Obilježeno 27 godina od deportacije bosanskih izbjeglica foto LP
Ispred zgrade Centra bezbjednosti – Herceg Novi, u subotu je obilježeno 27 godina od deportacije bosanskih izbjeglica iz Crne Gore.
Memorijalno okupljanje već devet godina organizuju NVO Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA), piše Pobjeda.
Predsjednica NVO Akcija za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kazala je da Crna Gora još nije smogla snage da prepozna taj, prema svim pravilima međunarodnog prava, ratni zločin.
“Mi smo danas ovdje da podsjetimo na žrtve tog zločina i da u ime građana Crne Gore kojima je stalo do antifašističke tradicije, zatražimo da se ona vrati tim svojim izvorima i da smogne snage da obezbijedi krivičnu pravdu za žrtve, krivičnu odgovornost za izvršioce, kao i memorijale koji po svim pravilima dobre međunarodne prakse žrtve zaslužuju”, kazala je Gorjanc-Prelević.
Ona je podsjetila da su 2010. godine zatražili da se ispred CB u Herceg Novom podigne spomen obilježje žrtvama deportacije, posebno onima kojima se ni danas grob ne zna. Od Skupštine Crne Gore zahtijevano je da se proglasi dan sjećanja na stradale u ratnom zločinu i tražili su izvinjenje crnogorske policije, ali nijedna od tih inicijativa do danas nije prihvaćena i realizovana.
“Mi zahtijevamo da se taj ratni zločin tako i nazove ne zato što žrtve zaslužuju pravdu, nego zato što je to jedini način da spriječimo da se išta slično više ponovi”, naglasila je Gorjanc Prelević.
Prvi put nakon 27 godina u Herceg Novi je došao Sadik Demirović iz Trebinja, koji je preživio deportaciju 1992. godine.
“Sa dvoje maloljetne djece od 11 i 14 godina bio sam u Herceg Novom kada me uhapsila policija i dovela u CB Herceg Novi, a moja djeca su ostala plačući na ulici. Sa još 30-ak državljana BiH, koji su boravili od Ulcinja do Herceg Novog, smješteni smo u podrumske prostorije gdje su uslovi bili izuzetno teški i nehumani”, kazao je Demirović u emotivnom obraćanju na memorijalnom skupu.
On je sa ostalim uhapšenim prebačen autobusima u logor u Foči gdje su mučeni i ubijani. Oslobođen je tako što su za njegov život supruga i rodbina platili otkup.
“Ovdje sam ispred drugova koji nijesu živi, da kažem da se ovakvo zlo nigdje i nikada ne smije ponoviti”, poručio je Demirović.
Obilježeno 27 godina od deportacije bosanskih izbjeglica foto LP
Svake godine, uključujući i ovu, memorijalnom okupljanju prisustvovala je i Nedžiba Bajrović, supruga deportovanog Osmana kome se ni danas ne zna grob. Ona je kazala da njen suprug u Crnu Goru nije došao za zlim namjerama, već da spasi sopstveni i život njegove porodice. Okupljanju u Herceg Novom prisustvovao je i Vido Drašković iz Liberalne partije.
U susret 18. Međunarodnom festivalu klapa Perast koji će se održati od 27. do 30. juna, donosimo razgovor sa izvršnim direktorom Milanom Mikanom Kovačevićem.
Što donosi 18. Međunarodni festival klapa Perast koji je program planiran za otvaranje i ko su gosti, koliko klapa se prijavilo u takmičarskom dijelu?
Kovačević: Kako se bližimo jubilarnom XX MFK Perast, novim programima i sadržajima pokušavamo doći do zamišljenog zenita. Tako našu klapsku uvertiru započinjemo 27.juna spektalarnim koncertom acappella grupe Fool Moon iz Mađarske. To je poklon dobijen u kulturnoj razmjeni Crne Gore i Mađarske iz koje dolaze i pozorišta i muzičari za KotorArt koji i ovoga ljeta započinje našim Festivalom. Fool Moon izvodi najveće svjetske hitove, jedna je od najboljih acappella grupa u Evropi, tako da očekujemo izuzetan koncert.
Svečano otvaranje XVIII MFK Perast 28.juna, koncertom Trubaduri u Perastu, potsjećamo na zajedničku muzičku i pjesničku tradiciju Boke i Dubrovnika. Maestro Ibrica Jusić je glavna zvijezda večeri, uz dubrovačke klape Kaše i Subrenum i najpoznatije klape iz Crne Gore. Oživljavamo i perašku ljubavnu legendu po noveli Pustinjak, don Srećka Vulovića, o Kati Kalfić i Antu Sloviću, koji su sahranjeni na ostrvu Sv.Đorđe, a čućemo i horsku obradu Kola Bokeljske mornarice, maestra Marija Katavića iz Sarajeva, našeg velikog i poštovanog saradnika, koji je inače obradio za klape preko 400 pjesama iz Boke
Takmičarski programi su 28. i 29. juna, u kategorijama ženskih (7) i muških (7) i Nove klapske pjesme (8), među njima dalmatinske Contra, Mriža, Uzorita i Luše, Valdibora i Castrum Vallis iz Istre, Slavić iz Zagreba. Čak 7 klapa iz Crne Gore, odlični Libero iz Srbije a iz klapskog Posušja u BiH nam dolazi Zvizdan. Dakle, čitav region je zastupljen u Perastu.
Imate li problema u organizacionom i finasijskom smislu, obzirom na aktuelnu krizu vlasti u Opštini Kotor i ne usvajanje budžeta?
Kovačević: U MFK Perast, kao i u KotorArtu radimo kao da je sve u najboljem redu, na osnovu programa i planova koje smo mi iz MFK Perast dostavili Opštini i Ministarstvu još u oktobru 2018. Ne možemo ni zamisliti da bi neko dozvolio da stanu kulturna dešavanja u Kotoru ovog ljeta. Ugovore sa izvođačima, pružaocima usluga štampe, smještaja, tehnike i kompletne organizacije smo potpisali i čekamo sredstva pokrovitelja, sponzora i donatora. Vrijeme brzo prolazi i nadamo se da će se uskoro politička situacija rasplesti, uz hitan nastavak svega što je maltene stalo u Kotoru. Kultura, tradicija i kulturno nasljeđe koje njegujemo u Perastu i Kotoru ne smiju biti zapostavljeni ni od koga. U tom smislu i ne očekujemo nerazumijevanje, naprotiv, očekujemo efikasnost i blagovremenost od odgovorne opštinske vlasti.
MFKP je za ovih 18 godina postojanja uspio sačuvati od zaborava izuzetno etno-muzikološko blago, dio prepoznatljive kulturne baštine, kako ste uspjeli u tome, jeste li imali viziju od početka ili se ona stvarala?
Kovačević: Prije više od 10 godina, od kada sam u Festivalu, prvi naš zadatak je bio definisanje identiteta kroz stvaranje i prezentaciju autentične Bokeljske pjesme. Uvedena je obaveza da sve klape, od kuda god da dolaze, u Perastu pjevaju naše pjesme. Tada ih je na našem popisu bilo 30-tak. a danas imamo preko 300 savremeno obrađenih partitura! Uvedena je kategorija Nova klapska pjesma, skromno, sa 3 pjesme 2008. godine. Danas ih imamo, na temu Boka kotorska-more i pomorstvo, – 77 ! Godine 2010. smo započeli projekat Ludvik Kuba, sa njegovih 155 zapisa iz Boke iz 1907. Za te zapise niko u Crnoj Gori nije znao. Danas imamo već skoro sve te stare pjesme u obradama najpoznatijih klapskih kompozitora iz regiona i sve se pjevaju u Perastu!
Taj identitet MFK u Perastu je prepoznat, to insistiranje na našoj kulturnoj baštini, publikovanoj, izvedenoj, uvrštenoj u repertoare najpoznatijih klapa iz regiona, je visoko poštovano. Svrstavaju nas, svakako nakon Omiša, u najprestižnije klapske festivale na Jadranu. To se stvaralo i vizijom ali i istrajnim i predanim radom za svaki od 18 Festivala, kako u sadržajima i programima, tako i u organizaciji. Svakako uz ogromnu podršku pokrovitelja i prijatelja Festivala.
Festival klapa Perast
Dječije klape su nešto na čemu insistirate u poslednje vrijeme. Vidite li budućnost i šansu da zahvaljujući mladim ljudima klapa i klapska pjesma na ovim prostorima može počivati i opstati u budučnosti?
Kovačević: Na vrijeme smo uočili izvjesnu stagnaciju klapskog rada, posebno u samoj Boki, uz istovremeni entuzijazam klapa iz unutrašnjosti. Tako smo od same pojave tih klapa, sada već starih prijatelja Assa voce i Alata iz Podgorice, iskreno i koliko smo mogli podržali nove klape O’Dive iz Berana, pa prošlogodišnje debitante Camerton iz Podgorice i dječje klape Kotorski gardelini i Primorkinje iz Budve. Ove godine imamo i Štigliće, klapu pri muzičkoj školi „Vasa Pavić“. Tu ideju stvaranja mladih klapa pri muzičkim školama promovišemo i koncertima, za sada u osnovnim školama u Dobroti i Prčanju. Uspjeh Kotorskih gardelina na renomiranom festivalu dječjih klapa u Zadru, gdje su osvojili 1. mjesto, rezultat je prvenstveno entuzijazma njihove voditeljice Nade Baldić, velikog rada i ljubavi te djece prema klapskoj muzici. Mi u tome pomažemo organizacijom seminara, pozivima na svaki koncert koji organizuje MFK Perast i zaista se nadamo da je to značajan potsticaj za slične primjere u našem okruženju, Boke, primorja i unutrašnjosti. To jeste ohrabrujuće za opstanak i budućnost naše klapske kulturne baštine.
Nagrada “Wild Beauty Awards 2017” MFK Perast za 2017.
Almanah Lirica je nešto što već godinama uspješno realizujete i na čemu ste u Festivalu jako ponosni. Lirica je izuzetno prihvaćena i od stručnjaka iz svijeta klapskog pjevanja, što nam donosi ovogodišnji broj?
Kovačević: Da, ponosni smo, jer su u našim Liricama (7 brojeva) zapisane partiture najvećih imena iz klapske muzike: od prvih zapisivača bokeljskih pjesama –Kube, Kuhača, De Sarna iz 19.vijeka, preko bokeljskih autora Tomasa, Gregovića, Vučetića, Čučića, Matjan, Begua, Rakića i Ivaniševića, iz prošlog vijeka, pokojnih J.Fiamenga, N.Bublea, D.Fia, pa do savremenih maestara K.Magdića, Tambače, Ćalete, R.Kraljevića, M.Čačije, V.Dragojevića, D.Vidovića, Z.Marjanović i naših domaćih, sve uspješnijih autora. U našim izdanjima zapisujemo ostavštinu velikih i značajnih klapskih autora ovih prostora, uz svijest i odgovornost prema ovim mladim naraštajima.
U Lirici br. 2, 2014. godine objavili smo 34 partiture novih klapskih pjesama od VIII–XIII MFK Perast, dok je ova Lirica br. 7 nastavak naše izdavačke aktivnosti i predstavlja 33 nove klapske pjesme izvedene od XIV–XVII MFK Perast. Dakle objavili smo ukupno 77 novih klapskih pjesama premijerno izvedenih od 2009 godine.
MFK Perast time, uz CD, audio zapise, partiture i vrijednu knjigu o djelu L.Kube, ostavlja dokumentovan zapis o svojim aktivnostima i čuvanju naše kulturne baštine u Perastu. Nadamo se, za neke buduće generacije klapskih zaljubljenika.
U francuskom gradu Ieru završeno je Evropsko juniorsko prvenstvo za klasu Laser 4.7 gdje su Crnu Goru predstavljala tri mlada reprezentativca, jedriličari JK Delfin iz Tivta.
U končnom poretku Stefan Anđelić se plasirao na 131. mjesto, NIkola Golubović na 139. i Danilo Jončić na 225. mjesto u konkurenciji 267 jedriličara.
Naši jedriličari su na regati učestvovali kroz Solidarity program EurILCA ( Evropske federacije za klasu Laser) te su uz još deset jedriličara iz Srbije, Portugala, Latvije i Litvanije imali priliku da sarađuju sa Gintare Scheidt, danas trenerom, inače bivšom jedriličarkom iz Latvije koja je nosilac olimpijske medalje. Najbolje ocjene dobio je Golubović, koji je tokom prvenstva proslavio i svoj 15 rođendan, a u finalnim jedrenjima prikazao odlično jedrenje. Pohvale nisu izostale ni za Stefana i Danila, te ohrabrenje da uz stečeno iskustvo i uz uporan rad mogu očekivati odlične rezultate na sledećim regatama – saopšteno je iz JK Delfin.
Društvo istraživača mora 20000 milja, udruga iz Zadra, u maju je provela istraživanje na Elafitskim otocima na jugu Hrvatske i zabilježila prvi masovni pomor zaštićene plemenite palasture-periske u Jadranu, izvijestili su u subotu iz te udruge.
“O alarmantnoj situaciji za našu impoznatnu, strogo zaštićenu vrstu plemenitu palasture-perisku, kojoj prijeti izumiranje, pisalo se mnogo u okviru Mediterana. Nažalost, ta prijetnja stigla je očito i u Jadran”, poručili su iz Društva istraživača mora 20000 milja.
Mogući uzroci tog masovnog pomora, prema iskustvu drugih stručnjaka iz Mediterana, ističu istraživači, su zaraza novom vrstom parazita Haplosporidium pinnae ili pojava bakterijske infekcije bakterijom iz roda Mycobacterium.
O pojavi masovnog pomora obaviještene su nadležne službe Ministarstva za zaštitu okoliša i energetiku i Ministarstva poljoprivrede, kao i krovna organizacija za zaštitu prirode Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa (IUCN), kojoj je ova udruga kontakt za problem masovnog pomora periske u Jadranu posljednjih godinu dana.
Palastura-Periska – endemski i najveći školjkaš Mediterana
Plemenita periska (Pinna nobilis) je endemski i najveći školjkaš Mediterana te može narasti do 120 cm u visinu. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja, a poznata je pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura.
Ta vrsta ima veliku ekološku ulogu jer filtrira i zadržava velike količine raspadnute organske tvari, što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode, a algama, spužvama i drugim beskralješnjacima pruža tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna.
Iz tog razloga, na periskama se često vidi veliko bogatstvo života raznih organizama. Osjetljive su na iznimna zagađenja, mnoge jedinke stradaju zbog sidrenja, a još uvijek je prisutno i ilegalno vađenje jedinki.
Strogo je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode i Direktivom o staništima EU te se smatra ugroženom vrstom prema protokolima Barcelonske konvencije.
Hitne mjere zbog palasture-periske kojoj prijeti izumiranje
Prvi masovni pomor jedinki plemenite periske u Mediteranu zabilježen je 2016. godine na istočnoj obali Španjolske, a prema izvješću IUCN-a iz marta 2019., masovni pomori zabilježeni su i potvrđeni u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji. Stopa mortaliteta na većini lokacija prelazi 99 posto, a kombinacija stresnih uvjeta uzrokovana klimatskim promjenama naglašava se kao potencijalno glavni uzrok.
Društvo istraživača mora 20000 milja od prošlog ljeta radi na problemu pomora periski, a njihovo istraživanje uključuje pregled lokacija sa zabilježenom povećanom gustoćom tog školjkaša, uglavnom na lokacijama Parka prirode Telašćica i Nacionalnog parka Mljet, gdje do sada nisu uočili povećani mortalitet. Istraživanje su nastavili na Elafitskim otocima gdje su u svibnju zabilježili prvu pojavu masovnog pomora u Jadranu.
Vizualnim pregledom i kartiranjem 11 uvala na otocima Koločep, Lopud, Jakljan i Šipan, najznačajnije i najgušće populacije zabilježili su u uvali Donje Čelo na otoku Koločep, uvali Suđurađ i u uvali Luka na otoku Šipanu. U ove tri uvale zabilježeno je više od 650 jedinki, od kojih je oko 450 bilo mrtvih, što je stopa mortaliteta između 64 i 74 posto.
“Jadranska obala bila je jedna od regija u kojoj je Pinna nobilis održavala zdravu populaciju. Ova nova pojava umiranja postavila nas je u viši stupanj pripravnosti i nadamo se da ćemo s razvojem hitnih mjera moći pokušati ograničiti opseg ovog umiranja”, poručila je stručnjakinja za more u IUCN-ovom Centru za mediteransku suradnju María del Mar Otero.
Istraživanje na Elafitima provedeno je u sklopu projekta “Ne Klimajte palasturu!” te se i dalje nastavlja s ciljem lociranja područja u Hrvatskoj gdje je gustoća populacije periske visoka, a položaj relativno zaklonjen u vidu dubokih uvala i laguna, s obzirom na to da su se takve lokacije pokazale kao jedine potencijalne oaze gdje taj školjkaš preživljava.
Društvo apelira na građane da im se jave ukoliko su upoznati s lokacijama na području Jadrana gdje se jedinke periske mogu naći u povećanom broju, odnosno gdje je više od 20 jedinki na 100 kvadratnih metara.
Jubilarni, petnaesti ”P(i)jat od žućenice”, najpoznatiji program Žućenica fest-a, okupiće u Tivtu 19 ekipa kulinara, zaljubljenika u žućenicu i druge jestive trave. Rok za prijavljivanje ekipa, na broj telefona 069 088 099, ističe 28.maja.
Pored domaćih ekipa, učešće su najavili i kuvari iz poljskog grada Skočova, koji već petnaest godina sudjeluju na poznatim gastro manifestacijama širom Evrope, a na spisku nezaobilaznih je i tivatski Žućenica fest. Ekipu poljskih kuvara predvodi poznati kuvar, gastro nomad i producent gastro festivala Wiecho Wroblewski. I ove godine Poljaci će se predstaviti specijalitetima nacionalne kuhinje. Mada ima prijava ekipa iz drugih zemalja, njihovo učešće je neizvjesno jer su sredstva za tivatski gastro festival ograničena.
Pored ekipe iz Poljske i organizatora Žućenica fest-a, Organizacije žena Tivat, učešće se prijavili Kolo srpskih sestara iz Tivta, Organizacija žena Risan, NVO ” Harlekin ” iz Donje Lastve, Organizacija žena Budve, Srednja i viša ugostiteljska škola ” Sergej Stanić ” iz Podgorice, NVO ” Fešta ” iz Baošića, NVO ” Ruke ” Herceg Novi, NVO Bokobran, Forum žena demokratske partije Tivat, Kavačka alla maka, Bokeški forum, Srednja mješovita škola ” Mladost ” Tivat, OŠ ” Drago Milović ” Tivat , Vodena kočija, Udruženje tivatskih ugostitelja, Bokeški izrazi Kotor i Pršutara Batričević Njeguši.
Žućenica foto Boka News
Petnaesto izdanje tivatskog međunarodnog gastro festivala organizuju članice Organizacije žena Tivat, opštinska Turistička organizacija i Radio Tivat uz pokroviteljstvo Opštine Tivat, koja je za ovu gastro feštu izdvojila 3.000 eura.
Za muzički dio programa ” P(i)jata od žućenice ” pobrinula se TO Tivat, a nastupiće Glazbeno prosvjetno društvo Tivat i pop zvijezda Ana Kokić. Najpoznatija bokeška gastro manifestacija održaće se 1.juna na Rivi Pine sa početkom u 19 sati.
Više od 10 hiljada ljudi došlo u Kumrovec na proslavu Dana mladosti – radosti- foto Hina
Više od 10 hiljada poklonika lika i djela Josipa Broza Tita, ali i onih koji su lijepo vrijeme iskoristili za izlet, stigli su u subotu u Kumrovec na obilježavanje “Dana mladosti – radosti”, a uz uobičajene kape, marame, uniforme te majice s likom Josipa Broza, ove je godine bilo neusporedivo manje zastava s obilježjima nekadašnje države.
Dok je predsjednik Saveza društava Josip Broz Tito, Jovan Vejnović, kazao javno za govornicom da ima informacije kako je nekoliko autobusa zastalo na slovensko-hrvatskoj granici upravo zbog toga jer su neki od onih koji su namjeravali doći u Kumrovec imali spomenuta obilježja, predsjednika SABA RH Franjo Habulin u izjavi medijima prije početka službenog programa rekao je kako nema informacija o oduzimanju zastava ili drugih predmeta.
Vejnović: Policija trenira strogoću
“Ja nisam primijetio da je neko nekom nešto uzimao, ali je bilo sugestija da se ne ističu zastave”, kratko je odgovorio Habulin. Na dodatno pitanje poštuje li preporuku da se na skup ne dolazi s obilježjima bivše države, rekao je “koliko-toliko”.
Puno oštriji bio je Vejnović koji je mišljenja da policija trenira strogoću u Kumrovcu i da ih je ove godine više nego proteklih.
“Idemo u lošem smjeru, ‘thompsonizacije’ Hrvatske, a to je bilo vidljivo na jednom velikom predizbornom okupljanju u Zagrebu”, kazao je Vejnović te dodao da bi on osobno volio da se iz Kumrovca pošalje poruka da se na “Danu radosti -mladosti” okupljaju ljudi dobre volje.
Po njegovim riječima, okupljeni u Kumrovcu su zabrinuti razvojem situacije na cijelom prostoru bivše Jugoslavije nastajanjem, kako je rekao, nacionalnih tenzija i stvaranjem nacionalnih tonova umjesto prostora komunikacije, razgovora, dogovora i suradnje.
Kazao je kako su osim problema u organizaciji, jer ih je premalo i sve rade na volonterskoj osnovi, imali i drugi problema, a to je “poziv na red od policije”.
“Ove godine, prvi put u 15, 16 godina održavanja ovog skupa, bili smo pozvani na red od strane policije. Po kojoj osnovi? Nisu mi odgovorili. Zašto smo tamo? Zato što vrijeđamo osjećaje hrvatskog naroda i zato što vrijeđamo osjećaje boraca Domovinskog rata. Pitao sam što je to? Imate li dokaze za to? Umjesto da se bavite redom vi se bavite političkim kvalifikacijama, odnosno diskvalifikacijama i vršite pritisak na ljude koji su miroljubivi i dobrohotni”, izjavio je Vejnović.
Više od 10 hiljada ljudi došlo u Kumrovec na proslavu Dana mladosti – radosti- foto Hina
Načelnik Opštine Robert Šplajt drži da je policija napravila grešku što je sastanak, vezan uz manifestaciju, napravila u Policijskoj upravi umjesto u Kumrovcu kako je do sada bio običaj.
“Tenzije su se dignule po meni bespotrebno. Greška je jedino bila što je to policija napravila u svojoj Policijskoj upravi. Inače smo sve te sastanke radili u Općini Kumrovec i nikad nije bilo problema. Svake godine traže da neke zastave budu uklonjene isto tako i jugoslavenske uniforme i nikada nije bilo problema”, mišljenja je načelnik koji je istaknuo da su svi oni koji se žele dobro provesti, vidjeti etno muzej, rodnu kuću Josipa Broza Tita, dobrodošli u Kumrovec.
Ocijenio je da se u Kumrovcu događa nešto pozitivno i da to mjesto ima opet šansu da živi i dostigne ono što je imalo 80-tih godina prošlog stoljeća.
Predsjednika SABA RH Habulin je rekao kako je današnji skup okrenut mladosti, onima koji imaju mladenačku i stvaralačku energiju, a koji su potrebni ovoj zemlji.
“Nažalost, nije takva situacija. Moja poruka je da je potrebno stvoriti dugoročno stabilne uvjete privređivanja, fiskalnu politiku, monetarno-kreditnu politiku, podrediti svemu tome da niču novi pogoni i radna mjesta kako bi djeca imala gdje raditi”, zaključio je Habulin.
Zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek mišljenja je da sa skupa u Kumrovcu treba otići jedna poruka da je Republika Hrvatska nastala na tekovinama antifašizma, da je antifašizam neosporna činjenica u Ustavu RH.
“Antifašizam je vjerovanje i zalaganje u jedno otvoreno društvo koje ne mrzi, u kojem živi tolerancija i u kojem živi demokracija” – izjavila je Petek i dodala da je Josip Broz, svrstavanjem partizanskog oslobodilačkog pokreta na stranu antifašizma 1941.. nedvosmisleno utkao temelje antifašizma u sve današnje tekovine koje imamo.
Mesić: Da nije bilo NOB-a, Hrvatska bi opet doživjela Kraljevinu Jugoslaviju
Mesić u Kumrovcu foto Hina
Na skup su stigli i bivši predsjednik Hrvatske Stipe Mesić te čelnik SDSS-a Milorad Pupovac.
Mesić je rekao da je očekivao u Kumrovcu “puno zastava pod kojima su izvojevane najveće pobjede u povijesti našeg naroda, pod kojima se ginulo ali i trijumfiralo”.
“Ima onih koji misle da se povijest može vratiti, promijeniti. To nikome dosada nije uspjelo, ne može ni sada. Ovdje smo se sastali prije svega radi čovjeka koji je organizirao NOB i doveo Jugoslaviju i sve njene republike i pokrajine za pobjednički stol. Oni revizionisti koji sanjaju nešto drugo, oni ništa ne znaju” – kazao je na kraju programa Mesić. Zapitao se da nije bilo NOB-a, bi li Hrvatske uopće bilo i bi li branitelji imali uopće što braniti. Zaključio je da nije bilo NOB-a da bi Hrvatska opet doživjela Kraljevinu Jugoslaviju odnosno unitarnu države te nova razaranja.
“Mi smo dočekali pobjedu za pobjedničkim stolom i to bi morali ovi revizionisti shvatiti” – završio je Mesić uz ocjenu da je Jugoslavija bila autoritarna ali ne i totalitarna država.
Koncert pijaniste Nikole Vučkovića, u okviru Kotorske koncertne sezone, biće održan u utorak 28. maja sa početkom u 20 sati u koncertnoj dvorani – crkvi Sv. Duha.
Na programu će biti djela: Lista, Ravela i Pulčinela.
Nikola Vučković (rođen 1981. godine) nakon završene niže muzičke škole u Budvi, u klasi prof. Gabriele Aksamit, upisuje srednju muzičku školu u Subotici, u klasi prof. Matije Molcera.
Školovanje nastavlja na Muzičkoj akademiji u Novari (Italija), u klasi prof. Mariana Mike gdje 2002. godine diplomira uz počasti, a za vrijeme studija u Italiji bio je dobitnik šest stipendija fondacije “Luciano Martelli” iz Galliate-a. Paralelno studira i na Muzičkoj akademiji na Cetinju, u klasi prof. Borisa Kraljevića u čijoj klasi i diplomira 2004. god.
Magistrirao je u klasi prof. Vladimira Bočkarjova. Usavršava se u zemlji i inostranstvu kod poznatih pedagoga kao što su: Dmitri Baškirov, Šandor Falvai, Noel Flores, Vladimir Ovčinjikov, Kemal Gekić, Aleksandar Serdar i dr.
U inostranstvu je nastupao: otvaranje festivala “Verbania Musica” (Italija) -povodom 150 god. F. Šopena, svečanosti grada Martelaga (Venecija-Italija), koncert u Milanu – Italija za najviše zvaničnike političke stranke “Forza Italia”, recital u Napulju (Italija), nastup u Sali “Bosendorfer” -Beč i “Royal Casino” –Baden (Austrija), Dom Armije BiH (Sarajevo), sali “Olivier Messian” (Pariz), “Guldener Greif”, Castle Museum i Rathaus (Arnstadt-Njemačka) i dr.
Trenutno je angažovan kao direktor muzičke škole u Budvi.
Ekipa pripadnika Ratnog vazduhoplovstva Švajcarske sa višenamjenskim vojnim helikopterom tipa AS-332 “super puma”, boravila je danas u Tivtu gdje su se kraće zadržali radi dopune helikoptera gorivom na tivatskom aerodromu, ali i da obiđu svoje ovdašnje prijatelje sa kojima su u protekle dvije godine uspostavili veoma bliske odnose.
Naime, komadant šestočlane posade švajcarskog helikoptera, kapetan Pi Kej u ljeto 2017. bio je pilot “super pume” koja je danima pomagala u gašenju velikih požara što su tada bjesnili na Luštici i Donjem Grblju. Helikopter AS-332 “super puma” iz Švajcarske tada je bio dio međunarodnih snaga za gašenje požara iz vazduha a koje su Crnoj Gori na zahtjev za pomoć, poslali ta država, Bugarska, Hrvatska i Izrael. Ovaj helikopter koji je tada bio nekoliko dana baziran na tivatskom aerodromu se pokazao kao veoma efikasan u borbi sa vatrom. U svoje protivpožarno vedro kapaciteta 2.000 litara okačeno ispod trupa helikoptera, “super puma” je uzimala morsku vodu u zalivu i potom je u samo par minuta, navođena od vatrogasaca na terenu, precizno izručivala na vatru na požarištu, pri čemu je posada švajcarskog helikoptera pokazala izuzetnu uvježbanost i izdržljivost.
Kapetanu Keju i njegovoj posadi gostoprimstvo u Tivtu danas su ukazali predstavnici Aerodroma Crne Gore i Opštine Tivat, a domaćin im je bio odbornik u SO Tivat i šef prihvata i otpreme na aerodromu Tivat Igor Petković. On je 2017.kao jedan od tadašnjih rukovodilaca Vatrogasno-spasilačke službe Aerodroma Tivat, najviše sarađivao sa švajcarskim vazduhoplovcima u gašenju požara u Boki.
Super puma na aerodrom u Tivat
“Posada “super pume” i naš prijatelj kapetan Kej bili sun a redovnom preletu preko Crne Gore jer su oni angažovani u sastavu švajcarskog kontingenta KFOR-a na Kosovu. Svratili su na dopunu goriva prije povrataka u avio-bazu na aerodromu Slatina kiod Prištine, pa nam je bilo izuzetno zadovoljstvo da ih ugostimo i još jednom im se zahvalimo za sve što su oni za nas učinili, danima pomažući u gašenju požara koji su ovdje u ljet 2017. imali karakter elementarnih nepogoda.”- kazao na je Petković, dodajući da su Tivćani sa švajcarskim pilotima u međuvremenu izgradili i bliske lične prijateljske odnose.
Švajcarske vazduhoplovce su pozdravili i predsatvnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Krtoli” iz Radovića sa kojima je švajcarski helicopter takođe u ljeto 2017. vrlo usphješno sarađivao u borbi sa požarima oko rezervata prirode Solila.
Defileom ulicama Tivta od Pina do Velikog gradskog parka i zabavom u hotelu „Kamelija“ tivatski polumaturanti obilježili su kraj osnovnog školovanja.
Učenici pet odjeljenja devetih razreda OŠ „Drago Milović“ i jedno OŠ „Branko Brinić“ polumatursko veče provelo je sa svojim školskim drugovima, drugaricama i profesorima.
„Družili smo se na ekskurziji, družili smo se čitavu školsku godinu kao i prethodnih devet godina. Sa punim pravom moram da kažem da je ovo jedna od najboljih ako ne i najvaspitanija generacija u OŠ „Drago Milović“, ali kako čujem i jedna od najboljih generacija OŠ „Branko Brinić“ iz Radovića, kazao je pozdravljajući tivatske polumaturante, direktor OŠ „Drago Milović“, Predrag Šušić.
Za dobru zabavu i raspoloženje pobrinuo se Milan Rili i njegov bend.
Manifestacija “Kotorski pjat od blitve” održaće se ispred glavnih gradskih vrata, večeras, subota 25. maj od 19,30 sati.
Posjetioci će imati priliku da gratis degustiraju različita jela od blitve i drugog mediteranskog povrća. U programu će učestvovati bend “Škuribanda”, a organizaotor je NVO “Šjore od mota”.
