Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić donio je odluku o pristupanju izradi Strateškog plana razvoja opštine Herceg Novi za period 2020-2027. godine.
Strateškim planom će biti utvrđeno postojeće stanje razvoja jedinice lokalne samouprave, opšti cilj razvoja, strateški ciljevi sa prioritetima za njihovo ostvarivanje, mjere i smjernice za ostvarivanje Strateškog plana, orjentaciona sredstva za sprovođenje Strateškog plana, način njihovog obezbjeđivanja i druga pitanja od značaja za razvoj.
Izrada Strateškog plana biće u skladu sa Pravilnikom o metodologiji za izradu Strateškog plana razvoja jedinice lokalne samouprave („Sl. list Crne Gore“, broj 68/16), a rok za završetak Predloga je šest mjeseci. Izradu Strateškog plana finansira Opština Herceg Novi.
Predsjednik opšine će rješenjem imenovati Koordinatora, Radnu grupu za pripremu Strateškog plana i Konsultativnu grupu.
Strateški plan se donosi na period od 7 (sedam) godina, nakon dobijene saglasnosti Ministarstva ekonomije o usklađenosti sa Strategijom regionalnog razvoja Crne Gore
Ne, niste krivo vidjeli – poznati zadarski barkajoli premjestili su dio snaga i posljednjih dana veslaju “novu rutu” ispred Ljepotice. Naime, tamo već neko vrijeme traju radovi na obnovi Branimirove obale zbog kojih su se pontoni, preko kojih se dolazi do brodica, morali pomaknuti nekoliko metara dalje. Kako bi vlasnici brodica mogli doći do svojih morskih ljubimaca, Županijska lučka uprava, koja obnavlja obalu, u pomoć je poslala – barkajole. Oni, svakim danom u dvije smjene, prebacuju sugrađane do plutajućih pontona i olakšavaju im dolazak do brodica.
– Ima posla, posebno zbog ove kiše i lošeg vremena, vlasnici često dolaze obići svoje brodove kako bi provjerili da je sve u redu – rekao nam je Šime Gregov, danas dežurni barkariol na relaciji Ljepotica – pontoni.
Pitamo je li ovo prvi put da su promijenili legendarnu rutu od Đige do Istarske obale.
– Ne, ovo nije prvi put. Početkom 60-ih godina, kad je gradnja sadašnjeg mosta bila pri kraju, drveni pontonski most morao je privremeno biti uklonjen, a barkajoli su i tada “uskočili” u pomoć građanima. I to točno na mjestu gdje se danas vežu turistički brodovi za Kornate, ispred ulaza na tržnicu – prisjeća se očevih priča Šime, koji ga je naslijedio u ovoj posebnoj struci.
Kako je izgledao taj “zadnji put” prije pedesetak godina, podsjetio nas je publicist i gradski kroničar Abdulah Seferović, ustupivši nam fotografiju Vicka Zaninovića s početka 60-ih na kojoj se vidi kako barkajoli ukrcavaju građane.
Šime Gregov i njegovi kolege ispred Ljepotice će sigurno biti do srpnja, kada je predviđen kraj radova.
Do tad, kad prolazite uz Jazine, zastanite i obratite pažnju na ovu nesvakidašnju barkajolsku rutu, jer tko zna kad ćete ih opet vidjeti dalje od njihovog poznatog poslovnog kruženja.
Iz PK “Subra” pozivaju sve ljubitelje specifične ljepote Orjena da se pridruže u jubilarnom, dvadesetom izdanju Orjenskog maratona, trodnevne regionalne manifestacije koja svake godine okuplja pod najvišim vrhovima primorskih Dinarida planinare, šetače, planinske trkače i ostale pobornike zdravih stilova života u prirodi.
Počinjemo u petak, 24. maja, sa zvaničnim otvaranjem manifestacije, ali i otvaranjem izložbe fosila Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.
U subotu u 9 sati slijedi polazak na vođenu planinarsku kružnu 14 km dugačku turu koja uz niz ostalih, za glavno odredište ima uvijek fascinantnu Subru (1689m), vrh poznat po surovoj ljepoti njenih litica i eleganciji stoljetnih munika.
Orjenski maraton
U nedelju su u planu dva događaja na istoj stazi, popularnom „Orjenskom srcu“. U prvom u 10 sati je start revijalne mountainrunning trke na stazi dugačkoj 5490 m, dok drugi događaj, vođena hiking tura, počinje svega desetak minuta kasnije i pogodna i za one u nešto slabijoj fizičkoj formi. Vodiči će se potruditi da se staza pređe, ali i da se pri tome čuju različite zanimljivosti o prirodi Orjena istoriji i životu ljudi na planini sa najvećom količinom oborina u Evropi na kojoj ne postoje nadzemni tokovi i voda se čuva kao najveće blago. Prolazak staze traje oko 3 sata, a u 14 sati predviđena je dodjela učesničkih diploma, pa zatvaranje 20-og Orjenskog maratona. Zainteresovani za učešće u Orjenskom maratonu dodatne informacije mogu potražiti na fb stranici planinarskog kluba „Subra“.
Planinarska trasa Maratona, Subrina vrata – Orjen
Održavanje 20-og „Orjenskog maratona“ pomogli su: Ministarstvo sporta, Planinarski savez Crne Gore, Turistička organizacija Herceg Novi, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, Stanica granična policije Herceg Novi i Atletski savez Crne Gore.
Umjetnik Dimitrije Popović obilježio je u četvrtak navečer 50 godina umjetničkog stvaralaštva predstavljanjem monografije „Dimitrije Art“, izložbom i performansom „Alegorija o umjetnosti” u Muzeju Mimara u Zagrebu.
Knjiga, koja na više od 620 stranica obuhvaća Popovićev opus od 1966. do 2018., tiskana je u nakladi Skaner Studija i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, i unatoč tome što daje tek presjek autorova rada, teška je, rečeno je, 4,5 kilograma.
„Možda je jedinstvena u našoj izdavačkoj praksi“, kazao je urednik Božo Biškupić zahvaljujući svima koji su o njoj govorili, a bilo ih je desetak osoba, kao i onima koji su sudjelovali u njezinu nastanku.
Svi predstavljači istaknuli su da je glavna tema Popovićeva opusa ljudsko tijelo i egzistencijalna drama njegova trajanja i propadanja.
Vesna Kusin kazala je da je specifičnost knjige i u činjenici da su svi tekstovi u njoj djelo Dimitrija Popovića osim uvodnog teksta Žarka Paića.
Monografija obuhvaća dvadeset odabranih tema, od mitske preko sakralne i svjetovne, sagledavajući umjetnikovo bogato izražavanje ljudskog tijela, od žrtvovanja i posvećenja, erosa i tanatosa, lijepog i ružnog, stvarnog i imaginarnog, do Kristovog tijela kao idealnog oblika i nadahnuća, istaknula je.
Dimitrije Art – Dimitrije Popović foto Hina
Ona je dodala da knjiga pokazuje raskoš i različitost medija kojima se Dimitrije Popović služio kroz desetljeća, od onih klasičnih poput crteža, slika, grafika, skulptura, pa do suvremenih tehnika kolaža, asamblaža, fotografije, objekta, instalacije i performansa.
Sve njegovo stvaralaštvo nastalo je u Zagrebu, ali je njegovo ishodište i nadahnuće u rodnom Cetinju podno Lovćena, kao i opsjednutost tijelom, osobito Isusovim mučeništvom.
U prepunoj dvorani Mimare Krešimir Nemec je rekao da je Popovićeva umjetnost dijalog s umjetničkim nasljeđem, u kojem se slikarstvo i književnost hrane jedno drugim. Ključno obilježje njegove umjetnosti je melankolija koje je odraz tjeskobe i kulturni je fenomen.
Juraj Kolarić kazao je da Popović slikar iznimnog religioznog senzibiliteta. Po njemu, nitko još od baroka nije tako vratio u suvremenost temu križa i umiranja. Iako je smrt stalno prisutna u njegovom radu, čovjek nikada ne umire niti je patnja uzaludna, zaključio je.
Dimitrije Art foto Hina
Umjetnik je rekao da je sretan i zadovoljan što je 50 godina svoga rada obilježio tako sjajnom knjigom, ali je napomenuo da je to zadovoljstvo prožeto melankoličnom niti. Nije, kaže melankoličan zbog godina i zbog svijesti što čovjek zna da će otići s ovoga svijeta, nego što postaje svjestan koliko ljepote daje umjetničko stvaranje.
Čovjek stvarajući pokušava odgovoriti na prirodu ljudskog bića jer zna da je već u plodu zametak sjemena smrti. Što nadilazi smrt je umjetnost. Smisao smrti daje smisao životu, kazao je Popović i pozvao se na citat iz povijesti umjetnosti koji kaže da je život posvećen umjetnosti jedno je od najvećih čovjekovih posvećenja, koje umjetnost nije iznevjerila.
Dimitrije Popović, slikar i pisac (1951) studij na Akademiji likovnih umjetnosti završio je u Zagrebu, 1976. godine. Priredio je sedamdesetak samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu i sudjelovao na više od tristo grupnih. Dobitnik je tridesetak domaćih i međunarodnih nagrada za likovnu umjetnost i književnost. O djelu Dimitrija Popovića do sada je objavljeno trinaest monografija te snimljeno petnaest dokumentarnih filmova. Objavio je pet knjiga eseja o likovnoj umjetnosti i četiri knjige iz beletristike.
Članovi organizacije “Stop krivolovu” danima ukazuju na konstante detonacije u reonu Luštice, i trude se, kako kažu, da animiraju sve da se nešto preduzme, jer se stvari nanovo lagano otimaju kontroli.
Kako ističu na svojoj fb stranici, ako se ne preduzmu konkretni koraci i ovo ludilo ne zaustavi, biće prinuđeni da sa nekim radikalnijim metodama nastave borbu protiv one najgore i najopasnije vrste krivolova, one u kojoj se za masovno ubijanje ribe koristi eksploziv!
“U srijedu ujutru je prvo na ponti od Jaza, a kasnije u reonu Bigova, došlo do nekoliko detonacija, ova druga, čak, po danu, oko tri popodne, i to iz barke, ne obazirući se na prisustvo ronilaca u blizini, dinamit je bačen, o čemu i svedoči ogromna količina ubijene ribe koja se može primjetiti na video klipu koji se može vidjeti u komentaru objave, na fb stranici STOP KRIVOLOVU, a koji je napravljen od strane naših sportskih ronilaca, kojima su životi ponovo, po ko zna kojii put bili ugroženi! Zaista, toliko bahatosti i bezobzirnosti da se eksploziv baca i u sred dana, na očigled mnogobrojnih posmatrača, ribara, ronilaca, turista, implicira i neke stvari i situacije o kojima je bolje da ne dajemo svoje mišljenje”, navode iz organizacije.
Nakon prijavljenih detonacija na Jazu, policija je pregledom terena i uzimanjem iskaza prisutnih, uočila lice koje se kretalo barkom ka improvizovanim vezovima u rijeci koja se na Jazu uliva u more, ali se lice zatim brzo udaljilo, i zatečeno je kod svog privatnog vozila.
stop krivolovu
“U jednoj od barki, koja naravno ne pripada pomenutom, zatečen je odbačen džak, još mokar, pun ubijene ribe, a po dolasku Inspektora za ribarstvo, po svemu vidljivom se moglo zaključiti da je riba ubijena dinamitom! Nadamo se da će se poslije forenzičke obrade, lice ipak dovesti u vezu sa zatečenom ribom, ali i sa načinom na koji je ubijena, i da ćemo konačno početi da prekršioce koji se bave ovim najogavnijim vidom krivolova, i zakonski procesuiramo adekvatnim zatvorskim kaznama! Ujedno,uz fotografije zatečene ribe, objavljujemo u komentaru fb objave i video jednog od ronilaca, na kome se jasno vidi kakav pomor je ekploziv načinio u reonu ponte od Jaza, i tu komentar zaista nije potreban”, naglašavaju iz organizacije.
Oni apeluju na sve da se uključe aktivno u cijelu ovu priču, jer ako se ovo konačno ne zaustavi, na žalost, kako navode, doći i dan kada ćemo žaliti za nečijim izgubljenim životom, a pravo je čudo što do toga već nije došlo, obzirom na broj dnevnih detonacija, bahatost dinamitaša, i količinu eksploziva.
foto – Stop krivolovu
“Momci iz video klipa su imali sreće, ponovo, jer nije ovo prvi put da se Andrija i Zoran susreću sa dinamitašima, i da im je život ugrožen, a mi želimo da poručimo, SVIMA sledeće… Bolje da ovo zlo riješimo jednom za svagda, nego da se kao rudari pri svakom izlasku na vodu, pozdravljamo sa SREĆNO! Ni sreća nije vječna, kao ni život, stoga, zadržimo se ovozemaljskih kategorija i pomozimo jedni drugima, angažujmo se bolje, dodatno ubijedimo nadležne o kakvom problemu se radi i riješimo ga, jer ne možemo se više uzdati ni u sreću ni u obećanja! Idemo dalje! Stop krivolovu!!!, poručili su iz ove organizacije.
Kulturno zavičajno udruženje „Napredak“ Gornja Lastva kao nosioc projekta odnosno korisnik granta sa partnerima Udruženje maslinara Boka i Nevladino udruženje ”Kamelija” Stoliv provodi projekat Platforma za obnovu i razvoj maslinarstva kao osnove ruralnog razvoja na Vrmcu.
Cilj projekta je da doprinese uspostavljanju platforme za obnovu maslinarstva kao osnove ruralnog razvoja kroz povezivanje i jačanje kapaciteta OCD i drugih aktera na pilot području Vrmca.
Ukupna vrijednost Projekta je 16 083,06 €. Projekat traje šest mjeseci, do oktobra 2019. godine U okviru projekta se organizuje
OKRUGLI STO
”Zakonodavni okvir za razvoj maslinarstva na nacionalnom i lokalnom nivou”
Stoliv, 28.maj 2019 Dom kulture ”Niko Bilafer” Početak u 10:30 sati. Govoriti će predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Opština Tivat i Kotor i Udruženja maslinara Boka
Pozivaju se maslinari, posebno oni sa područija Vrmca da prisustvuju okruglom stolu koji je prva u nizu aktivnosti ovoga projekta, poručuju organizatori.
Maslinjak
Projekat finansira Evropska unija, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori kao dio Grant sredstava u okviru projekta ”Ruralni razvoj vođen od strane ruralnih organizacija civilnog društva” koji sprovodi Fondacija za povezivanje prirodnih vrijednosti ljudi/Connecting Natural Values& People Foundation (CNVP) u partnerstvu sa Regionalnom razvojnom agencijom za Bjelasicu, Komove i Prokletije iz Berana, Unije farmera Crne Gore iz Pljevalja i u saradnji sa Mrežom za ruralni razvoj Crne Gore.
Kompanija “13. jul Plantaže” osvojila je sedam medalja na ovogodišnjem “Dekanteru” najvećoj i najprestižnijoj smotri vina koja se održava u Londonu, a vinu Vranac Reserve iz berbe 2013 pripalo je zlato.
“Na ovogodišnjem ocjenjivanju vina, Decanter World Wine Awards, vina “13. jul Plantaže”, proizvedena od autohtone crnogorske sorte su , osvojila nekoliko medalja i na briljantan način predstavila vina koja pripadaju svjetskoj vinskoj eliti. Vranac Reserve iz berbe 2013. osvojio je zlatnu medalju u konkurenciji više od 16.500 vina iz 57 zemalja.
Ovogodišnji žiri Decanter takmičenja bio je sastavljen od 280 vinskih stručnjaka, i ove godine je dodijelio vinima Plantaža ukupno sedam medalja” navodi se u saopštenju Plantaža.
Pored zlata za Vranac Reserve 2013, vinima Vranac Barrique 2015 i Vranac Pro Corde 2015 pripala je srebrna medalja, dok je vrhunski Vranac 2015 osvojio bronzu. Srebrne medalje su osvojila i vina Vladika 2015, Epoha 2013 i Chardonnay Barrique 2016.
“Priznanje je time veće ako se zna da je popularna ‘Rezerva’ prije nekoliko mjeseci na ocenjivanju Mundus vini u njemačkom Nojštatu, takođe osvojila zlatnu medalju, pa je nagrada iz Londona izuzetna potvrda velikog trijumfa ovog vina. Inače, Vranac Reserve se proizvodi samo u najboljim berbama. Nakon odležavanja u drvenim sudovima (2 godine) i boci (3 do 5 god.), razvija svoj puni, karakteristični i vrlo prepoznatljiv buke” ističu u kompaniji.
Kako su podsjetili na istom takmičenju 2017. godine i vino Plantaža Stari podrum Cabernet Sauvignon osvojilo je zlatnu medalju, skrenuvši pažnju vinskog svijeta da se na podgoričkom Ćemovskom polju, u vinogradu Plantaža, rađaju velika vina.
Zaposleni u Bolnici Meljine počeli su protestna okupljanja sa zahtjevom da uđu u sistem javnog zdravlja Crne Gore. Oni su danas primili dvije zaostale plate, ali najavljaju da će nastaviti proteste dok im status ne bude riješen.
Bolnica, koja je vlasništvo Atlas grupe biznismena Duška Kneževića, u stečaju je zbog dugova i višegodišnje blokade računa.
Predsjednica Sindikata Slavica Drobnjak je kazala da oni odgovorno obavljaju njihove radne zadatke, ali da više neće, kao što je bio slučaj lani, mirno čekati da im plate kasne i po četiri mjeseca. Danas su dobili dvije zaostale plate, ali to ne rješava suštinske probleme sa kojima se od privatizacije suočava ova ustanova.
– Sva odjeljenja rade, bolnica je puna pacijenata, a ljekare i medicinske sestre koji su napustili bolnicu u protekloj godini, zamijenili su “mladi kadrovi”. Prema riječima Drobnjak u periodu od kada traju problemi u ovoj ustanovi kolektiv je napustilo od 20 do 25 odsto radnika.
Bolnica, koja je vlasništvo Atlas grupe biznismena Duška Kneževića, u stečaju je zbog dugova i višegodišnje blokade računa.
Zahvaljujući dobavljačima koji su bili spremni da zaposlenima „izađu u susret“ sada imaju i dovoljno medikamenata sanitetskog materijala. Laboratorija i dalje radi samo za pacijente na odeljenjima i za hitne slučajeve. Baro komora ne radi.
Drobnjak je navela da su svi ovi podaci predočeni predstavnicima Atlas grupe i Ministarstvu zdravlja. Proteste će nastaviti narednih sedam dana, u krugu Bolnice. Ukoliko do tog roka ne bude ponuđeno rešenje za status Bolnice, izaći će i van bolničkog kruga.
Drobnjak je podsjetila i na podršku koju zaposlenima daju građani Herceg Novog, koji ovih dana opet potpisuju peticiju tražeći vanredno zasedanje SO i izjašnjavanje odbornika o opstanku bolnice i rješavanju statusa uključivanjem u sistem javnog zdravstva. Podršku imaju i od Opštine Herceg Novi, ali i od članova NVO Bivši radnici Vektra Boke, u čije ime je protestu prisustvovao Đorđe Rajak i poručio „došli smo da se solidarišemo pošto smo po istoj osnovi izgleda i od istog tima doživjeli isti krah.“
Odlukom Privrednog suda ukinuta blokada računa Bolnice Meljine
Odlukom Privrednog suda Crne Gore 20. maja 2019. godine je ukinuta blokada računa Bolnice Meljine.
– Sud je uvažio naše obrazloženje da blokadom računa Bolnica Meljine nije u mogućnosti da nabavlja osnovna sredstva za rad, te samim tim ne može da pruža usluge građanima Herceg Novog, što dovodi do ozbiljnog ugrožavanja zdravstvenog i socijalnog stanja građana.
Fond zdravstva je isplatio sva potraživanja bolnice po osnovi fakturisanih usluga Fondu, te je od danas Bolnica u mogućnosti da nabavi potrebna sredstva (kiseonik, reagense za laboratoriske analize, sanitetski materijal, hranu, gorivo …) Time je ponovo u mogućnosti da pruži građanima Herceg Novog sve usluge po ugovoru sa Fondom zdravstva CG.
Ovim mjerama je Bolnica je u mogućnosti da nesmetano funkcioniše,ali u nastavku očekujemo mjere Vlade Crne Gore koje bi dovele do konačnog riješenja statusa bolnice i dovele je u punu funkciju da pruža kvalitetnu zdravstvenu uslugu građanima Herceg Novog i brojnim turistima u našem gradu.
Takođe, očekujemo da Opština Herceg Novi, osim deklarativne podrške, uloži stvarne napore i u skladu sa svojim nadležnostima omogući opstanak bolnice u ovom gradu, navedeno je u saopštenju menadžmenta OB Meljine.
Ovih dana (i mjeseci) svjedočimo jednom zanimljivom fenomenu u Crnoj Gori: ljudi se- bez poziva i organizacije od strane opozicionih političkih partijâ- okupljaju da brane određene objekte i entitete: objekte i entitete koji su ili direktno ugroženi od strane aktuelne vlasti ili su, zbog nečeg, ugroženi od strane ljudi koji su bliski toj vlasti. Prvi takav markantniji slučaj bio je građanski bunt protiv “valorizacije” Ponte Seljanova u Tivtu maja prošle godine; onda su uslijedili barski čempresi, Žabljak, a sad su aktuelni krstionica na Miholjskoj Prevlaci, Bukovica i Sinjajevina. Povodi i motivacija okupljanja građanâ razlikuju se od slučaja do slučaja- najčešće je u pitanju odbrana prirodnih resursâ i ljepotâ od strane različitih “valorizatorâ”- ali kuriozitet koji je svim tim protestnim skupovima zajednički je sljedeći fakat: pored opoziciono nastrojenih ljudi, čiji je dolazak na ova okupljanja- koja su, na izvjestan način, direktno usmjerena protiv režima- normalan i ne čudi, u njima sudjeluje i veliki broj simpatizerâ i glasačâ vladajuće partije. A to- posmatrano sa čisto logičkog stanovišta i u uslovima rigidne unutarpartijske discipline kakva vlada u DPS-u- svakako nije baš očekivano.
Ne samo što dolaze na pomenuta protestna okupljanja nego se pojedini od tih ljudi ne libe da javno, pred kamerama, kažu da su glasali za DPS. Tako smo u jednom od TV prilogâ sa Bukovice vidjeli i čuli čovjeka koji otvoreno priznaje da je na zadnjim izborima glasao za DPS, ali da je usprkos tome spreman bespoštedno braniti svoj zavičaj od graditeljâ mini hidroelektranâ, koji su jasno povezani sa vrhovima partije za koju je glasao. I predstavnik građanâ koji brane Bukovicu u emisiji “Reflektor” na TV Vijesti u jednom trenutku u dijalogu sa predsjednikom Opštine Šavnik kazao je da je na prošlim izborima glasao za njega. Situacija je u socijalno-antropološkom smislu veoma zanimljiva. Pažljivom promatraču neodoljivo se postavljaju dva pitanja.Prvo: kako i zašto je uopšte moguće da ljudi koji su glasali za DPS- pri tom odlično znajući da takvom svojom izbornom odlukom glasaju i za investitore poput ovih koji se pojavljuju na Bukovici- sad izlaze na proteste koji su suštinski usmjereni protiv tog istog DPS-a? A onda: zašto ovi ljudi uopšte javno priznaju da su glasali za DPS kad im to- na prvi pogled- može samo štetiti? Odgovori na ova pitanja bitniji su za razumijevanje stanja u aktuelnom crnogorskomdruštvu nego što to može izgledati na prvi pogled.
Već sam način na koji sam- vrlo svjesno i namjerno- formulisao prvo malopređašnje pitanje pokazuje u do koje mjere nedemokratskom i, što ne reći, bolesnom društvu živimo. Jer, da živimo u društvu zaista utemeljenom na principima demokratije i slobode, pitanje- formulisano na na ovaj način- bilo bi potpuno besmisleno postavljati; nekome ko je život proživio u normalnom društvu gornje pitanje djelovalo bi, štoviše, kao groteska. Naime, u društvu fundiranom na principima istinske demokratije samo po sebi podrazumijeva se da i građani štosu na parlamentarnim izborima glasali za partiju koja je na vlasti izražavaju javni protest protiv neke odluke te vlasti koju smatraju štetnom i lošom. U društvu kakvo je, međutim, crnogorsko, a to će reći društvu koje je DPS oblikovao na principima partitokratije, aparthejda prema onima koji se suprotstavljaju politici te partije i apsolutne neslobode i straha- dok je, istovremeno, funkcionisanje vladajuće partije u Crnoj Gori zasnovano na principima stroge vojničke discipline i naredbodavne hijerarhije- podrazumijeva se sve, samo ne da ljudi koji su glasali za DPS dolaze na protestne skupove na neki način usmjerene protiv tog istog DPS-a; još više začuđujeono što sam problematizovao drugopostavljenim pitanjem:da neki od njih javno obznanjuju da su glasači DPS-a. Valja nam se malo detaljnije pozabaviti ovim (prividnim) paradoksom.
Generalno objašnjenje za fenomen pomenutih protestâ posmatran kao cjelina- dakle uzimajući u obzir slučajeve svih mjestâ u kojima se javio- objašnjenje koje se samo sobom nameće može se sublimirati poznatom narodnom izrekom “zaigrala mečka i pred njihovim vratima”. Naime, tek kad pipci crnogorske vlasti dođu do nekog entiteta koji je, bilo emocionalno bilo ličnim interesom, vezan za određenu grupu ljudi- sa namjerom da taj entitet otuđe od tih ljudi- tek tada ta grupa ljudi reaguje otporom i buntom. I kad uvide da otimačina- ili na planu konkretnog ličnog interesa, ili na emocionalnom planu- ugrožava i njih same, tada i glasači i simpatizeri DPS-a spremno izlaze na proteste. Motivacija za bunt, dakle, apsolutno je jasna i nedvosmislena. Sada, međutim, dolazimo do suštinskog pitanja: da li ovi protesti znače i neku vrstu buđenja građanske svijesti uCrnoj Gori? U kontekstu ovog pitanja svoj puni značaj dobija ono javno priznanje koje smo čuli od nekolicine buntovnikâ da su glasali za DPS (a to isto priznanje svakako bismo čuli i od mnogo većeg broja njih da su imali prilike izaći pred kamere). Što zapravo znači ovo javno priznanje glasanja za DPS? Da li je u pitanju određeni vid građanske hrabrosti i odgovornosti koje se ispoljavaju u tome da se javno prizna izborna greška? Ni govora. Naprotiv: to je kajanje unaprijed. To je pokajnička poruka kmetova Gospodaru: poruka kojom mu oni šalju molbu, kojom mu se izvinjavaju i koja se može interpretirati sljedećim riječima:”Glasali smo za Tebe i Tvoju partiju, a što smo dočekali od Tebe? Zašto nam ovo radiš? Ukloni ovu mehanizaciju s naših pragovâ i mi ćemo iu budućnosti biti Tvoji odani glasači i poslušnici. To je ono što zaista želimo svim srcem”. Možda ovo djeluje (pre)oštro, ali to je sublimacija koja (nažalost) u potpunosti opisuje mentalni sklop ovih ljudi. Pretpolitički i predgrađanski karakter aktuelnog crnogorskog društva i ogleda se dobrim dijelom upravo u tim dvama mentalitetskim karakteristikama prosječnog stanovnika Crne Gore: a) u brizi samo za svoj uski, lični interes i, još više, u dominantnom odsustvu brige za opšti interes; b) infantilnom doživljaju i percepciji fenomena vlasti i njenih predstavnikâ. Većina stanovnikâ Crne Gore, naime, doživljava i percipira vlast kao što dijete percipira i doživljava strogog oca kojeg bespogovorno slušaš, a on ti zauzvrat tu i tamo ispuni poneku molbu i želju. Teško da bi i najelokventniji retoričar mogao animirati nekog od ovih glasačâ DPS-a koji dolaze na pomenute lokalne proteste da dođu na neki protestni skup u Podgorici, skup na kojem bi se, npr., zahtijevalo ukidanje kontrole državnih institucijâ od strane DPS-a. A još teže bi im i najvještiji profesor prava mogao objasniti da je država običan mehanizam i servis koji postoji samo zato da im- u naknadu za nešto- omogući sveopštu bezbjednost i siguran život, i da država nije, na čelu sa njenim Predsjednikom, božanstvo kojem se treba klanjati, bojati se od njega i upućivati mu svakodnevne usrdne molbe.
Miomir Abović
Možemo, rezimirajući ono što smo rekli u članku, zaključiti da ovi lokalni protesti, premda u društvu kakvo je crnogorsko- dakle odvajkada autokratsko, autoritarno i bez demokratskog iskustva- i oni znače izvjestan korak naprijed, suštinski ipak ne predstavljaju neko značajnije kretanje u pravcu formiranja prave građanske svijesti. A na tragu onoga što je rečeno, valja nam ovdje konačno dekonstruisati i jedan izraz koji često koriste opozicioni političari u Crnoj Gori. Riječ je o frazi da je aktuelna vlast u Crnoj Gori odnarođena. Ona to svakako i jeste u materijalnom smislu, budući da mnogi iz te vlasti posjeduju toliko koliko većina prosječnih stanovnikâ Crne Gore ne može ni sanjati da zaradi za života. Ali u dubljem i duhovnom smislu aktuelnicrnogorski režim je čisto i apsolutno narodni režim. Pravi režim po mjeri (duha) ovog naroda. A to će reći naroda sklonog podilaženju vlasti kao takvoj te duboko (i tragično) neslobodnog naroda. Jer da nije tako, odavno bi se u Crnoj Gori po tom pitanju nešto promijenilo nabolje.
Konglomerat rudistnih školjki s kraja razdoblja Jure. Lokacija-okolina prevoja Vratlo 1160 m
Veći primjerak fosila rudistne školjke, nađen u blizini Kotobiljskog izvora
Jajoliki komad rožnaca sa padina Subre
Lijepi primjerci rudistnih školjki iz zaleđa sela Presjeka
Nakupine rožnaca na krečnjačkim stijenama Subrinih platoa
Prirodno otesani komad kremena sa Subre
Izložba fosila Orjena biće otvorena u petak, 24 maja, u 20 sati u planinarskom domu “Za Vratlom”, a posjetioci će moći da je pogledaju do 26. maja, tokom trajanja manifestacije 20. Orjenski maraton. Organizator izložbe je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, a domaćin planinarski klub “Subra”.
Namjera Agencije za razvoj i zaštitu Orjena je da ovom postavkom izložbe fosila, koja se otvara na Evropski dan parkova, 24. maj, ukaže na još neke, široj javnosti manje poznate zanimljivosti našeg planinskog zaleđa, ali i podstakne njihovo još detaljnije naučno proučavanje.
Na Orjenu, u sedimentnim stijenama, pretežno na nadmorskim visinama između 1000 i 1400 m, česti su paleontološki nalazi morskih školjaka iz perioda krede (od 145,5 do 65,5 miliona godina). To su takozvane rudistne školjke, gradioci sprudova. Duguljastih su oblika sličnih rogovima, ali i kornetu s poklopcem, spiralama itd. Ta grupa školjki je potpuno izumrla krajem krednog razdoblja (zajedno sa dinosaurusima i jos oko 70% drugih organizama), vjerovatno kao posljedica udara velikog meteora u Zemlju u blizini Jukatana.
Kod nas u Crnoj Gori ima ih puno u krečnjacima spoljnih Dinarida, kojima pripada i Orjen. To su fosili koji znaju da dostignu veličinu i preko dva metra, ali ovi na Orjenu su pretežno skromnih dimenzija, često gusto zbijeni. U pojedinim zonama ih ima gotovo svaki kamen, pa se veoma lako uočavaju. Takav je slučaj na stazi Vratlo-pl. dom sa okolinom, dijelu Ubaljske planine, jugoistočnom podnožju Subre, ali i na drugim mjestima. Veće i bolje očuvane fosile školjaka možemo vidjeti u nižim krajevima, bliže moru.
Jajoliki komad rožnaca sa padina Subre
Osim fosila, izložen je primjerak sedimentne crvenkaste stijene staklaste strukture (đurićki kamen), prirodna sirovina gornjokredne starosti, koja je proslavila Kamenare, kao i zanimljivi komadi kremena (rožnac), veoma rasprostranjeni u određenim reonima Subre, gdje ih viđamo inkorporirane u krečnjačke stijene. Sastoje se prvenstveno od silicijum dioksida. Njegova tvrdoća je znatno veća od tvrdoće krečnjaka, tako da su rožnaci bili zbog te karakteristike i veoma oštrih ivica, omiljeni materijal od kojega su se u kamenom dobu proizvodile različite alatke.
Izložbenu postavku čini 20 eksponata, od kojih 14 sa fosilima, primjerak kamena iz Đurića, te 5 eksponata sa rožnacima.
Zahvaljujemo se na stručnoj pomoći u interpretaciji sakupljenih nalaza Goranu Ćulafiću, muzejskom savjetniku, pomoćniku direktora za muzejske poslove u Prirodnjačkom muzeju u Podgorici, poručuju iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.
