Američka savezna država Florida svake godine organizira i financira natjecanja u podvodnom ribolovu kako bi se smanjio broj otrovnih riba lavova. One su označene kao jedna od najinvazivnijih vrsta na planetu i ozbiljno su ugrozile ostale ribe na području Atlantika, Meksičkog zaljeva i Kariba.
Ove godine su podvodni lovci na World’s largest lionfish natjecanju ubili čak 19.167 ovih predatora i ukupno zaradili 48.000 dolara.
Lovci su najveći dio ulova prodali Halperns’u koji plodove mora distribuira lancu prehrambenih trgovina Whole Foods. Florida Fish and Wildlife Conservation komisija je potvrdila kako ju u razdoblju od 2014. do 2018. samo u akvatoriju ove države ubijeno 540.000 riba lavova, ali one i dalje haraju podmorjem.
Pterois je rod otrovnih morskih riba sa Indo-Pacifika, a ime su dobile po bodljama koje podsjećaju na grivu lava.
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena osmislila je lijep program za mališane koji žive na teritoriji Parka prirode Orjen u subotu, 28. decembra u 13 sati Djed Mraz stiže na Orjen.
Njih će Djed Mraz obradovati poklonima, a Avanturistički park na Vrbanju će toga dana biti besplatan.
“Pozivamo sve dzainteresovane da dođu na druženje i zabavu kod Avanturističkog parka na Vrbanju. Provedite dan aktivno u prirodi družeći se sa Djeda Mrazom” – saopštavaju iz Agencije.
Poklone je obezbijedila Agencija, uz podršku Opštine Herceg Novi koja je donirala slatkiše.
Park prirode Orjen dobio je status zaštićenog područja 2018. Za tako malo vremena, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena znatno je obogatila sadržaj ove zanimljive planine. Tako je posjetiocima na raspolaganju jedan od najsavremenijih avanturističkih parkova u regionu, ali i razne zanimljive ture, poput Carev put, Blago iz srca Orjena i Hercegnovski vremeplov. Tu su i zanimljiva druženja, poput boćanja, ali i manifestacije poput Noći punog mjeseca.
Zaposleni u kompaniji Adriatic Marinas i hotelu Regent posjetili su štićenike Dječjeg doma Mladost u Bijeloj, tradicionalno im darujući novogodišnje paketiće.
Uz to, zaposleni u Porto Montenegru prikupili su oko 7.112 eura koji će biti iskorišteni za renoviranje soba za dječake u Dječjem domu. Sličan projekat je realizovan i prošle godine, kada su u sklopu istog renovirane prostorije za djevojčice, a godinu prije toaleti u jednom krilu zgrade.
Kompanija Adriatic Marinas i hotel Regent Porto Montenegro, obezbjedili su tokom ljetnje sezone plaćenu praksu za starije štićenike doma Mladost, i kao mentori aktivno učestvovali u procesu njihovog profesionalnog usmjerenja i razvoja. Praktikanti su pokazali impresivnu motivaciju, istrajnost i želju za sticanje dodatnog znanja i vještina u domenu njihovog interesovanja i obrazovanja. Mogućnost prakse u profesionalnom, uređenom i internacionalnom radnom okruženju je dobra prilika za ove mlade ljude da stiču prva radna iskustva.
Zaposleni u kompaniji Adriatic Marinas, tradicionalno, svake godine posjećuju štićenika doma u Bijeloj, a prije pet godine su rekonstruisali i dječje dvorišno igralište, koje im koristi za vrijeme njihovih svakodnevnih aktivnosti, u igri i druženju.
U godini kada navršava 70 godina rada, JU Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi obilježava još jedan značajan jubilej, 50 godina izlaženja časopisa Boka: zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti, čiji je izdavač.
Prvi broj izašao je 1969. godine, časopis izlazi jedanput godišnje, a u proteklih 50 godina publikovano je 39 brojeva. Kontinuitet izlaženja je prekinut višegodišnjom pauzom, u periodu od 1989. do 1999. godine, a 2003. godine Biblioteka preuzima ulogu izdavača.
Koncepciju časopisa definisao je Redakcioni odbor i izložio je u prvom broju: “Boka Kotorska, kao geografska određenost, zbog više fenomena koji je određuju, pruža današnjoj nauci neiscrpan majdan za njeno posmatranje i proučavanje i to u oblastima više naučnih grana i disciplina. Naseljena još u prva vremena, ona je kao geografska teritorija postala arena na kojoj su se smjenjivale civilizacije i kulture, te je u onome što je zub vremena očuvao podarila nauci izvanredne mogućnosti da svoja otkrića potvrdi, kao i da sa nekih podigne veo tajanstvenosti. U korak sa tehnikom i sve savremenijim metodama njena ispitivanja i značaj će sve više rasti. Iz tog razloga, a iz onog drugog – da se pokaže da Boka Kotorska nije samo turistički biser zbog svojih prirodnih ljepota, već zbog svoje bogate kulturne prišlosti, radni kolektiv Zavičajnog muzeja u Herceg-Novom osjetio je kao neophodnost da pokrene ovu svoju ediciju, kako bi neobaviještenim pružio mogućnost da Boku Kotorsku svestranije upoznaju, a naučnike podstakao na saradnju, razmjenu mišljenja i polemiku.”
Multidisciplinarno istraživanje i proučavanje bokeljskih tema u prošlosti i sadašnjosti rezultiralo je sa više od 660 naučnih i stručnih radova, priloga i građe iz: istorije, kulturne istorije, književnosti, arhitekture, zaštite kulturne baštine, umjetnosti, arheologije pomorstva, turizma, sporta, demografije, bibliografije, bio-bibliografije znamenitih Bokelja… Više od 250 autora sarađivalo je na časopisu.
Za kontinuitet izlaženja, u nepovoljnim finansijskim okolnostima, pogotovo posljednjih godina, nesporno su zaslužni članovi Redakcije, urednici, recenzenti kao i sami autori koji se sve ovo vrijeme posvećeno angažuju bez honorara. Boka danas slovi kao nezaobilazan izvor podataka za svakog istraživača Boke Kotorske, a o kvalitetu Zbornika svedoči i činjenica da je zastupljen u fondovima uglednih biblioteka, ne samo iz Crne Gore i okruženja već i u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu, Nacionalnoj biblioteci Austrije, Narodnoj biblioteci Češke, Narodnoj biblioteci Srbije, Biblioteci Matice srpske, Univerzitetskoj biblioteci Srbije i drugim. Punu afirmaciju časopis je doživio 2004. godine, kada je digitalizovan. Danas je na sajtu Biblioteke u slobodnom pristupu dostupno svih 39 brojeva Zbornika, odnosno više od 12000 stranica.
U programu obilježavanja 50 godina izlaženja časopisa Boka učestvuju: akademik Zlata Bojović, prof. dr Đorđe Bubalo, član Redakcije, prof. dr Ilija Lalošević, član Redakcije i Nevenka Mitrović, glavni i odgovorni urednik.
Akademik Zlata Bojović doktorirala na Katedri za jugoslovensku i opštu književnost Filološkog fakulteta u Beogradu, gdje je do penzionisanja bila redovni profesor. Redovni je član SANU. Dominantna oblast njenog naučnog rada jeste Dubrovačka književnost. Autor je brojnih naučnih monografija, studija, eseja, prikaza i radova , kao i radova sa tematikom Boke Kotorske. Glavni je urednik časopisa: Glas Odeljenja jezika i književnosti SANU, Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor i Bratstvo i član više redakcija časopisa iz oblasti nauke o književnosti. Dobitnik je prestižnih nagrada: Nagrada za izuzetan doprinos proučavanju srpske književnosti iz Fonda „Aleksandra Arnautovića“; Povelja za životno djelo Udruženja književnika Srbije; Nagrada „Matija Ban“; Nagrada za književnost grada Beograda; Nagrada Pečat vremena i Medalja Društva „Sveti Sava“.
Prof. dr Đorđe Bubalo doktorirao je na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu i redovni je profesor na istom fakultetu. Drži kurseve iz oblasti srednjovjekovne istorije srpskog naroda. Bubalo je od početka univerzitetske i naučne karijere objavio devet monografija i udžbenik istorije za 6. razred osnovne škole, preko 60 originalnih naučnih radova u naučnoj periodici i zbornicima i preko 200 odrednica u leksikografskim publikacijama. Renomirani evropski akademski izdavač Brepols Publishers objavio je njegovu monografiju Pragmatic Literacy in Medieval Serbia. Glavne teme istraživanja prof. dr Bubala su: dokumentarna i svakodnevna pismenost u srednjovjekovnom srpskom društvu; notarijat u srednjovjekovnoj Srbiji; srednjovjekovno srpsko pravo (naročito Zakonodavstvo cara Stefana Dušana); sudbina srednjovjekovnih pojava i ustanova u novom vijeku; istorija srednjovjekovne Zete; proučavanje i izdavanje starih srpskih povelja. U SANU Bubalo je član Hilandarskog odbora, Odbora za izvore srpskog prava, Upravnog odbora Balkanološkog instituta, i Međuodeljenskog odbora za proučavanje Kosova i Metohije; član Upravnog odbora Matice srpske, član Uređivačkog i Redakcionog odbora Srpskog biografskog rečnika i član Kosovskometohijskog odbora, član redakcija nekoliko nacionalnih i međunarodnih naučnih časopisa, među kojima su Zbornik Matice srpske za istoriju i Hilandarski zbornik.
Prof. dr Ilija Lalošević, dugogodišnji je član Redakcije. Doktorirao na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Redovni je profesor Arhitektonskog fakulteta u Podgorici. Kao gostujući profesor držao je predavanja na Univerzitetu Berkli u San Francisku, Geti Konzervatorskom institutu u Los Anđelesu, Univerzitetu Sapienca u Rimu, Politehnici u Milanu. Član je Upravnog odbora ICOMOS-a i Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO-om. Ima zvanje konzervator savjetnik. Autor je više monografija i brojnih stručnih i naučnih radova na temu istorije arhitekture i proučavanja, zaštite i revitalizacije graditeljske baštine.
Nevenka Mitrović, v.d. direktora hercegnovske biblioteke, bibliotekar savjetnik, dugogodišnji je član Redakcije i glavni i odgovorni urednik časopisa.
Program će se održati u čitaonici Biblioteke, četvrtak 26. decembra, sa početkom u 19 časova.
U katedrali Notre Dame u Parizu ove godine prvi put nakon 200 godina nije održana Božićna misa.
Katedralu je u aprilu ove godine zahvatio požar u kojem je izgorio krov, dok se veliki dio arhitektonskog remek djela obrušio.
Zbog obnove koja će potrajati, misa se održavala u crkvi Saint-Germain l’Auxerrois koja se nalazi nekoliko stotina metara od katedrale Notre Dame.
Misu je predvodio rektor Patrick Chauvet, koji je kazao da je građevina toliko krhka, da postoji 50-postorna vjerovatnoća da neće biti u potpunosti spašena. Dodao je da radovi na restauraciji neće početi do 2021. godine.
“Danas možemo reći da je 50 posto vjerovatno da će se spasiti. Takođe velika je vjerovatnoća da skele padnu na tri svoda, tako da, kao što vidite, zgrada je i dalje veoma krhka”, rekao je Chauvet.
Katedrala Notre Dame iz 12. stoljeća biće godinama zatvorena za posjetioce nakon što je požar uništio krov i oborio toranj.
U nevremenu, proteklih dana razbijene su Morske orgulje, jedan od novijih simbola Zadra.
Nekoliko teških kamenih blokova, valovi praćeni jakim vjetrom i obilnom kišom, pomaknuli su kao od šale.
Čini se da jedan blok čak nedostaje, pa će šteta opet biti velika.
Ovo nije prvi put da vremenske nepogode oštećuju Morske orgulje. Nekoliko puta instalacije je sanirana, a koliki su razmjeri najnovijih šteta, tek se treba utvrditi.
Ilij-Mijatović sa ocem-predsjednik-Kusovac i sekretarka
Predsjednik opštine Tivat Siniša Kusovac primio je jednogodišnjeg Iliju Mijatovića za čiju operaciju na srcu je prošlog decembra, kada je bio star svega 45 dana, usmjerena donacija od 7,5 hiljada eura prikupljena na tradicionalnom Novogodišnjem humanitarnom bazaru “Dan otvorenog srca“.
Ilija je u proteklih godinu imao tri puta intervencije na srcu.
“Ove godine građani Tivta, preduzeća i kompanije donirali su 3.470 eura u fond Bazara koji će biti usmjeren za potrebe Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju”, saopšteno je iz opštine.
Ilij-Mijatović sa ocem-predsjednik-Kusovac i sekretarka
Uz iskrene praznične želje i čestitke praznika, predsjednik Kusovac i sekretarka Darka Ognjanović uručili su Iliji novogodišnje poklone za njega i sestru blizankinju.
U Boki se sve do Drugogo svjetskog rata lovorika (lovor), kitila kao božićno drvo, koji uz maslinu smatraju svetom biljkome. I sam njen latinski naziv LAURUS – pobjeda pohvala, slavlje NOBILIS – slavan, glasovit, plemenit to potencira.
U nekim porodicama ta tradicija se zadržala do današnjih dana. I badnjaci su se znali praviti od lovorike . Ili su bili od maslinovog drveta, a kitili su se lovorom .
Običaj je i da se da se pred ulaz u kuću postavi mali lovorov vijenac, kao znak dobrodišlice I slobodnog ulaza. Po podu se razastre lovorovo lišće, kao slama u unutrašnjosti. Uz nalaganje badnjaka u vatru se bacaju i pera lovorike. U pravoslavnim domovima sve ikone o Božićnim praznicima kite se lovorikom.
Lovor ili lovorika (Laurus nobilis) je biljka iz porodice lovora (Laureaceae), zimzeleno je stablo ili grm s tamnozelenim, kožastim, kopljastim listovima. Cvjetovi su dvodomni, neugledni, žute boje, a plod je modrocrna bobica. Potiče iz zapadne Azije odakle se proširio zemljama Mediterana. Šume lovora na Liburniji (zapadna obala Kvarnerskog zaliva) u okolici Lovrana (odakle mu i ime), smatraju se najljepšim na svijetu.
Danas se lovor koristi u hortikulturi, a u kulinarstvu kao začin, i u narodnoj medicini kao ljekovita biljka.
lovor
“Postoji vjerovanje da je mjesto gdje raste lovor, dobro za život”, kaže ing, pejzažne arhitekture Vesna Vidić, projektantica mnogih zelenih javnih površina I privatnih vrtova. Ističe da je I danas lovor popularan I često se sadi u vrtovima, jer se od njega prave žive ograde ( može lijepo da se orezuje), ali raste I kao drvo stablašica koje može da naraste do 15 metara u visinu.
Grčku nimfu Dafne otac pretvorio u lovorovo drvo
Starim Grcima drvo lovora bilo je sveto i često su ga koristili u vjerskim svečanostima i za ukrašavanje ulaza u kuću. Lovor je bio posvećen bogu Apolonu, a njegov hram imao je krov od lovorovih listova koji su, prije svega, imali ulogu da štite od bolesti, uroka i gromova. Prema legendi nimfu Dafne njen otac, bog Pinios, je da bi izbjegla Apolonovu osvetu zbog neuzvraćene ljubavi pretvorio u lovorovo drvo. Nimfa Dafne nije mogla da zavoli boga Apolona, zato što ju je bog ljubavi Kupidon pogodio u srce svojom otrovnom strelom. Nakon toga, Apolon je nosio lovorov vjenac u znak sjećanja na Dafne.
Lovorov vijenac ukrašavao je i pobjednike Olimpijskih igara, a proročica Pitija je žvakala lovorove listove prije objavljivanja proročanstava, pa se i kasnije preporučivalo spavati s lovorovim listom ispod jastuka kako bi u snovima vidjeli budućnost.
Lovor – foto pixbay
Rimljani su lovor zvali laurus, što znači zlato, a ukazuje na njegovu vezu s bogom sunca. Za njih je lovor bio simbol mudrosti i slave i vjerovali su da štiti od gromova, bolesti i zlih duhova. Lovorov list je od davnina korišten kao znak slave i pobjede te su stoga glave starih rimskih imperatora bile ukrašene vijencem od lovorovog lišća.
U Indiji su slava, moć i žrtvovanje lovora simbolizirani u kultu boga Shive što se smatra muževnom i nebeskom moći, znakom pravde i više ljubavi. “Kao što sunce kao Božje oko sve vidi i ljudima omogućava da vide, tako i lovor otkriva sve ono što je skriveno”.
U Bibliji lovor često predstavlja obilje i slavu. U kršćanstvu simbolizira Hristovo uskrsnuće koje je uzrok trijumfa čovječanstva.
Lovor
Lijek i začin
Lovorov list sadrži eterična ulja, tanine, terpene, aromatske materije, minerale poput natrija, kalija, magnezija i željeza, dijetalna vlakna, vitamine A, C i B. Kao lijek djeluje antioksidativno, protuupalno i antivirusno.
Zato se koristi kao lijek protiv kašlja, bolova i problema s kosom i kožom. Kada se zapali lovoro list ispušta linalol, aromatični spoj koji djeluje opuštajuće i umirujuće. U dimu se nalaze i drugi vrijedni sastojci koji djeluju na smanjenje stresa i glavobolja. Od lovora se dobija jedno od najdjelotvornijih ulja za jačanje i preventivu jer čisti limfni sistem.
U primorskim krajevima lišće se se i danas upotrebljava prilikom konzerviranja i oblaganja suvog voća. Kao začin u jela poput juha, variva, marinada i tamnih umaka stavljaju se suvi lovorovi listovi. Slaže se s jelima od povrća, mesa, pečenjima, pa čak i desertima.
Imena kao što su Lovro, Lovorka, Lovrenac, Lora, Loreta, Lara, Dafne i neka druga potiču od lovora. Postoji vjerovanje da lovor pomaže u rješavanju loših odnosa u kojima neko drugi „živi“ od našeg znanja i truda.
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog uradila je idejno rješenje uređenja terena i rekontrukcije zelenih površina Ilijinog parka u Igalu. Ovaj projekat predstavlja nastavak aktivnosti lokalne uprave na planiranju i realizaciji radova na uređenju hercegnovskih ulica i mjesta za druženje na otvorenom, a uradila ga je inžinjerka pejzažne arhitekture Milica Berberović.
Kako iz Agencije navode, projektom je predviđeno parterno i hortikulturno uređenje prostora Ilijinog parka, sa ciljem da ova parkovska površina u centralnoj urbanoj zoni Igala bude reprezentativna i visoko dekorativna.
Prema idejnom rješenju, predviđeno je proširenje postojećih pješačkih staza, zamjena dotrajalih instalacija oko fontane, kao i uređenje platoa oko iste.
Unutar parka planirano je proširenje postojećeg dječijeg igrališta, stvaranje nove zone igrališta za djecu sa posebnim potrebama, kao i zone za rekreaciju. Obodom parka predviđena je izgradnja trotoara duž Norveške ulice koji je neophodan za bezbjedniji pješački saobraćaj.
Prema riječima direktora Agencije za izgradnju i razvoj Bora Lučića, prvi neophodni radovi odnose se na uređenje staza i klupa („pižula“), izgradnju trotoara duž Norveške ulice, kao i zamjenu starih i ugradnju novih instalacija.
Iz idejnog rješenja 3d prikaz
Nakon tih primarnih radova, uslijediće uređenje platoa oko postojeće fontane, a to će podrazumijevati zamjenu postojećih instalacija, čišćenje fontane i postavljanje nove česme i novog pločnika. Oko sadašnjeg pločnika planirana je izgradnja „vodenih ogledala“ – plitkih bazena sa vodom do maksimalno 10cm dubine. U njih je moguće postaviti prskalice čija visina izbacivanja vode ne bi trebalo da pređe 20cm.
Kako objašnjava Lučić, nakon što bude završena prva faza radova, u planu je uređenje i proširenje postojećeg dječijeg igrališta, zatim izgradnja novog igrališta za djecu sa posebnim potrebama, kao i posebna faza izgradnje zone za rekreaciju.
Po svemu sudeći, Danska nastavlja sa svojim planovima izgradnje jednog ili više umjetnih otoka u sklopu projekta offshore vjetroelektrana kapaciteta 10 gigawata. Projekt bi omogućio ambiciozan cilj, napajanje 10 milijuna europskih kućanstava iz ovih izvora, sve u nastojanju da se ublaže posljedice klimatski promjena.
Za sada Ministarstvo eneregtike Danske je u potrazi za idelanom lokacijom umjetnih otoka, koji bi se gradili u neposrednoj blizini offshore vjetroelektrana, a koji bi služili kao svojevrsni tehnološki hubovi. Još od 2018. godine, Danska pokriva čak 41% svojih potreba za električnom energijom upravo proizvodnjom iz vjetroeloektrana, što je najviši postotak u Europi.
Ovaj je projekt dobio veliku većinu pri izglasavanju u danskom parlamentu jer je, kako se naglašavalo, posve u skladu s danskim nastojanjima zaštite okoliša.
Prema Ministarstvu energetike, cijeli projekt bi bio financiran iz privatnih izvora. Danska vlada bi dodatno financirala istraživanje koje bi za cilj imalo pronaći najbolje načine za skladištenje proizvedene energije jer bi planirana proizvodnja nadmašila potrebe domaćinstava.
Danska, koja već od ranije ima najveću vjetroelektranu u Skandinaviji, ovim projektom želi u potpunosti zamijeniti upotrebu fosilnih goriva energijom iz obnovljivih izvora u svim industrijskim sektorima.
