U okviru novogodišnjeg programa Zimska bajka u Tivtu 2020. biće održano pet Novogodišnjih bazara, svake nedjelje u mjesecu decembru na Rivi Pine sa početkom u 11 sati.
Prvi u nizu se održava danas, 1. decembra, a naredni slijede 8, 15. 22. i 28. decembra.
Na dvadesetak štandova, svoje maštovito urađen suvenire i rukotvorine ponudili su proizvođači sa područja Boke. Lijepo vrijeme omogućilo je posjetiocima da uživaju u bogatoj ponudi ručno rađenih suvenira, ukrasa i raznoraznih tematskih rukotvorina, na okićenim štandovima duž šetališta Pine.
Novogodišnji bazar
Bazare organizuje NVO „Harlekin” u saradnji sa TO Tivat.
“Ovu, već tradicionalnu manifestaciju, organizujemo u saradnji sa TO Tivat. Svake godine imamo sve više zainteresovanih ponuđača svojih prozvoda a kao što vidite ne fali ni publike, zahvaljujući lijepom vremenu“ – kazala nam je predsjednica organizacije Melita Ciko.
Nagradna igra TO Tivat
Turistička organizacija Tivat obavještava da je 1. decembra završena Novogodišnja nagradna igra „Ko će još od pomenutih izvođača biti dio programa Zimska bajka u Tivtu”.
Od ponuđenih izvođača: Dženan Lončarević, Aco Pejović i Željko Samardžić, tačan odgovor je Aco Pejović.
Dobitnik nagrade – uživanje u brojnim sadržajima Spa & Wellness centra u hotelu „Regent”, Porto Montenegro za dvije osobe – izvučen putem softverske aplikacije koja se mogla pratiti live je Ivan Lučić.
Zemljotresi, kao ovaj posljednji u Albaniji, kod većine ljudi izazivaju iskonski strah, a njegove posljedice, u pogođenim područjima osjećaju se od privatne do društvene sfere. Kod starijih žitelja , koji su mu svjedočili, još je živo sjećanje na razorni zemljotres koji je pogodio Crnogorsko primorje u aprilu 1979. godine. O posljedicama tog zemljotresa mjesecima su izvještavali mediji u tadašnjoj zajedničkoj državi -Jugoslaviji, ali i u svijetu.
Šta je bilo u fokusu njihovog interesovanja, pokušao je da odgovori producent Vuk Vuković autor izložbe “EarthQuake Montenegro“ čiji je prvi dio predstavljen na Hercegnovskim aprilskim pozorišnim svečanostima (HAPS) ove godine. “Izložba je namijenjena tzv. digitalnim domorocima, onima koji su rođeni odmah nakon zemljotresa, odnosno 1980. godine ili kasnije. I dok je, odmah nakon zemljotresa, ključni izvor informacija bio Radio Boka – 40 godina kasnije, digitalni domoroci oslanjaju se digitalne i interaktivne medije… Promjene koje su se desile od 1979. do 2019. godine, uslovile su da svijet posmatramo drugačije – digitalno“, ocijenio je Vuković.
Riječ je o interaktivnoj izložbi, koju će premijerno moći da vide posjetioci portala Boka News. Zanimljiv je Vukovićev pristup i temi i izložbi.
Kako su mediji prije 40 godina izvještavali o zemljotresu koji je pogodio Crnogorsko primorje? Kako prvog dana nakon zemljotresa, a kako u kasnijem periodu? Šta je bilo u fokusu interesovanja novinara?
Istraživanje o medijskom izvještavanju je koncipirano na osnovu štampanih medija, odnosno medija koji o događaju govore „dan nakon“ što se desio. Tada je, kada je riječ o brzini izvještavanja, apsolutni pobjednik bio radio – koji je plasirao prve informacije o zemljotresu, o čemu svjedoči i štampa. Do redakcije beogradske „Politike“ je prva informacija stigla od Radio Dubrovnika kojem se iz Radio Bara obratio novinar-dopisnik Božidar Milošević. Poruka je glasila da je zemljotres bio „katastrofalan“, odnosno da „prvi podaci govore da ima žrtava i na stotine povređenih. Najveći broj objekata je sravnjen sa zemljom“, te da se „plač i jauk čuju na svakom koraku“. Pregledom ključnih štampanih medija tog vremena – Pobjede, Politike, Politike ekspres, Prvoborca, Boke, Jugopetrola, Našeg lista, Naših novina – može se zaključiti da su prve informacije svuda bile slične, a vjerujem da bi leksička analiza dovela do toga da je ključna riječ 16. aprila 1979. godine bila – katastrofa. Podjednako važno tema, u trenutku „katastrofalnog“ zemljotresa je – drug Tito, što dosta govori o društveno-političkoj atmosferi tog vremena, pogotovo o kultu ličnosti Josipa Broza Tita koji su mediji tada njegovali. Tito je tada bio u Herceg Novom, a mediji su zabilježili da je obišao hercegnovsku luku Zelenika i Brodogradilište u Bijeloj, te da je „uputio svoj lični prilog za ublažavanje poslednica potresa“. Ne može se reći da Tito nije poslužio kao primjer – potres je ujedio tadašnju Jugoslaviju i afirmisao „solidarnost“ – kako se može označiti i druga faza izvještavanja. Već nakon nekoliko dana, počinju da dominiraju izvještaji o planovima, kako zvaničnim, tako i ličnim podrškama i prilozima. „Katastrofu“ polako zamijenjuju teme iz svih sfera društvenog života, kulture i umjetnosti, a sve sa ciljem da se skrene pažnja na važno kulturno-istorijsko blago Crne Gore i Boke Kotorske. Vremenom smo došli i do naslova koji posebno ističem: „ČESTITAMO VAM ŽIVOT, LJUDI“.
Kratak je period za ozbiljnije analize, ali ako možete uporedite ondašnje i sadašnje izvještavanje o posljedicama zemljotresa u našoj i susjednoj zemlji? Tek u kriznim situacijama možemo da vidimo da se suština medija za 40 godina – nije izmijenila. Mediji, dakle, nisu tu samo da bi nas zabavili što im, nažalost, danas jeste dominirajuća funkcija. Trebalo bi da nas, pogotovo u kriznim situacijama kakve su potresi, mobilišu i orijentišu, odnosno – informišu i edukuju. I mediji su to prije 40 godina, zaista, činili – bilo je dovoljno informacija o tome šta je potrebno, kako pomoći drugima, koji su dalji planovi, gdje su krizne situacija, ko su najugroženiji… Ako to poredimo sa potresima koji su aktuelnih poslednjih desetak dana, pitanje je koliko smo napredovali, pogotovo ako uzmemo u obzir zvanična saopštenja koja izdaju nadležne institucija i državna tijela, a koja potpuno liče na ona iz 1979. godine. Izgleda da, ipak, nismo toliko tehničko-tehnološki napredovali, ako je i danas ključna preporuka da pored sebe imamo tranzistor na baterije. Preporuke o tome kako se zaštiti od zemljotresa gotovo su identične.
Earthquake Montenegro
Međutim, ovo istraživanje je pokazalo da fenomen tabloidnog novinarstva, medijske panike ili, ako hoćete, fake news-a nisu u potpunosti proizvod današnjih medija. Skrećem pažnju na naslov „Neistine o Dubrovniku“ u kome turistički radnici Dubrovnika demantuju „zlonamerne“, a svjetske naslove o tome kako je dubrovačko područje sravnjeno sa zemljom, što je bila i okosnica tekstova u zapadnoevropskim, američkim i kanadskim medijima.
Mediji i njihov uticaj na oblikovanje shvatanja o svjetu i na ponašanje ljudi i društvenih grupa u njemu, opšteg sistema vrijednosti… teme su vašeg naučnog interesovanja. Odakle to intresovanje i kako ocjenjujete današnji uticaj medija na sve sfere individualnog i društvenog života?
Promišljanja o tome kako mediji utiču na svijet, prisutna su otkad i mediji, a posebno su afirmisana kroz mnogobrojne teorije iz XX vijeka. One su uglavnom pozicionirane kroz studije društva, a mislim da bi danas trebalo govoriti i o individualnim uticajima, što potiče direktno od načina na koji mi danas koristimo medije. Naravno da štampa, radio i televizija imaju svoju rutinu, program po horizontali i vertikali, ali mi sve te sadržaje možemo, zahvaljujući internetu, koristiti kada mi želimo i kako mi želimo, dopuštajući medijima da utiču na naš dnevni ritam. Ideja da smo tako „pokorili“ medije je potpuna iluzija jer mediji sve više upadaju u naš lični prostor, slobodno vrijeme, ali i – emotivnu sferu, što je – možda – i poslednji zadatak medijske industrije gdje ubrajam i popularnu kulturu, fenomen televizijskih serija i specifičnosti savremene filmske produkcije.
Vaša knjiga “Društveni mediji i upravljanje komunikacijama” koju je ove godine izdao Fakultet dramskih umjetnosti sa Cetinja, jedna je od rijetkih u regionu koja se studiozno bavi ovom temom, a uvrštena je i u obaveznu literaturu na fakultetima u regionu. Između ostalog konstatujete da “društveni mediji omogućavaju i veliki stepen interaktivnosti – što je, možda, i ključna riječ savremene medijske kulture”. Znači li to i veću demokratizaciju društva i značajniji uticaj pojedinca na sve sfere njegovog života?
Sve više se govori o interaktivnosti, ali se rijetko postavlja pitanje – u odnosu na šta smo interaktivni. Ako je riječ o tehničkoj interaktivnosti – zaista jesmo, kako u odnosu prema medijima, tako i međusobno. Međutim, ako je riječ o sadržajnoj interaktivnosti, dakle – interaktivnosti u odnosu na medijske sadržaje, čini se da je to ipak „mit o interaktivnosti“, o čemu piše i jedan od vodećih teoretičara novih medija Lev Manovič, naglašavajući da su sve opcije do kojih možemo da dođemo već algoritamski određene i da, simulirajući interaktivnost, dobijamo samo ono nam što je medijski sistem i namijenio. Dakle, opet smo „poslušni“ u odnosu na sadržaj. To, naravno, „nosioci demokratije“ prepoznaju pa sve više zadiru kako u strukturu digitalnih medija, tako i u sve sfere našeg života, a zarad nekog (komercijalnog) interesa. O tome dosta dobro i zanimljivo govori igrani film „Brexit“ ili dokumentarac „The Great Hack“.
Može li se prognozirati u kom pravcu će se ubuduće razvijati mediji?
Vjerujem u tezu da nijedan medij neće izumrijeti, bar kada je riječ o sadržajima, ali će svi mediji morati da se prilagođavaju i mijenjaju kako bi opstali, kako bi se uklopili u medijski pejzaž sadašnje medijske kulture ili one koja nam slijedi. Ako to ne uspiju, neće moći da ostvaruju svoju osnovnu misiju. Međutim, isto tako se nadam da će jedna od strategija razvoja, uz toliko promovisanu medijsku pismenost, biti i digitalni ili medijski detoks, a sa idejom da možemo da živimo i bez konstantnog i kontinuiranog samo-bombardovanja informacijama i sadržajima.
O AUTORU
Vuk Vuković je rođen u Dubrovniku, osnovnu i srednju školu završio je u Herceg Novom, a Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu. Diplomirao je na Katedri za menadžment i produkciju u pozorištu, radiju i kulturi, a doktorirao na interdisciplinarnim studijama u polju umjetnosti i medija. Dobitnik je nagrade Arhont za inovativnu ideju i uspješan menadžment projekta FIST Radio. Dodatno se usavršavao u oblasti transakcione analize kao teorije komunikacije i ličnosti. Od 2009. godine angažovan je na Univerzitetu Crne Gore kao saradnik u nastavi i predavač, a od 2017. godine kao docent za oblast medijske produkcije. Predaje na Fakultetu dramskih umjetnosti, Fakultetu političkih nauka i Fakultetu likovnih umjetnosti. U periodu od 2014. do 2019. godine bio je predsjednik Savjeta Javnog radiodifuznog servisa Radio-televizija Herceg Novi.
Internacionalni cirkus na ledu „Grand“ gostovaće i u Herceg Novom 7. decembra, nakon što je obišao više od 50 zemalja Svijeta i nastupao pred, kao stoji na svim najavama gdje je gostovao u regionu, pred više od 200 miliona gledalaca. U okviru ove nove evropske turneje, “Grand” cirkus će gostovati pet dana u Sportskom centru Igalo, a prodaja ulaznica će biti organizovana na blagajni Centra, ali i Dvorane Park, kao i u svim turističkim info biroima na području opštine Herce Novi.
Grand cirkus se svuda predstavlja kao „program koji donosi ledene akrobatske majstorije obogaćene spektakularnim kostimima i svjetlosnim efektima koji će svakog gledaoca, bez obzira na dob, uvući u čarobni svijet sniježne magije i jedinstvena je prilika da gledaoci prisustvuju zabavi za sve generacije koja očarava donoseći osmjehe mlađima, a starijima vraća sjećanje na nekadašnje cirkuske arene”.
Program je prilagođen izvođenju na ledu, ali sa svim elementima akrobatike i pratećih sadržaja koji i čine jedan cirkus – od dinamičnih i vrtoglavih tačaka na ledu, preko akrobatike na trapezu, do klovnovskih skečeva, a sve spojeno sa akrobatikom na klizaljkama. Posebna atrakcija je da se u pojedinim tačkama koriste klizaljke koje su visoke 60 centimetara.
Predstava počinje od 19.30 časova, a cijena karata je za djecu 7 eura, a za odrasle 10 eura
Slovenska policiija zabilježila je u prvih deset mjeseci ove godine 14.066 ilegalnih ulazaka u zemlju, što je 72 posto više nego lani u istom razdoblju, objavilo je u subotu ministarstvo unutarnjih poslova.
Najveći broj ilegalnih migranata koji su se u jednom trenutku našli u Sloveniji potječe iz Alžira (1752), drugi na listi migranata su oni iz Afganistana (1519), a slijede državljani Bangladeša, Sirije i Irana.
Sloveniji su u deset mjeseci vraćena 553 migranta iz drugih država koji su prije toga boravili u Sloveniji, među njima najviše iz Italije i Austrije, ali i 25 iz Hrvatske.
S druge strane, slovenski su organi u deset mjeseci u Hrvatsku vratili 9653 migranta, što je veliko povećanje u odnosu na 3906 koliko ih je slovenska policija predala hrvatskim kolegama u istom razdoblju lani.
U istom se razdoblju ove godine povećao broj migranata koji u Sloveniji podnose zahtjev za azil: sa 2875 lani na 3350 ove godine.
Lani je u prvih deset mjeseci Slovenija status međunarodne zaštite priznala za 102 migranta, ove godine u istom razdoblju taj broj je pao na 62.
U centrima za migrante s priznatim statusom zaštite u Sloveniji je trenutno 335 ljudi.
Opština Kotor u ime svih sugrađana uputila je duboko saučešće porodicama nastradalih i iskrene želje za što brži oporavak povrijeđenih, saosjećanja sa onima koji su u zemljotresima ostali bez najbližih i svojih domova.
,,Tragedija koja je zadesila Albaniju, vratila je sjećanja na katastrofalni zemljotres koji je pogodio naš grad 1979. godine, pa samim tim, ne možemo ostati imuni na sve ono što se danima dešava našim komšijama. Iskreno razumijevajući situaciju u kojoj su se našli stanovnici Drača, Tirane, Tumana i drugih mjesta pogođenih razornim zemljotresima, Opština Kotor donirala je svoj skromni doprinos od 10.000 eura pomoći za stanovnike područja pogođenih ovom prirodnom nepogodom,” kazao je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
Nakon četiri dana provedena u spasilačkoj misiji potrage za preživjelila i žrtvama u katastrofalnom zemljotresu u Albaniji, specijalni tim spasilaca iz Crne Gore vratio se u svoje matične jedinice.
Prva istražna naftna bušotina u crnogorskom podmorju biće uspostavljena na proljeće između Bara i Ulcinja, na oko 26 kilometara od obale, potvrđeno je iz Ministarstva ekonomije.
Do kraja sljedeće godine biće poznato i da li Crna Gora posjeduje značajne količine nafte za komercijalnu upotrebu, pišu Vijesti.
Crna Gora je stranim kompanijama dala koncesije da traže naftu.
Iz Ministarstva su podsjetili da su koncesionari Eni-Novatek, u skladu sa obavezama iz ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, tokom novembra i decembra prošle godine završili 3D geofizičko snimanje crnogorskog podmorja na blokovima četiri, pet, devet i deset.
„Obrada prikupljenih podataka je u fazama, još traje i za očekivati je da će biti završena krajem godine“, kazali su iz Ministarstva ekonomije.
Holandska policija uhapsila je u subotu 35-godišnjeg beskućnika pod sumnjom da je nožem napao troje tinejdžera u ulici u Hagu, prenosi Anadolu Agency (AA).
Muškarac, čiji identitet nije objavljen, u Hagu rano uvečer u subotu priveden je u policijsku stanicu na ispitivanje, rekla je glasnogovornica policije Marije Kuiper.
Žrtve, dvije 15-godišnje djevojčice i 13-godišnji dječak, hospitalizirani su i pušteni kasno u petak. Policija je u saopštenju navela da se ne poznaju.
U Herceg-Novom će biti organizovana štabna vježba na temu zemljotresa, a na čemu će Direktorat za vanredne situacije sarađivati sa Opštinom, kao i svim članovima Tima za upravljanje vanrednim situacijama, dogovoreno je u petak održanom sastanku ovog Tima kojim rukovodi predsjednik Opštine Stevan Katić.
Herceg-Novi je izabran za domaćina prve ovakve vježbe u Crnoj Gori kao prva opština koja ima usvojen lokalni Plan zaštite i spasavanja u slučaju zemljotresa, kao i zbog odlične saradnje opštinskog Tima i Direktorata za vanredne situacije, informisali su hercegnovske jedinice Direktorata.
Štabna vježba (tzv. table top exercise) će biti organizovana 22. i 23. januara 2020. godine, u okviru prekograničnog projekta „Three Watch Out“ na kojem su partneri Italija, Albanija i Crna Gora. Scenario vježbe će biti katastrofalni zemljotres, a cilj je provjera procedura aktiviranja svih nadležnih službi, traženja državne i međunarodne pomoći, kao i funkcionalnosti opštinskog plana. Vježba planirana u hotelu „Palmon bay“ okupiće oko 50 predstavnika organa, službi i preduzeća iz Herceg Novog i Crne Gore čije koordinisano djelovanje je od presudnog značaja u vanrednim situacijama.
Sastanak Tima održan je u cilju analize situacije u vezi sa zemljotresima u regionu, koji su se značajno osjetili i u našem gradu. Nedavni potresi opomena su da je potrebno provjeriti i ažurirati planove i procedure, te nastaviti sa obukama ljudstva i nabavkom opreme radi što bolje spremnosti za djelovanje u slučaju potrebe, zaključeno je na sastanku. Poručeno je da su svi članovi Tima u pripravnosti, te potvrđena dobra međusobna saradnja.
Kako se moglo čuti, Opština Herceg-Novi ima Plan zaštite i spasavanja u slučaju zemljotresa koji je usklađen sa Nacionalnim planom, ali ovaj dokument je potrebno usaglašavati sa situacijom na terenu, kao i raditi na boljoj edukaciji, kako građana svih uzrasta, tako i predstavnika institucija i privatnog sektora. Ocijenjeno je da će najavljena štabna vježba zasigurno doprinijeti unapređenju planova i praksi u ovoj oblasti, zbog čega će u njoj učestvovati svi članovi opštinskog Tima za upravljanje vanrednim situacijama.
Sastanku su prisustvovali predstavnici Opštine Herceg-Novi, Direktorata za vanredne situacije, Službe zaštite i spasavanja, Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora, Centra bezbjednosti Herceg-Novi, Crvenog krsta Herceg Novi, Doma zdravlja Herceg Novi i lokalnih komunalnih preduzeća.
„U proteklih skoro pet godina Opštu bolnicu Kotor je pomoglo šezdesetak donatora u ukupnoj vrijednosti od oko 300 hiljada eura. U isto vrijeme u bolnicu smo ukupno investirali oko milion i 930 hiljada eura, tako da na donacije otpada oko 16 posto vrijednosti investicija“ – kazao je primarijus doktor Ivan Ilić, direktor Opšte bolnice Kotor na svečanosti uručenja zahvalnica donatorima održanoj u PC „Vušić“.
On je istakao da su donacije poboljšale uslove lijčenja pacijenata kotorske bolnice.
“Glavni motiv našeg posla je stalno poboljšavanje kvaliteta liječenja i boravka oboljelih. Društvena odgovornost koju ste iskazali nesebičnim davanjima mnogo znači našim zaposlenima i pacijentima, kao i cijeloj našoj zajednici. Ulažući svoja sredstva u javnu zdravstvenu ustanovu, šaljete poruku da brinete o zajednici i stvarate uslove da se razvijamo, budemo inovativni i u svakom pogledu bolji“ – navodi doktor Ilić.
On ističe da se darovanje darodavcu uzvraća, s obzirom da je krajnji cilj stvaranje boljeg društvenog i poslovnog ambijenta. Darovanje se, navodi dr Ilić, vraća uvećanjem društvene vrijednosti.
„Bolji uslovi u bolnici u kojoj radimo i gdje borave naši pacijenti znači bolji ambijent, bolje okruženje za zaposlene i pacijente. Vaše nesebično davanje je značajno unaprijedilo kvalitet rada u našoj bolnici i poboljšalo uslove liječenja naših pacijenata. Gotovo smo svim djelatnostima u bolnici smjestili doniranu opremu. Vrata naše ustanove će i dalje biti otvorena svima vama. Nadamo se da ćemo naglašavanjem vašeg primjera aktivirati i neke nove, potencijalne donatore“ – kaže dr Ilić.
foto Radio Kotor
Prema njegovim riječima, istraživanja koja se bave donatorstvom u regiji pokazuju da ono nije popularna tema za medije.
„Mediji, najčešće, svako pojavljivanje fondacije ili kompanije posmatraju kao reklamu i zbog toga veoma nerado objavljuju pozitivne vijesti o akcijama i donacijama. Time direktno uskraćuju priliku da se društvu pokaže dobar primjer i da neki budući donatori vide kako će biti prihvaćena i tretirana njihova društvena odgovornost. Svrha našeg večerašnjeg okupljanja je upravo popularizacija donatorstva prema onima kojima je to potrebno, jer se na taj način značajno unaprijeđuje kvalitet rada bilo koje institucije, posebno one koja pruža zdravstvenu uslugu“ – zaključio je dr Ilić, zahvalivši se prisutnim prijateljima i donatorima Opšte bolnice Kotor, te uručivši im zahvalnice za, kako je istakao „poboljšanje uslova lijčenja pacijenata kotorske bolnice.
foto Radio Kotor
Među donatorima su, između ostalih: Vlada Crne Gore, Opština Kotor, Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, „Luka Kotor“ AD, DOO „Komunalno Kotor“ Kotor, „Vodovod i Kanalizacija Kotor“ doo, Turistička organizacija Kotor, Caritas Kotorske Biskupije, Opština Budva, Vodovod Budva, Opština Tivat, „Komunalno“ Tivat, TO Tivat, Opština Herceg Novi, JP Morsko dobro, „Marin Med Montenegro“, Rotary klub Budva, „Braća Magud“, „YU Briv“, „Carinvest“, EKO Jugopetrol AD, „CG Investments“, „Erlind“ doo, „Mondo verde“, NVO „Šjore od mota“, Zajednica Italijana Crne Gore i Pavo Peruđini, „Petrol“, „Visan“ Montenegro, „Navar“, „Regent“ hotel, „Tujko“, „Adriatic Marinas“, „Megapromet“, Crkva Isusa Hrista svetaca posljednjih dana, Hotelska grupa „Budvanska rivijera“ AD, Podgorička banka „OTP group“, PC „Vukšić“, Knjaz Miloš Montenegro, Luštica bay, „Voli“, DOO „Pomorski saobraćaj“, HTP „Mimoza“, „Autoboka“, „Tehnoput“, „All Ing“ doo Kotor, „Idea“, OŠ „Narodni heroj Savo Ilić“, Knightsbridge Schools International Montenegro, Mons. Srećko Majić u ime „Gospa od Škrpjela“, Dr Predrag Štilet, Katija i Nikola Nikolić, „Miro&sons”, Julka Drašković i Biljana Kaluđerović, Krsto Dončić i Jelena Ćorić.
Program je vodila Sonja Štilet, a u muzičkom dijelu programa nastupila je profesorica violine Mileva Krivokapić.
Štilet se prisjetila bogate tradicije medicine u Kotoru od 18. vjekova i bolničkog liječenja od sedam.
Lučka kapetnija u Baru proslavila je ovih dana 140.godišnjicu osnivanja i kontinuiranog rada. Iako je Lučka keptanija u Kotoru mnogo starija, ona u Baru koja je sa radom počela 22.novembra 1879. smatra se zametkom suverene crnogoprske pomorske vlasti jer je Crna Gora kao država tek 1878. godine, kada je njena vojska istjerala Turke iz Ulcinja i Bara, prvi put izašla na Jadransko more.
Odredbama Berlinskog kongresa Crnoj Gori je tada priznat ograničeni suverenitet nad Barom i Ulcinjem, ali joj je zabranjeno da ima ratne brodove i ratnu pomorsku zastavu, te određeno da “Luka Bar i sve vode Crne Gore ostati će zatvorene ratnim brodovima svih nacija”. Uz sve to, Berlinski ugov or je donosio i izričitu naredbu da će “pomorsko-zdravstvenu policiju, koliko u Baru, toliko duž obale Crne Gore, vršiti Austro-Ugarska posredstvom laganih brodova za čuvanje obale”.
Priema posanju barskog hroničara i publiciste Željka Milovića, pri Ministarstvu unutrašnjih djela Crne Gore na čijem je čelu bio vojvoda Mašo Vrbica, osnovana je 1879. godine Kneževska cmogorska Uprava pomorstva na Cetinju. Njena nadležnost bila je u akvatorijumu Bara i Ulcinja, kao i Skadarskog jezera. Budući da nije bilo spostvenog stručnog kadra, za prve upravitelje lučkih postaja na crnogorskom primorju morali su biti postavljeni austro-ugarski podanici iz Dalmacije, a njih je plaćala Vlada Knjaževine Crne Gore.
Tako je prema posebnom sporazumu Austro-Ugarske i Crne Gore, za prvog upravitelja – lučkog kapetana na Pristanu, imenovan kapetan Antun Zakarija iz Stona kod Dubrovnika. On je uz godišnju naknadu od 2.400 forinti u srebru, uspostavio je lučku i pomorsku službu na Crnogorskom primorju i na Skadarskom jezeru. Na čelu Kapetanstva luke, kapetan Zakarija je bio do sredine 1901. godine, Njegov prvi pomoćnik bio je Bokelj, kapetan duge plovidbe Vaso Paprenica iz Risna, a osoblje instutucije iz koje je kasnije proistekla današnja Lulčka kapetanija Bar, pored njih dvojice činila su i dva činovnika.
“Kneževsko crnogorsko kapetanstvo luke i pomorske zdravstvenosti u Baru” u početku je radilo u obnovljenoj porodičnoj kuči žitelja Pristana Nika Trcete, a nepohodne nautilke I administrativne potrepštine i urežaje dobilo je iz Trsta od austrougarske Pomorske Vlade. Nova institucija zvanično je sa radom počela 22.novembra 1879., a prvi brodovi koji su u Pristan stigli tog i narednog dana i bili administrativno prihvaćeni i obraađani od strane ovog organa, bili su austrijski parobrod “Augusta”, italijanski trabakul “Polifeno”, turski brod “Šoban” i škuna “Gloria di Cielo”.
Iako je, barska Lučka kapetanija ovih dana proslavila 140. godišnjicu kontinuiranog rada, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva Crne Gore u čijem je ona sastavu, nije našlo za shodno da na bilo koji način zvanilno obilježi ovaj jubilej.
