Predlog za pokretanje inicijative za izbor predsjednika Opštine Kotor jednoglasno je utvrđen na današnjoj sjednici Izvršnog odbora Demokratske partije socijalista.
DPS Kotor
Ocijenjeno je da je DPS, kao najveći politički subjekt u Kotoru, svojim djelovanjem pokazao punu odgovornost prema građanima tog grada.
Oni su dodali da dvije godine informišu kotorsku i crnogorsku javnost o brojnim zloupotrebama u radu partija sastavljenih u neobičnu, sad već bivšu koaliciju, koja je predstavljala vlast u Kotoru.
„Sve vrijeme njihove vladavine argumentovano smo upozoravali na nezakonito donošenje odluka u ime Skupštine opštine, neodržavanje sjednica Skupštine opštine, neusvajanje budžeta opštine Kotor za tekuću godinu, nedonošenje Strateškog plana razvoja, nezakonito zapošljavanje, nerješavanje nagomilanih komunalnih problema i neracionalno trošenje sredstava“, kaže se u saopštenju.
Dodaje se da dvije godine osluškuju i informišu javnost o nezadovoljstvu građana Kotora radom lokalne samouprave a priznanje naših stavova.
„U konačnom, dobili smo i od drugih političkih subjekata, konstinuitenata bivše vladajuće koalicije u Kotoru. O ovome svjedoče kako njihova brojna saopštenja, tako i ostavke na čelnim mjestima u opštini Kotor kao i činjenica da je predsjednik opštine Kotor razriješen inicijativom i voljom većine odbornika SO Kotor“, piše u saopštenju.
Ocjenjuje se da je DPS Kotor svojim dosadašnjim učinkom još jednom pokazala i dokazala da se odgovorno odnosi u vezi svih pitanja od značaja za građane Kotora, prvenstveno u smislu njegovog razvoja i prospiriteta, ali ne i u smislu slobodnog normativnog tumačenja važećih nacionalnih propisa i zakona.
Za to, smatraju, nijedna partija nema mandat od svojih građana.
„DPS je odgovorna partija koja ne podržava vaninstitucionalne mehanizme djelovanja, pa je na današnjoj sjednici Izvršnog odbora DPS Kotor sa Klubom odbornika jednoglasno utvrđen prijedlog za pokretanje inicijative za izbor Predsjednika Opštine Kotor, i to samo sa jednim ciljem – obezbijediti uslove za nesmetan razvoj i prosperitet grada Kotora i njegovih sugrađana“, zaključuje se u saopštenju.
Crna Gora se može okarakterisati kao vinogradarska zemlja, a vino je već godinama jedan od najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda u izvozu, proizvod s spoljnotrgovinskim suficitom, jer je vrijednost izvezenog vina gotovo dvostruko veća od vrijednosti uvezenog, piše zagrebački Poslovni dnevnik.
U posljednjih 10 godina jasno se izdvajaju dva trenda u strukturi investiranja u vinogradarsko-vinskom sektoru. Prvi dio je sađenje novih vinograda i obnova postojećih, dok se u drugoj fazi investira u opremanje prerađivačkih kapaciteta, rekonstrukciju i izgradnju novih vinarija te u projekte vinskog turizma.
Pronašli ih na Facebooku
“U već dobro utabanim Vinskim putevima, turisti uživaju u gostoprimstvu crnogorskih vinara, a ugođaj upotpunjuju kamenom zidane tradicionalne kućice, idealne za čuvanje i degustaciju vina. Upravo su turisti nazvali Crnu Goru malom zemljom velikih vina”, kaže Marija Krstić, načelnica Direkcije za biljnu proizvodnju i inspekcijski nadzor u Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Manju vinsku priču i kontinuirana ulaganja u vinski turizam priča porodični biznis vinarije Kopitović.
Riječ je o porodici koja se dugo bavi uzgojem vinove loze, ali vinarija je službeno osnovana 2006. godine i čini je konoba stara oko 300 godina i degustacijska sala izgrađena u autentičnom stilu, kapaciteta 40 mjesta.
Ponosni su vlasnici bronzane nagrade “Bijeli grozd” za vinski turizam.
“Vinarstvo i vinogradarstvo smo povezali s vinskim turizmom i u cjelokupan posao uključena je isključivo naša porodica, svi smo našli neki zadatak. Posjetioci naše vinarije iz raznih su zemalja svijeta”, kažu vlasnici.
“Gosti koji dolaze preko turističkih agencija su s evropskog područja, kao što su Skandinavija, Velika Britanija, Francuska i Njemačka, ali tu su i individualni gosti koji nas pronađu preko TripAdvisora, kao i Facebooka i Instagrama. Na raspolaganju su im tri ponude koje obuhvaćaju degustaciju lokalne hrane i nacionalnog jela ‘sač’ u kombinaciji s našim vinima. Gosti koji degustiraju naša vina žele probati autohtone sorte i vrlo su zadovoljni”, poručuju iz vinarije Kopitović.
Kreće projekat Vinsko selo
Posebna ulaganja u sektor vinskog turizma ima kompanija Plantaže.
Najstariji podrum Plantaža – Lješkopolje, renoviran je i pretvoren u podrum za odležavanje specijalnih serija u kojem se danas proizvode vina iz premium i ultra premium segmenta.
Obnovom i otvaranjem vinskog podruma Šipčanik 2007, smještenog u srcu vinograda, otvoreno je novo poglavlje u istoriji Plantaža. U planu im je i obnova restorana Mareza kao i realizacija projekta Vinsko selo.
Brižno osmišljeni programi
“Do sada su desetine hiljada turista uživale u brižno osmišljenim programima. Nudi se nadlijetanje nepreglednih čokota koji okružuju aerodrom Golubovci, vožnja turističkim vozom kroz vinograd koji se prostire na više od 23 kvadratna kilometra, konzumacija bogate palete vina Plantaža, te monumentalni hodnik vinskog podruma Šipčanik. Tu je i ponos kompanije – Stari podrum Lješko Polje, uz konje u konjičkom centru Vranac i Skadarsko jezero.
“Ovo su samo fragmenti vinskog turizma koje Plantaže pružaju gostima”, pohvalili su se iz Plantaža.
Njihovi gosti su uglavnom iz zemalja Evropske unije i to Francuzi, Slovenci, Austrijanci i Poljaci, a u slučaju individualnih dolazaka tu su gosti koji dolaze iz različitih zemalja svijeta od Amerike, Kine i Rusije do Australije.
Posebne degustacije
U podrumu Šipčanik Plantaže nude slaganje vina i hrane po odabranom programu.
Može se izabrati između degustacije vina uz bruskete sa sirom, maslinovim uljem i ružmarinom, degustacija pet vina uz selekciju sireva i degustacija četiri vina uz tradicionalnu crnogorsku zakusku, ili pak domaće specijalitete s pet vina.
“Za vrijeme dok DPS pokušava političkom korupcijom, kako je ranije činio sa Pozitivnom na svim nivoima, da ostvari novu/staru većinu za izbor predsjednika Opštine Kotor, mimo izborne volje građana, pustio je svoje priveske da se oglašavaju o problemima u kojima se Kotor našao njihovim postupanjem” – poručuju iz Demokratske stranke.
Kotor je u blokadi zbog zajedničkog činjenja DPS-a i njihovih satelita u lokalnoj skupštini, kada su 24. aprila ove godine političkom korupcijom i pravnom hajdučijom pokušali da smijene predsjednika Opštine, Vladimira Jokića. Svijesni da su u nezakonitom postupku pokušali smijenu, znajući da čak i ovakvi crnogorski sudovi moraju spiječiti pravno divljanje i očigledno bezakonje, ovi udruženi prekršioci zakona su se zaustavili u pola posla i grad ostavili u bezvlašću, kaže se u zvaničnom saopštenju Demokrata.
“Očigledno je da je onima koji su glasali za nelegalnu i nelegitimnu smjenu predsjednika Opštine bilo stalo samo da ispune svoj politički naum, ne razmišjajući o interesima grada.
Danas su zaposleni u Opštini i opštinskim preduzećima bez plata, zbog ličnog nauma Željka Aprcovića, Željka Avramovića, Ranka Krivokapića i njegovog očiglednog nikad prežaljenog partijskog duga, Ivana Brajovića, zajedno sa DPS privescima Andrijom Popovićem i Vidom Draškovićem.
Pomenuta gospoda, od kojih su se neki okoristili nekretninama od stotina hiljada eura, dok neki mjesečno primaju toliko plata da ih prebrojati ne mogu, a neki su prodavali svoje nekretnine uz saglasnost svog tadašnjeg partijskog šefa naviklog na krčmljenje državne imovine, su danas imenom i prezimenom odgovorna za sve ono što se ne funkcioniše u Kotoru.
Željko Aprcović, Željko Avramović, Ranko Krivokapić, Andrija Lompar i Vido Drašković su ljudi koji su direktno odgovorni za blokadu grada, za neisplaćivanje plata, za nenaplaćivanje taksi i ostalih prihoda Opštine. Pomenuti građani će biti direktno odgovorni za dugoročne štete koje će grad trpjeti zbog nefunkcionisanja, kroz višemjesečno opstruiranje vladajuće većine preko odbornika SDP-a.
Očigledna je zajednička namjera svih da se ukloni predsjednik Opštine, Vladimir Jokić, koji je bio otporan na sve pritiske i kombinacije naučene između starih saradnika, koji su 18 godina krčmili državnu imovinu, prije nego su se sjetili da barem neki to nazovu poharom.
Demokrate će, zajedno sa svojim opozicionim koalicionim partnerima, predložiti rješenje političke krize u Kotoru, poštujući izbornu volju građana Kotora.
Ovim putem poručujemo DPS-u i njihovim bivšim i sadašnjim satelitima i privescima da je prekrajanje izborne volje nezakonito i nelegitimno i da ćemo se svim demokratskim sredstvima boriti protiv toga. Dosta ste putem raznih Poztivinih i Draga Đurovića trgovali voljom i dušama građana Crne Gore! Došlo je vrijeme da se kaže dosta!”- stoji u zvaničnom saopštenju Demokrata.
Predsjednik OO DPS i gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac odbio je danas da se izjasni o peticiji građana koji su zatražili njegov i eksplicitan stav lokalne uprave Tivta, u vezi postupanja države oko krstionice manastira Svetig Arhangela Mihaila na Prevlaci.
„Meni je žao što se vjeroisppoivjest i duhovna opredijeljenost naših ljudi miješa sa zakonom i politikom. To jedno sa druugim nema veze. Ovdje govorimo o ingerencijama i nadležnostima Morskog Dobra, Vlade Crne Gore i resornog ministarstva. Opština Tivat u tom dijelu ima potpuno pasivan položaj jer to nije u njenoj nadležnost, a radi se o nelegalnom objektu. Nemojte vjeriospovjest i duhovnu opredijeljenost ljudi da miješate sa ovom problematikom“- kazao je Kusovac danas na konferenciji za štampu. On je najavio da će svoj stav o zahtjevima iz peticije koja mu je predata prošle sedmice, „iznijeti u saopštenju koje ćete uskoro dobiti.“
Stotinjak građana okupilo se 8.maja ispred zgrade Opštine Tivat kako bi gradonačelniku dr Siniši Kusovcu (DPS) i predsjedniku lokalnog parlamenta Ivanu Novoselu (DPS), predali peticiju kojom zahtijevaju da se tivatski čelnici u roku od 48 sati, izjasne o namjeri države da sruši krstionicu manastira Svetog Arhangela Mihaila na Prevlaci, te da se zakaže posebna sjednica Skupoštine Opštine na kojoj će se razmatrati događaji u vezi sa krstionicom.
„U slučaju da oni kojima se obraćamo pokušaju da ignorišu ili odbace našu peticiju, ili da na njene zahtjeve odgovore nejasno i dvosmisleno, smatraćemo da isti – predsjednik Opštine Siniša Kusovac, predsjednik SO Ivan Novosel, uključujući čitav OO DPS Tivat i koordinatore OO DPS Predraga Nenezića i Gorana Jevrića – podržavaju diskriminaciju i nasilje, te preuzimaju punu ličnu odgovornost za eventualna slična postupanja državnih organa u budućnosti i posljedice istih“- piše pored ostaloga, u peticiji.
Građani predali peticiju
Kusovac je izbjegao da se izjasni i o kontroverznim porukama koje su se čule sa „časa istorije“ koji je Dana pobjede i Dana Evrope 9.maja u Tivtu koju je uz podršku Opštine, priredio tivatski UBNOR, organizacija bliska DPS-u. On je kazao da „nije upoznat sa time“ što se govorilo na skupu kojem su pored ostaloga, organizovano prisustvovali i učenici tivatskih škola i predsjednik lokalnog parlamenta Ivan Novosel (DPS), ističući da to „nema nikakve veze sa Opštinom i organima lokalne uprave“.
Na spornom skupu Slobodan Simović, potpredsjednik SUBNOR Crne Gore, poručio je da djelovanje Srpske pravoslavne crkva, pored korupcije i lošeg socijalnog položaja građana, predstavlja “najveću opasnost po Crnu Goru”.
“Glavni proizvod Vlade posebno treba da bude država. Nije dovoljno govoriti da imamo državu, već njenu snagu pokažimo na ključnim problemima koji udaraju u temelje Crne Gore, kao što su: korupcija, djelovanje Srpske pravoslavne crkve, težak socijalni položaj građana i drugo”- rekao je Simović, istakavši da je “predstavnik velikosrpske nacionalističke politike u Crnoj Gori (mitropolit crnogorsko-primorski) Amfilohije Radović koji je duboko zasjekao u crnogorsko biće.
“Rijedak je primjer da jedan sveštenik tako ojača na račun države. Vlast tobože krene da reguliše pitanje položaja vjerskih zajednica, a onda stane zaboravljajući latinsku mudrost „opasnost je u oklijevanju“. Najzad država to pitanje mora da reguliše i postavi na zdrave osnove. Država bez svoje crkve nije na okupu. Kleronacionalizam, partokratizam i korupcija predstavljaju najveću prepreku razvitku građanskog društva Crne Gore kao zahtjeva savremenog doba“ – bio je tada kategoričan Simović. Njegovo izlaganje podržao je predsjednik SO Tivat Ivan Novosel (DPS) zahvaljujući se Simoviću na “inspirativnom govoru”.
Nadam se da iz ovoga govora, ako nijesmo ništa naučili, jesmo se mi stariji podsjetili. Omladina je mogla naučiti poruku da treba da smo istrajni, uporni, oprezni, da znamo da razlikujemo zlo od dobroga. Zlo ne miruje kao što je rekao i gospodin Simović. Fašizam jeste pobijeđen ali nije iskorijenjen, on se danas javlja u nekim drugim oblicima. Na nama je da ga prepoznamo”- poručio je tivatskoj djeci Novosel.
Zbog izrečenog na “času istorije” tivatskog UBNOR-a u međuvremenu su protestovale tivatska Nova i DSS nazivajući to manifestacijom mržnje prema Srbima, SPC i njjenom mitropolitu, te širenjem vjerske i nacionalne mržnje, kao i zloupotrebom učenika od strane dijela njihovih profesora koji sui h doveli na ovu manifestaciju. DSS je osudio “neofašističko ponašanje” Simoviča i pozvao ministra prosvjete Damira Šehovića da hitno reaguje “zbog zloupotrebe tivatskih adolscenata – učenika osnovnih i srednje škole”. Demokrate su Novoselov istup na spornom skupu nazvale “dodvoravanjem svome šefu, pred izbor novog opštinskog rukovodstva lokalnog DPS-a, jednog od četiri njihovih krila, u liku i djelu Ivana Novosela”.
“Moraju biti kažnjeni i oni koji su djecu iz škola izložili ovom predavanju i tjerali ih da slušaju izgovarane prljavštine. Pozivamo ministra prosvjete da preispita ovu samovolju “profesora – ratnika i junaka” i preuzme najoštrije mjere za sankcionisanje ovakvih postupaka”- saopštile su danas tivatske Demokrate.
Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat danas je dobila specijalno protivpožarno vozilo – tzv.hidrauličnu korpu za spašavanje sa visina i gašenje požara na višespratnicama.
Riječ je o 100.000 eura vrijednom polovnom, ali vrlo dobro očuvanom i malo korištenom vozilu koje je do sada službovalo u Vatrogasnoj brigadi grada Ljubljane. Hidrauličnu korpu radne visine 27 metara, izradio je čuveni njemački proizvođača Bronto Skylift, a ona je ugrađena na vozilo Mercedes Atego 1828.
Vozilo pored same hidraulične platforme ima i monitor za gašenje požara na kraju korpe, agregat za električnu energiju, ventilator za dim, crijeva visokog pritiska i spremnik za kompresovani vazduh, dva kompleta izolacionih aparata za disanje, motornu pilu za drvo, hidraulično vitlo i dva svjetlosna reflektora.
Ovakvo specijalno spasilačko vozilo trenutno nema nijedna druga Služba zaštite na Crnogorskom primorju, a danas je počela i obuka tivatskih vatrogasava za njegovi korišćenje, koju im drže njihove kolege – slovenački vatrogasci iz Ljubljane.
Na pjaci Svetog Nikole u Perastu u srijedu 15. maja u 20,30 sati, biće održan koncert klape „Contra“ u organizaciji Međunarodnog festivala klapa Perast i Društva prijatelja grada Perasta.
U slučaju lošeg vremena koncert će biti održan u Muzeju grada Perasta.
U čast i spomen Gospi na hrabru odbranu od Turaka 1654. god. u Perastu se svakog 15. maja održava svečanost koja se u crkvenom kalendaru označava kao Zavjetni dan.
U čast pobjede, odnosno odbrane, malobrojnih Peraštana u boju protiv Turaka na zapadnom zidu crkve Sv. Nikole u Perastu stoji spomen ploča sa tekstom kojeg je tadašnji nadbiskup Andrija Zmajević dao isklesati. A hrvatski ban, grof Petar Zrinski, samo 20-ak dana poslije boja, čestitao je ovu pobjedu poklonivši Peraštanima mač Vuka Brankovića, ispjevanog kao Zmaj Ognjeni Vuk. Ovaj događaj je imao odjeka i na našu (umjetničku) narodnu književnost.
U srijedu 15. maja u 17 sati na pjaci Sv. Nikole u Perastu tradicionalno će nastupiti Bokeljska mornarica koja će odigrati Bokeljsko kolo.
Svečana misa biće održana u 17, 30 sati u crkvi Svetog Nikole.
Perast – Gađanje kokota
U spomen na odbranu Perasta, održava se običaj gađanja kokota. Kokot simbolizuje neprijatelja. Oko 18,45 sati, uz sudjelovanje Bokeljske mornarice takmičari gađaju kokota pričvršćenog na dasci koja se postavlja na moru, oko 200 m udaljenog od obale. Pobjednik dobija šugaman (peškir) s ispisanom godinom pobjede nad Turcima i godinom održavanja proslave. Nekada je pobjednik morao platiti bačvu vina kojim je častio mornare i svečanu povorku koja ga je pratila ulicama grada.
Na kraju programa, u 20,30 sati, na pjaci Sv Nikole biće održan koncert klape „Contra“ u organizaciji Međunarodnog festivala klapa Perast i Društva prijatelja grada Perasta. U slučaju lošeg vremena koncert će biti održan u Muzeju grada Perasta.
Klapa Contra u Perastu
Organizatori su Društvo prijatelja grada Perasta, Mjesna zajednica Perasta, Župski ured Perasta i Međunarodni festival klapa Perast.
Uoči velike konferencije o ribarstvu u Hrvatskoj, koja se održava u Šibeniku, kada će Ministarstvo poljoprivrede predstaviti novi sustav za kontrolu ribarstva na Jadranu, razgovarali smo s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem, piše Slobodna Dalmacija.
Na ribarskoj konferenciji okupljate predstavnike ribarskog sektora, znanstvene zajednice te resornih ministarstava. Koja su očekivanja od tako velikog skupa i o čemu ćete tamo raspravljati?
– Organizirali smo veliku konferenciju za ribare na koju će prvi put doći i drugi ministri u čijoj su nadležnosti pitanja koja muče naše ribare. Imamo o čemu razgovarati, prije svega o ključnim temama, a to su kontrola teritorijalnog mora RH, upravljanje malom plavom ribom te daljnje financiranje ribarskog sektora. Ribarstvo i akvakultura sektori su u kojima bilježimo stalan rast i napredak, a proizvodnja bijele morske ribe u zadnjih pet godina je udvostručena te iznosi 760 milijuna kuna. To je gospodarski strateška grana u Hrvatskoj i o tome ćemo govoriti.
Posebno ćemo se pozabaviti novim tehnologijama praćenja i evidencije ribolova i rezultatima mjera zaštite koje poduzimamo kako bi Jadran još generacijama bio najčišće i ribom bogato more. Uspostavljamo takav način praćenja ulova da će potrošači uskoro preko bar-koda moći provjeriti gdje je i kad koja riba ulovljena i koji je brod bio u ribolovu. Hrvatska je predvodnik u održivom upravljanju ribljim stokovima na Jadranu, dosljedno provodi plan upravljanja stokovima te usko surađuje s međunarodnom znanstvenom zajednicom i ribarima.
Godinama smo slušali ribarska prigovaranja, no otkad ste vi ministar, ribari kao da su utihnuli. Kako to komentirate?
– Prije svega, nisu ribari utihnuli, samo su dobili sugovornike s kojima ne moraju razgovarati preko medija i mislim da je to ključ uspješnih mjera u ribarstvu. Imamo dobro ekipiranu Upravu ribarstva i ljude koji dobro poznaju prilike i probleme, razumiju potrebe i majstori su u pronalaženju najboljih rješenja unutar svih ograničenja u ribarstvu s kojima smo suočeni. Stalno se govori o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici i kompleksnosti donošenja odluka u tom dijelu, ali malo tko zna koliko je Zajednička ribarstvena politika komplicirana i koliko je sve međunarodnih organizacija, interesa i smjernica uključeno u procese donošenja odluka.
Hrvatska je istodobno članica svih tih organizacija i uvijek tražimo najbolje za naše ribare, a u uvjetima smanjenja svjetskih stokova ribe ponekad se teško izboriti za uvjete koji bi bili realni i, što je najvažnije, primjereni za Jadran. Naši ribari svjesni su svih tih ograničenja pa tako i borbe Ministarstva za prihvaćanje hrvatskih ribolovnih specifičnosti i socio-ekonomskog konteksta ribarstva u Hrvatskoj i mislim da su naša suradnja i razumijevanje na visokoj razini.
U susjednim zemljama ribarski brodovi odlaze u rezališta ili na druge načine odlaze iz ribolova zbog neisplativosti bavljenja ribolovom. Očekuje li takva sudbina i naše ribare?
– Ne očekuje ih takva sudbina i učinit ćemo sve da hrvatski ribari i dalje rade i uživaju plodove svoga rada. Opredijelili smo se za održivo ribarstvo, a to znači da smo mjerama zabrane ribolova određenim alatima u vrijeme mrijesta naših najzastupljenijih vrsta male plave ribe, a to su inćun i srdela, pronašli način koji jamči da će ribarske mreže biti pune još generacijama iza nas.
Jedan od najvećih uspjeha u ostvarenju toga cilja je i dogovor postignut s Talijanima oko zaštite najvećeg mrijestilišta na Jadranu, odnosno uvođenje trogodišnjeg režima stroge zaštite Jabučke kotline. Mi u Hrvatskoj imamo i malo sreće. Malo nas je, ali smo vrlo složni kad se radi o obrani nacionalnih interesa. Znanstvena zajednica, ribari, administracija… sve su glave sjele i zajedno je predloženo dugoročno održivo rješenje. To je najbolji put i tako se u ribarstvu rješavanju stvari.
Kako kontrolirate ribarenje u našemu teritorijalnom moru i kako će vam u tome pomoći dronovi?
– Ovih dana krećemo s primjenom novog sustava nadzora Jadranskog mora. Prije svega tu mislim na sustav besposadnih letjelica – dronova, koji će biti “anđeli čuvari” našeg mora. Dronovi su već nekoliko mjeseci u Hrvatskoj jer, prije upotrebe tako vrijednog sustava, ljudi koji će na njemu raditi morali su proći obuku kako bi se na najbolji mogući način i uz najmanje praznog hoda maksimalno iskoristile mogućnosti koje su nam sada na raspolaganju. Sada ćemo imati potpunu kontrolu nad svim ribolovnim aktivnostima u unutarnjemu moru, teritorijalnomu moru i u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, te jedan od najsuvremenijih sustava kontrole morske granice u svijetu.
Isto tako, pratimo pridržavanje prostorno-vremenskog ograničenja ribolova, nadziremo izlov tune, izlov male plave ribe noću, a imamo i vizualnu kontrolu ulaska stranih plovila u naše more.
Nabavili smo i dva gumena glisera dužine 15 metara, domaće proizvodnje, koji će upravo u Šibeniku biti predani ribarskoj inspekciji. Sustav kontrole upotpunili smo i ronilicama, a ribarska inspekcija iz EU fonda odnedavno je opremljena i inspekcijskim vozilima i stereoskopskim kamerama. Mislim da ovako moderan sustav nadzora nismo nikada do sada imali.
Iz svega što ste nabrojili da se zaključiti da su uložena znatna sredstva. Tko će to sve platiti?
– Platit ćemo EU novcem, koji je novac svih građana Europske unije, iako se u javnosti nekako provlači teza da je to nečiji tuđi novac. Za razvoj sustava nadzora i kontrole u ribarstvu dosad smo potrošili oko 75 milijuna kuna, od čega tri četvrtine dolazi iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Hrvatskoj je na raspolaganju oko 1,9 milijardi kuna iz toga fonda, a novac koristimo kroz 36 različitih mjera Operativnog programa, kojima je pokriven cjelokupni ribarski sektor, od morskog i slatkovodnog ulova i uzgoja, prerade i trženja proizvoda ribarstva, organizacija proizvođača i lokalnih akcijskih grupa preko ulaganja u ribarske luke i iskrcajna mjesta. Našim ribarima isplaćujemo i novac za obustavu ribolovnih aktivnosti, radi zaštite resursa.
Ukupno smo kroz Operativni program ugovorili 1,3 milijarde kuna projekata te dosad isplatili pola tog iznosa. Primjerice, unaprijedili smo uvjete na 120 ribarskih plovila, nabavljeno je 58 vozila za prijevoz ribe i uloženo u 12 hladnjača, financirano je 37 uzgajališta u marikulturi i slatkovodnoj akvakulturi te uspostavljeno sedam novih uzgajališta. Izgrađeno je i opremljeno pet novih pogona za preradu ribe, a otočne i obalne zajednice podržali smo osnivanjem 14 FLAG-ova – od Istre do krajnjeg juga Hrvatske.
Kakvom vidite budućnost hrvatskog ribarstva? Prema nekim informacijama, u Ministarstvu se piše strategija ribarstva, a ribari su poslovično sumnjičavi kad su u pitanju takvi dokumenti jer tvrde da se strategijom ništa ne rješava. Je li ta sumnja opravdana?
– Da, istina je, izrađujemo strategiju poljoprivrede i ribarstva u suradnji sa Svjetskom bankom. Mjerama koje provodimo zadnje dvije-tri godine došli smo do dobre ravnoteže održavanja zadovoljnih ribara i očuvanja stokova ribe u Jadranu. U situaciji takve razine zaštite imamo relativno ograničen ulov, što utječe i na ribare i na industriju prerade ribe. Zbog toga smo krenuli u dubinsku analizu i identificiranje područja u segmentu ribarenja, uzgoja i prerade ribe u kojima je moguće napraviti dodatne pomake kako bi cijeli sektor bio konkurentniji. Tražimo načine smanjenja ulaznih troškova, razvoja dodatnih djelatnosti, identificiramo koja bi znanja i vještine pomogli da se maksimalno iskoriste resursi koje imamo i da se istodobno sačuvaju za naraštaje koji dolaze.
Morsko ribarstvo u velikom je dijelu sređen i funkcionalan sektor pa strategijom pokušavamo odrediti budući smjer ulaganja i mjere koje bi dodatno osnažile ribare, ali najveći potencijal rasta i razvoja ima akvakultura i tu tražimo komparativne prednosti. Gledamo sveobuhvatno i prije svega smo tržišno orijentirani jer ne želimo da utrostručimo ili upeterostručimo proizvodne kapacitete a da finalni proizvod nema kupca i nije konkurentan.
Znači, ne radimo strategiju da bismo skupljali bodove i gomilali papire, nego da se svi raspoloživi resursi koriste optimalno i stvaraju maksimalnu moguću dodanu vrijednost. Normalno da nam je važno što ribari misle o tome, gdje vide prostore za poboljšanja i kojim bi oni smjerom htjeli da idemo u budućnosti i zato smo na web-stranici Ministarstva stavili anketu o strategiji ribarstva, koja je anonimna, a koja će nam pomoći u postavljanju zajedničkih ciljeva. Koristim ovu priliku pozvati sve ribare da ispune upitnik i aktivno sudjeluju u kreiranju svoje budućnosti.
Olujni udari vjetra i poplave izazvane obilnim padavinama stvaraju probleme širom Hrvatske. Slično i u BiH. Neka sela potpuno pod vodom.
Jak vjetar koji duva od nedjelje uveče napravio je pravi haos u Zagrebu, jer su počupana brojna stabla, polomljene grane, polupani automobili, razbacani štandovi, počupani krovovi. Gradske službe su imale preko 700 intervencija, a pet osoba je povrijeđeno.
Iako je izgledalo da gore ne može biti, iz tamošnjeg meteorološkog zavoda su saopštili da se “pik” olujnih udara vjetra očekuje tek danas. Kako prenosi Index.hr, u Zagrebu je bilo velikih problema i sa gradskim prevozom, a bilo je i razlupanih semafora.
Sve zagrebačke službe su na nogama, gradski zvaničnici upozorili su građane da ne izlaze iz svojih domova ukoliko ne moraju.
Državni hidrometeorološki zavod izdao je upozorenja i danas, za gotovo cijelu zemlju zbog jakog vjetra i ekstremnih količina kiše.
Istovremeno, ostatak Hrvatske bori se sa vodostajima rijeka, a posebno je kritično na slivu Save, Une i Kupe. U Hrvatskoj Kostajnici, na rijeci Uni, na snazi su vanredne mjere odbrane od poplava.
Slična situacija je i na rijeci Korani kod Karlovca. Takođe, zbog izlivanja rijeka zatvoreni su za saobraćaj brojni državni, kao i lokalni putevi.
Nevrijeme srušeni krov foto Hina
Kritično i u BiH
Obilna kiša u Bosni i Hercegovini takođe je prouzrokovala poplave. Najgore je na sjeveru BiH, kao i u centralnim dijelovima te zemlje. Pojedina naselja na sjeveru BiH potpuno su odsječena od ostatka zemlje jer su sve saobraćajnice poplavljene i potpuno neprohodne. Građani prijavljuju i probleme s vodosnabdijevanjem, ali i strujom. Kako prenosi Index, najkritičnije je na području Teslića, Žepča i Zavidovića.
U realizaciju projekta izgradnje turističkog naselja Luštica Bay u Krtolima kod Tivta, prošle je godine uloženo ukupno 47.528.999 eura, što je najveći dodadašnji godišnji iznos koji je investiran od početka gradnje tog kompleksa 2010.
Kako stoji u Izvještaju o realizaciji projekta Luštica Bay koji je usvojila Vlada na posljendnjoj sjednici, ukupno je od 2010. do kraja prošle godine u taj najveći greenfield projekat u Crnoj Gori a koji realizuje egipatsko-švajcarski konzorcijum Orascom Develompent, uloženo 181.237.464 eura.
Od toga su najviše novca –nešto preko 100 miliona eura koštali do sada završeni građevisnki radovi na izgradnji prvog dijela kompleksa Luštice Bay – Marina naselja sa pripadajućm infrastrukturom i početak gradnje naselja Centrale. Orascomova crnogorska kćerka firma Luštica Develpment, Vladi je uplatila 11,5 miliona eura zakupnine za prvih deset godina zakupa skoro 7 miliona kvadata državne zemlje na poluostrvu Luštica, nešto preko 11 miliona eura uloženo je u izradu master planova i detaljne projektne dokumnetacije za do sada podignutu infrastrukturu i objekte, dok je na izvođenje građevinskih radova na infrastrukturi potrošeno 8,4 miliona eura. Na “prethodna istraživanja za potrebe projektovanja: geotehnička, hidro-geološka, geodetska istraživanja, kvalitet zemljišta, arheološka istraživanja” utrošeno je nešto preko 763 hiljade eura, preko 850 hiljada eura iznosili su troškovi osiguranja, a posebna naknada Regionalnom vodovodu za do sada podignute objekte u Lušptici Bay plaćena je u iznosu od skoro 923 hiljade eura. Za operativne troškove, plate zaposlenih i donacije, kompanija Luštica Development od 2010 do kraja 2018. potrošila je ukuupno 47.420.412 eura.
Lani je ta kompanija na ime poreza i doprinosa na plate zaposlenih u državnu kasu uplatila 1,29 miliona eura. Prema podacia iz Izvještaja, na realizaciji projekta Luštica Bay, na poslovima upravljanja projektom zaposleno je 81 lice, uključujući i osoblje marine, od kojih je 61 iz Crne Gore. U hotelu The Chedi koji je otvoren lani zaposlena su maksimalno 192 lica uključujući i sezonske poslove. Istovremeno, na gradilištu je za vrijeme izvođenja radova povremeno angažovano dnevno oko 440 radnika uglavnom iz Crne Gore.
Kompanija Luštica Develpment namjerava da do kraja love godine završi sve radove na prvoj od dvije marine u Luštici Bay, sagradi prva četiri stambena objekta sa 58 stanova u naselju Centrale, završi izgradnju četiri lani započeta stambena objekata u Marina nasleju i nastavi izgradnju po tri velike vile i tri tzv.gradske kuće, napravi najmanje tri nove saobraćajnice i tri nove trafostanice, uredi novu, drugu po redu plažu sa zapadn strane lukobrana u Marina naselju, opremi objekat graničnog prelaza na rtu Tru Krsta za potrebe svoje marine, te intenzivira radove na izgradnji golf terena ukoliko se postigne dogovor sa opštinama Tivat i Kotor o preuzimanu prečišćene otpadne vode iz njihovog PPOV na Klačini, radi navodnjavanja golf terena. Planiran je i početak izgradnje infrastruktura na području bivše vojne lokacije Petrovići, kao start privođenja namjeni tog kompleksa koji se nalazi na obali Luštice unutar Tivatskog zaliva.
