Uginuli kit sa želucem punim plastike pronađen je na plaži na Siciliji, objavio je u nedjelju Greenpeace.
Sedmogodišnja ulješura otkrivena je u petak u Cefalu na Siciliji. To je peti takav slučaj u Italiji u posljednjih pet mjeseci, rekla je aktivistica Giorgia Monti.
Posljednji se dogodio u ožujku kada je more na Sardiniju izbacilo tijelo ženke kita s nerođenim mladuncem koja je u želucu imala 22 kilograma plastike.
“More nam šalje poziv u pomoć, očajnički SOS. Moramo odmah nešto poduzeti i spasiti ta divna stvorena koja u njemu žive”, istaknula je Monti.
Najnovija vijest stiže samo nekoliko dana uoči početka trotjedne misije u kojoj će aktivisti projekta The Blue Dream nadzirati plastično onečišćenje središnjeg dijela Sredozemnog mora.
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Zimska bajka u Tivtu - otvoreno klizalište
Promocija Zapisana Crna Gora
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Badnjak SPC u Kotoru 2019.
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Admiral Bokeljske mornarice Antun Sbutega foto Boka News
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Gordan Grlić Radman u Kotoru
Nematerijalna kulturna baština Paštrovića
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Nematerijalna kulturna baština Paštrovića
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Tunel Kotor - gužve
Rimski mozaici Risan
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Lijerica dubrovačkog kraja
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Povodom međunarodne manifestacija “Noć muzeja”, kulturni događaj u organizaciji muzejskih kuća i drugih kulturnih institucija kojem je glavna karakteristika da su muzejski i drugi izložbeni prostori otvoreni do kasno u noć, ekipa Boka News-a posjetila je privatnu muzejsku zbirku Roka Perušine koji ima zavidnu etno-zbirku, kolekcionar je, sakuplja stare stvari…
U porodičnoj kući u Tivtu – Seljanovu, planira da otvori muzej. Drugi hobi mu je sakupljanje malih, originalnih flašica pića, u narodu poznatijih kao „unučići“.
Od kuće, imanja i konobe „Roko“ u Tomičićima, zaseoku iznad Tivta, naš domaćin namjerava jednoga dana napraviti etno-selo, u kojem bi pokazao kako se nekada ovdje živjelo. Konoba je dobila ime po đedu, a njegova slika, kapa i lovačka puška vise na centralnom mjestu, kao vjerni svjedoci njegovog postojanja.
„Moj, hobi je etno kolekcionarstvo, sakupljanje starih stvari, eksponata, još od moje desete godine. Uvijek sam donosio kući stare stvari, kupovao ih, mijenjao sa drugim ljudima.
Za mene jako zanimljiv eksponat, koji se nalazi u mojoj zbirci, potiče sa broda „Franc Jozef“ koji je potopljen u Boki Kotorskoj. Ekipa ronilaca iz Italije i „Brodospasa“ iz Splita, vadila je topove sa broda za muzej na Cetinju i tada je iz strojarnice broda izvadila i kocke briketa uglja. Kocka koja se ložila na brodu je bila teška tri kilograma i na njoj piše patent „Cardif“.
Na Mamuli sam našao odbačeni glavni klav sa vrata logora Mamula koji su vandali izvadili i bacili. Ako se, kako su kazali, napravi neka memorijalna soba na Mamuli, spreman sam ga dati, vratiti gdje je bio. Pošto će tamo biti hotel, onda neka bude u mom muzeju, kaže Roko.
Eksponate sakupljam preko pedest godina. To me potpuno fascinira. Istražujem čemu su služili, od kojeg su materijala, iz kojeg su vremena…
Pošto privatno radim kao stolar, često obilazim razne kuće, pa naiđem na interesantne stvari, koje uglavnom otkupim ili dobijem na poklon. Jedan dio tih eksponata se nalazi u staroj konobi u Tomičićima, a drugi dio je u kući na Seljanovu, gdje je u pripremi Porodični muzej“.
Ovim putem, naš zanimljivi sagovornik, poziva sve ljude koje bi njegova muzejska zbirka mogala interesovati, da dođu da je pogledaju. Smatra da nema svrhe držati sve to što je prikupio u prethodnih pedesetak godina, zatvoreno i daleko od očiju javnosti. O plaćanju posjeta budućem muzeju, nije razmišljao!
Pola eksponata je već izloženo i postavljeno. Dosta njih treba još konzervirati i pripremiti. Među njima su i slike svetaca, a jedna od njih je iz hiljadu šeststo i neke godine i treba je restaurirati i zaštiti. Osim slika, u Rokovoj kolekciji ima dosta oružja, kubura, pušaka, sablji, mlinaca za kafu, pegli na žar, starog posuđa. Tu se mogu naći i stari radio, alat, pošade, ženska crnogorska nošnja, bokeška nošnja, mape, knjige… Sve ovo čini impozantnu muzejsku kolekciju etno-materijala sakupljenog na jednom mjestu, koja u sebi nosi umjetničku, istorijsku i kulturnu vrijednost bogatog nasljeđa Boke Kotorske.
„Još davne 1969. godine kada se u Tivtu otvaralo stovarište pića „Prokupac“, na kojem sam se i ja našao, na poklon sam dobio tri flašice koje su me oduševile i od tada ih aktivno sakupljam. Nije bilo putovanja sa kojeg nisam donio po koju flašicu. Dok su moji drugari donosili farmerice iz Italije, ja sam tamo išao isključivo zbog „unučića“. Kese su bile pune!
U bivšoj državi bio sam reprezentativac u ribanju, dosta smo putovali, i sa takmičenja sam uvijek donosio različite flašice, napunjene i originalno zatvorene“, sa oduševljenjem i sa puno žara u očima, priča Roko Perušina.
U njegovoj zbirci ima između 1500 i 1600 komada flašica. Među raritetima i unikatima ističe onu unutar koje je urađena šibenska Katedrala sv. Jakova, flašica u flašici, dok je druga iz Vijetnama i na poklon mu je donio prijatelj Zoran Radović. U njoj se nalazi preparirana zmija kobra, a tečnost se pije kao lijek za išijas.
„Pošto prijatelji i poznanici znaju za moje dugogodišnje interesovanje i strast, često mi flašice donose na poklon. Među njima je i moj prijatelj Zoran Janković, danas ambasador u Indiji. Gdje god da je putovao po svijetu, donio bi mi na poklon „unučiće“.
Kada je bilo bombardovanje 1999.godine, bio je probijen zvučni zid i tada mi je slomljeno šezdesetak flašica. Najžalije mi je bilo one u obliku popularnog malog auta „Fićo“, u kojoj je bila šljivovica. Dugo nakon toga nisam mogao doći do te flašice, ali sam je prije nekoliko godina dobio“, kaže Roko.
Trideset i dvije krave nastanile su se na prvoj plutajućoj farmi u Rotterdamu.
Krave imaju štalu s prostranim boksevima i „poljem”, robota za mužnju kojeg mogu koristiti kad požele, robota za skupljanje gnojiva, automatsku hranilicu te četku za masažu.
Ideja plutajuće farme postoji s ciljem približavanja izvoru i pripremi svakodnevne hrane. Farma je transparentno dizajnirana tako da posjetitelji mogu jasno vidjeti što se događa. Krave proizvode oko 800 litara mlijeka dnevno. Mlijeko se zatim prerađuje u mliječne proizvode, a gnojivo se sortira kako bi se u budućnosti ponovno upotrijebilo kao prirodno organsko gnojivo za gradske biljke, vrtove i parkove.
Kad god je moguće plutajuća farma je samodostatna. Plutajući solarni paneli pružaju svu potrebnu energiju, kišnica se sakuplja na krovu i zatim pročišćava. Većina hrane za stoku dolazi iz grada. Proizvodnja korisne hrane iz otpadnih trava smatra se vrlo efikasnom opcijom održive proizvodnje hrane.
Pozadina razvoja plutajuće farme nalazi se u sve većoj nestašici poljoprivrednog zemljišta i gradova u svijetu. Skraćujući vrijeme tranzicije od hrane do konzumenta, „plutajuća farma” znatno doprinosi smanjenju gubitaka hrane i zagađenja vezanog za transport.
Projektni tim je pod vodstvom Petera van Wingerdena, Carela de Vriesa te Johana Bosmana iz tvrtke Beladon. Tim podržava velik broj investitora, uključujući Luku Rotterdam. Mliječni proizvodi prodaju se direktno na plutajućoj farmi, a uskoro će biti dostupni i u maloprodajnim poslovnicama tvrtke Lidl u Rotterdamu i okolici. Za veleprodajne operacije zadužena je tvrtka Zergo.
Trenutno su u planu i plutajuća farma za kokoši te plutajući staklenik gdje će se proizvoditi povrće i ljekovito bilje, a sve u cilju proizvodnje svježe hrane na transparentan način u blizini krajnjih potrošača.
Počeli Dani Dioklecijana – foto dalmatinski portal
Na Peristilu su petak car Dioklecijan i carica Priska uz rimske pretorijance pozdravili puk, čime su u Splitu počeli Dani Dioklecijana koji će trajati do kraja septembra.
Iz Turističke zajednice Splita najavili su da će se u sklopu Dana Dioklecijana svakodnevno održavati bogat program, među ostalim smjena straže – projekt pod vodstvom Hrvatskoga narodnog kazališta koji se pokazao kao jedna od glavnih turističkih atrakcija.
Turiste će svaki dan u podne na Peristilu pozdravljati Dioklecijan i Priska. Osim toga, u sklopu Rimskog đira svaki petak će biti tematske večeri, povorke, formacije legija i borbe gladijatora. Dioklecijanova legija trebala bi oživjeti antičku prošlost, i to kroz projekt Živi muzej na bedemu Cornaro, te tako Splićane i njihove goste vratiti u doba starih Rimljana. Direktorica Turističke zajednice Splita Alijana Vukšić je rekla da su manifestacije utemeljene na oživljenoj povijesti oduvijek bile atraktivne turistima i lokalnom stanovništvu, a podsjetila je kako su prošle godine u suradnji s HNK Split i Dioklecijanovom legijom počeli projekt Rimski đir.
“Pozitivne reakcije domaćih i stranih posjetitelja bile su nam smjernica da ove godine promijenimo koncept manifestacije upravo kroz raspodjelu događaja kroz cijelo ljeto. Tako je ove godine naglasak Dana Dioklecijana na projektu Rimski đir koji će se održavati na Peristilu svaki petak u 20 sati, koji će pružiti većem broju posjetitelja sudjelovanje u oživljavanju povijesti”, rekla je Vukšić.
U katedrali Svetog Tripuna, u nedjelju 19.maja će se sa početkom u 19 sati održati koncert na kojem će popularna djela iz epohe baroka izvoditi trubač, Dario Teskera i orguljaš, Mario Perestegi.
Koncert se održava u okviru Kotorske Koncertne Sezone. Na veliko zadovoljstvo svih, profesor Dario Teskera ostaje još tri dana u Kotoru gdje će držati seminar svim zainteresovanim trubačima.
Trubač Dario Teskera studirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi profesora Stanka Selaka, a nakon završetka studija u periodu od dvije godine usavršavao se na Trubačkoj akademiji u Bremenu gdje je imao priliku učiti od vodećih svjetskih pedagoga i trubača solista.
Solista je u Simfonijskom orkestru Hrvatske radiotelevizije od 1998.-2018.
Od 2007.-2015. profesor je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.
Od 1999. g. do danas kontinuirano djeluje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a od 2018. godine predaje trubu i na Muzičkoj akademiji u Ljubljani.
Uz pedagoški rad nastupa solistički i kao član ansambala kamerne muzike.
Orguljaš i pedagog Mario Perestegi rođen je1971. godine u Zagrebu gdje je i studirao orgulje kod akademika Anđelka Klobučara čiji orguljaški opus ne ispušta s programa svojih koncerata. Uticaj Klobučareva pristupa orguljama, registraciji i interpretaciji i danas su okosnica orguljanja Marija Perestegija. Interes za interpretaciju francuske orguljaške muzike vodi ga k pariškoj orguljašici Marie Claire Alain te velikom slovenskom orguljašu Hubertu Bergantu s kojim tokom poslijediplomskog studija posebno radi na interpretaciji velikih sonatnih i simfonijskih formi. Istančan osjećaj kolorita koji se ogleda u izboru registara i interpretacija orguljaških djela XIX. i XX. vijeka otvaraju mu put koncertnim turnejama na mnogim velikim orguljama simfonijskog tipa.
Do danas je odsvirao preko 400 koncerata širom Evrope te i Australiji i SAD-u. Među njegovim nastupima posebno se ističu dva resitala na orguljama katedrale Notre Dame de Paris (2009, 2017).
Redovan je profesor (trajno zvanje) orgulja na Akademiji za glasbo u Ljubljani.
Boka Kotorska – Gospa od Škrpjela – foto Boka News
Sedmica pred nama donosi nastavak promjenjivog i nestabilnog vremena. Ciklona nad srednjom Evropom povezana s kruženjem vlažnog vazduha po visini donijet će umjereno oblačno vrijeme početkom sedmice, uz kišu i ponegdje pljuskove.
Vrijeme će biti promjenjivo uz izmjenu sunčanih i kišnih razdoblja. Pritom će ponegdje biti i dužih sunčanih razdoblja.
Sredinom sedmice blago će ojačati anticiklona koja će donijeti povoljnije te u većem dijelu Jadrana suvo vrijeme.
Prema vikendu s Atlantika očekujemo dolazak nove ciklone prema zapadnom Sredozemlju, što će donijeti novo pogoršanje vremena. Kiša će najprije zahvatiti Jadran i područja uz Jadran, a i nakon toga očekujemo daljnje kruženje vlažnog vazduha i nestabilno vrijeme.
U kratkim crtama, iako će biti dosta sunčanog vremena, povremene se kiše ili pljuskova još nećemo riješiti – stabilne anticiklone koja bi donijela višednevno stabilno vrijeme – i dalje nema na vidiku. No za utjehu, dnevne temperature vazduha bit će ugodnije nego je to bilo ove sedmice.
Turistička Organizacija Herceg Novi u saradnji sa jedriličarskim klubom Jugola Grakalić, Opštinom Herceg Novi i hotelom Lazure organizuje prvu regatu, u klasi Krstaš, koja će se održati 1. juna. Regata će se održati u akvatorijumu hercegnovskog zaliva i ujedno ozvaničiti otvaranje sezone.
Start je ispred marine Lazure u Meljinama, vozi se oko ostrva Mamula a dalje brodovi jedre ka gradskoj luci Herceg Novi gdje će biti cilj regate.
Očekuje se takmičenje petnaestak posada, a učešće će uzeti i crnogorski olimpijac Milivoj Dukić. Takođe u regati učestvuje i hercegnovski muzičar i jedriličar Rambo Amadeus sa svojim solarnim jedrenjakom, pa pozivamo sve ljubitelje jedrenja da isprate ovaj jedinstveni momenat kada će solarni jedrenjak prvog juna po prvi put zvanično zaploviti.
Regata
U susret regati „Herceg Novi Sailing tour“, Milivoj Dukić ispred JK Jugole Grakalić, jednog od organizatora, poručio je : „ Herceg Novi postaje bogatiji za još jednu luku nautičkog turizma, u ovom slučaju Lazure Marina&Hotel u Meljinama i samim tim došlo se na ideju zajedno sa TO Herceg Novi, da se organizuje regata velikih brodova. Postajemo bogatiji za još jednu regatu i cilj nam je da se privuče što veći broj učesnika i posjetilaca, jer svaki put kada naše more pokriju jedra šaljemo najbolju sliku ljubiteljima nautičkog turizma.“
”Mi se ne možemo pomaknuti s mjesta, ali vi morate”, novi je slogan odlične kampanje Greenpeacea u Hrvatskoj u kojoj su spomenici diljem zemlje osvanuli ovih dana sa spomenutim porukama.
Cilj kampanje je probuditi svijest javnosti kako se zbog loše kvalitete plastične vrećice kratko koriste, zbog niske cijene dijele nekontrolirano i ono najvažnije okolišu nanose ogromnu štetu, a jednostavno je zamijeniti ih alternativama.
Tako je desetak statua u Hrvatskoj u znak prosvjeda protiv masovne upotrebe plastičnih vrećica, “ponijelo” u grad svoje platnene torbe, podržavši tako kampanju Greenpeacea u Hrvatskoj.
Kada pričamo o alternativi, nažalost čovječanstvo očito ne reagira na sve znakove upozorenja, barem ne dovoljno, te se kao jedino rješenje nameće zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje te korištenje Eko platnenih vrećica. I to jedino može znatno popraviti situaciju, pogotovo u budućnosti.
Iz Greenpeacea, stoga su pokrenuli peticiju kojom traže njihovu zabranu. U dva i pol mjeseca peticiju je potpisalo više od 40.000 ljudi. To pokazuje da unatoč njihovoj sveprisutnosti, raste svijest o štetnosti vrećica i jednokratne plastike općenito. “Ljudi zapravo žele da se svoj toj silnoj plastici stane na kraj, da ih se prestane na svakom koraku nutkati vrećicama i zatrpavati plastičnom ambalažom. Građanke i građani su složni u tome da je potrebno sistemsko rješenje te pokazuju iskrenu volju da u svakodnevnom životu potraže alternativu”, poručila je Petra Andrić, Greenpeaceova voditeljica kampanje.
U Hrvatskoj je na snazi obavezna naplata laganih plastičnih vrećica za nošenje (do 50 mikrona), uz iznimku tzv. vrlo laganih za koje treba stajati obavijest „Vrećice koristite štedljivo“. Ova odredba stupila je na snagu u siječnju 2019., ali na brojnim mjestima se ne provodi uopće ili je provedba neadekvatna. U Greenpeaceu smatraju da se na ovaj način neće postići namjera Direktive o plastičnim vrećicama da maksimalna potrošnja po glavi stanovnika bude 90 laganih plastičnih vrećica po osobi do kraja 2019., odnosno 40 do kraja 2025.
Znate li da ukupna potrošnja plastičnih vrećica u Hrvatskoj iznosi oko 200 vrećica po stanovniku godišnje[? To znači 830 milijuna vrećica godišnje ukupno samo kod nas. Kad bismo te vrećice stavili u niz, premostili bismo udaljenost od Zemlje do Mjeseca, odnosno opasali Zemlju oko ekvatora čak devet puta. Sav špeceraj stane u platnenu vrećicu!
Kampanja je odlično pogodila osim konceptom, tako i porukama. Tako se Oca hrvatske biologije mora, Špira Brusinu, u Zadru može vidjeti kako zamišljeno gleda u školjku u kojoj su vidljivi tragovi mikroplastike, dok se u Zagrebu Tesla držao za glavu i samo promrmljao: «Pa je li to stvarno tako teško riješiti?»
Greenpeaceova peticija za zabranu plastičnih vrećica i dalje je otvorena za potpisivanje na OVDJE
Aerodromi Crne Gore ostvarili su u prošloj godini 10.045.190 eura profita prije oporezivanja, što je za čak 95 odsto bolji rezultat u odnosu na 2017., pokazuje izvještaj o poslovanju državne kompanije koja čeka Vladinu odluku o davanju u zakup, pišu Vikend novine.
Osim dobrog finansijskog rezultata, Aerodromi su u prošloj godini zabilježili i rekordne saobraćajne pokazatelje kada je u Podgorici i Tivtu ukupno opsluženo 14.775 aviona i 2.454.524 putnika. Preduzeće je počelo veliki investicioni ciklus izgradnjom novog terminala za odlazeće putnike na Aerodromu Tivat, koji će ove godine biti nastavljen u Podgorici gradnjom tri privremena objekta, a najveći rizik i dalje mu predstavlja dug nacionalne avio-kompanije Montenegro Airlines u iznosu od 27,95 miliona eura.
Ukupni prihodi Aerodroma u prošloj godini su porasli devet odsto na 37,44 miliona eura, dok su rashodi smanjeni šest procenata i iznosili su 27.234.436 eura.
Avijacijski prihodi bili su 32,71 milion eura, a neavijacijski 4,73 miliona. Od duty free šopova Aerodromi su prihodovali 2,18 miliona eura, od ugostiteljstva 621.343, zakupa 407.344, parkinga 270.797, biznis putnika i VIP salona 212.742, reklamnih panoa 126.500 eura.
Kada je riječ o rashodima, na njihovo smanjenje dominantno su uticali manji troškovi ispravke vrijednosti potraživanja, zbog utuženja Montenegro Airlines-a, koje Aerodromi prošle godine nijesu imali, a koji su 2017. iznosili 8.462.593 eura.
Ostale stavke koje čine ukupne rashode preduzeća su porasle, prije svega zbog rasta troškova zarada za 3.340.268 eura zbog povećanja broja zaposlenih, posebno sezonskih radnika, i rasta ostalih poslovnih rashoda za 832.465 eura, navodi se u izvještaju koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici u četvrtak.
Preduzeće posluje profitabilno, nema problema sa likvidnošću, zaduženost mu je niska, a finansijske obaveze manje su od deset odsto vrijednosti ukupne imovine. Najveći dio obaveza odnosi se na kredit kod Evropske investicione banke, dok je zajam uzet od Evropske banke za obnovu i razvoj u potpunosti isplaćen u novembru prošle godine.
Najveći rizik po kompaniju je, kako se konstatuje u izvještaju, mogućnost da dužnici ne izmire u potpunosti i na vrijeme dugovanja, što bi rezultiralo finansijskim gubitkom za Aerodrome čiji je glavni dužnik Montenegro Airlines sa dugom od 27.952.130 eura.
“To ukazuje i na najveći kreditni rizik društva posebno ako se ima u vidu nestabilna likvidnost domaćeg avio-prevoznika i po tom osnovu enormna prekoračenja ugovorenog roka plaćanja. U 2018. godini je nastavljen problem naplate od kompanije Montenegro Airlines na način što nijesu plaćali usluge zemaljskog opsluživanja i nije su prenosili sredstva od putničkog servisa, koji je kroz putnu kartu Montenegro Airlinesa naplaćen od putnika, a prihod je aerodromskog preduzeća”, ističe se u izvještaju.
Nacionalni avio-prevoznik je Aerodromima prošle godine uplatio 2.175.024 eura, dok je dug od 2.862.324 eura otpisan na osnovu ugovora o opsluživanju.
“Preostali dug za 2018. godinu iznosi 3.216.494 eura od čega za 348.601 eura ne postoji obaveza plaćanja već taj iznos služi za kompenzaciju avio-karata zaposlenih. Iznos od 2.867.893 eura se odnosi na putnički servis, a ova potraživanja pokrivena su mjenicama”, navodi se u dokumentu.
Aerodrom – Kontrolni toranj uTivtu – foto Smatsa
Montenegro Airlines je 31. decembra kasnio više od 30 dana sa uplatom 19.632.325 eura duga Aerodromima, dok se kašnjenje manje od 30 dana odnosilo na iznos od 304.599 eura.
“Ako se izuzme nacionalni avio-prevoznik, društvo je dio ostalih potraživanja obezbijedilo novčanim depozitima, primljenim avansima i bankarskim garancijama dok se drugi dio potraživanja odnosi na inostrane avio-kompanije koje imaju redovne linije i sa kojima društvo ima dugogodišnju poslovnu saradnju i koje od prvog dana redovno izmiruju obaveze”, kaže se u izvještaju.
Drugu godinu zaredom oba aerodroma su premašila brojku od milion putnika, dok se saobraćaj odvijao ka 30-ak država i 68 destinacija.
Na Aerodromu Podgorica je od 1. januara do 31. decembra prošle godine opsluženo 7.959 vazduhoplova i 1.208.525 putnika, a na Aerodromu Tivat 6.815 aviona i 1.245.999 putnika. Zanimljivo je da je broj putnika u Podgorici porastao 15 odsto, a u Tivtu deset, dok je broj aviona na tivatskom aerodromu bio veći osam odsto, a u Podgorici šest.
“U odnosu na 2017. godinu, Crna Gora je preko aerodroma u Podgorici i Tivtu povezana sa 14 novih destinacija Minhenom, Lajpcigom, Štutgartom, Vroclavom, Geteborgom, Birmingemom, Nantom, Ajndhovenom, Lincom, Bakuom, Košicama, Popradom, Grodinom i Brive La Gaillardeom, ukazuje se u izvještaju.
Znatan doprinos rastu saobraćaja, posebno na Aerodromu Podgorica, dalo je, kako se konstatuje, prisustvo niskobudžetnih avio-kompanija, čije se učešće u ukupnom saobraćaju konstantno povećava. U 2018. godini tri nisko tarifne kompanije Ryaniar, Wizziair i EasyJet su povezivale Crnu Goru sa 13 destinacija i obavile su 991 let na kojima je prevezeno 330.654 putnika.
Kada je u pitanju promet aviona na Aerodromu Podgorica, redovni prevoznici učestvovali su sa 66 odsto, dok su čarter letovi činili 34 odsto ukupnog prometa. Na Aerodromu Tivat dominantan je bio čarter saobraćaj sa 53 odsto učešća, dok je redovan saobraćaj pokrivao preostalih 47 odsto.
“U ukupnom saobraćaju u 2018. godini na crnogorskim aerodromima učestvovalo je 56 avio-kompanija, od kojih 11 u redovnom saobraćaju. Sa oba aerodroma se saobraćalo ka ukupno 70 destinacija”, ukazuje se u izvještaju.
Najveće učešće u prometu vazduhoplova imali su Montenegro Airlines 26,51 odsto, Air Serbia sa 11,38 odsto učešća, dok je na trećem mjestu bio Turkish Airlines sa 3,76 odsto učešća. Montenegro Airlines bio je lider i u prometu putnika sa učešćem od 25 odsto, Air Serbia je imala 10 odsto, Ryaniar 6,12, Wizz Air 5,47 i Turkish Airlines 5,43 odsto.
Prošlu godinu obilježio je dolazak Lufthanse, jednog od najznačajnijih avioprevoznika na svijetu, koji je uveo letove od Tivta ka Minhenu i Frankfurtu.
Vlada planira da ponudi aerodrome u Podgorici i Tivtu u zakup na 25 do 30 godina, uz startnu naknadu od 100 miliona eura. Koncesioni akt, koji je postao predmet nesuglasica u vladajućoj koaliciji, ove sedmice je treći put vraćen na doradu.
Dan nezavisnosti Crne Gore biće obilježen 21. maja programom pod nazivom “Zemljo moja” u Baošićima. Kako navode iz d..oo “Media Frame”, organizatora i izvršnog producenta proslave, program počinje u 11 sati na sportskim terenima u Baošićima, a učestvovaće hor JU SMŠ “Ivan Goran Kovačić”, njihov bend “Kupplung”, duo “Providenca”, klapa “Castel Nuovo” i glumac Miloš Pejović.
-U okviru proslave Dana nezavisnosti, biće održana i ” Trka nezavisnosti”. Start je predviđen u 10 sati ispred Doma kulture u Bijeloj, a cilj je ispred mjesne zajednice Baošić.
Zainteresovani se mogu prijaviti od 9 sati ispred Doma kulture u Bjeloj. Nakon trke, na sportskim terenima biće uručeni pehari i zahvalnice -navode organizatori.
