Premijer Andrej Plenković iz Rijeke je poručio da će istu logiku koju su primijenili na 3. maj u sljedećim mjesecima pokušati primijeniti i na pulski Uljanik.
“Vlada je nastavila donositi i odluke koje znače srednjoročni stabilizacijski proces za 3. maj, dali smo jamstvo za izgradnju broda kanadskog naručitelja, rok je kraj kolovoza 2020., jamstvo je 26 milijuna eura, dok je cijena broda 36,5 milijuna eura.
To govorim stoga što je smisao cijele naše aktivnosti na temelju razgovora i povjerenja između Vlade i ljudi koji vode 3. maj da država nema gubitaka, a da omogućimo održivost brodogradilišta. Istu logiku nastojat ćemo u sljedećim mjesecima primijeniti i na Pulu i Uljanik, i ovdje postoji dobra volja da pronađemo rješenja koja su održiva”, rekao je premijer Andrej Plenković nakon posjete brodogradilištu 3. maj.
Direktor 3. maja Edi Kučan rekao je da se mora izrazito zahvaliti gospodinu Plenkoviću i Vladi koja je po podacima koje su im prezentirali uočili da brodogradilište može izgraditi brodove koje su nažalost ostali u bordogradilištu. “Nakon toga ćemo sa strateškim partnerom otvoriti novu povijest u 3. maju koja bi skoro nestala da nije bilo gospodina Plenkovića.”
Ministar Darko Horvat rekao je da im ostaje vjerovati u vjerodostojnost podataka koji su na stolu. “Hrvatska brodogradnja Jadranbrod kroz strogi monitoring na dnevnoj bazi imat će uvid u poslovanje ne samo 3. maja, Uljanika već i Brodosplita. U ovom trenutku nema uvid u stanje u Brodosplitu ali ćemo ustrojiti u nekoliko sljedećih dana i sličan ugovor kao s 3. majem će biti potpisan između Brodosplita i Hrvtaske brodogradnje Jadranbrod.”
Na pitanje hoće li država uspijeti povratiti dio jamstava zbog nastavka izgradnje brodova u 3. maju rekao je kako ocjenjuju da će kroz tri broda biti višak od 40 milijuna kuna.
Odvoženje građevinskog otpada sa lokacije nekadašnjeg hotela Fjord počelo je nakon godinu i po.
Jedan od osnivača kompanije Boka Bay Investment LLC, Orhan Pelinković, koja namjerava da investira u gradnju hotela sa pet zvjezdica na prostoru nekadašnjeg Fjorda, kazao je da će taj posao biti završen za 30 dana.
“Početkom ove sedmice izvođač kome je povjeren posao je nastavio sa započetim poslovima na rušenju preostalih etaža bivšeg hotela Fjord, kao i odvozom građevinskog otpada na za to predviđenu lokaciju. Naša procjena je da je ukupna količina tog materijala od sedam do osam hiljada kubika građevinskog otpada i da je za kompletiranje tog posla potrebno još 30 radnih dana”, rekao je Pelinković.
Nakon završetka tog posla, kako je objasnio Pelinković, slijedi priprema neophodnih preduslova za najavljenu izgradnju hotela.
“To će biti hotel najviše kategorije, sa pet zvjezdica, brendiran sa jednim od najzvučnijih imena u današnjem hotelskom biznisu, što ova lokacija i grad zaslužuju”, tvrdi je Pelinković.
Rušenje nekadašnjeg hotela Fjord počelo je 26. aprila prošle godine, a završeno nakon nekoliko mjeseci, odnosno 15. juna.
Fjord – foto Opština Kotor
Od tada na toj atraktivnoj lokaciji na samo 300 metara od starog urbanog jezgra Kotora stoji gomila građevinskog šuta, što je bila jako ružna slika, posebno u jeku turističke sezone.
Bivša vlast u Kotoru nije uspjela riješiti taj problem, odnosno za svog mandata nijesu uspjeli obezbijediti adekvatnu lokaciju za odlaganje te vrste otpada.
Stupanjem na funkciju novi gradonačelnik Kotora Željko Aprcović najavio je kao prioritetan zadatak obezbjeđivanje lokacije za odlaganje građevinskog otpada sa lokacije bivšeg hotela Fjord, što je ubrzo i realizovano.
Kotor foto Boka News
Opština je obezbijedila lokaciju u selu Nalježići u Gornjem Grblju na kojoj će se odvoziti taj otpad.
Ovim su se ujedno stekli uslovi da investitor nastavi realizaciju započetog posla, odnosno gradnju novog ekskluzivnog hotela na toj lokaciji.
Poznati srpski etnolog, antropolog, pisac i publicista dr Ivan Čolović, iz protesta što su opštinske vlasti Kotora zabranile dr Goranu Jovanoviću da govori na festivalu „Kotorski krug“, nije sinoć u kotorskom Kulturnom centru izlagao na njegovu najavljenu temu „Opasnost mita“ .
Umjesto toga, ovaj ugledni naučnik, jedna od osnivača udruženja nezavisnih intelektulaca Beogradski krug i nosilac francuskog ordena viteza Legije časti, odlučio je da se prisutnoj publici obrati otvorenim pismom koje je uputio organizatorima i cenzorima manifestacije „Kotorki krug“.
Dr Goran Jovanović, inače odbornik Demokrata u SO Kotor, poznat pod umjetničkim peseudonimom Timur Tmurni, proglašen je nepoželjnim kao učenik mnaifestacije “Kotorski krug” koja je u srijedu počela u tom gradu. Drugi po redu festival “Kotorski krug” pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, trajaće do subote, 21. septembra. Jovanović je druge večeri festivala trebalo da na temu „Kultura dijaloga“ govori zajedno sa poznatim srpskim novinarom i publicistom Teofilom Pančićem, ali je to osujetila aktuelna kotorska DPS-SD-HGI-LP opštinska vlast, koja je od organizatora pod prijetnjom da će im ukinuti finansijsku i logističku podršku festivalu, ultimativno tražila da se Timur Tmurni ne pojavi na festivalu.
Čolović koji se sinoć u Kotoru pojavio u majci sa natpisom „Je suis Timur Tmurni“ (Ja sam Timut Tmurni) kazao je da, čuvši za zabranu drugom učesniku, i sam poželio otkazati nastup na festivalu, „ali sam ipak došao da se solidarešem sa Timurom i sa svima vama koji protestujete, koji ste nezadovoljni, ljuti i kivni što je on na ovaj nasilni način, bez ikakvog objašnjenja, grubo eliminisan iz programa Kotorskog kruga“.
Ivan Čolovic sinoc u Kotoru
„Ne poznajem čovjeka- maločas smo se upoznali. Skoro ništa ne znam o vlastima u Kotopru, ali evo sada ponešto znam. Ali ako je on za kotorske vlasti nepodoban da učestvuje u ovom programu, nepodoban sam i ja. Jer, za ljude koji se nasilnički odnose prema javnoj riječi kao u ovom slučaju, nepodoban je svako ko slobodno ili ako hoćete, bezobrazno slobodno govori. Stoga sam tako nepodoban i ja koji sam navikao da tako govorim. To što ja na taj način -bezobrazno i slobodno-govorim, prije svega o vlastima u Srbiji, ne treba da zavara kotorsku ili bilo koju drugu vlast da se to na njih ne odnosi. To što Timur Tmurni priča i pjeva o vlastima u Kotoru i Crnoj Gori u principu, a često i u temi, važi i za vlasti u Srbiji i za vlasti na mnogim drugim mjestima.“- naveo je Čolović u pismu. Istakao je da mu je drago što „Kotorski krug“ „nastavlja tradiciju borbe za nezavisnost i slobodu i što ne može da sluša vlast koja putem cenzorskih prepada, koriguje njegove programe, a prije svega spiskove učesnika“.
Čolović je naglasio da po njemu, glavnu opasnost i štetu koju predstavljaju politički mitovi, je upravo to što oni „traže poslušnost i podaništvo, slijepo vjerovanje, povlađivanje i podobnost“.
„Od toga politički mitovi i sa njima nedemokratska vlast, žive, a umiru u slobodi i od slobode. Ja u uslovima isključivanja Gorana Jovanovića iz programa „Kotorskog kruiga“, za stvar slobode mogu da se založim samo tako što u tom propgramu neću učestvovati.“- zaključio je Čolović. On je ipak u neposrednom dijalogu sa publikom razgovarao na temu društvenog angažmana i uloge slobodnih intelektualaca i konformizma kojem se predaje najveći dio ljudi, iako se intimno se slaže sa preovlađujućim društveno-političkim diskursom.
„Ima nas raznih – neko voli da popije, a neko voli da se pobuni! Ja lično sam se uvijek bunio i nikad nisam ćutao i zadovoljan sam zbog toga, ali i oni koji su ćutali su zadovoljni.“- istakao je Čolović dodajući da je u evropskim društvima danas prisutan problem socijalizacije mladih ljudi kroz naglašenu nacionalizaciju, kao i postfašizam u kome se neke od temeljnih karakterstika klasičnog fašizma, pokušavaju „upodobiti“ sa demokratskim, liberalnim i kapitalističkim sistemom.
„Ako ste vi nacionalno okej, onda možete biti posjednja baraba, ratni zločinac, nema to veze… Fašizam je grozan termin ali je po meni pojam identitet je danas opasniji termin i opasniji koncept danas od fašizma. On je danas na djelu a iza identiteta nacionalnog, etnonacionalnog itd, stoji stari koncept rase, duha naroda, karaktera naroda. Stoji ideja da svaki narod postoji na jedan autonoman način, da je on samodovoljan da mu drugi nisu poterebni i da on samo negdje prosto „trpi“ te druge jer su oni tu oko njega, i iz diplomatsjkih i razloga očuvanja mira, pomalo sa njima sarađuje.“- istakao je Čolović, govoreći o pojavi koja posljednjih godina sve više zahvata i crnogorsko društvo.
Ante Tomić
Poznati hrvatski književnik i publicista Ante Tomić kojin je sinoć u Kotru izlagao na temu položaja i uloge intelektualaca, istakao je da je zabrana Timuru Tmurnom da učestvuje na festiovalu „izuzetno glupi postupak vlasti“.
„Što uopšte znači zabraniti nekoga, ako vas ne uhapse i ne tuku, što će mu oni uopšte napraviti ? Goran nije zvanični sudionik festivala ali je on ovdje rekao sve što je trebao kazati. Vi zapravo danas ne možete zaustaviti čovjeka, ako baš ne hapsite, ako baš ne tučete, ako baš ne postavljate auto-bombe i takve stvari. Kad se ovako nešto dogodi mene to na određeni način, samo ispuni veseljem i ponosom.“- kazao je Tomić koji je zbog svojih oštrih i britkih kolumni, često meta raznih napada u Hrvatskoj od dijeal tamošnje ultrakonzervativne i „domoljubne“ javnosti. Istakao je da kao svoj uspjeh, doživljava kantu fekalija kojom su ga svojevremeno, zasuli u Splitu oni koji su nezadovoljni njegovim javnim stavovima, kao i grafite koje su po gradu pisali protiv njega i kolege mu i priojatelja Borisa Dežulovića.
„Naučiš se živjeti sa tim. Neka me mrze i drago mi je da me mrze jer ne volim ni ja njih. Ja ću nastaviti i dalje da radim to što radim. Ne smijete dopustiti da se doživite kao žrtva. Ja nikad nisam bio i neću biti žrtva tih šupaka, ne dam da oni mene zaustave.“- kazao je Tomić koji je Timurru Tmurnom preporučio da zabranu da učestvuje na „Kototrskom krugu“ zapravo doživi kao „svoje veliko postignuće, kao jednu svojevrsnu književnu nagradu“.
Pisac i knjićevni krtičar Marinko Vorgić kazao je da cenzurisanje Timura sa festivala u Kotoru ima poseban značaj imajući u vidu književnu formu kojom se on bavi – satiru, i mjesto gdje se ta zabrana događa.
„To se dešava u gradu gdje imate višestoljetnu karnevalsku tradiciju koju karakteriše prije svega forma satire, persiflaže, foklora i komike, a u sebi sadrži i jednu crtru svojevrsnog emancipatorksog pokreta. Zabraniti danas satiričara na ovom mjestu je nešto što pokazuje da vi zapravo radite protiv samog duha ovog grada. Ako negdje ne možete zabranjivati ovako nešto, onda je to svakako ne možete zabranjivati u Kotoru!“- podvukao je Vorgić.
Zaposleni u Sektoru za održavanje zelenila preduzeća “Komunalno stambeno” Herceg Novi juče su zasadili pet cikas palmi na Šetalištu Pet Danica, od „Galeba“ do restorana „Mimoza“.
Sadnja cikas palmi je obavljena u sklopu akcije „Nek gora zazeleni“ koju su povodom obelježavanja 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori pokrenuli Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore i Zajednica opština Crne Gore.
Sadnja cikas palmi
Jedan dio sredstva za sadnice obezbijedile su lokalne samouprave, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Uprava za šume, a drugi je opredijeljen iz projekta EU4ME koji finansira Delegacija EU u Crnoj Gori, a sprovodi UNDP.
U Spomen domu „Crvena komuna“ u Petrovcu u četvrtak 19. septembra održano je veče sa umjetnikom Savom Pavlovićem povodom velike retrospektivne izložbe „Zapisi o trajanju“ koja je otvorena 22. avgusta u svim izložbenim prostorima JU Muzeji i galerije Budve a koja obilježava 50 godina stvaralačkog rada umjetnika.
Učesnici večeri su bili profesorica mr Božena Jelušić, jedna od recenzentkinja monografije Sava Pavlovića koja je u pripremi, mr Marin Ivanović, istoričar umjetnosti iz Dubrovnika, dok je moderatorka večeri bila novinarka Branka Čvorović.
Prisutnima se u ime Ustanove obratila Milica Stanić Radonjić a zatim pozvala predsjednika opštine gospodina Marka Carevića, koji se obratio riječima: „Period od 50 godina je dug i za jedan život a kamoli za jedno stvaralaštvo. I zaista, grad Budva Vam puno duguje, a svi mi građani smo veoma ponosni i želimo vam da nastavite putem kojim ste krenuli i da stvarate još dugo godina. Mi ćemo se kao Opština truditi da budemo uz Vas, ali ne samo uz Vas nego i uz sve ostale slikare koje ima naš grad.“
Razovor sa umjetnikom Savom Pavlovićem
Zatim se prisutnima obratila moderatorka večeri novinarka Branka Čvorović koja je podsjetila prisutne na početak stvaralaštva umjetnika Sava Pavlovića a zatim dala riječ učesnici ove večeri, mr Boženi Jelušić: „Kada je iza slikara 50 godina njegovog stvaralačkog rada vrlo je lako u tom radu uočiti neke konstante, nešto što ga razlikuje od svakog drugog slikara i po čemu je samo on prepoznatiljiv… Savo je nezamisliv bez svog žestokog mediteranskog zanosa koji ga vuče ka moru i zbog toga su njegove slike, baš zbog toga što su vodene, slikane u tehnici akvarela – na neki način dvosmislene i prepune mogućnosti drugog i drugačijeg tumačenja jer se ta vodena tehnika vrlo lijepo mijenja.“
Razovor sa umjetnikom Savom Pavlovićem
U daljem dijelu večeri pušten je dokumentarni film o Pavlovićevom stvaralaštvu, a zatim se obratio mr Marin Ivanović, istoričar umjetnosti iz Dubrovnika koji se osvrnuo na akvarel kao tehniku, njemu težinu i istoriju akvarela i akvarelskih boja: „U svojim počecima Savo Pavlović je slikar sličan svim mladim studentima koji su tek izasli sa akademije, koji se drže savjeta profesora i koji slikaju skice portrete itd.. Ali već tada se Savo hvata akvarela, dakle od svih svojih puteva on bira akvarel. Akvarel je najteža od svih tehnika. To je tehnika u kojoj se ide od svijetlog ka tamnom i nema obratno, tehnika u kojoj nema popravke.“
Na kraju se umjetnik Savo Pavlović zahvalio svim prisutnima, a posebno zaposlenima JU Muzeji i galerije Budve koji su organizatori retrospektivne izložbe „Zapisi o trajanju“ kao i ove večeri.
Gradske vlasti u Ohridu danas su počele sa uklanjanjem “divljih” građevina i objekata, što je deo preporuka UNESC-a da bi taj grad ostao na listi zaštićenog svetskog kulturnog i prirodnog nasledja.
Kako je objavila televizija “Kanal 5”, jutros su u prisustvu policije radnici firme iz Skoplja, koja je dobila tender za rušenje bespravno izgrađenih objekata, započeli sa uklanjanjem prvog od ukupno 409 registrovanih “divljih” građevina u zaštićenom području Ohrida.
Prema saopštenju Opštine Ohrid, prvo će biti uklonjeni “divlji” objekti za koje ne postoje pravne prepreke i čiji su vlasnici dobili rešenje za uklanjanje gradjevine ili objekta.
Ohridski grdonačelnik Konstantin Georgieski je nedavno izjavio da bi borba sa “divljim” građevinama mogla da potraje dve godine, jer je za deo tih objekata ranije podnet zahtev za legalizaciju.
U više od četvrt vijeka svoje profesionalne karijere i javnog bavljenja društvenim problemima gdje sam se često susretao sa raznim oblicima implicitne i eksplicitne cenzure,, ovako nešto još nisam sreo, vidio ni doživio- prokomentariosao je sinoć u Kotoru, poznati srpski novinar i pisac Teofil Pančić, činjenicuu da zbog eksplicitne zabranje njegovog učešća na festivalu „Kotorksi krug“, Pančić nije mogao da kako su to bili predvidjeli organizatori i uredništvo „Kotorskog kruga“, dijeli govornicu sa muzičarom, satiričarom i pjesnikom dr Goranom Jovanovićem.
Jovanović, inače odbornik Demokrata u SO Kotor, poznat pod umjetničkim peseudonimom Timur Tmurni, proglašen je nepoželjnim kao učenik manifestacije “Kotorski krug” koja je u srijedu počela u tom gradu. Drugi po redu festival “Kotorski krug” pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, trajaće do subote, 21. septembra. Jovanović je druge večeri festivala trebalo da na temu „Kultura dijaloga“ govori zajedno sa Pančićem, ali je to osujetila aktuelna kotorska DPS-SD-HGI-LP opštinska vlast, koja je od organizatora pod prijetnjom da će im ukinuti finasijsku i logističku podršku festivalu, ultimativno tražila da se Timur Tmurni ne pojavi na festivalu.
Zbog tog poteza suredništvo Kotorskog kruga, posjetioci, brojna imena iz društveno-političkog života Kotora i sami učesnicvi festivala poput Pančića i poznatog hrvatskog pisca i kolumniste Anta Tomića, okupili su se sinoć u sali Kulturnog centra Kotor i izrazili svoje negodovanje. Aktivistkinje NVO „Anima“ pratile su početak druge festivalske večeri sjedeći u prvom redu, sa flasterima preko usta, na kojima je pisalo „cenzura“, a svi prusutni iskazali su podršku Timuru Tmurnom i njegovom novostečenom statusu disidenta u Kotoru.
Cenzura – perfomans
Teofil Pančić je na skup došao u majici sa natpisom „Je suis Timur Tmurni“ (Ja sam Timur Tmurni), aludirajući na majice sa sličnim porukama koje su prije nekoliko godina intelektualci u svijetu nosili u znak podrške pariškom satiričnom magazinu „Charlie Hebdo“ čiju su redakciju zbog načina njenog rada, napali islamski fundamentalisti. On je rekao da se cenzura kakvu je sprovela aktuelna kotorska vlast u odnosu na Jovanovića, „običino radi suptilnije na način da se tragovi nepočinstva ne vide baš tako jasno“.
„Ovo je nešto što je do te mjere ogoljeno i brutalno da je moja prva piomisao, kada sam za to čuo, bila da je to prosto nevjerovatno glupo. Dakle, osim što je amoralno, društveno neodgovorno, bezobrazno, osiono, bahato, nedemokratski itd, to je iznad svega nevjerovatno stupidno! Jer, na taj način se prosto u današnje vrijeme, u današnjim društvenim, tehnološkim i kulturološkim okolnostima, takve stvari ne rade. Ako dolazi do cenzure, onda ona jednostavno ide neki drugim tokovima, suptilnije i sa sakrivanjem tragova nepočinstva kao što se npr. u Srbiji sprovodi tzv. preventivna cenzura koja je vrlo teško dokaziva jer nema tragova“-kazao je Pančić dodajući da je postupak kotorske DPS-vlasti prema Timuru Tmurnom „jedna filmska situacija“.
„I ti karakteri koji su u ovo uključeni a o kojima sam danas imao prilike da slušam, meni su nekako filmski. I sve je ovo pomalo na rubu neke, gotovo bi se reklo, mediteranske lakrdije, nekako sve to djeluje kao neka comedia del arte. Ipak, ovo je sve prije neko komedija- djeluje duhovito i smiješno kad gledate sa strane, ali ovo što se dogodilo uopšte nije smiješno, pogotrovo ne vama koji ovdje živite“- kazao je Pančić, pozivajući prisutne da se „razgovorom suprostavimo ovakvoj vrsti necivilizacijskih činova i radnji, ubijanju unapred svake kulture dijaloga i svega što odlikuje svako moderno, demoktratsko i civilizovano društvo“. On je u daljoj interakciji sa publikom, govorio o nedostaku kulture dijaloga na prostorima bivše Jugoslavije, problemima postdemokratije, segregaciji u društvu po politilčkim osnovama, te elementarnim pitanjima slobode.
„Bitno je koliko se vi kao individua osjećate slobodnim. Slobodu sami sebi morate da izborite i to ne treba previše mistifikovati“- poručio je Pančić. Na pitanje da li je po njemu, u nastojanju crnogorskog da postane zaista zdravo društvo utemeljeno na slobodama i pravima čovjeka, veći problem apsolutna amoralnost višedecenijskih ključnih nosilaca vlasti ili socio- intelektualna insuficijentnost većine njihovih bliskih saradnika i političkih sljedbenika, Pančić je kazao da to nije samo problem u Crnoj Gori.
„Ja nemam taj odgovor. Kada vidite koliko je zamašan dio društva u kome živote, ljudi koji vas okružuiju, suštinski ravnodušan prema svemu ovome što im se dešava, koliko je suštinski „ubijen u pojam“, nespreman i nekvalifikovan da shvata što su mu prava, što su mu dužnosti i što uopšte znači život u demokratiji, tada se zapitasm i zašto ja zapravo radim ovo što radim – pišem i govorim to što mislim i zašto se eksponiram na bilo koji način kada zapravo, poslije tolikih godina, zaključujete da uprkos takvom svom i javnom angažmanu drugih ljudi, kad god je vaše društrvo išlo korak napred, odmah pslije toga je išlo dva koraka nazad. Racionalno gledano, treba se manuti tog ćoravog oposla, ali na sreću, mi nismo toliko racionalni. Na kraju mi i nemamo drugog izbora već da svako od nas iz svog ugla, radi najbolje što može – govoriš, pišeš, trudiš se da ličnim životom i primjerom, poslužiš kao model da strvari mogu biti i drugačije“ – istakao je Pančić. Istakao je da „u demokratijim, svako društvo spadne na sebe i to je zapravo idealno ogledalo ljudi.“
Obraćajući se prisutnima iz publike, Goran Jovanović je ocijenio da su čelnici kotorske Opštine „na vrlo nesretan i u 21.vijeku stupidan i žalostan način, odlučili da pokušaju mene ućutkati.“
Goran Jovanović
„To im je naravno, nemoguće. U Crnoj Gori se dijalog vodi kao provizorij – svi se nešto pravimo da je ovo Švajcarska, da je ovo sređena i uređena zemlja, svi se smješkamo, a svaki dan na djelu imamo sve bestijalnija i brutalnija kršenja zakona, moralčne sunovrate, nevjerovatne koverte i razne druge nezamislive stvari. U Crnoj Gori se dijalog u društvu pokušava voditi tako da nama koji ne mislimo kao oni, unapred vežu ruke i začepe usta. Ja im ne to neću pristati jer između lakšeg puta i slobode, ja uvijek biram slobodu koja je način ćivota i koja se osvaja. Mene oni neće ućutkati jer ću ja govoriti gdje god mogu“- poručio je Timur Tmurni.
Kotorski krug
„Kotorski krug je zamišljen kao neka vrsta aerene u kojoj jedan govornik provocira publiku i u kojoj on komunicira sa publikom jer je ovo dijaloška manifestacija. Ako se na tako zamišljenoj manifestaciji desi da neko nekoga ućutkuje, onda vam je svima jasno da mi svi imamo ozbiljan problem. Savi koji žive u Crnoj Gori već su pomireni sa time da im na ustima piše „cenzura“ i da im je jezik maslo otežan, ali ovo što se desilo sa zabranom nastupa Gorana Jovanovića je ogoljeni oblik cenzuurisanja kakav nismo skoro imali.“- kazale je prof.dr Tatjana Bečanović, jedna od organizatiorki festivala „Kotorski krug“.
Urednica „Kotorskog kruga“ mr Ksenija Rakočević istakla je da je ta manifestacija osnovana lani sa ciljem da se govori o svim temama koje su tabuizirane i o temama o kojima „nije poželjno govoriti“, te da su odgovorni iz Opštine Kotor, mimo organizatora manifestacije, pokušali da, uvodeći zabrane pojedinim učesnicima, „svima nama zalijepe usta“.
Radovi na revitalizaciji dendroflore Velikog gradskog parka u Tivtu, u cilju unapređenja opšteg stanja ovog zaštićenog prirodnog dobra, nastavljeni su danas.
Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Opštine Tivat u saradnji sa Komunalnim preduzećem tako je danasa posadio oko 40 sadnica ukrasnog drveća i žbunj, i to vrsta koje su već zastupljene u parku.
Akciji su se pridružili učenici SMŠ „Mladost“ iz Tivta, koji su tokom ove sadnje imali čas u prirodi iz izbornog predmeta „Ekologija i zaštita životne sredine“.
Zasađeno je sedam većih sadnica bora, koji su nabavljeni tokom planiranja radova na zamjenskoj sadnji sedam velikih borova, što su prethodno posječeni i uklonjeni zbog svojih loših vitalnih i estetskih karakteristika,. Ostale zasađene sadnice nabavljene su kroz različite donacije i nabavke od strane Opštine Tivat.
Sadnja je, kako je saopšteno iz Opštine, bila usmjerena na obnovu predjela u parku na kojima je prorijeđen sklop krošnji postojećih stabala, kao i na degradirani prostor parka između pomoćnog stadiona FK „Arsenal“ i Šetališta kapetana Marka Krstovića. Tako su kod ulaza u park u blizini škole zasađene sadnice bora, jer na tom prostoru dominiraju četinarske vrste – pinjol, alepski i primorski bor, dok su uz primjerke borova u blizini pomoćnog stadiona FK „Arsenal“ zasađeni i primjerci kamforovca, česmine i platana.
Na ovaj način Opština Tivat se priključila akciji obilježavanja 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori, organizovane od strane Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore i Zajednice opština Crne Gore.
U Herceg Novom obilježena Evropska nedjelja mobilnosti
Evropska nedjelja mobilnosti obilježena je u Herceg Novom, vožnjom bicikala i rolšua (rolera) sugrađana, omladinaca PVK „Jadran“ i predstavnika lokalne samouprave, od Titove vile do Škvera. Radi se o godišnjoj kampanji o održivoj urbanoj mobilnosti, koja se u Evropi obilježava od 16. septembra.
Početku ove eko trke prisustvovali su i predstavnici lokalne samouprave, savjetnica predsjednika Opštine Tamara Vujović i sekretar za društvene djelatnosti i sport Darko Klasić, koji su učesnike trke potom dočekali na Škveru, gdje je i nastavljeno druženje.
Vujović je poručila da Herceg Novi ove godine, sa još 3000 gradova, obilježava događaj koji za cilj ima promociju i podizanje svijesti o ekološki održivoj mobilnosti, odnosno korišćenju alternativnih vidova prevoza.
-Ovo je jedan mali doprinos Evropskoj nedjelji mobilnosti, ali i podsjećanje da sve ono što radi pojedinac, ima efekta na globalni plan. Od onoga kako mi živimo i ponašamo se prema životnoj sredini, sjutra će zavisiti cijela naša planeta, kazala je Vujović i dodala da lokalna samouprava radi na Strategiji razvoja saobraćaja u Herceg Novom, u kojoj će posebna pažnja biti usmjerena na pješačke i biciklističke staze, uz poboljšanje protoka saobraćaja kroz grad.
U Herceg Novom obilježena Evropska nedjelja mobilnosti
Prema riječima sekretara Klasića, Opština Herceg Novi će nastavi sa podrškom ovoj i sličnim akcijama, uz očekivanje još više učesnika i različitih vozila koja su ekološki održiva.
Povodom obilježavanja Evropske nedjelje mobilnosti, ulaz u Avanturistički park na Vrbanju biće u nedjelju 22. septembra besplatan za mlađe od 18 godina, čime se i Agencija za razvoj i zaštitu Orjena uključuje u akciju, koju u Herceg Novom organizuje Sekretarijat za društvene djelatnosti i sport u saradnji sa lokalnom upravom.
Zadarski brodar G&V line Iadera napravio je ove turističke sezone najveći iskorak uvođenjem brzobrodske linije Zadar – Rijeka. Za svega četiri sata i 190 kuna, putnici su mogli putovati iz Zadra do Rijeke. Iz Rijeke čak povratno u jednom danu. Turisti su dobili izvanrednu priliku da morem upoznaju Pag, Rab i Krk i na najelegantniji način stignu do Rijeke, odnosno Zadra.
Ta nova morska veza pokazala se pun pogodak u smislu povratnih informacija putnika koji su je koristili, jer je održana cijelo ljeto, svaki dan i praktički bez kašnjenja, što je izuzetno zahtjevan pothvat napisao nam je direktor kompanije Dražen Montana nakon što je 15. rujna, prema plovidbenom redu katamaran na kojem piše Grad Zadar napravio posljednju “đitu”.
Ali nema vremena za odmor.
“Upravo razmatramo u kakvom obliku bi se linija trebala nastaviti dogodine. Jer trošak broda koji treba pripremiti za tako jednu liniju (osam sati putovanja dnevno punom brzinom), prilično premašuje prihode ostvarene od karata čija cijena mora biti prihvatljiva”, navodi direktor i vlasnik zadarske brodarske kompanije koja je nedavno preuzela i liniju na šibenskom plovnom području.
– Komuniciramo sa svim zainteresiranim stranama da bi pripremili liniju za dogodine kako bi bila još bolja i gdje bi svi sudionici od brodara, preko lokalnih samouprava i gradova te naravno putnika, bili zadovoljni, poručio je direktor Dražen Montana.
