Poraz vaterpolista Jadrana Mtela u Šapcu. Tim Vladimira Gojkovića je izgubio 6:5, a imao je i napad za izjednačenje i peterce.
Tada je Vasilije Radović uposlio Aleksandra Ivovića kojem je lopta ispala iz ruke – otišla je tako i posljednja šansa…
Jadran je vodio 2:0, onda i 3:1, a posljednji put je prednost imao 20 sekundi kada je Đorđe Lazić pogodio za 4:3.
“Bilo je teško, kao što smo i očekivao. Imali smo dobro otvaranje meča, ali smo u drugoj polovini druge četvrtine propustili priliku da se odlijepimo. U trećoj je bilo loša realizacija u napadu s igračem više. Rival je igrao odličnu odbranu, sveo nas je na pet golova i to je presudilo”, rekao je Gojković.
Strijelci za Jadran u Šapcu su bili Ivović, Jovan Vujović, Lazić, Vuk Milojević i Matija Sladović.
Kod Šapčana se dva puta upisao crnogorski internacionalac Andrija Korać.
Francuske vlasti saopštile su da su četiri migranta, uključujući i dvogodišnje dijete, poginula u dva odvojena incidenta, dok su pokušavali da pređu kanal Lamanš, ka Velikoj Britaniji.
Francuski ministar unutrašnjih poslova Bruno Retailu ocijenio je to kao “užasnu tragediju” na mreži X, rekavši da je dijete “izgaženo na smrt u čamcu”. “Krijumčari imaju krv ovih ljudi na rukama”, dodao je on, rekavši da će vlada “intenzivirati borbu protiv tih grupa”.
Na konferenciji za novinare prefekt Pa-de-Kalea Žak Bilant, rekao je da je četrnaest drugih migranata presretnuto i vraćeno u Francusku gdje će ih ispitati granična policija, a jedan 17-godišnjak je odveden u bolnicu u gradu Bulonj-sur-Mer jer je zadobio opekotine noge.
Neki su odbili da budu spaseni i nastavili su put ka Velikoj Britaniji, dodao je on.
U odvojenom incidentu spasioci su pronašli tri mrtva migranta i spasili nekoliko drugih koji su u “panici i metežu” pali sa pretovarenog čamca u kojem je bilo 83 putnika.
Oni su “vjerovatno zgnječeni” i “udavili su se u 40 centimetara dubokoj vodi na dnu čamca na naduvavanje”, rekao je Balant. U pitanju su dva muškarca i jedna žena.
Migranti o kojima su se u subotu pobrinuli spasioci došli su iz Eritreje, Vijetnama, Avganistana, Irana, Etiopije, Libije, Sirije, Egipta, Kuvajta i Iraka, naveo je Bilant.
Tužilac je rekao da je istraga o oba incidenta u toku.
Prije današnjih događaja, francuske vlasti su saopštile da je najmanje 46 migranata poginulo dok su pokušavali da pređu u Veliku Britaniju ove godine, što čini 2024. godinu najsmrtonosnijom u poslednjih nekoliko godina na Lamanšu.
U Herceg Novom na Podima danas je održan zvanični trening pred sjutrašnjju MBAT Podi Meridianbet 2024. a u obje vožnje najbrži je bio legenda crnogorskog automobilizma Tihomir Aćimić.
Aćimić je u drugoj vožnji na današnjem treningu stazu dugu 4.020 metara prešao za 2:03,213 i nadmašio mađarskog takmičara Lasla Sasa (2:05,283) za više od dvije sekunde, dok je treće vrijeme imao Vasilije Jakšić (2:05,935).
„Prvi put sam vozio danas na ovoj stazi i zadovoljan sam svojim nastupom na Podima. Nadam se da ću još bolji biti sjutra na zvaničnoj trci, pošto sam danas dva puta prošao stazu i da je sada bolje poznajem, samo da nas vrijeme posluži sjutra i da ne bude kiše“, kazao je nakon zvaničnog treninga Aćimić.
Tihomir Aćimić
Današnjem zvaničnom treningu pred sjutrašmju MBAT Podi Meridian 2024. prisustvovao je i novi predsjednik AKSCG Dragan Milić koji je zadovoljan organizacijom takmičenja, ali i treningom koji je protekao u najboljem redu.
„Bilo je zaista sve odlično organizovano i pored činjenice da je gotovo do posljednjeg časa bilo neizvjesno hoće li biti trke. Poslužile su nas i vremenske prilike, pošto tokom treninga nije bilo kiša, a prestala je da pada na vrijeme tako da se i sama staza osušila i takmičari su imali veoma dobre uslove za vožnju. Nadam se da će i u sjutrašnjoj trci sve proteći u najboljem redu i da će nas poslužiti vremenske prilike tokom takmičenja“, kazao je Dragan Milić.
MBAT MERIDIANBET PODI 2024 održava se pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi, generalnini zlatni sponzori trke su Meridianbet i kompanija Carine,a prijatelj takmičenja TO Herceg Novi.
Svečanom akademijom obilježeno 80 godina od osnivanja Prve bokeljske narodnooslobodilačke udarne brigade – foto RTHN
Svečanom akademijom danas je u hercegnovskoj dvorani Park obilježeno 80 godina od osnivanja Prve bokeljske narodnooslobodilačke udarne brigade, čuvene po hrabrosti, istrajnosti, oslobodilačkom pohodu za najveći broj gradova u Crnoj Gori, Hercegovini i Metohiji. Na njihov borbeni put podsjetile su i fotografije izložene u foajeu dvorane.
Uz zahvalnost i duboko poštovanje, dodijeljena su priznanja borcima Prve bokeljske brigade: Jovanu Toškoviću, Mirku Daboviću, Anđeliji Mujanović i Peru Miloševiću.
Sve njih, njihove potomke, članove SOBNOR-a CG i OBNOR-a 1941-1945 Kotora, Tivta, Budve, Trebinja i Herceg Novog, kao i mnogobrojne goste, pozdravio je potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Mirko Mustur i istakao da je današnja svečanost posebna prilika da se prisjetimo vanvremenskih vrijednosti borbe sa slobodu i antifašizma koji su i dalje temelj našeg društva.
Svečanom akademijom obilježeno 80 godina od osnivanja Prve bokeljske narodnooslobodilačke udarne brigade – foto RTHN
-Prva bokeljska brigada bila je mnogo više od vojne formacije. Ona je simbol zajedništva, hrabrosti i nesalomivog duha naroda našeg kraja. U jednom stroju bili su zajedno ljudi različitih profesija, vjera i nacionalnosti, ali su svi imali isti cilj – borbu za slobodu i pravednije društvo. Upravo je to ono što čini njeno nasljeđe vječnim. Antifašistička borba, u svojoj srži, nosi ideje solidarnosti, slobode i jednakosti – vrijednosti koje su univerzalne, koje moramo čuvati i prenositi onima koji dolaze poslije nas, kazao je Mustur.
Za istoriju 80 godina ne predstavlja daleko doba, a za aršine kojima vrijeme mjeri čovjek, to je jedan ljudski vijek, kazao je predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović dodajući da moderno vrijeme u kojem živimo potire sjećanja na podvige 800 boraca koliko ih je u Bokeljskoj brigadi bilo prilikom osnivanja.
Svečanom akademijom obilježeno 80 godina od osnivanja Prve bokeljske narodnooslobodilačke udarne brigade – foto RTHN
-Brigada će na svom ratnom putu od Trebinja do Metohije proći kroz 17 opština i vrlo uspješno učestvovati u njihovom oslobađanju. Brojni gradovi širom Crne Gore, pa tako i Tivat i Kotor, kao svoj datum slave dan kada su borci Prve bokeljske NOU brigade korakom slobode stupili na njihove ulice i trgove, kazao je Komnenović dodajući da su borci, braneći iskonsko pravo na mir i slobodu, gradili novi društveni poredak, rekao je Komnenović.
Hrabri i najbolji sinovi i kćeri koji su širom nekadašnje domovine u slobodu ugradili svoju mladost i dali živote za našu budućnost, zaslužuju duboko poštovanje svih nas, kazao je potpredsjednik SOBNOR-a CG, Aleksandar Maraš.
-Zato je vječiti amanet Crne Gore: slogu i slobodu treba čuvati, na evropskom putu treba svoju istoriju poštovati i luče antifašizma se držati. Vijekovima su Boka i Crna Gora ispisivale na moru i kopnu svoju svijetlu istoriju. Činili su to hrabri rodoljubi i slobodari čija imena zlatnim slovima krase stranice naše prošlosti. Prva bokeljska NOU brigada je jedan od svijetlih bisera naše novije istorije što najbolje pokazuju i visoka priznanja- Orden zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom i Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, kazao je Maraš.
Svečanom akademijom obilježeno 80 godina od osnivanja Prve bokeljske narodnooslobodilačke udarne brigade – foto RTHN
Predsjednik Organizacionog odbora proslave jubileja, prof. Ljubenko Borović istakao je da narod tada, cijeneći život u dostojanstvu, nije postidio svoje pretke, a njihov primjer vječna je opomena na to kolika je cijena slobode i nadahnuće da je čuvamo kao zjenicu oka, kazao je Borović i podsjetio na Zmajeve stihove „Ti grobovi nisu rake, već kolevke novih snaga”.
Bokeljska NOU brigada formirana je u selu Konjsko 5. oktobra 1944. god. na osnovu naredbe Štaba II Udarnog korpusa. Za komandanta brigade postavljen je Božo Jovanović, njegovog zamjenika Joko Boreta, za političkog komesara Mato Petrović, zamjenika Milo Medigović i za itendanta Mitar Vuksanović.
Bokeljska NOU brigada formirana je u selu Konjsko 5. oktobra 1944. god. na osnovu naredbe Štaba II Udarnog korpusa. Za komandanta brigade postavljen je Božo Jovanović, njegovog zamjenika Joko Boreta, za političkog komesara Mato Petrović, zamjenika Milo Medigović i za itendanta Mitar Vuksanović.
Svečanom akademijom obilježeno 80 godina od osnivanja Prve bokeljske narodnooslobodilačke udarne brigade – foto RTHN
U sastav Bokeljske NOU brigade ulazi udarna grupa od tri bokeljska bataljona i novopridošli borci iz Boke Kotorske i Crnogorskog primorja. Prilikom formiranja brigada je imala četiri bataljona- 800 boraca.
Do završetka NOR-a Prva bokeljska brigada je hrabro, časno i sa primjerenim osjećanjima za politički rad sa narodom, izvršavala sve postavljene zadatke. Njen veliki doprinos je u oslobađanju Boke u sadejstvu sa II Dalmatinskom i X Hercegovačkom brigadom, X Crnogorskom i bataljonima V Pomorskog sektora, posebno u oslobađanju Ledenica, Herceg Novog, Risna, Kotora, Budve, Paštrovića, Bara, Ulcinja, Danilovgrada, Podgorice, Mojkovca, Prijepolja i drugih mjesta kroz koje je prolazila.
Februara 1945.g. u sastavu 24. Srpske divizije prebačena je u Metohiju, gdje je do maja 1945.g. čistila teritoriju od balističkih i ostalih odmetničkih snaga.U njenim redovima se od formiranja do kraja rata borilo oko 3250 boraca, poginulo je i umrlo 196 boraca, a ranjeno 237.
Akademiji su prisustvovali i ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Miloš Konjević, potpredsjednica SOHN, Dragana Stanišić, predstavnici Mornarice CG, članovi boračkih organizacija Pljevalja i Prijepolja.
U kulturno umjetničkom programu učestvovalo je „KUD Ilija Kišić”.
Zbog prirodne katastrofe koja je zadesila Bosnu i Hercegovinu, sa žaljenjem koje svi osjećamo, NVO „Caritas Kotorske Biskupije“, DVD „Tivat“, NVO „Naša Akcija“ i volonterski centar Herceg Novi pokrenuli su zajedničku akciju prikupljanja pomoći za ugrožene stanovnike i organizovaće konvoj koji će nositi ime “Edvin“, u čast mladiću koji je nastradao nakon što je sa svojim ocem spasio desetoro ljudi iz bujice, saopštio je direktor „Caritas-a Kotorske Biskupije“ don Željko Pasković.
Molimo vas da od namjernica donirate isključivo: vodu, konzerviranu hranu, meso koje NIJE svinjskoga porijekla, higijenu i deke (ćebad). Garderoba za sada nije potrebna, jer se nalazi u većim količinama u skladištima i distribuira se ugroženim osobama.
Poseban značaj stavljamo na to da meso i mesne prerađevine budu isključivo NEsvinjskoga porijekla, kako bi ispoštovali ugrožene stanovnike islamske vjeroispovjesti.
Adrese sabirnih centara i termini u kojima možete dostaviti donacije su:
Caritas
NVU “Caritas Kotorske Biskupije“: Samostanski kompleks Sv. Nikola, Prčanj bb, Kotor (ned/pon: 08-20h, uto: 08-12h)
Volonterski Centar Herceg Novi: Ul. Mića Vavića 1, Topla, Herceg Novi (pon-uto: 14h-20h)
DVD „Tivat“, Omladinski tim Tivat: Jedriličarski klub „Delfin“, šetalište Seljanovo, Tivat (ned-uto: 09-20h)
Ovim putem izražavamo zahvalnost za podršku kafe „Bahus“ iz Kotora i Jedriličarskom klubu „Delfin“ iz Tivta, koji su ustupili svoje prostorije za ove potrebe.
Apelujemo na sve ljude da pruže podršku i pomognu svojim donacijama, poručio je direktor „Caritas-a Kotorske Biskupije“ don Željko Pasković.
Donja Jablanica kamenolom - foto Ramo Begović - Boka News
Potopljena i džamija - foto Ramo Begović - Boka News
Panorama D. Jablanice nakon poplave - Ramo Begović - Boka News
Donja Jablanica - foto Ramo Begović - Boka News
Ljudi u Boki Kotorskoj i regionu sa saosjećanjem prate posljedice katastrofalnih poplava koje su ovih dana zadesile sjevernu Hercegovinu. Voda je, kao i vatra, dobar sluga, ali loš gospodar, a s obzirom da je na našem portalu 1. septembra objavljena priča o ljepotama i blagodetima rijeke Neretve, u koju se sada sliva sva bujična voda, od Rama Begovića, žitelja postradale Donje Jablanice, iz prve ruke smo dobili fotografije, videa i utiske o nastaloj situaciji i stekli uvid u to kako izgleda kada se vodena stihija izmakne kontroli.
– Situacija je jako loša – velika šteta je nastala i mi i dalje tražimo ljude… a naselja pola nema. Tu prijete i druge stvari mještanima – nasip preko kojeg ide željeznička pruga sada drži veliku akumulaciju vode i to je moguće da pukne, kaže Ramo za BN. Iz fotografija i videa može se zapaziti kako se kamenolom oburdao preko naselja, kao i dio iznad pruge, gdje je u malom “jezeru” potopljeno nekoliko kuća i džamija.
Begović nam je objasnio da su velike bujice pokrenule dio brda, koje se obrušilo na kamenolom u podnožju, da bi voda i kamenje preplavili željezničku prugu, zatrpali cestu i dio naselja Donje Jablanice. Na desetine je utopljenika, kuće su uništene, ljudi su ostali bez krova nad glavom i bez sredstava za život, a društvena zajednica im je obezbijedila nužni smještaj i hranu do daljnjeg.
-Bile su obilne padavine. Ovo se desilo velikim odronom iznad naselja. U noći trećeg na četvrti oktobar između 01- 05 sati, uslijed obilnih padavina, odvalio se dio brda iznad naselja u Donjoj Jablanici. To brdo je palo na jedan kamenolom i pokrenulo kamenu lavinu koja je zatrpala pola naselja Donja Jablanica. Neke kuće su stradale u potpunosti, većina ih je oštećena, stradale su na desetine ljudi. kaže Begović.
Pomoć stradalima nudi i Evropska zajednica, kao i zemlje iz susjedstva.
-Ljudi su ostali bez ičega i pomoć u izgradnji će nam svima biti potrebna. Vrijedio bi svaki vid pomoći, jer ovaka tragedija ovih razmjera se nije desila u zadnjih 100 godina, objasnio je Ramo Begović, koji je ovoga ljeta turistima iznajmljivao kajake za veslanje Neretvom. Ranije bistra i zelenoplava voda sada je potpuno zamućena i prljava. Njegova porodica imala je sreće u nesreći.
-Mi smo u centru ove lavine bili, velika sreća i božija volja, pa nam je kuća izdržala pritisak, kaže Ramo.
U Herceg Novom je svečano otvoren 9. Međunarodni festival horova koji je okupio čak 24 hora različitih uzrasnih kategorija, a koji će tokom četvorodnevne svetkovine u našem gradu nastupiti na više lokacija u gradu. Ove godine, prvi put su stigli i učesnici iz Poljske i Grčke, a podršku organizaciji pružila je i Evropska horska asocijacija.
Sve njih u Herceg Novom je okupila muzika, najljepši i najčešći most među ljudima, kazala je osnivač i direktor festivala, Nađa Karadžić.
„Kada horovi iz raznih krajeva udruže svoje glasove, tada prepoznajemo radost zajedništva i stvori se univerzum koji ne poznaje granice. Magija horskog muziciranja podjednako je uzbudljiva i za izvođače i za publiku, a zvuk koji će ispuniti naše duše i svaki kutak ovog ambijenta, sigurno će učiniti čaroliju koja će da traje i da se pamti. U festivalskim danima koji su pred nama, biće zadovoljstvo slušati fantastične horove svih generacija koji su došli u Herceg Novi i koji će svojim glasovima, sjajnom energijom i ljubavi prema horskom pjevanju obogatiti i oplemeniti naš grad. Želim da se zahvalim horovima na velikom odzivu za učešće, time su potvrdili osnovni moto ove manifestacije, a to je spajanje, prijateljstvo, masovnost i ljepota horskog pjevanja“, poručila je Karadžić i zahvalila saradnicima, pokroviteljima Opštini Herceg Novi, Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu turizma, JUK Herceg fest, crkvi Svetog Jeronima kao i svim sponzorima koji su omogućili realizaciju manifestacije.
Međunarodni festival horova na jedinstven način bogati kulturnu ponudu grada i države, kazao je potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur i dodao da je zadovoljstvo što ova svečanost postaje tradicija u Herceg Novom i približava se deceniji postojanja.
„Herceg Novi je i opet centar susreta, inspiracije i saradnje za veliki broj učesnika iz različitih krajeva. Zato Festival, koji upravo otvaramo, predstavlja mnogo više od uživanja u muzici. To je most koji spaja narode i kulture kroz univerzalni jezik muzike koji svi razumijemo. Posebno je važno što su i ove godine, uz takmičarski i revijalni dio programa i različite žanrove muzike, organizovane brojne radionice koje će omogućiti razmjenu znanja i usavršavanje učesnika. Imamo čast i da čujemo omladinske horove, koji će svojim nastupima donijeti mladalačku energiju i entuzijazam“, istakao je Mustur.
Kako je kazao, kroz brojne manifestacije, među kojima je i Festival horova, Herceg Novi dokazuje da se kultura mora graditi jer je to jedini način da traje i stigne do svakog pojedinca.
Festival horova
„Njena snaga počiva u zajedništvu, ljubavi prema umjetnosti i predanosti tradiciji. Opština Herceg Novi će, kao i do sada, nastaviti da podržava sve one inicijative koje promovišu kulturne vrijednosti i doprinose povezivanju sa svijetom. Dragi učesnici, želim vam uspješan festival, da iz Herceg Novog ponesete lijepe uspomene i nova prijateljstva, a našim sugrađanima i gostima želim da uživaju u svakom tonu, svakom nastupu, i da osjete ono najbolje što muzika može da nam pruži“, kazao je Mustur otvorivši festival.
Pjesmom „Ima jedan grad na moru“ revijalno veče su u dvorani Park otvorili članovi Vokalne grupe Lira iz Herceg Novog, a potom su nastupili Dječiji hor „Čarobna nota“ iz Niša (dirigent Miljana Radivojević), Udruženje penzionera „Seniori“ iz Novog Sada (dirigent Marko Asurdžić), Akademski hor Petrozavodskog državnog Univerziteta iz ruskog Petrozavodskog (dirigent Nikolaj Matašin), Prvo pevačko društvo 1905 KUD „Abrašević“ iz Šapca (dirigent Nemanja Petrović), hor Univerziteta u poljskom Ščećinu (dirigent Ana Tarnovska), Djevojački hor „Aurin“ iz mađarskog Kečkemeta (dirigent Laslo Duranik), Vokalna grupa „Libero“ iz Leskovca (dirigent Miroljub Cvetković), KUD „Stiv Naumov“ iz Bitolja, (dirigent Ljiljana Trajkovska Dimevski), Mješoviti polifoni hor „Ligeia“ iz grčkog Grevena (dirigent Nikoleta Papazoglou) i Pop hor „Radio“ iz Novog Sada (dirigent Dušica Stojković).
Međunarodni festival horova Herceg Novi od osnivanja 2015. godine postao je prepoznatljiv ne samo u regionalnim, već i u širim međunarodnim okvirima. Njegov značaj prepoznala je i Evropska horska asocijacija, a ove godine je u Herceg Novom član Upravnog odbora Žeron Bejkers. On je i predsjednik žirija, a članovi su dr Milena Injac, dirigent, redovni profesor i dekan Fakulteta umetnosti u Nišu i dirigent Jasenka Ostojić, redovni profesor na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, a umjetnički direktor festivala je profesor doktor Jelena Cvetković Crvenica.
Spasioci su u subotu ujutro započeli potragu za nestalima u selu Donja Jablanica u sjevernom dijelu Hercegovine koje je zatrpano golemim nanosima kamena, pijeska i mulja u katastrofalnim poplavama koje su dan ranije pogodile Bosnu i Hercegovinu.
Pripadnici Civilne zaštite, vatrogasaca, Gorske službe spašavanja i drugih službi pokušavaju doprijeti do kuća za koje se strahuje da kriju najveći broj nestalih u poplavama i odronima koje su u noći na petak pogodile općine Jablanicu i Konjic, te još nekoliko srednjobosanskih općina.
Pretražuje se i Neretva budući je bilo dojava da su bujice odnijele najmanje jednoga muškarca prema toj rijeci.
Načelnik Jablanice Damir Šabanović kaže da je angažiran veliki broj spasilaca i građevinskih strojeva.
„Dajemo maksimum napora da pomognemo svima, da spasimo ljude i objekte“, rekao je on.
Prema posljednjim podacima pronađeno je 16 tijela nastradalih, dok mediji javljaju i o 17-om pronađenom na području Jablanice, koji su žrtve poplava i odrona kamenja. Službeno je prijavljen nestanak 12 osoba u Donjoj Jablanici, dok mediji navode kako se radi o više desetina slučajeva.
U Buturović Polju u konjičkoj općini jedna je osoba poginula, a traga se za još četiri osobe. U Fojnici u Središnjoj Bosni pronađeno je troje utopljenih.
Promet glavnim magistralnim pravcem prema Mostaru je i dalje u prekidu budući se urušio jedan dio ceste u rijeku Neretvu. Veliki je broj naselja u ovoj općini i susjednome Konjicu koja su još uvijek odsječena od svijeta.
Golema je materijalna šteta, a pomoć Bosni i Hercegovini najavila je Europska unija, te susjedne Republika Hrvatska i Srbija, kao i brojne druge zemlje.
Vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić uputio je poruku solidarnosti ljudima koji su pogođeni velikim poplavama u Bosni i Hercegovini te je izrazio sućut svima koji su izgubili članove svoje obitelji.
Ljudima iz ugroženih područja smještaj je organiziran u Sportskoj dvorani u Jablanici, te u Izbjegličkome centru Salakovac kod Mostara. U Jablanici je osigurano 80 ležajeva te 120 u izbjegličkom centru.
Berlin: Tisuće provjeduju protiv rata u Ukrajini i naoružavanja Foto: Christian Mang / Reuters
Hiljade ljudi sudjelovale su u “antiratnim” protestima u Berlinu, protiveći se, među ostalim, slanju oružja Ukrajini kao pomoći u nošenju s ruskom invazijom.
“Pregovori! Bez oružja!”, “Ne ratu”, “Pacifizam nije naivan” bili su među sloganima na transparentima ovih prosvjednika, njih manje od 10.000 prema berlinskoj policiji, koji su se odazvali pozivu radikalne ljevice.
Okupljeni u središtu glavnog grada na državni praznik kojim se slavi ponovno ujedinjenje Njemačke 1990., mnogi sudionici mahali su zastavama sa simbolom golubice mira, a bilo je i antiameričkih slogana.
Skup se održava tjedan dana prije najavljenog dolaska predsjednika Sjedinjenih Država Joea Bidena u službeni posjet Berlinu, prvog takvog još od posjeta predsjednika Ronalda Reagana 1985., prema uredu njemačkog predsjednika.
Biden bi također trebao sudjelovati na sastanku zemalja saveznica Ukrajine o vojnoj potpori toj zemlji, u Ramsteinu, američkoj vojnoj bazi na zapadu Njemačke.
