Hiljade stanovnika i vlasnika firmi pridružilo se štrajku i protestovalo je juče na grčkim ostrvima najteže pogođenim situacijom prenatrpanih kampova za migrante i izbjeglice, pozivajući vladu da reši taj problem.
Većina radnji je zatvorena i ne rade javne službe na ostrvima Lezbos, Hios i Samos gde se u nekim izbegličkim kampovima nalazi deset puta više ljudi nego broj za koji su sagrađeni.
I zavaničnici međunarodne pomoći kritikovali su uslove u nekim od kampova na grčkim ostrvima.
Današnji dan protesta organizovali su regionalni guverneri i gradonačelnici koji planiraju da odu u Atinu sutra da podnesu zahteve vladi. Oko 6.000 ljudi pridružilo se protestu na Lezbosu i oko 2.000 na Samosu.
Gotovo 75.000 ljudi došlo je u Grčku iz Turske tokom 2019. godine, prema UN agenciji za izbeglice, što je skoro 50 odsto više nego prethodne godine.
Ostrvske vlasti pozivaju grčku vladu da ubrza prebacivanje migranata na kopneni deo Grčke i traže dodatne informacije o planovima vlada o gradnji novih objekata za pritvor migranata kojima je određena deportacija.
Iako je obećala da će zauzeti tvrđi stav prema migraciji grčka konzervativna vlada, na vlasti šest meseci, nije uspela da ispuni obećanja da će rešiti prenatrpane kampove na ostrvima izgradnjom veće mreže kampova na kopnu.
Zvaničnici u najvećem grčkom izbegličkom kampu Moria, na ostrvu Lezbos, sa mukom pokušavaju da pruže usluge za više od 19.000 izbeglica i migranata u kampu izgrađenom za manje od 3.000 ljudi. Većina stanovnika kampa živi u šatorima na brdu izvan ograđenog kampa sa kontejnerima za stanovanje.
“Želimo da se ljudi prebace na kopno u većem broju, da se broj ljudi u kampu polako smanjuje i da se kamp zatvori i da bilo koji novi objekat bude daleko od naseljenih oblasti”, rekao je Jianis Mastrojanis, predsednik gradskog saveta Morije, demonstrantima na glavnom trgu na Lezbosu.
“Ljudi u ovoj oblasti su dovoljno patili”, dodao je on.
Iako se nisu pridružili štrajku, grčka policija i udruženja obalske straže na ta tri ostrva izdali su saopštenja u kojim podržavaju proteste.
Saobraćaj na dionici magistrale od Risna do ulaza u Stari grad, danas, četvrtak 23. januara u periodu od 14 do 18 sati, u vrijeme prolaska sveštenstva i vjernika ka crkvi Svetog Nikole u Kotoru na moleban, odvijaće se jednom saobraćajnom trakom, saopšteno je iz policije.
U Kotoru će, pored pomenutog okupljanja, vjernici i sveštenstvo ići i dionicom od gradskog groblja u Škaljarima (crkva Pokrova Presvete Bogorodice) do Starog Grada u terminu od 17 do 18 sati.
Litija nakon molebana je planirana i putem od Tabačine do Gurdića od 19 do 20 sati.
Pripadnici saobraćajne policije Odjeljenja bezbjednosti Kotor na ovim dionicama će regulisati saobraćaj, odnosno obavljati preusmjeravanje sa jedne na drugu kolovoznu traku.
Vjernici i sveštenstvo molebanima i litijama izražavaju protest zbog usvajanja Zakona u slobodi vjeroispovjesti.
Moleban u crkvi Svetog Nikole u Starom gradu u 18 sati služiće mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
Na fotografijama našeg saradnika Zorana Nikolića možete vidjeti djelimično zaleđeno more u zalivu Boke Kotorske, obzirom da se temperature tokom noći spuštaju u minus.
Fotografije su snimljene jutros u kotorskoj opštini, Prčanj.
Ovoj pojavi doprinijela je noćna temperatura ispod nule ali i koncentracija slatke vode koja se kao lakša od slane nalazi pri površini, kao i činjenica da u zalivu, pored rijeka koje uviru, postoje i brojni slatkovodni izvori, te tiho vrijeme bez vjetra.
Hrana za zdravlje (Food4Health) naziv je prekograničnog projekta sa Italijom i Albanijom, u kojem je kotorski Institut za biologiju mora sa Ministarstvom poljoprivrede dobio preko 800.000 eura da bi pomogli uzgajivačima hrane iz mora.
Namjera je da se u novoj laboratoriji u Institutu uskoro počne proizvoditi mlađ kamenica ili ostriga za čiji je uzgoj u prirodnoj sredini potrebno nekoliko godina.
Nova laboratorija će predstavljati jedino mrijestilište kamenca u in vitro uslovima na području istočne Jadranske obale, što dodatno doprinosi konkurentnosti kako naučnih istraživanja, tako i napretka sektora marikulture u Crnoj Gori.
Kamenice nakon što dostignu određenu velićinu biće vraćene u more na uzgajališta gdje će dostići konzumnu veličinu. Povezivanje malih proizvođača sa naučnim institucijama na jednoj i tržišta na drugoj strani te pomoć oko marketinga, uvođenje ekoloških standarda u uzgoju školjki cilj je projekta Hrana za zdravlje (Food4Health).
Institut za biologiju mora Kotor
Implementacija projekta je počela 1. juna prošle godine za dogradnju laboratorije iz projekta je izdvojeno 500.000 eura.
U ime Uprave HAC-a d.o.o. predsjednik dr.sc. Boris Huzjan je potpisao Ugovor za izradu Studijske dokumentacije povezivanja Južne Dalmacije na sistem mreže autocesta u Republici Hrvatskoj na potezu od čvora Metković do budućeg mosta Pelješac i od čvora Doli do Grada Dubrovnika s poslovnom udrugom TRAFFICON d.o.o. i PRO URBE k.f.t., sukladno zaključku sa sjednice Vlade Republike Hrvatske koja je održana u Dubrovniku početkom veljače 2019. godine.
Izrada Studijske dokumentacije podrazumijeva utvrditi opravdanost izgradnje autoceste od čvora Metković do Dubrovnika, u prvoj fazi preko Pelješkog mosta i pristupnih cesta koje su trenutno u izgradnji.
Potpisivanjem ugovora, napravljen je još jedan korak u izgradnji autoceste do Dubrovnika kroz hrvatski teritorij, kako je predviđeno Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije.
Donirao je 200.000 eura, tražeći da novac bude podijeljen djeci porodica slabijeg imovinskog stanja kako bi sebi mogli osigurati knjige, računare i drugu potrebnu opremu za obrazovanje
Predsjednik Finske
Predsjednik Finske Sauli Niinisto donirao je 200.000 eura siromašnoj djeci kako bi novac potrošili na obrazovanje, prenosi Anadolu Agency (AA).
Kako navode finski mediji, predsjednik Finske je odlučio udruženjima i humanitarnim organizacijama donirati novac koji mu je ostao nakon predsjedničke kampanje iz 2018. godine.
Donirao je preostalih 200.000 eura, tražeći da novac bude podijeljen djeci porodica slabijeg imovinskog stanja kako bi sebi mogli osigurati knjige, računare i drugu potrebnu opremu za obrazovanje.
Predsjednik Finske je tokom izborne kampanje u donacijama prikupio oko 1,5 miliona eura.
Tim Porto Montenegra predstavlja svoj projekat marine za superjahte i luksuznog nautičkog naselja na 51. Međunarodnom sajmu nautike u Dizeldorfu, koji se održava u periodu od 18. do 26. januara.
Marina Porto Montenegro je brend koji uživa povjerenje i poštovanje nautičkih klijenata, poslovnih partnera i indroduceer-a koji su na ovom njemačkom sajmu, te je na koktelu koji je organizovan na PM štandu na sajmu vladalo veliko interesovanje – klijentima su prezentovani novi nautički paketi marine Porto Montenegro, intenzivan kalendar regati i događaja u 2020. godini.
Sajam u Dizeldorfu je uvijek sjajna komunikaciona platforma za susret sa klijentima – i ove godine bilježimo veliko interesovanje njemačke i internacionalne klijentele za marinu i nautičko naselje koje nudi cijeli set aktivnosti za sve vrste odmora – od aktivnosti na vodi i raznovrsnih sportskih dešavanja do uzbudljivih umjetničkih i zabavnih događaja. Crna Gora je prepoznata kao jahting destinacija sa našom marinom koja nudi beskompromisnu uslugu ujedno sa pogodnostima pri zakupu vezova – njemački klijenti sami pokazuju inicijativu za ovu destinaciju, i preko 30 novinara, nakon ovog sajma, pisaće u ovom projektu u narednom periodu, istakla je Marina marketing koordinatorka Porto Montenegra Jovana Živković.
Ove godine, sajam imao rekordnih preko 1960 izlagača iz 68 zemalja koji su u Dusseldorf Exhibition centru prezentuje luksuzne jahte i jedrilice, opremu za ronjenje, jedrenje, kao i najsavremenije nautičke “igračke” namjenjene zabavi na vodi, pod vodom ali i uz obalu. I ove godine više od 50.000 jahting industrijalaca, brodograditelja, brokera, kapetana i ljubitelja plovila na vodi, doputovalo je u Dizeldorf za vrijeme sajma. Na sajmu se očekuje preko 260.000 posjetilaca.
Nagrada Najbolji rizort hotel za kongrese i konferencije dodijeljena od strane renomirane slovenačke revije Kongres pripala je drugu godinu za redom hotelu Regent Porto Montenegro.
Nagrada je uručena na ceremoniji 21.januara u susret berzi MICE turizma Conventa 2020, koja se 22. i 23. januara održava u Ljubljani (Slovenija).
Nagrada je dodijeljena od strane žirija koji je hotel posjetio tokom 2019. bez prethodne najave. U ukupnom bodovnom sistemu, hotelu Regent Porto Montenegro dodijeljena je ocjena 4,96 od ukupno 5 bodova. Nagradu je u ime hotela preuzela Marija Delibašić, Asistent direktora prodaje hotela Regent.
CONVENTA – NAGRADA 2020
„Nagrada u ovoj kategoriji predstavlja potvrdu kontinuiteta kvaliteta usluge kada su u pitanju poslovni i korporativni turistički segment. Takođe, nagrada dolazi na početku godine kao odličan vjetar u leđa našem pozicioniranju Crne Gore kao cjelogodišnje destinacija sa kvalitetnim smještajnim, konferencijskim i organizacionim kapacitetima koja dokazano može odgovoriti na zahtjeve klijenata a posebno u organizaciji incentive i teambuilding putovanja. Hotel Regent se jedini predstavlja promo filmom izrađenim tehnologijom za virtuelnu realnost koji u detalje dočarava destinaciju.“ istakla je Marija Delibašić, Asistent direktora prodaje hotela Regent.
Pored ceremonije, predstavnica hotela Regent Porto Montenegro učestvuje na redovnom dijelu Convente 2020.
Tokom jedne dekade svog postojanja Conventa je ugostila 1319 izlagača i 2 576 profesionalaca iz MICE segmenta te je na ukupno deset berzi organizovano 26 912 sastanaka po sistemu 1: 1; ovaj sistem omogućava direktno i efikasno predstavljanje hotelskih potencijala kada su u pitanju poslovni sadržaji, organizacija poslovnih događa, kongresa i seminara
U Herceg Novom je danas otvorena međunarodna štabna vježba na temu reagovanja u slučaju zemljotresa, koja ima za cilj uvježbavanje procedura reagovanja, kao i provjeru funkcionalnosti opštinskog Plana za zaštitu i spasavanje od zemljotresa, koji je jedan od prvih dokumenata ovog tipa usvojenih u Crnoj Gori.
U dvodnevnoj vježbi u hotelu Palmon Bay učestvuju predstavnici Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, članovi opštinskog Tima za upravljanje vanrednim situacijama i predstavnici Opštine Herceg Novi, partneri iz Italije i Albanije, kao i pripadnici lokalnih službi zaštite i spasavanja i dobrovoljnih vatrogasnih društava.
„Ova vježba ima veliki značaj jer ćemo uvježbavati procedure reagovanja u slučaju zemljotresa, provjeravati naše kapacitet i vjerujem poslije svega imati bolji, kvalitetniji i profesionalniji odgovor u slučaju da dođe do stvarne potrebe da reagujemo“, rekao je u uvodnom dijelu generalni direktor Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova, Mirsad Mulić.
Štabna vježba
On se zahvalio brojnim učesnicima, dodajući da, iako se radi o štabnoj vježbi, vjeruje da će ona biti dragocjeno iskustvo u slučaju potrebe za reagovanjem, kako u Herceg Novom tako i u drugim opštinama.
„Herceg Novi je grad u kome postoji veliki seizmički rizik, baš kao i na cijelom crnogorskom primorju. Ovo je opština koja ima izuzetan senzibilitet za sistem zaštite i spasavanja, afirmiše ga i odlično radi taj posao. Ovo je opština koja je među prvima uradila Plan zaštite od zemljotresa, uradila je planove zaštite od požara i poplava, a ovdje je i bila, kao možda nigdje u Crnoj Gori, ta dobrovoljnost kada su u pitanju dobrovoljna vatrogasna društva“, rekao je Mulić obrazlažući zašto je Herceg Novi izabran za domaćina ove štabne vježbe.
Štabna vježba
Mulić smatra za važno što su učesnici i predstavnici iz Italije i Albanije, partneri na projektu “3 WATCH OUT” u okviru kojeg je vježba organizovana. Kako je rekao, zemljotres u Albaniji je pokazao da mehanizam za civilnu zaštitu Evropske unije odlično funkcioniše u ovakvim situacijama, a Crna Gora je bila dio međunarodne pomoći.
„Zemljotes ne možemo spriječiti, ne možemo ga ni predvidjeti, ali aktivnim odnosom i preventivnim mjerama možemo posljedice svesti na najveći mogući minimum. Direktorat za vanredne situacije, zajedno sa ostalim subjektima u sistemu zaštite i spasavanja će i dalje raditi na unaprijeđenju odgovora na zemljotres i na taj način davati doprinos većoj sigurnosti građana kada je u pitanju ovaj hazard“, poručio je Mulić.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić istakao je da je od velikog značaja održavanje ovakve vježbe u Herceg Novom. On očekuje da će biti unaprijeđena komunikacija i koordinacija, te da će se svi značajni subjekti bliže upoznati sa procedurama aktiviranja svih nadležnih službi, traženja državne i međunarodne pomoći.
Uz to, kako je kazao, vjeruje da će ova vježba pokazati stepen funkcionalnosti opštinskog plana zaštite u slučaju zamljotresa, da li ga je i u kojim segmentima potrebno ažurirati, te da će dati smjernice za unaprijeđivanje prakse u ovoj oblasti.
„Opština Herceg Novi je lokalna uprava koja velike napore ulaže u jačanje sistema zaštite i spasavanja, te kontinuirano radi na opremanju i obuci vatrogasaca i spasilaca. Jedna smo od rijetkih lokalnih uprava u regionu koja je u protekle dvije godine formirala dva dobrovoljna vatrogasna društva – Bijela i Luštica, čime smo značajno unaprijedili zaštitu građana Herceg Novog i svih koji u našem gradu borave“, kazao je Katić.
On je kazao da Herceg Novi dobro pamti poslijedice stravičnog zemljotresa 1979. godine i u ovom gradu svako podrhtavanje tla izaziva strepnju, a nedavni zemljotresi u regionu još jednom su pokazali koliko je važno reagovanje lokalnih snaga u prvim trenucima nakon katastrofe.
„Vjerujem da govorim u ime svih nas kad poželim da do vanrednih situacija nikada ne dođe. Ipak, svi mi kao odgovorni ljudi moramo biti spremni na najgore i uvježbani da koordinisano djelujemo u trenucima kada su naši koraci od presudnog značaja za spasavanje života i imovine“, poručio je Katić.
Iz tog razloga, zaključio je Katić, Opština Herceg Novi će se uvijek rado odazvati na pozive da bude domaćin ovakvih vježbi, nastavljaće da ulaže u sistem zaštite i spasavanja, kao i da bude stabilan partner Direktoratu za vanredne situacije, službama u zemlji i inostranstvu.
Dvodnevna štabna vježba koju organizuje Ministarstvo unutrašnjih poslova dio je aktivnosti u okviru projekta “3 WATCH OUT” koji je finansiran u okviru IPA INTERREG Programa prekogranične saradnje između Italije, Crne Gore i Albanije. Cilj je testiranje i uvježbavanje procedura reagovanja u slučaju zemljotresa i razmjena iskustava, znanja, dobrih praksi i naučenih lekcija kada je u pitanju pripremljenost za odgovor na zemljotres.
Vodeći projektni partner je Odsjek za civilnu zaštitu Regije Pulja, a partneri su: Univerzitet u Bariju – Odsjek za poljoprivredu i životnu sredinu, Regionalni savjet Lezha-e, NVO “Istraživanje i saradnja” iz Italije, NVO “Parnerstvo za razvoj” iz Albanije i Direktorat za vanredne situacije MUP-a Crne Gore.
Kotorske zimske karnevalske fešte održati će se u periodu od 15. do 23. februara 2020. godine, kada će nakon spaljivanja karnevala na Trgu od oružja koncert održati Jelena
Rozga.
Tradicionalni zimski kotorski karneval predstavlja svetkovinu pučkog duha i umijeća kako karnevalista ovog kraja, tako i gostiju iz regiona. Brojni posjetioci mogu uživati u koloritu i humoru originalnih maski i kostima, muzici, gastronomiji i satiričnom duhu Mediterana.
Tradicionalni zimski karneval je od izuzetnog značaja za Kotor i Crnu Goru koji je 2018.
godine obilježio pola milenijuma postojanja.
Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, suorganizator je Turistička
organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor.
