom u lokalnom 33-članom parlamentu odbornice SDP Brune Lončarević, u međuvremjenu su zatražile da se nastavi “prekinuta” sjednica SO na kojoj su oni 24.aprila smijenili Jokića, kako bi mu ponovno izglasali nepcvjerenjue, što je Perović odbila da učini smatrajući takvo nešto pravnim i faktičkim nonsensom. Opozicija i Lončarevićka stoga su pokrenuli 5.juna inicijativu za smjenu Perovićeve a 13.juna joj i foremalno predali zahtjev da sazove novu sjendicu SO na kojoj bi se razmatralo pitanje povjerenja predsjednici Skupštine. Ministarka javne uprave Suzana Pribilović potom je, prije dva dana upozorila Opštinu Kotor da “ u najhitnijem roku obezbijedite sprovođenje odluke Vlade, održavanje sjednice SO radi donošenja odluka iz njene nadležnosti”.

“Svako vaše drugo postupanje predstavljaće postupanje suprotno odredbama Zakona i Poslovnika SO Kotor.”, upozorila je Pribilovićeva predsjednicu SO. Dragicu Perović. U vladajućoj koaliciji u Kotoru predvođenoj Demokratama, vjeruju da je to u suštini šlagvort da neko drugi umjesto Perovićeve zakaže sjednicu.

Perovićeva je danas ministarki Pribilović odgovorila da joj ova još nije dostavila predlog MJU po kome je Vlada krajem maja odlučila da upozori Opštinu Kotor, zbog neostvarivanja funkcija lokalne uprave i neodržavanja sjednica SO.

“Nadam se da Vaše upozorenje “da u najhitnijem roku obezbijedimo održavanje sjednice SO radi donošenja odluka iz njenih nadležnosti, odnosno izvršavanje zakonom utvrđenih obaveza”, nije u funkciji obezbjeđenja uslova za preuzimanje vlasti od DPS-a u opštini Kotor – političkom korupcijom ?! Međutim, ostaje činjenica da ste mjere, iz Vaše nadležnosti, za obezbjeđenje ostvarivanja funkcije SO Kotor, preduzeli tek nakon što je DPS političkom korupcijom obezbijedio 17-i glas za preuzimanje vlasti u Opštini Kotor, iako kriza u ostvarivanju funkcija SO Kotor traje već duži vremenski period.”- poručila je Perović ministarki javne uprave, podsjećajući Pribilovićevu da su Demokrate, URA, DF, SNP i SDP koji su do sada tvorili lokalnu vlast u tom gradu, na posljendjim izborima osvojili većinu glasova Kotorana, te da sada opozicija DPS, SD, LP i HGI uz pomoć Lončarevičeve koja je prešla na njihovu stranu, obezbjeđuje potrebnu većinu za preuzimanje vlasti u Opštini Kotor.

“Međutim, time bi bila izigrana volja građana Kotora, a izbori, nakon koji DPS političkom korupcijom preuzima vlast, gube smisao i nepovjerenje građana u izborni proces se dodatno produbljuje. Nadam se da Vaše upozorenje  nije u funkciji obezbjeđenja uslova za preuzimanje vlasti od DPS-a u opštini Kotor – političkom korupcijom.”- otpisala je Perović juče Pribilovićki.

Dragica Perović

Aludirajući na to da po zakonu, Vlada na slična upozorenja lokalnim upravama kao uvod u moguće privremene mjere i vanredne izbore ima pravo tek u slučaju kada lokalni parlamnet šest mjeseci ne održava sjednice, Perović je ministarku javne uprave podsjetila da je ona u posljednjih osam mjeseci sazvala dvije nove i zakaza dva nastavka ranije započetih sjednica SO. Od toga jedna sjednica sa 32 tačke dnevnog reda je počela sa radom 28.decembra, dok tri nisu započinjale.

“XVIII sjednica SO, kao i nastavak XVI i XVII sjednice SO, nijesu održane zbog nedolaska odbornika DPS, HGI, SD, LP i SDP na sjednicu Skupštine.”- istakla je Perović, dodajući da je u međuvremenu 24.aprila održana i sjednica SO na kojoj je, kako se kasnije pokazalo nezakonito, nova većina DPS-SD-LP-HGI- Lončarevićka, smijenila gradonačelnika Jokića.

Perović je navela da će se u odnosu na proteklih dana ispostavljene zahtjev odbornika koji čine novu većinu da zakaže sjendicu na kojoj će sama biti smijenjena, odnosno nastavak prekinute sjednice na kojoj bi DPS i partneri ponovno razriješili dužnosti Jokića, “postupiti u svemu u skladu sa zakonom.”