Morsko dobro je uz saglasnost zakupaca plaža od ove godine, kao ugovorenu odredbu, uvrstilo stavku da se plažni mobilijar ne naplaćuje poslije 17 sati.
Iz tog javnog preduzeća kazali su da je ta obaveza sastavni dio ugovora o zakupu morskog dobra koju su korisnici prihvatili pri njegovom potpisivanju.
“Uvažavajući određeni broj pritužbi kako mještana, tako i gostiju koji posjećuju crnogorsko primorje, Morsko dobro je uz saglasnost zakupaca od ove godine, kao ugovorenu odredbu, uvrstilo stavku da se plažni mobilijar ne naplaćuje poslije 17 sati”, naveli su iz kompanije.
Morsko dobro će u narednih nekoliko dana završiti izradu grafičkih folija koje će zakupci istaći na svojim informativnim tablama.
“Na njima će jasno biti naznačeno radno vrijeme kupališta, a posebno će biti istaknuta odredba da se mobilijar ne naplaćuje poslije 17 sati”, dodali su predstavnici Morskog dobra.
Iz Uprave za inspekcijske poslove ranije je saopšteno da Pravilnik o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupališta nije precizirao vrijeme naplate usluga plažnog mobilijara, već zakupac ima obavezu da sam odredi vrijeme i istakne ga na informativnoj tabli na kupalištu.
“Pravilnik propisuje obavezu zakupaca da istakne cjenovnik plažnog mobilijara, na informativnoj tabli, sa naznakom vremena do kada se plažni mobilijar naplaćuje”, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Uprave.
Preduzeće Čistoća u njihovom voznom parku ima 18 kamiona i automobila čija je starost 16 godina. Novi menadžment je za godinu dana nabavio devet novih vozila od kojih je šest kamiona, čime je znatno unaprijeđen rad tog preduzeća, kazao je direktor Vladimira Arsića na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Servisnoj zoni u Igalu.
Ako se uporedi period od 01. januara do 30. juna, ove godine ukupan priliv sredstava „Čistoće“ je 300.000 eura veći nego lani. Priliv sredstava iz sopstvenih prihoda, ne računajući kreditne obaveze, trsnsfere Opštine Herceg Novi i donacije, iznosi nešto više od 100.000 eura, što je dobar reper u poslovanju, istakao je direktor Vladimir Arsić.
Ovo je samo jedan od vidljivih razultata na poboljšanju rada preduzeća, tokom godinu dana od kada njime upravlja aktuelni menadžment. Tokom protekle godine nabavljeno je devet novih vozila, od čega šest kamiona, jedna čistilica i dva automobila, ukupne vrijednosti oko 300.000 eura. U voznom parku „Čistoće“ sada je 18 vozila, a prosječna starost vozila smanjena je sa 20 na 16 godina. Osim toga, isplaćene su velike kreditne obeveze iz prethodnog perioda, te napravljena određenja zaduženja po pitanju uplate doprinosa i povezivanja radnog staža zaključno sa martom ove godine, ističe Arsić.
Kako je poručio, neophodno je da “Čistoća“ nastavi da radi na daljem širenju i unapređenju voznog parka, posebno imajući u vidu zahtjeve turističke privrede i drugih investicija koje se razvijaju. Arsić dodaje da je jedna od najvažnijih tema koju sada treba riješiti pitanje deponije, jer bi, ukoliko ne stigne produženje za korišćenje postojeće ili dozvola za izgradnju nove deponije, grad mogao da dođe u situaciju da otpad mora da odvozi u Bar.
Novi abroll kamion
Abroll kamion_podizanje kontejnera
Hercegnovska „Čistoća“ od ove sezone u svom voznom parku ima kamion sa abroll kontejnerima, jedino vozilo ovog tipa u Crnoj Gori, zahvaljujući donaciji firme „No-Mi“. Kamion, uz koji je stiglo pet kontejnera kapaciteta po 15 tona, značajno olakšava odvoženje velikih količina otpada na deponiju i smanjuje troškove transporta.
Firma „No-Mi“ je prepoznala napore „Čistoće“ i potrebu za poboljšanjem uslova obavljanja ovih, za grad izuzetno važnih djelatnosti, što je bio motiv za donaciju, čulo se tokom današnjeg susreta sa novinarima u servisnoj stanici u Igalu.
„Izražavam zadovoljstvo što smo mi, kao firma koja je osnovana u Herceg Novom, u prilici da pomognemo našem gradu donacijom koja će olakšati život našim sugrađanima i turistima, a ovom preduzeću omogućiti da uspješnije posluje“, kazao je predstavnik firme „No-Mi“ Bojan Gušić.
Kako dodaje, ovo je druga godina zaredom da nastoje donacijama da pomognu funkcionisanje gradskih službi, nakon što su prošle godine donirali terensko vozilo Službi zaštite i spasavanja.
Firmi „No-Mi“ zahvalio se u ime Opštine potpredsjednik Miloš Konjević. On je istakao da ova donacija značajno pomaže napore menadžmenta i zaposlenih u „Čistoći“, koji su za godinu uspjeli da osposobe sva vozila, nabave nova, značajno unaprijede funkcionisanje preduzeća i potpuno spremni uđu u ljetnju sezonu.
Donacija je stigla u pravom momentu, jer je količina otpada koji se dnevno prikupi već juče bila na nivou kao lani u špicu sezone – 90 tona dnevno.
„Sa ovim kamionom i pet kontejnera uspjeli smo da regulišemo najbolniju tačku funkcionisanja preduzeća, pretovarnu stanicu u reciklažnom centru u Meljinama“, istakao je direktor „Čistoće“ Vladimir Arsić, zahvaljujući se donatoru.
On objašnjava da su abroll kontejneri kontejneri sa rolerima i posebnom kukom za prihvat i navlačenje na specijalni kamion. Ovakvim sistemom jedan abroll kamion može da opslužuje više abroll kontejnera, u ovom slučaju ih ima pet, što je praktično i ekonomično rješenje za odvoženje velikih količina otpada.
Arsić: Priliv sredstava 300.000 eura veći nego lani
Tradicionalno gađanje kokota u Perastu moglo bi ubuduće biti zabranjeno, ukoliko organizatori ne prestanu da koriste vatreno oružje i ne uvaže da umjesto žive životinje gađaju drugu, neživu metu. To je sada i zvaničan zahtjev nadležnima.
Preporuka da razmisle i revidiraju sadržaj manifestacije, organizatorima – Mjesnoj zajednic i Perast, Društvu prijatelja grada Perasta i Opštini Kotor, uputili su juče iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije, nakon što su zbog ubijanja kokota lani, pa ponovo ove godine, reagovali iz Udruženja za zaštitu životinja Korina.
Pucanj u živog kokota (pijetla) dio je viševjekovne tradicije u Perastu. Manifestacija “Gađanje kokota”, kojom se obilježava velika pobjeda nad Turcima u 17. vijeku, organizuje se svakog 15. maja.
Iz Veterinarske inspekcije, prema tvrdnjama iz NVO Korina, još prošle godine su ih uvjerili da će tradicija biti prekinuta.
“Organizatorima je i lani izdato rješenje da tokom događaja ne smiju da koriste živu životinju, ali su već ove godine u najavi medijima saopštili da će tradicija ostati ista i da će meta biti živi kokot”, kazala je Tijana Kovačević iz te NVO.
Ona je ove godine kontaktirala i Upravu za veterinu.
“Bili su veoma neodlučni, ali sam insistirala da 15. maja, kada se održava manifestacija, izvrše nadzor događaja. Veterinarski inspektor mi se nakon toga više nije javljao na telefon i jedan od njih nije želio ni da izađe na teren. O svemu smo prethodno obavijestili i policiju”, tvrdi ona, te dodaje da je na kraju tokom događaja ipak korišćena živa životinja.
Gađanje Kokota – Boka News
Iz Korine su o svemu informisali i Savjet za građansku kontrolu rada policije, kojem je iz Uprave policije, na čijem je čelu Veselin Veljović, 2. jula stigao odgovor na upit.
Savjet je, nakon toga, uputio i svoje mišljenje o svemu. U tom dopisu, podsjećaju da su službenici kotorske policije u konkretnom slučaju, preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Dodaju i da u sprovođenju tih radnji nije bilo propusta policije.
“UP je blagovremeno prema osnovnom državnom tužiocu u Kotoru dostavila sva prikupljena obavještenja”, navodi se u dopisu Savjeta, čiji su članovi uvjereni da će ishod aktivnosti tužilaca “biti profesionalan”.
“Nakon konačne ocjene ODT u Kotoru Savjet očekuje da se policija odgovorajuće postavi u domenu njene nadležnosti imajući u vidu činjenicu da je upotreba oružja zabranjena na javnom mjestu i da je moglo doći do ugrožavanja bezbjednosti građana”, dodaju iz Savjeta. U preporukama navode da je “vrijeme da se preispita karakter i sadržaj konkretne tradicionalne manifestacije čije sve aktivnosti i sadržaji moraju biti u skladu sa pozitivnim propisima Crne Gore”.
“Savjet poziva MZ Perast, Društvo prijatelja grada Perasta i Opštinu Kotor da pažljivo razmisle i revidiraju sadržaj ove manifestacije, koja bez obzira što je tradicionalna, mora da prepozna neupitno poštovanje zakona u vezi sa upotrebom oružja i moralni napredak u vezi sa preispitivanjem i odbacivanjem tradicionalizma kada je riječ o tretmanu životinja”, navodi se, pored ostalog, u preporukama.
Iz Savjeta, u čijem su sastavu Aleksandar Saša Zeković, Dražen Cerović, Branislav Radulović, Vladimir Dobričanin i advokat Zoran Čelebić, pozivaju i Vladu i “naročito njeno savjetodavno tijelo za brigu o životinjama da podstaknu aktivnosti i napore u pravcu zaštite dobrobiti životinja”.
Upravi policije preporučeno je da ubuduće privremeno ograniči javno okupljanje ove vrste ili ga čak i prekine, ako bude realizovano na isti način kao do sada.
Glasovima 17 odbornika DPS, SD, HGI, LP i odbornice SDP Brune Lončarević, za predsjednika Skupštine Opštine Kotor juče je izabran dugogodišnji funkcioner kotorskog DPS-a i najstariji odbornik u SO Jovo Suđić (72).
Sjednici koju je sazvao “v.d. predsjednika SO Kotor” Željko Avramović (DPS), prisustvovalo je samo 17 odbornika novoformirane skupštinske većine. Oni su svi, glasajuci prozivkom, podržali izbor Suđića.
Ova skupštinska većina smijenila je, na sjednici održanoj 26.juna u sali hotela “Vardar” je im skupštinska sala u palate Bizanti tada nije bila dostupna, sa funkcije predsjednice SO Kotor Dragicu Perović (DSS). Prethodno su oni 24.aprila smijenili i gradonačelnika Kotora Vladimira Jokića (Demokrate), ali je takvu njihovu odluku zbog nezakonitosti poništio Upravni sud pa se Jokić u punom kapacitetu vratio u fotelju predsjednika Opštine. U međuvremenu, 28.juna su predstavnici nove većine provalili u skupštinsku salu koju su prethodno Perovićka i Jokić bili zapečatili, a prije dva dana domogli su se ui službenog pečata SO Kotor koji je bio zaključan u Perovićkinom radnom stolu.
Na dašnjem zasijedanju u sali SO Kotor nije bilo nikoga od zaposlenih u skupštinskoj službi da Avramoviću i ostalim odbornicima nove većine tehnički asistira u vođenju sjednice, zbog čega ona nije ni prenošena preko Radio Kotora kako je to uobičajeno.
Avramović je kazao da je zbog toga što to nije mogao uraditi preko Građanskog biroa i opštinske kurirske službe, saziv za sjednicu prethodnog dana uputio brzom poštom na adrese sva 33 odbornika, ali da su mu se koverte namijenjene odbornicima dosadašnje lokalne vlasti predvođene Demokratama, vratile neotvorene sa napomnom da oni navodno, nisu željeli da prime pošiljku.
Nova skupštinska većina je osim novog predsjednika parlamenta iz redova DPS, izglasala i promjenu u sastavu Odbora za izbor i imenovanja u kojoj je umjesto Suđića imenovana Bruna Lončarević, a umjesto dosadašnjeg predsjednika tog tijela Milorada Vukšića (SNP), imenovan je Željko Avramović (DPS). Na taj način izmijenjen je i odnos snaga u tom tijelu u korist nove skupštinske većine predvođene DPS-om. To je, kako se čulo, uvod u skoru smjenu ostalih funkcionera dosadašnje kotorske lokalne vlasti predvođene Demokratama, te formiranje nove izvršne vlasti koju će činiti DPS i partneri.
“Danas je pobijedila demokratija – danas smo napravili prohodnost u do sada blokiranom radu parlamenta i izabrali novog predsjednika SO, i sada ćemo imati gotovo svakodnevne sjednice Skupštine kako bi nadoknadili ono što je dosadašnja vlast u Kotoru propustila u posljednjih godinu ipo dana koliko je grad bioi blokiran.”- kazao je odbornik i predsjednik OO DPS Kotor Željko Aprcović.
Odbornica SDP Bruna Lončarević kazala je da je spremna da i dalje podržava i daje skupštinsku većinu svojim novim političkim partnerima iz DPS, SD, HGI i LP.
Jovo Suđić
“Ova vlast će napokon da zaživi. Ova većina danas presijeca vremensku osu i kaže hajde iz počertka.Uložiću i dalje svu svoju snagu i mogućnosti da pomognem da ovaj grad se uzdigne iz problema koje je imao i zaživi punim, kotorskim životom. Ja sam tu i zovite me kad god treba.”- kazala je Lončarević kolegama iz DPS i njegovih partnera. Ona je istakla da Suđić ima njenu punu podršku i da je “presrećna da sam danas u ovom skupu koji misli isto i gradu želi dobro, a ne u onom raznobojnom skupu gdje sam do nedavno bila.”
“Krajnje je vrijeme da Jokić i Perovičeva napuste mjesta gradonačelčnika i predsjednice SO koje su svojim djelovanjem unizili i osramotili su ovaj grad. Pred nama je zadatak da vratimo ugled Kotoru i da on opet iskorači u demokratskom i kulturnom pogledu u odnosu na okruženje i region.”- poručio je Vido Drašković (LP) dok je Božidar Zvicer (SD) izrazio posebno zadovoljstvo “što su danas odbornici tamo gdje im je mjesto, u svom domu”. On je apelovao da nova vlast kojun će činiti DPS i partneri “prespita svako novo radno mjesto koje otvoreno od sada već bivše vlasti, a posebno da se obrati pažnja na ljude koji su morali zbog pritisaka da napuste svoj posao.”
Suđić i Avramović
SKUPŠTINA KASNILA, DPS U ZADNJI MOMENAT PROMIJENIO KANDIDATA ZA PREDSJEDNIKA
Iako zakazana za podne, sjednica je kasnila oko pola sata, a uzrok tome, kako nezvanično saznajemo , su razmimoilaženja u kotorskom DPS-u oko toga koga će ta partija postaviti za predsjednika Skupštine.
Sve do jutros kao glavni favorit figurirao je sekretar OO DPS Željko Avramović koji je kao “vršilac dužnosti predsjednika SO” proteklih dana od sazivanja sjednice u hotelu na kojoj je smijenjena Perović, preko obijanja zapečaćene skupštinske sale do uzimanja pečata iz zaključanog radnog stola predsjednice Perović, preruzeo najveći dio odgovornosti i tereta za takva činjenja, a što je rezultrairalo i podnošenjem krivične prijave Jokića i Perovićeve protiv njega. I sam Avramović je do jutros bio siguran da će upravo on biti novi predsjednik SO, ali je kako saznajemo, ipak presudio veliki uticaj “sive eminencije” kotorskog DPS-a, Jova Suđića koji ni po koju cijenu nije želio da pristane da glasa za Avramovićev izbor za čelnika lokalnog parlamenta već je smatrao da ta funkcija treba da priopadne njemu. Budući da bez njegovog 17. odborničkog glasa, DPS i partneri ne bi mogli izabrati svog predsjednika SO, na kraju je ipak pobijedio Suđić koga je u latentnom sukobu sa ostatkom čelnika kotorskog DPS-a, podržao politički direktor te partije Tarzan Milošević koji je danas bio u Kotoru i riješavao razmirice u lokalnom stranačkom rukovodstvu.
Vaterpolo klub Primorac iz Kotora zbog neizmirenih obaveza napustilo je osam trenera mlađih kategorija.
Klub su, kako su obavijestili javnost, napustili Mlađan Tujković, Blaženko Radnjić, Dijana Saveljić, Slađana Vučetić, Emanuela Borić, Đorđe Radošević, Marko Gopčević i Vojislav Peković.
Oni su u saopštenju naveli da im se duguje 35 plata.
“Kako smo obaviješteni, žiro račun kluba je u sudskoj blokadi, po ko zna koji put, zbog neizmerenih dugova prema igračima Primorca, koji su 2009. godine osvojili titulu prvaka Evrope. Već deset godina apelujemo i pokušavamo da izbjegnemo ovu situaciju, uz našu maksimalnu toleranciju, koja se prije svega odnosi na djecu iz kluba, čiji razvoj nismo htjeli da ugrožavamo”, piše u saopštenju dostavljenom agenciji MINA.
Navodi se da su prinuđeni smo na taj korak nakon što se predsjednik kluba Denis Mandić nije našao za shodno da im se obrati u posljednjih deset godina.
“Iskreno nam je žao što će preko 200 djece ostati bez treninga, kao i državnih takmičenja i brojnih trening utakmicama na bazenu u Kotoru sa ekipama iz inostranstva”, piše u saopštenju.
Koordinacija ugostitelja Hrvatske pozdravlja strogo kažnjavanje pripreme, posluživanja i konzumacije prstaca. Izlov prstaca u Hrvatskoj je zakonski zabranjen još 1995. godine. Lom obale, a koji nastaje njihovim izlovom, uzrokuje razaranje čitavog staništa životnih zajednica i nestanak autohtonih vrsta. Za obnovu biljnih i životinjskih vrsta potrebna su desetljeća, tako da svatko tko sudjeluje u ovoj djelatnosti direktno nanosi štetu hrvatskoj obali i prirodnim ljepotama.
„Kao struka koja živi od onoga što nam pruža naša predivna obala i zemlja, smatramo da svaki ugostitelj mora biti primjer brige o prirodnim blagodatima. Upravo zbog toga smatramo kako se mora stati na kraj nezakonitom izlovu prstaca, prije svega kroz strogo i dosljedno kažnjavanje svih onih koji čine nezamislivu štetu hrvatskom podmorju. Također, neprihvatljivo je da se na taj način baca ljagu na cijelu struku koja se od fiskalizacije nadalje, izuzetno trudi da poštuje sve zakone i propise i stalno je pod strogim nadzorom“, izjavio je Marin Medak, predsjednik Nezavisne udruge ugostitelja.
Prstaci se smatraju izuzetnom delikatesom, ali je njihov izlov od 1995. godine najstrože zabranjen u cijelom priobalnom području Hrvatske. Izlov prstaca, uz neophodno razbijanje samostalnih stijena i čitavih litica, dovodi do potpunog uništenja cijelih podmorskih staništa za čiju su obnovu ponekad potrebna i desetljeća. Zbog toga su prema Zakonu o morskom ribarstvu u Hrvatskoj predviđene visoke novčane kazne koje se kreću od 5.000 do 15.000 kuna za fizičku osobu, za obrtnike od 10.000 do 150.000 kuna, za odgovornu osobu u poduzeću i u gospodarskom ribolovu od 10.000 do 30.000 kuna te za tvrtke od 20.000 do 300.000 kuna. Za međudržavni šverc prstaca, kojim se izbjegavanjem carinskog nadzora krši kazneni zakon, predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a ako je riječ o organiziranoj grupi kazne mogu biti od jedne do osam godina zatvora.
Osim Hrvatske izlov prstaca je zabranjen i u nekim drugim zemljama poput Italije, Slovenije, Francuske, Grčke, Crne Gore, a odnedavno i Albanije.
Glasovima 17 odbornika DPS, SD, HGI, LP i odbornice Brune Lončarević, za predsjednika Skupštine Opštine Kotor danas je izabran dugogodišnji funkcioner kotorskog DPS-a Jovo Suđić.
Sjednici koju je sazvao “v.d. predsjednika SO Kotor” Željko Avramović (DPS), prisustvovalo je samo 17 odbornika novoformirane skupštinske većine.
Oni su svi, glasajuci prozivkom, podržali izbor Suđića.
Izglasana je i promjena u sastavu Odbora za izbor i imenovaja u kojoj je umjesto Suđića imenovana Bruna Lončarević a umjesto dosadašnjeg predsjednika tog tijela Miolorad Vukšića (SNP), imenovan je Željko Avramović (DPS).
Na taj način izmijenjen je i odnos snaga u tom tijelu u korist nove skupštinske većine predvođene DPS-om.
To je, kako se čulo, uvod u skoru smjenu ostalih funkcionera dosadašnje kotorske lokalne vlasti predvođene Demokratama, te formiranje nove izvršne vlasti koju će činiti DPS i partneri.
Odbornica Bruna Lončarević kazala je da je spremna da i dalje podržava i daje skupštinsku većinu svojim novim političkim partnerima iz DPS,SD,HGI i LP.
Hotel Regent je od sredine juna plastične slamke zamijenio slamkama od celuloze i time nastavio još jednu u nizu ekoloških inicijativa.
“Zamjena plastičnih slamki je drugi korak u procesu eliminacije plastike u hotelu Regent. Korištenje slamki od celuloze primjetili su gosti hotela i inicijativu pohvalili. Navedeni korak je u skladu sa odlukom IHG grupacije kojoj pripadamo koja je u oktobru 2018. godine najavila eliminaciju plastike iz svih 5,400 hotela kojima upravlja. Takođe, planiramo cijeli niz mjera koje će biti implementirane postepeno a koje imaju za cilj unapređenje zaštite životne sredine; podsjećamo, jedan od prvih koraka je bio “eko kafa” koju smo realizovali u aprilu mjesecu ove godine.” izjavio je Kai Dieckmann, Generalni menadžer hotela Regent.
Plastične slamke kao jedan od vidova jednokratno korištene plastike tj plastičnog otpada po svim mogućim mjerilima označene su kao izuzetno opasne po biljni i životinjski svijet.
Prema podacima Evropske komisije, više od 80 odsto morskog otpada je plastika. Zabrana korištenja jednokratne plastike u EU zemljama stupa na snagu 2021. i to pribor za jelo za jednokratnu upotrebu, plastični tanjiri za jednokratnu upotrebu, plastične slamke, štapići za uši izrađeni od plastike, plastični štapići za pridržavanje balona, oksorazgradiva plastika i kutije za hranu i čaše od ekspandiranog polistirena. Proizvodi obuhvaćeni ovim novim zakonom čine 70 odsto svih predmeta u morskom otpadu.
Zbog svoje spore razgradnje plastika se nakuplja u morima, okeanima i kopnu sirom svijeta. Plastični ostaci u sve više slučajeva nađeni su u morskim životinjskim vrstama – poput morskih kornjača, foka, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama, a time i u prehrambenom lancu ljudi.
Dan borca obilježen je danas u Herceg Novom centralnom proslavom u Sutorini, gdje su vijence palim borcima za slobodu položili predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i predsjednik SUBNOR Herceg Novog 1941-1945, Mihailo Kilibarda. Obilježavanju Dana borca prisustvovali su i potpredsjednici Opštine Danijela Đurović i Miloš Konjević, konzul Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović, kao i predstavnici boračkih organizacija i građani.
Obilježavanjem Dana borca u spomen parku u Sutorini, sjećamo se i slavimo sve pretke koji su tokom burne istorije branili svoje porodice, domove, običaje, jezik, slobodu i otadžbinu, kazao je predsjednik Katić, nakon čega je naglasio da Dan borca ne smije biti samo brojka u istorijskoj čitanci, jer danas, mnogo godina kasnije, fašizam kao državno uređenje radikalnog autoritativnog nacionalizma i dalje postoji.
-Veliki broj ljudi i dalje se bori za osnovna prava i slobode, koja se teškom mukom osvajaju, a lako gube. Zato mi ne smijemo zaboraviti i obezvrijediti datume koji predstavljaju početak antifašističke borbe, moramo čuvati i na mlađe naraštaje prenositi sjećanje na brojna imena i datume koji su odredili tok istorije i budućnost našeg naroda, naglasio je Katić.
Dan borca HN
Dan borca obilježen je danas i u Bijeloj, gdje su članovi te Mjesne organizacije boraca položili vijenac i cvijeće na grob Mila Savovog Šerovića, kod crkve Polaganja rize presvete Bogorodice. Šerović je bio borac Bokeljske Narodnooslobodilačke brigade, poginuo u borbi protiv balista u Drenici na Kosovu, u oktobru 1945. godine. Porodica Šerović je dala još jednog hrabrog sina revolucije – Petra, koji je dao puni doprinos oslobodilačkoj borbi Bijele i Herceg Novog.
-Ne smijemo zaboraviti imena poginulih u ratu i žrtava fašističkog terora: Vuković Jovo, prvi poginuli borac Orjenskog bataljona iz Bijele, Ilić Ratko, Popivoda Danica i Savo, Popivoda Marko, Sijerković Maksim i Stevo, Seferović Nikola i Radoslav, Šerović Branko i Neđeljko, Malović Ratko, Uzelac Janko, Knežević Gligo, Šerović Milo, Šabanović Nikola, Fanfani Branko i Želalić Nenad, naglasio je predsjednik mjesne boračke organizacije, Božo Šerović.
U sklopu kampanje protiv plastike za jednokratnu upotrebu, Greenpeace je jučer u Umagu izložio šest metara visoku skulpturu kitova koji izranjaju iz mora plastičnog otpada. Srpanj je proglašen mjesecom borbe protiv plastike, javlja HRT Radio Rijeka.
Povodom stupanja na snagu Direktive o jednokratnoj plastici, osvrnuli su se na hitnost usvajanja ambicioznih mjera, a povodom Međunarodnog dana bez plastičnih vrećica, na peticiju za njihovu zabranu koju je u samo nekoliko mjeseci potpisalo više od 50 tisuća građana.
“Srpanj je proglašen mjesecom borbe protiv plastike pa smo stoga i mi htjeli na slikovit način pokazati njen štetan utjecaj na morski svijet. Ružni prizori na plažama samo su mali dio onečišćenja. Treba znati da većina plastike koja dospije u mora potone na dno i ostavlja dramatične posljedice na život u moru. Životinje se mogu zaplesti u nju, ugušiti ili zamijeniti plastiku za hranu, što može rezultirati smrću odraslih jedinki i mladunčadi. Na to nas upozorava i ova skulptura”, izjavila je Petra Andrić, voditeljica Greenpeaceove kampanje protiv plastike.
Vijesti o morskim životinjama pogođenih najezdom plastike sve su češće, a zabrinjavaju i rezultati nedavnih istraživanja. Primjerice, ono provedeno na 102 kornjače u Mediteranu, Pacifiku i Atlantiku, pronašlo je mikroplastiku u svim primjercima. Mikroplastika je pronađena i u probavnom sustavu svih 50 istraženih jedinki kitova, dupina i tuljana nasukanih na britanskim obalama.
“Danas stupa na snagu Direktiva o jednokratnoj plastici, a zemlje Europske unije imaju dvije godine da je prenesu u nacionalne zakone. No nema razloga da čekamo službene zabrane, odreknimo se jednokratnih plastičnih proizvoda već danas. Kao stanovnici primorskog i turističkog grada moramo aktivno sudjelovati u očuvaju našeg podneblja. Odgovornim ponašanjem i promjenom navika zalažemo se za dobrobit naše djece te stvaramo bolji svijet za nadolazeće generacije”, poručio je gradonačelnik Umaga Vili Bassanese.
Jučerašnji dan, 3. srpnja, proglašen je Međunarodnim danom bez plastičnih vrećica. U nedavno provedenom istraživanju plastike na Jadranu, od 658 identificiranih plutajućih plastičnih predmeta oko velikih gradova i slivova rijeka, najveći udio (29 posto) činile su plastične vrećice. U ovom razdoblju Greenpeaceova kampanja je usmjerena na peticiju za njihovu zabranu koju je u nekoliko mjeseci potpisalo više od 50 tisuća ljudi.
Skulptura kitova bit će izložena i u Poreču (u srijedu, 3. srpnja, od 18 do 22 sata na gradskoj šetnici) i Puli (četvrtak, 4. srpnja, od 18 do 22 sata na Trgu Portarata). Na Greenpeaceovom informativnom štandu građani će moći potpisati peticiju, izračunati svoj plastični otisak te saznati kako jednostavnom promjenom navika mogu spriječiti dotok velikih količina plastike u more.
