Crna Gora je prema kvalitetu usluga, ljubaznosti i poznavanju onoga što se nudi kupcima i gostima ove godine zauzela posljednje mjesto u regionu.
Prema rezultatima istraživanja “Regionalna usluga-GUEST” agencije Heraklea u saradnji sa agencijama iz regije, Crna Gora sa rezultatom od 55,1 odsto je u padu za 15,4 postotnih poena u odnosu na 2018. i zauzea je posljednje, šesto mjesto na listi.
Ovaj rezultat je posebno porazan ako znamo da se crnogorska ekonomija oslanja najviše na sektor usluga (turizam, trgovina).
Najbolju uslugu, po tom istraživanju, ove godine ima Slovenija, čiji je rezultat od 83,4 odsto za gotovo 8 postotnih poena bolji nego lani, dok je drugo mjesto zauzela Sjeverna Makedonija, s rezultatom od 83,1 odsto, što je 4,1 postotni poen bolje nego prošle godine.
Hrvatska je s ukupnim rezultatom od 75,1 odsto zauzela treće mjesto u regionu, što je porast od gotovo 2 postotna poena u odnosu na prošlu godinu.
Slijede Srbija i Bosna i Hercegovina.
Riječ je o 11. istraživanju kvaliteta usluga u regiji, koje Heraklea u saradnji sa sličnim agencijama sprovodi putem tajnih kupaca.
Istraživanje je sprovedeno u junu ove godine, a tajni kupci u svim zemljama su ukupno obišli 800 prodajnih mjesta različitih djelatnosti – autosalone, banke, benzinske pumpe, supermarkete, prodajna mjesta telekomunikacionih kompanija, turističko-ugostiteljske i objekte uslužnih djelatnosti s ciljem otkrivanja ko ima najbolju uslugu u regionu.
Mjerenj su osnovni elementi dobre odnosno kvalitetne usluge poput pozdrava, utvrđivanja potreba/želja kupaca, poznavanja proizvoda, nuđenja dodatnog proizvoda te zahvalnosti na posjeti, a sve prema standardima iz akronima engleske riječi GUEST (gost) odnosno Greet, Understand, Explain, Suggest, Thank).
Najviša jadranska planina, Orjen, kojoj zbog vrhova u oblacima odlično pristaje metafora „jadranski Olimp“, nestala je iz hrvatske javnosti premda je gotovo cijelo dvadeseto stoljeće bila matična planina dubrovačkih planinara.
Zavičaj munja i gromova
Osim što je najveći, Orjen je prekriven brojnim izrazitim krškim oblicima, naseljen vrlo bogatim biljnim i životinjskim svijetom, te je područje s najviše oborina u Evropi. Oborine utiču na osebujan razvoj reljefa, a prate ih brojne munje i gromovi, uz koje je slavenska mitološka tradicija vezala svog glavnog boga Peruna.
Većinom je smješten u Crnoj Gori, sjevero-zapadno od Kotorskog zaliva, manjim sjevernim dijelom prelazi u Bosnu i Hercegovinu te rubno dodiruje Hrvatsku u Konavlima.
Hodanje za reportažu počelo je u selu Vrbanj, na oko 1000 metara nadmorske visine, a do ondje smo došli autom. Nastavili smo na istok dobro označenom planinarskom stazom koja više puta presijeca makadamsku cestu, najprije kroz bukovu šumu, a potom kroz mrtva debla endemske munike, koja je iza sebe ostavio katastrofalni požar iz 2008.
Cesta vodi u središte planine, na Orjensko sedlo (1600 mnv), a potom se spušta prema Risnu na istoku u Kotorskom zaljevu. Gradila ju je Austro-ugarska i završila pred Prvi svjetski rat. Na nekim mjestima su se zarušili njezini potporni zidovi, ali sve u svemu, i danas djeluje kao umjetničko djelo.
Orjen
Realna visina 3122 metra
Planinski masiv ima promjer oko 20 kilometara i površinu oko 400 četvornih kilometara. Geomorfolog Dinarskog krša Andrej Mihevc napominje da o njegovoj veličini treba prosuđivati tako da se uzme u obzir ne samo razlika s najvišeg vrha do površine mora, nego do morskog dna. A vertikala s visine Velikog kabla do najdubljeg dijela Južnojadranske kotline, koja se nalazi podno Orjena, iznosi 3122 metra!
Uz Veliki kabao je još pet vrhova viših od 1800 metara. S njih se zvjezdasto na sve strane spuštaju doline nastale radom ledenjaka, koji su zbog oledbe koja je na Orjenu bila snažnija i dulje trajala, bili posebno izraženi. Istraživanja kažu da su morene u Reovcima, impresivnoj dolini od najvišeg vrha prema istoku, stare do 17 tisuća godina. Morene su zaustavljene rijeke kamena i gline koje su ledenjaci sobom snosili dolje i ostavili na ne nekom mjestu jer su se otopili.
Mnoštvo krških pojava najbolje predstavlja amfiteatar u stijenama vrha Subre na južnoj strani planine. Okružen je 300 metara visokim stijenama, koje su raskinute u “Zmajevo ždrijelo”, u kojima je prirodni mosti brojne duboke škrape. Na sjever i istok Orjen se spušta u mala polja: Dragaljsko, Grahovsko i Nudolsko polje, a na istok dalje šire se Krivošijski krš i Katunski krš, koje su stručnjaci opisivali s posebnim divljenjem.
Orjen
Botanički vrt na otvorenom
Na istočnom rubu Orjena, u selu Crkvice, meteorološka stanica prosječno godišnje izmjeri pet hiljada milimetara oborina, što je najviše u Evropi. Apsolutni maksimum zabilježen je 1937. – 8063 milimetara oborina. Ima ih u svim mjesecima, ali u ljetnim padne samo 10 posto godišnje količine. Snijeg se zna zadržati po dva mjeseca. Očekivalo bi se da na krškoj planini s toliko oborina ima mnoštvo jama, no izvori navode samo devet njih dubine od oko 100 do 662 metra, koliko iznosi jama Kozi dira (Kozja jama).
Orjen ima bogat biljni i životinjski svijet, ali on nije posve istražen. Na njemu je, prema nekim popisima, 38 nacionalno zaštićenih biljnih vrsta. Postoji veliki broj endema i uskih endema, a među onima s ponajvećim stupnjem endemizma je Horvatov vrisak, kratkozupčasta kadulja, orjenska hudika, orjenska perunika, jedna krčagovina čije se narodno ime spominje samo u knjizi sarajevskog botaničara Čedemila Šilića (1937-2010), koji je tijekom osamdesetih opisao na Orjenu nove vrste, zatim modro lasinje, medvjeđa ljeska, planinski javor i slične.
Botaničari ističu da su se neke od njih opstale tako što su se izborile za ta siromašna staništa Orjena ili šireg područja, a njihovoj konkurenciji to nije uspjelo. Najviše se u prostoru planine ističe crnogorična šuma endemske munike. Područje je označeno kao Emerald mreža, koje bi u perspektivi mogla postati mreža Natura 2000.
Orjen
Život u oblacima
Očito su svi ozbiljno shvatili nepovoljnu vremensku prognozu, jer se te nedjelje na Orjenu moglo sresti samo Željka Starčevića, planinara iz Herceg-Novog i stručnog djelatnika Parka prirode Orjen.
Malo smo se pri susretu odmjeravali u dvorištu kuće na Orjenskom sedlu, a potom smo komentirali oblake koji su svakog časa mijenjali reljef i zastirali vrh, sat hoda udaljen od nas.
Put do vrha bio je doslovce život u oblacima. Hodao sam kroza nje. Promicali su po borovoj podlozi udaljenoj svega nekoliko metara. Povremeno bi se razbili i kroz njih bi se ukazala dolina. Tek što sam stigao do stupića koji označava vrh, jedna krupna kapljica označila je početak kiše. Srećom bez vjetra. Raširio sam kišobran, sračunato odabran s drvenom konstrukcijom, i krenuo sasvim polako natrag.
Grmljavina se približila s juga planine na susjedni vrh, Vučji zub, kao i bljeskovi munja. Bez najave, snažan tresak zaglušio zrak,a istodobno bljesak je ne samo Veliki kabao, nego i unutrašnjost moje usne šupljine. To je naš Olimp, eto dokaza Peruna gromovnika. Odlično označena staza uvelike je olakšala silazak.
Jeste li se sreli s munjama?, upitao je Starčević nakon što sam se sretno spustio s vrha i zavukao u unutrašnjost planinarske kuće na Orjenskom sedlu. Niste jedini. Brojni putopisci zabilježili su kako su s vrha bježali pred munjama, kazao je pripremajući mi čaj.
Orjen
Počeci planinarstva
Doista, o tome govori i pomorski kapetan sa Sušaka, Gjuro Pany, zaslužan za razvoj dubrovačkog planinarstva na Orjenu. Opisao je oduševljenje koje je na nj ostavio opis uspona nekog „franjevca iz Trebinja“, koji je „završio zbog grmljavine na Lokvi“. Bilo je to početkom 20. stoljeća, pa je Panyiju trebalo do 1918. da uskladi svoje obaveze kapetana i nađe “tri druga” koja bi su pratila.
Krenuli su ujutro u 3 sata iz Risna, preko Crkvica; u podne su bili vrhu, pa se preko Kruševica i Zelenike vratili na brod u 23 sata. Išli su znatnim dijelom na skijama i prešli 70 km!
Taj je zanos doveo do osnivanja Planinarskog društva Orjen u Dubrovniku, koje je ove godine proslavilo 90 godina postojanja pod nazivom HPD Dubrovnik. Iste godine planinari su kupili karaulu na mjestu kuće u kojoj, nadograđivanoj i prepravljanoj, evo pijemo čaj. Deset godina potom Društvo je kupilo napuštenu žandarmerijsku stanicu dolje niže na Vrbanju i preuredili je u planinarski dom.
Orjen
Povratak Orjenu
Ta je planina tijekom 20. stoljeća odnjegovala generacije dubrovačkih planinara i bila matično područje njihovom planinarskom društvu, a ono svojim aktivnostima ostavilo vrijedne baštinu. Primjerice, prvo skijanje u povijesti Dalmacije organizirali su ovdje.
Časopis Hrvatski planinar bilježi da je prvo organizovano skijanje održano 24.1.1930. na Orjenu kod Lokve. Pve godine ih je bilo troje, a godinu potom ono će biti znatno masovnije, dok su ispod njih bili oblaci s kišom. Svake godine planinari su organizirali na Vrbanju zimovanje za dubrovačku djecu.
Zbog napada na Hrvatsku 1991., državna granica je dugo vremena bila doslovce zatvorena, a Orjen udaljen i uvelike zaboravljen u hrvatskoj javnosti.
Jedan od trojice muškaraca koje smo zatekli dok smo fotografirali selo Kruševice sa serpentina iznad njega, kad je čuo otkud smo, prišao je i rekao: „Nikad se nećemo moći izvinuti koliko smo se osramotili 1991.“
Opština Herceg Novi u februaru 2003. je predala planinarski dom na Vrbanju HPD Dubrovniku i on je od tada ponovo vlasništvo dubrovačkih planinara.
Plusevi i minusi zaštite
Popularizacija Orjena rezultirala je 1965. idejom da se planina zaštiti visokom kategorijom nacionalnog parka. Interes su pokazale sve tri tadašnje jugoslavenske republike: Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Hrvatska.
Nakon više neuspješnih pokušaja, Orjen je zaštićen sredinom prošle godine – na području opštine Herceg-Novi. Stručna javnost podržala je odluku i ističe da se na tom području nalazi najvrjednijih 88 četvornih kilometara zaštićenog visokogorskog dijela Orjena. S druge strane, upućuje na nedostatke. Smatraju da je Orjen podcijenjen u Crnoj Gori, jer za nj nema mjesta među četiri postojeća nacionalna parka. Također, susjedne općine i države za sada se nisu pridružile njegovoj zaštiti. Koliko će stvarna biti zaštita koju podržava samo jedna opština sa skromnim resursima u tranzicijskoj državi, pitanje je koje se postavlja.
Starčević izbjegava komentirati politiku i stanje zaštite. Često organizuje događaje kojim je cilj privući ljude na Orjen i ojačati ideju o važnosti njegove zaštite. Razgovor o prirodi Orjena brzo je prošao i trebalo se vratiti. Kiša nas je nastavila pratiti prema dolje. Ispunjavala je kanaliće škrapa, kao da želi demonstrirati tko je na Orjenu “doma”. Pred kraj staze se pojavilo sunce i rasulo svjetlost kroz kapljice po probranom orjenskom bilju.
U vezi sa aktuelnim dešavanjima oko ugroženosti zapošljavanja crnogorskih pomoraca na jednoj velikoj stranoj pomorskoj kompaniji a kao posljedica stvaranja imidža kriminalnih aktivnosti naše zemlje i samim tim pomoraca reagovali su iz kotorskog odbora URA.
Oni iskazuju zabrinutost zbog najave adminstracije SAD-a da neće dozvoliti ulazak kontenjerskih brodva velikih kompanija na kojima većinu posade čine crnogorski pomorci.
„Ogroman broj naših pomoraca egzistenciju sebi i svojim porodicama obezbjeđuju predanim i poštenim radom provodeći mjesece na moru odvojeni od porodica i država Crna Gora mora naći načina da ih zaštiti od kriminogenih kolega koji zvanje “pomorac” koriste za prljave i protuzakonite radnje i stavljaju ih sve skupa na “crnu” i nepoželjnu listu kadrova za sve veći broj brodskih kompanija“, poručuju iz kotorske URE.
Naglašavaju da u ogromnoj većini naši pomorci, na toj istoj kao i na mnogim drugim, svjetski poznatim kompanijama, već generacijama, profesionalno i časno obavljanju svoje poslove na brodu te su kao takvi i dalje traženi na tržištu.
„Želeći da zaštitimo interese pomoraca i njihovih porodica, kao i sve one starije generacije koji su sa mukom dugi niz godina gradili prepoznatljivo profesionalan imidž našeg pomorstva i pomoraca u svijetu, zahtijevamo od Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Ministarstva pravde, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva vanjskih poslova da počnu da obavljaju svoj posao, za koji su izabrani i plaćeni i pronađu mehanizme da zaštite integritet naših pomoraca“, ističu iz kotorske URE.
U tom smislu, kažu oni, URA snažno podržava zahtjeve i napore strukovnih organizacija pomoraca u primjeni preuzetih obaveza proisteklih iz međunarodnih standarda koji se tiču obrazovanja, obuke i zapošljavanja pomoraca koja već dugi niz godina traže.
„Takođe, zahtijevamo od Ministarstva pravde i Ministarstva unutrašnjih poslova da svim tzv. pomorcima koji su kriminalnim radnjama došli u posjed ogromnog bogastva ispita porijeklo imovine i da se eventualno iste osobe procesuiraju, shodno važećoj zakonskoj regulativi, i da se javnost o tome obavijesti. Ovom prilikom želimo da podsjetimo da je URA u svom programu djelovanja, zbog specifičnosti pomorstva i stanja u sadašnjoj nefunkcionalnoj organizaciji pomorskih državnih organa, kao i u cilju rješavanja ovih problema, prepoznalo potrebu za osnivanjem posebnog organa državne uprave, u sklopu Ministarstva saobraćaja i pomorstva, koje bi bilo samoodrživo i koje bi se brinulo i bilo odgovorno za sve obaveze i poslove vezane za pomorce“, navode u saopštenju.
Dodaju da se zalažu da u tom organu budu zapošljeni iskusni i dokazani pomorci i da sjedište tog organa bude u Kotoru.
„Državni organi moraju preduzeti sve mjere da crnogorski pomorci mogu nesmetano da nastave da obavljaju svoje poslove kako se ne bi ugrozila egzistencija više hiljada pomoraca i njihovih porodica“, zaključuju oni.
Peto po redu humanitarno plesno veče na rivi Muo održano je u petak, 30. avgusta. Ovogodišnji humanitarni događaj po odluci organizatora MZ Muo i NVO Naša akcija bilo je organizovano za Jovana Cenića, malog dječaka koji je jedini Kotoranini na listi fondacije Budi human i kome je potrebna pomoc za liječenje cerebralne paralize. Sakupljeno je 358 eura.
Plesno vece je okupilo mnogobrojne građane svih generacija, jugonostalgicare i one koji to nisu, ali su svi uzivali u performansu Gradske muzike, fenomelanoj grupi Exodus i flashmob plesovima mladih volontera, kao i gurmanskoj ponudi paste sa morskim plodovima koju su mladi volonteri spremili.
Humanitarno veče
Sponzori ovog događaja su TO Kotor i Rogo fruit doo. Kroz ovu aktivnost mladi su naucili kako organizovati humanitarni dogadjaj kao i koliko je bitno pomagati svojim sugradjanima. Hvala svima koji su na bilo koji nacin doprinjeli uspjehu ovog divnog dogadjaja.
Humanitarno veče
Posebna zahvalnica ide Komunalno Kotor doo koja jei oprala rivu, i donirala sredstva za liječenje dječaka, saopštili su iz NVO Naša akcija.
Peta Fešta na skalama posvećena jesenjim plodovima – smokvi i grožđu održana u petak i subotu u Herceg Novom okupila je tridesetak izlagača iz Crne Gore i Srbije, a sjajnim izborom popularnih djela klasične muzike i evergreen melodijama feštu je obojio beogradski električni gudački kvartet – Dinamika Music.
Cilj svih stađunskih fešti koje organizuje NVU Ruke je okupljanje na otvorenim prostorima, revitalizacija zajednice, animacija mještana i gostiju, razmjena znanja i iskustava.
I da se taj cilj se ostvaruje na najbolji mogući način potvrdile su predstavnice Udruženja Milina Rosić i Maja Erenji Hare Braun, kao i učesnici koji su predstavili ono što sa ljubavlju proizvedu ili kreiraju, a u ponudi su bili slatkiši, džemovi, sokovi, ali i unikatni nakit takođe inspirisan smokvom i grožđem.
Naše sagovornice potvrdile su i da svaku feštu dugo i brižljivo pripremaju pa čim mine ova na skalama počeće pripreme za jesenju svetkovinu. Podsjećamo da je najčešći komentar naših sugrađana da bi ovakve programe trebalo organizovati posebno ljeti svakog vikenda.
Fešta na skalama 2019.
-Bilo bi lijepo, ali to podrazumijeva značajniju podršku i grada i pojedinaca jer je svaka fešta zahtjevna na svoj način.
Ovog puta izostala je tradicionalna donatorska trpeza jer je tokom vrelog avgustovskog dana teško održati hranu na otvorenom, ali već na narednoj fešti i humanitarni aspekt koji njeguju u NVU Ruke biće opet prisutan.
Fešta je održana uz podršku hercegnovske Opštine i gradske Turističke organizacije zatim Herceg festa, Ministarstva turizma i održivog razvoja i kompanije Lighthouse.
Najstariji svjetski ronilac, devedesetšestogodišnji Ray Woolley, oborio je vlastiti rekord u subotu, kada je zaronio kod olupine broda Zenobia blizu obale Larnace u Cipru, prenose kiparski mediji.
Britanski veteran Drugog svjetskog rata, koji živi na Cipru, ronio je do dubine od 42, 5 metara 48 minuta, oborivši time vlastiti Guinnessov rekord postavljen prošlog septembra, kada je postao najstariji ronilac na svijetu, nakon što je ronio do Zenobie, do dubine od 40, 6 metara, 44 minute.
Skoro 60 ronilaca iz raznih mjesta i međunarodne škole ronjenja sudjelovalo je u događaju.
Woolley, koji je napunio 96 u srijedu, ima fanove širom svijeta i sudjelovao je u dokumentarcu “Život počinje u devedesetoj”, koji se bavi njegovim životom i ljubavlju prema ronjenju.
Film je produciran i snimljen na Cipru te je dobio brojne nagrade na međunarodnim filmskim festivalima.
Ivan Dumezić, jubilarni je – milioniti putnik koji je od početka ove godine prošao kroz terminalnu zgradu Aeridroma Tivat. On je avionom Montenegro airlinesa danas otputovao u Pariz gdje inače živi.
Uspostavljanje novih aviolinija i rad na povećanju avio dostupnosti, rezultiralo je da jubilarnog putnika u tivatskoj vazdušnoj luci dočekamo 12 dana ranije nego prošle godine, saopštili su iz Aerodroma CG.
Jubilarnom putniku, prvi je čestitao izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić.
„Veliki trud i rad se isplatio. Posebno mi je zadovoljstvo da milionitog putnika vidim na Terminalu 2, jer da ga nijesmo izgradili, ne bismo mogli da izguramo ovu ljetnju sezonu. Prije dvije godine smo prvi put dočekali milionitog putnika i to krajem septembra, ove godine imamo to zadovoljstvo u avgustu i to govori koliki je rast prometa putnika i aviona. Nastavljamo istim tempom i do kraja godine očekujemo preko 2,6 miliona putnika na naša oba aerodroma. Takve brojke govore da su ocjene o neuspješnoj sezonu apsolutno neutemeljene.“- kazao je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić.
Ivan Dumezić bio je na odmoru, a u Crnu Goru dolazi nekoliko puta godišnje.
milioniti putnik
„Baš sam se iznenadio. Posebno jer obično putujem preko Aerodroma Podgorica. Često dolazim u svoju Crnu Goru iako cio život živim u Francuskoj. Hvala Aerodromima Crne Gore i želim vam puno sreće u radu u narednom periodu.“- kazao je Dumezić.
Milionitom putniku izvršni direktor Aerodroma Crne Gore dodijelio je vaučer za vikend u luksuznom rizortu „Holiday Villages Montengro“ u Ulcinju. Poklon vaučer za boravak u novom malom raju u našoj zemlji, kojim upravlja kompanija kompanija „Karisma“, Dumezić može iskoristiti tokom narednih 12 mjeseci.
Jedan od brodova italijanske kompanije MSC za koju masovno plove crnogorski pomorci – www.shipspotting.com
Italijansko-švajcarska brodarska i logistička kompanija Mediterranean Shipping Company (MSC), počela je masovno da otpušta crnogorske pomorce zbog lošeg imidža koji ih prati u posljednje vrijeme – jer je više naših pomoraca u svijetu “palo” zbog organizovanog šverca narkotika.
Za najvećeg poslodavca crnogorskih pomoraca uopšte, nije toliko problem taj narušeni imidž, koliko činjenica da su vlasti SAD zvanično obavijestile ovog i druge velike kontejnerske brodare, čija plovila održavaju redovne linije sa lukama SAD, da su njihovi brodovi u čijim posadama preovlađuju pomorci iz Crne Gore, nepoželjni u Americi.
To se događa nakon nedavne rekordne zaplijene kokaina koji je prošvercovan u SAD, na mega – kontejnerskom brodu „MSC Gayane“ u luci Filadelfija, gdje je 18. juna na brodu pronađeno skoro 20 tona kokaina, vrijednog oko 1,3 milijarde dolara u nelegalnoj uličnoj prodaji.
Zbog sumnje da su učestvovali u međunarodnom švercu narkotika, američke vlasti uhapsile su šest pomoraca iz posade MSC-ovog kontejneraša, od kojih su četvorica iz Crne Gore – Ivan Đurašević, Boško Marković, Aleksandar Kavaja i Nenad Ilić.
Brod je u Filadelfiji zadržan skoro mjesec dana i privremeno je pušten da nastavi putovanje na liniji iz Azije preko južne i sjeverne Amerike za Evropu, tek nakon što je vlasnik – kompanija MSC, uplatila kauciju od čak 50 miliona dolara.
To je ogroman materijalni trošak čak i za kompaniju koja je sa flotom od 520 kontejnerskih brodova koji pokrivaju preko 200 ruta i uplovljavaju u više od 500 luka u cijelom svijetu, jedan od najvećih brodara na planeti.
MSC zapošljava oko 70.000 ljudi, a na njenim brodovima plovi i (pretpostavlja se jer tačne brojke nema) skoro dvije hiljade pomoraca iz Crne Gore.
Društvenim mrežama već desetak dana kruže snimci više mejlova koje sa višim oficirima – zapovjednicima brodova i upraviteljima stroja iz Crne Gore, razmjenjuje jedan od top menadžera u tzv. Sorento floti MSC-a, kapetan Antonio Mareska.
Za tu flotu plovi najveći dio crnogorskih pomoraca angažovanih kod MSC-a, a Mareska svoje sagovornike obavještava da će, zbog problema koje su imali sa švercom narkotika jednim od njihovih brodova u SAD, uskoro čak 15 kontejneraša koje je do tada kontrolisao ofis u Sorentu, promijeniti menadžment, a time i posade koje su na njima angažovane.
“Pretpstavljam da znate zašto 15 brodova mijenja mendažment – razlog je taj što vlasti SAD odbijaju da prihvate brodove sa posadama iz Crne Gore i to je zaista veliki problem. Vidim da svi članovi posada iz Crne Gore, kao i same crnogorske vlasti, ne pokazuju interes da zaštite renome i ugled crnogorskih pomoraca koji su, po mom ličnom mišljenju, jedni od najboljih članova posada uopšte….”, stoji u mejlu koji je kapetan Mareska uputio jednom od crnogorskih upravitelja stroja sa MSC-a.
On našeg oficira obavještava o tome da se mijenja menadžment i posade na većem broju njihovih kontejneraša i da će on “učiniti sve što može” da se naš upravitelj ponovno ukrca, ali da su “mogućnosti sve manje”.
U mejlu upućenom drugom našem pomorcu, zapovjedniku broda koji pored ostaloga Maresku moli i da ukrca neke naše tek svršene mlade pomorce – pripravnike (kadete), kapetan Mareska ga obavještava da se flota pod menadžmentom iz Sorenta smanjuje za 15 brodova “zbog toga što su napravili neki naši ‘pametni’ članovi posada”.
“Kao što i sami znate, mnogi od naših kadeta kada dođu na brod, umjesto da uče posao u praksi i osposobljavaju se za karijeru pomorksog oficira, pokušavaju da budu veliki šverceri i ovo je rezultat. Vlasti SAD-a su protiv crnogorskih posada iz tih razloga i jedino rješenje za nas bilo je da brodove koji po rasporedu uplovljavaju u američke luke, prebacimo pod drugi menadžemnt i na njima promijenimo posade”, piše Mareska, istovremeno se čudeći kako to da “izgleda da se niko (od Crnogoraca) ne interesuje zbog toga što vas počinju smatrati kriminalcima”.
Pitanja bez odgovora
Iz predstavništva MSC-a u Crnoj Gori u Baru, kao ni iz centrale kompanije u Ženevi, nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li ta kompanija može zvanično da potvrdi ili demantuje da je na djelu nova politika američkih vlasti koje odbijaju da u lukama te države prihvate trgovačke brodove sa crnogorskim posadama.
Nije odgovoreno ni kakve to posljedice izaziva na operacije MSC-ovih brodova koji voze na linijama za Ameriku, kao ni sa koliko su brodova MSC-a su već iskrcani crnogorski pomorci. Bez odgovora je ostalo i pitanje da li MSC namjerava da u dogledno vrijeme zbog toga na svim svojim brodovima crnogorske zamijeni pomorcima druge nacionalnosti i ako se to desi, koliko će naših ljudi izgubiti posao.
Institucije ćute i prave se mrtve
Crnogorske državne institucije za sada ćute i “prave se mrtve” pred činjenicom da zbog kriminalne djelatnosti jednog manjeg broja naših državljana po svjetskim lukama i stranim brodovima, ljaga pada na imidž cijelog crnogorskog pomorstva, a hiljadama naših ljudi koji pošteno zarađuju tu “krvavu koru hljeba”, tukući svjetska mora na stranim brodovima, prijeti opasnost da ostanu bez posla.
Nezvanične računice govore da samo naši pomorci koji plove za kompaniju MSC, godišnje zarade i u Crnu Goru unesu preko 70 miliona eura, a od njih i posla koji rade, zavisi i najmanje još oko osam hiljada članova njihovih porodica.
Međunarodni moto skup MC „ Cruiser“ (30. avgust – 1. septembar) svečano je otvoren sinoć na plaži „Ušće“ u Igalu, nakon čega je održan koncerti bendova “The pass matters” i “Krugovi u žitu” .
“Već su nam stigli gosti iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Mađarske. Goste tradicionalno dočekujemo uz priganice i lozu, a dijelimo i propagandni materijal o Herceg Novom”, kaže predsjednik kluba Dejan Dabović.
Trodnevno druženje obilježiće rok koncerti, defile i bajkerske igre. U subotu u 17 sati planiran je defile kroz grad, a u 18 bajkerske igre.
Od 21 sat rok koncerti “Rudolf” iz Kolašina i “New deal”. U nedjelju ćemo ispratiti goste”, kazao je Dabović.
Opština Herceg Novi i gradska Turistička organizacija su prepoznale značaj i potencijal moto skupa, pa iz MC “Cruiser” zahvaljuju na podršci, kao i ostalim sponzorima koji podržavaju njihov rad.
Zajednica Italijana Crne Gore sa sjedištem u Kotoru priređuje talijanske kulturne manifestacije, koje će se održati u Kotoru, Herceg Novom i na Cetinju od 3. do 6. septembra.
U utorak 3. septembra na Parilu, u kafe restoranu „Bokun”, s početkom u 10 sati bit će priređen muzičkoo- zabavni program uz nastup DJ – a (Elvio Moratto).
U srijedu 4. septembra, u 11 sati u galeriji Pomorskog muzeja u Kotoru bit će otvorena izložba „Il pittore del mare” .
Promocija knjige „Od Trsta do Kotora: na krilima bure uz poklič lava” (Bellaspiga) bit će promovirana na Dvorskom trgu na Cetinju, s početkom u 19 sati, a nakon toga u 21 sat slijedi koncert „Dennis Fantina & Magazzino Commerciale”. Isti koncert bit će priređen na tvrđavi Forte Mare u Herceg Novom, 5. septembra u 21 sat.
Izložba „Il volto dell’altro” , autora Uga Giletta, bit će otvorena 5. septenbra, u 11 sati, u galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković” Kotor.
Konferencija „Zajednica Italijana na prostorima Istočnog Jadrana, identitet i evropska budućnost”, održat će se u konferencijskoj dvorani Kulturnog centra „Nikola Đurković” u Kotoru petak, 6. septembra s početkom u 10 sati.
Takođe 6. septembra u 21 sat na Pjaci od sata bit će održan koncert „Dennis Fantina & Magazzino Commerciale”.
