Nastupom Gudačkog ansambla Crnogorskog simfonijskog orkestra u srijedu, 3. septembra u 20 sati u Katedrali Svetog Tripuna biće završen XVI Festival gudača Perast/Kotor.
Koncertom „Nebeska Italija“ Gudački ansambl će se prvi put predstaviti u okviru ovog festivala.
Ovim svečanim nastupom biće zaokružen bogat program koji se održavao tokom cijele godine, okupljajući brojne mlade umjetnike, studente i učenike na seminarima koje su vodili istaknuti muzički pedagozi i instrumentalni izvođači iz zemlje i regiona.
Nacionalno udruženje proizvođača ribe Crne Gore, ispred 119 potpisnika peticije i više ribarskih udruženja, upozorilo je da je luka Lazure u Meljinama postala „noćna mora za bokeške ribare“.
Kako navode, ribarima se onemogućava korišćenje ribarske luke, iako su investitori na to obavezani ugovorom. Umjesto raskida ugovora zbog neispunjenih obaveza, investitor je, tvrde ribari, nagrađen izdavanjem upotrebne dozvole.
“Ribari se pitaju ko je jači – država Crna Gora ili ruski investitor. Dok se oni nadmudruju, ribari su samo nijemi posmatrači i kolateralna šteta”, kaže se u saopštenju.
“Ugovor koji nije ispunjen u cijelosti od strane ruskog investitora, gle čuda nije raskinut, nego je nagrađen od JP Morsko dobro, jer im je izdata upotrebna dozvola iako na to nisu imali pravo. MPŠV i njen Ministar Vladimir Joković, maše papirom da im nikada neće dati saglasnost da se ukine ribarska luka i da samo ostane luka nautičkog turizma. To investitore ne interesuje i briga ih za državu Crnu Goru jer oni pametno izdaju i naplaćuju vezove u luci nautičkog turizma i ribarskoj luci Lazure, i ubiraju profit, a ribarima ne dozvoljavaju da vežu svoja ribarska plovila na što ih ugovor obavezuje” – navodi se u saopštenju.
Marina Lazure Meljine – foto Boka News
Ribari podsjećaju na više incidenata posljednjih godina, među kojima su potonuće ribarske koče kod Zelenike, oštećenja manjih brodova na vezovima i nedavna havarija u Kumboru tokom nevremena, kada je vlasnik broda morao da skoči u more kako bi spasio plovilo.
Zbog sumnje u nepravilnosti, ribari su se još 2021. obratili Specijalnom državnom tužilaštvu, ali – kako tvrde – ni nakon četiri godine nema odgovora.
Predmet je početkom 2025. proslijeđen Osnovnom tužilaštvu u Herceg Novom, koje se takođe, kažu, nije oglasilo, ribari pitaju koji su razlozi u pitanju.
“Ribari se pitaju da li država zna da zaštiti svoje interese iz ugovora, da li neće ili ne smije”, poručuju.
“Dana 08.09.2025. u 09:00 časova na zahtjev Ministra Jokovića koji nam se pismeno obratio, odlučili smo da do daljnjeg odložimo štrajk na moru. Da li će biti ponovnog štrajka zavisi od rezultata razgovora i dogovora. Bilo koja tačka o kojoj treba razgovarati na tome sastanku,a koja se ne riješi u korist ribarstva, a posebno štetu koju uzrokuju kruzeri i gliseri u Boki zbog svog profita, i ako se ne riješi problem vezivanja ribarskih brodova u luci nautičkog turizma i ribarskoj luci Lazure u Meljinama, bićemo primorani da organizujemo štrajk u skorijoj budućnosti” – navodi se u saopštenju.
Dvije lignje i šaka gavica sve je što su u mreži izvukli na postu kod prčanjske škole
Razočarenje na licima ribara i rezignirano sakupljanje mreže, povratak barkom doma bez ulova – česta je pojava koja zabrinjava sve one koji se tradiciionalnim ribarstvom bave kao dopunskom djelatnošću. Brine to i njihove porodice, ali i one domaće ljubitelje ribe, mještane, furešte i goste, koji vole da nabave kvalitetnu ribu direktno iz mora, na obali, iz prve ruke, od samih ribara. Mreže-potegače sve češće su prazne, a institucije države ne preduzimaju nikakve mjere da zaštite riblji fond u Bokokotorskom zalivu, da uvedu red u nekontrolisani nelegalni izlov, te da zaštite ovu djelatnost koja je dio načina života, običaja, kulturne istorije primorskog podneblja.
-Tradicionalnim ribanjem na ovaj način sa mrežama-potegačama, kako se i danas radi u Boki, Dalmaciji, prehranjivao se narod, to je bilo korisno, međutim, „viša sila“ došla, hoće da se uvede zakon koji more u Boki kotorskoj tretira kao otvoreno more, a ne kao zaliv. Ovdje moraju da se zabrane neke djelatnosti u ribarstvu, poput mreža stajačica („barakude“), koje su nekad bile zabranjene, a sada ih je na kilometre i kilometre i one onemogućavaju ribarima da se kreću. Postavlja ih ko ih god ima, možete ih kupiti gdje hoćete u prodavnici ribarske opreme, upozorava naš slučajni sagovornik koji je ispratio izvlačenje mreže – Miro Krašovec, starosjedelac iz Orahovca. On se takođe bavi ribanjem na sitnu plavu ribu kao dopunskom djelatnošću, i to tradicionalno- na feral, žeženje.
Naglašava da zakonske norme štite ribarstvo samo na papiru, a da je u praksi izražen nedostatak inspektora na moru.
Ribari u Boki – foto M.D.P.
– Samo jedan ili dva inspektora za cijelu Crnogorsku obalu je malo -poste su uzurpirane bez ikakve kontrole inspekcijskih službi, postavljaju se bove, sidrišta, teško je da se borimo protiv toga, kad su inspekcijske službe totalno zakazale.
Ribanje se nekad odvijalo u periodu kada je „škuro“, kada Mjesec nije pun, nije se ribalo 365 dana u godini, nego pola od toga. Još kad je vjetar, loše vrijeme da se na more ne može izać, sve to je oduvijek uticalo na frekvenciju ribanja. Međutim, iako je to regulisano zakonskim propisima, oni se ne sprovode i riba se u bilo koje vrijeme, bez obzira na sve, kaže Krašovec.
Činjenica je da tradicionalni ribari u Kotorskom zalivu nemaju svoje posebno strukovno udruženje, te se njihov status i ne može raznmatrati niti poistovećivati sa ribarima iz Udruženja profesionalnih ribara Crne Gore čije je sjedište u Herceg Novom.
-Mi spadamo u neke „sitne“ ribare, jer ovi sa kočama što idu na more ribati, oni imaju udruženje u Herecg Novom, a mi nismo članovi tog udruženja. Sve nas je manje iz razloga što nema ribe, što nema više ni radne snage, kao što je nekad bilo; mnogi se bave turizmom, ugostiteljstvom…, primjećuje naš sagovornik, dijeleći sa nama stav da je tradicionalno ribanje je nematerijalno naslijeđe, te je krajnje vrijeme da se očuva kao takvo. Za njegovu „održivost“ potrebno je da se obučavaju mladi ribari, da se sistemski sprovodi njihovo obrazovanje, da im se otvori perspektiva i omogući im se da žive od svoje privredne djelatnosti- međutim, toga u Crnoj Gori/ Boki Kotorskoj nema.
Krašovec na posti – Ribari u Boki – foto M.D.P.
-Nekad nije bilo telefona, nismo ni sanjali da će oni imati ključnu ulogu u odrastanju mladih, a stotine godina ovako se ribalo i bilo je i ribe i hrane. Najgore od svega toga je što tržište ribe je totalno neregulisano. Toliko zdrave hrane maltene se ne koristi, baca se u more, ne može se prodati- promijenilo se stanovništvo, mnogima „smrdi“ da očisti ribu, zavjese, sobe, gospođe, naglašava Krašovec.
Usvajaju se zakoni bez ikakvih javnih rasprava, „onlajn“, telefonski, to je zaista nemoguće. Sprovesti Evropske unije u ovome akvatorijumu Boke kotorske je stvarno apsurd, sem totalnih zabrana, ništa drugo ne pomaže, poručuje Krašovec.
U jačanju kruzing industrije u Kotorskom zalivu nalazi se uzrok devastacije akvatorija i prirodnog staništa, čime dolazi i do gašenja djelatnosti.
-Ovakva frekvencija brodova u zalivu je pogubna za sav riblji fond, a time i za djelatnost tradicionalnog ribanja, zaključuje naš sagovornik.
Od toga koliko zaštitimo stari ribarski zanat sada, zavisiće njegov opstanak u budućnosti.
Fekalije u moru u dužini od preko kilometar ispred obale Krašića u Tivatskom zalivu pojavile su se danas u popodnevnim satima, javljaju čitaoci našeg portala.
Kako su nam kazali zvali su više inspekcijskih službi ali od svih su dobili isti odgovor “da nisu nadležni”.
Mještani, vikendaši i turisti ovog mjesta pozivaju nadležne organe da preduzmu mjere inspekcijskog nadzora i upozoravaju da ovo nije prvi put ovog ljeta da fekalije zapljuskuju obalu te šire neprijatan miris duž ovog dijela Bokokotorskog zaliva.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 25. do 28. avgusta ove godine, pokazali su da je na 83,3% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 10,6% lokacija dobrog, a na 6,1% zadovoljavajućeg kvaliteta. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 028/19), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”.
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 10 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih 7, a dobrog na 3 vode za kupanje. Analize su pokazale da je u Kotoru na 11 lokacija voda bila odličnog, na 2 dobrog, i zadovoljavajućeg kvaliteta na preostale 2 lokacije. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 17 ona bila odličnog, na 4 dobrog, te na 1 lokaciji zadovoljavajućeg kvaliteta.
U opštini Ulcinj, Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode realizuje se na 18 lokacija, od kojih je na njih 16 voda bila odličnog, a na 2 zadovoljavajućeg kvaliteta. U opštini Bar voda je bila odličnog kvaliteta na svih 15 voda za kupanje. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 34 lokacije, od čega je na 29 lokacija voda bila odličnog kvaliteta, na 3 dobrog, a na 2 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.
Ljeto se ne mora završiti u avgustu. U Portonovom, septembar donosi savršenu priliku za bijeg na obalu – uz manje gužve, prijatnije temperature i ekskluzivne pogodnosti osmišljene da vaš boravak učine još posebnijim.
Za parove koji traže mir i zajedničke trenutke, tu je Couple Retreat ponuda. Uživajte u luksuznom smještaju po cijeni već od 430 eura po noći, uz uključen doručak, besplatne ležaljke u Tapasake Pool Club-u i, u zavisnosti od dostupnosti, organizovan transfer od ili do aerodroma. Idealan izbor za one koji žele da se opuste i povežu u sofisticiranom mediteranskom ambijentu.
Portonovi Rental Offer Summer 2025.
Porodice mogu iskoristiti pogodnosti specijalnog Family Package aranžmana, sa cijenama koje počinju od 710 eura po noći za prostrani smještaj sa dvije ili tri spavaće sobe. Paket uključuje doručak, pristup plaži, i aerodromski transfer, u zavisnosti od dostupnosti, a sve osmišljeno za bezbrižan i ispunjen odmor.
Za one koji žele da ostanu malo duže, tu je i ponuda Stay More, Save More, koja donosi 10% popusta na boravke od tri i više noći. Cijene u okviru ove ponude kreću se od 387 eura po noći, uz sve pogodnosti koje pruža boravak u Portonovom.
Portonovi Rental Offer Summer 2025.
Bez obzira da li tragate za romantičnim vikendom, porodičnim odmorom ili produženim ljetnjim bijegom, septembar u Portonovom je savršeno vrijeme da se nagradite boravkom koji kombinuje luksuz, prirodu i mediteransku ležernost.
Portonovi Rental Offer Summer 2025.
Za više informacija i rezervacije, kontaktirajte nas putem stay@portonovi.com ili pozovite +382 67 932 999 (WhatsApp/Viber). Broj mjesta je ograničen. Uslovi i odredbe važe.
Vidimo se u Portonovom, tamo gdje ljeto traje duže.
Marina i kupalište Žanjic (Foto: Agencija za zaštitu životne sredine/Optimus project/idejno rješenje/Printscreen)
Investitor d.o.o. Optimist iz Tivta planira izgradnju marine i kupališta na osnovu investicionog programa na Žanjicu. To se može vidjeti iz zahtjeva za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju marine i kupališta u uvali Žanjic, a koji je predat Agenciji za zaštitu životne sredine.
Kako se navodi u zahtjevu, cilj projekta je unapređenje turističke ponude ovog dijela Luštice kroz organizovano uređenje kupališta i izgradnju manje marine, uz očuvanje prirodnih i pejzažnih vrijednosti prostora. Posebna pažnja posvećena je analizi marinskog ekosistema, s obzirom na osjetljivost priobalnog područja i značaj očuvanja biodiverziteta.
Ukupna površina planiranog zahvata iznosi 9.272 m². Teren se sastoji od prirodnih kamenih terasa koje se kaskadno spuštaju prema moru, što omogućava optimalno uklapanje planiranih sadržaja u prirodni ambijent bez značajnih izmjena reljefa.
Marina i kupalište Žanjic (Foto: Agencija za zaštitu životne sredine/Optimus project/idejno rješenje/Printscreen)
Uvala Žanjic predstavlja jednu od najatraktivnijih prirodnih lokacija na crnogorskom primorju, poznatu po izuzetnoj pejzažnoj vrijednosti, bistroj morskoj vodi i bogatom biodiverzitetu. Lokacija se prostire u priobalnom pojasu i neposredno je okružena gustom vegetacijom mediteranskog tipa, karakterističnom za ovo područje.
Pristup lokaciji je moguć putem uskog lokalnog puta koji povezuje unutrašnjost Luštice sa obalom, ali se najveći dio aktivnosti planira sa pristupom sa morske strane.
Prostor ima veliki vizuelni i ambijentalni značaj jer se nalazi u neposrednoj blizini turistički značajnih lokacija – Plave špilje, ostrva Mamula i rta Arza.
Projekat podrazumijeva izgradnju turističko-rekreativnog kompleksa koji uključuje kupalište i marinu male kategorizacije. Svrha projekta je valorizacija atraktivnog dijela obale u funkciji održivog turizma, uz očuvanje prirodnog ambijenta, povećanje pristupačnosti lokaciji sa mora i stvaranje dodatnih uslova za boravak i rekreaciju, navodi se u idejnom rješenju.
Marina i kupalište Žanjic (Foto: Agencija za zaštitu životne sredine/Optimus project/idejno rješenje/Printscreen)
Kupalište je planirano kao uređen plato sa plažnim sadržajima, dok marina uključuje plutajuće pontone, pristanište i obalnu infrastrukturu.
Projekat ne predviđa trajne građevinske objekte na kopnu već koristi modularna i montažna rješenja minimalnog uticaja na prirodno okruženje.
Na kupališnom dijelu će biti postavljene drvene platforme, montažne kabine za presvlačenje, mobilni toaleti, tuševi i suncobrani sa ležaljkama. Sav mobilijar i oprema biće postavljeni na način koji ne zahtijeva betoniranje niti trajnu izmjenu prirodnog zemljišta, čime se čuva postojeća morfologija terena. Komunikacija korisnika unutar kupališta i između zone mora i kopna biće omogućena pomoću drvenih pasarela postavljenih iznad tla, izrađenih od prirodnih materijala otpornog na vlagu i sol.
Marinski dio podrazumijeva instalaciju plutajućih pontona koji će biti usidreni sistemom lanaca i sidara, bez invazivnog bušenja morskog dna. Pontoni su modularnog tipa, izrađeni od kompozitnih materijala otpornih na slanu vodu i UV zračenje. Predviđeno je formiranje pristanišnog kapaciteta za do 20 plovila manjih gabarita (do 12 metara dužine), a pristup plovilima će biti omogućen pomoću pontonskog mostića. Pristajanje i veza će se vršiti uz strogo poštovanje tehničkih mjera zaštite podmorja, bez direktnog kontakta sa obalom, stoji u dokumentaciji.
Idejno rješenje izradio je Optimus project iz Bijelog Polja.
Luštica Bay Internacionani padel turnir organizovan je ovog vikenda na Centrale Padel terenima, u organizaciji Padel kluba Padel Montenegro i domaćina Luštica Bay.
Turnir je održan u dvije kategorije – za žene i muškarce – i okupio je više od 40 igrača iz Crne Gore, regiona, ali i iz Italije, Španije i Australije. Publika, koja je do posljednjeg mjesta ispunila tribine, imala je priliku da uživa u jednom od najuzbudljivijih finala do sada na terenima Luštice.
Pobjednici u zenskoj kategoriji
Gianluca Pelonzi i Oier Zuazua su pobjedili par Vuka Veliškoviča i Dušana Kostića u finalu rezultatom 7-6, 3-6, 6-3. U ženskom finalu Tijana Popović i Vanja Crnadak su savladale Ivanku Simović i Jelenu Matijević rezultatom 7-6, 6-3.
Lustica Bay padel turnir
Luštica Bay je vremenom, kao padel parter i domaćin, postala pravo mjesto susreta ljubitelja ovog sporta – ovaj drugi internaticonalni Luštica Bay padel turnir to pokazuje, ističe predsjednik Padel kluba Padel Montenegro, Vjekoslav Pasković.
Posloži li joj se novi ‘plovidbeni red‘ kako je zamišljeno, Postira će iz morskog plavetnila otploviti u – muzejski akvatorij. Legendarni 62-godišnji brod Jadrolinije, koji je sve donedavno povezivao Elafite s Dubrovnikom, mogao bi uskoro biti pretvoren u svojevrsni muzej posvećen životu na otocima:
– Riječ je o inicijativi Grada Dubrovnika koja je prezentirana Jadroliniji na nedavnom sastanku s njihovim predstavnicima te će biti upućeno i službeno pismo namjere. Inicijativa je tek su svojoj početnoj fazi, stoga će više detalja biti poznato u narednom razdoblju, ali ono što je važno jest da Grad na ovaj način želi sačuvati Postiru s ciljem da postane muzej otočnog života – komentirali su iz dubrovačke gradske uprave vijest o ‘prenamjeni‘ jednog od najstarijih i među putnicima najomijenijih brodova Jadrolinije, koji desetljećima održava liniju između Gruža, Kalamote, Lopuda i Šipana. Stanovnici elafitskih otoka posebno su emotivno doživjeli ovoljetni rastanak od Postire kao dijela svakodnevice. Taj brod je otočanima godinama bio spona s kopnom, prijevozno sredstvo kod odlaska u školu ili bolnicu, za sprovode i vjenčanja, kao i za siguran način prijevoz tereta, spenze, lijekova…
Ostvare li se planovi, redovitu će plovidbu m/b Postira, porinuta u Uljaniku davne 1963., sad zamijeniti preobrazbom u Muzej otočnog života. Cilj je ne samo očuvati baštinu nekadašnje brodogradnje, već i od Postire stvoriti kulturnu atrakciju privlačnu i turistima.
Iz Jadrolinije su potvrdili kako su upoznati s inicijativom dubrovačke gradske uprave:
– Postira je brod bogate povijesti i velikog značaja, kako za Jadroliniju tako i za žitelje elafitskog područja te ćemo u razmatranju njegove budućnosti svakako biti otvoreni za pozitivne i hvalevrijedne inicijative – poručili su iz nacionalnog brodara o budućnosti Postire kojoj su nedavno istekla potrebna odobrenja za plovidbu.
Neslužbeno se doznaje da bi Jadrolinijina ‘starica‘ mogla postati ploveći muzej ili pak dobiti stalni vez vjerojatno negdje na Elafitima, gdje bi posjetiteljima ponudila autentičan prikaz života otočana. Moguće je i da bi poslužila kao mjesto različitih umjetničkih događanja i kreativnih radionica.
Ozbiljnost namjera oko Postire potvrdio je i sam dubrovački gradonačelnik Mato Franković, rekavši kako bi bila šteta da u rezalištu završi kultni brod s kojim su toliko vezani žitelji triju elafitskih otoka. Otkrio je Franković kako u Jadroliniji postoji spremnost na otkup ili darovanje Gradu Dubrovniku plovila na muzejske namjene. Postira inače ne bi bila prvi rashodovani Jadrolinijin brod predan na upravljanje lokalnoj samoupravi. ‘Pretekao‘ ju je stariji rođak-umirovljenik ‘Tijat‘, putnički brod za lokalne linije iz 1955. koji je lani otkupila Šibensko-kninska županija radi preuređenja u brod-muzej. ‘Tijat‘ je u srpnju 2023. povučen iz aktivne plovidbe nakon 68 godina, a ostat će u Šibeniku kao simbol bogate pomorske tradicije tog kraja.
Povijest
M/B Postira je kao putnički brod iz flote Jadrolinije izgrađena 1963. godine u pulskom brodogradilištu Uljanik. Na liniji na Kalamotu, Lopud i Šipan ‘naslijedila‘ je m/b Perast koji je uništen tijekom agresije na dubrovački kraj. Uz Postiru i Perast, u istoj su seriji postojala još dva motorna broda, Punat i Porozina, svi poznati pod nadimkom “4P”. Otočani su Postiru hvalili i zbog odličnih maritivnih sposobnosti – u niz prilika pokazala je kako jedina može isploviti tijekom valova od šiloka. Kapaciteta 380 putnika, Jadrolinijina umirovljenica duga 44,6 i široka 8,1 metara plovila je najvećom brzinom od 12,2 čvora.
Potres sravnio sela u Afganistanu, više od 800 mrtvih Foto: – / Shutterstock
Više od 800 ljudi poginulo je u potresu magnitude 6 koji je kasno u nedjelju pogodio istočni Afganistan.
U udaljenoj planinskoj pokrajini Kunar zbog blokiranih cesta spasilačke su operacije otežane i moraju se provoditi iz zraka.
Cijela su sela sravnjena, strahuje se da bi broj poginulih mogao biti znatno veći jer su mnogi još zarobljeni pod ruševinama.
Talibani su pozvali na međunarodnu pomoć, a neke zemlje već su se odazvale.
Potres je bio posebno razoran jer je žarište bilo na maloj dubini, od 8 kilometara. Snažno se osjetio od Kabula do pakistanskog glavnog grada Islamabada.
– Helikopterom smo evakuirali oko 200 ozlijeđenih u bolnicu u Jalalabadu, a oko 300 do 350 ljudi još je uvijek pod ruševinama. Sve naše kuće potpuno su uništene, rekao je Zadran, stanovnik sela Wadir Ghaziabad.
– Ukupno 25 ljudi iz moje obitelji poginulo je i još uvijek su pod ruševinama. Molim međunarodnu zajednicu da nam pomogne, a bog će ih nagraditi, rekao je Mohammad Ibrahim, stanovnik sela Wadir Ghaziabad.
