Na današnji dan, 30. marta 1939. godine u prodaji se pojavio prvi broj stripa o maskiranom junaku i zaštitniku Gotam sitija (Gotham city), Betmenu (Batman). Upravo je 80. rođendan jednog do najvećih superheroja, idealan momenat da Hercegnovski strip festival (HSF) predstavi trenutno vodećeg crtača Betmena, španskog umjetnika Havijera Fernandesa (Javier Fernandez) kao svog četvrtog potvrđenog gosta ovogodišnjeg 13. izdanja festivala koji je na programu od 6. do 11. septembra.
Od 2015. godine Javier uglavnom radi za DC Comics na serijama kao što su Earth 2, Batman Eternal, Doomed, a najviše na ponovnom izdanju serije Nightwing. Upravo rad na Nightwing seriji je učinio da ovaj tridesetosmogodišnji umjetnik, 2017. godine potpiše i ekskluzivni ugovor sa DC Comics.
„Sa Nightwingom Javier je u Gotham city ponovo donio onaj crno-plavi klasični izgled“, kazao je glavni urednik DC Comicsa, Bob Harras kada je ovogodišnji gost HSF-a potpisao ekskluzivni ugovor za jedno od najvećih izdavačkih kuća na svijetu za koju je između ostalog uradio Batman eterna #45, Batman: Detective comics – Rebirth deluxe edition book 4, Batman: Detective comics Vol – 7 Eternal….
Prije tačno 80 godina u izdanju Detective Comics broj 27 objavljena je priča “Slučaj hemijskog sindikata”, u kojoj se prvi put se pojavio Brus Vejn (Bruce Wayne) i počeo ispisivanje nove stranice u istoriji superheroja, a dovođenjem trenutno jednog od vodećih umjetnika Betmena HSF nastavlja ispisivanje strip istorije u Crnoj Gori. Podsjetimo da su uz Fernendesa ranije potvrđeni proslavljeni argentinski umjetnik, jedan od svjetski najvećih autoriteta strip stvaralaštva Enrike Breća i super zvijezde italijanskog stripa, Andrea di Vito i Mario Alberti. Međutim, organizatori HSF-a time ne zatvaraju spisak ovogodišnjih gostiju nastavljajući da podižu ljestvicu u kvalitetu festivala koji je Herceg Novi i Crnu Goru svrstao u sami vrh evropskih manifestacija posvećenih devetoj umjetnosti.
Iako detalji o novom hramu Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Budvi nisu dostupni javnosti, iz Opštine Budva najavljuju da bi se još ove godine moglo početi s njegovom gradnjom. Kako su najavili iz Mitropolije Crnogorsko-primorske, to bi bio najveći crkveni objekat na Crnogorskom primorju. Time bi se nastavio niz zdanja SPC nakon onih izgrađenih u Baru i Podgorici.
Poglavar SPC u Crnoj Gori Amfilohije je izjavio za lokalnu televiziju da je završen projekat hrama u Budvi, koji bi trebao da bude najveći crkveni objekat na Crnogorskom primorju.
“Već je pripremljen projekat i nadamo se da će to da krene”, kazao je mitropolit Amfilohije.
Hram treba da se gradi na crkvenoj zemlji i ucrtan je krajem protekle decenije u Detaljni urbanistički plan, pa je za njegovu gradnju potrebna građevinska dozvola lokalnog Sekretarijata za urbanizam.
Kako će hram izgledati, još se zvanično ne zna, jer idejni projekat nije predat glavnoj gradskoj arhitektici Ani Samardžić, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u njenom kabinetu.
I u Mitropoliji Crnogorsko-primorskoj nisu mogli reći detalje o tome kakav i koliki će hram biti. Nezvanično kažu da je još uvijek riječ o ideji koja treba da dobije konačne obrise.
No, da se radi na preduslovima za otpočinjanje gradnje potvrđuje to što su u Opštini Budva iznašli rješenje za novu lokaciju gradske kapele. Ona se sada nalazi na mjestu gdje treba da se gradi hram. Naime, nakon što je nezakonito sagrađena prije petnaestak godina, SPC je sa Opštinom ugovorila iznajmljivanje zemljišta kako bi kapela tu bila dok se ne počne s gradnjom crkvenog zdanja.
“Uz dogovor, na tom mjestu će biti hram, a Opština Budva je obezbijedila parcelu u nastavku postojećeg groblja gdje će se ono proširiti i izgraditi nova kapela. Istovremeno će investitor koji gradi na toj crkvenoj zemlji poslovni centar obezbijediti da se putevi do kapele i groblja dovedu u red”, kaže potpredsjednik Opštine Budva Vladimir Bulatović.
Lokacija gdje će se graditi novi hram SPC, Budva
Stambeno-poslovni centar koji pominje Bulatović gradiće Hard Discont Laković, u neposrednoj blizini hrama, takođe na crkvenoj zemlji. Bulatović je za RSE kazao i da bi gradnje oba objekta trebale početi nakon ovog ljeta.
“S obzirom da zbog sezone prestaju građevinski radovi, za očekivati je da se sa gradnjom počne nakon isteka zabrane gradnje, početkom septembra”, riječi su Bulatovića.
Među onima koji smatraju da izgradnja crkvenih objekata nisu ono najpotrebnije, ne samo Budvi već i regionu, je Božena Jelušić iz Građanskog pokreta URA, koji je dio vladajuće lokalne koalicije. Jelušić smatra da se obnova religijskih praksi posljednje tri decenije poklopila sa padom društvenog kapitala – ljudskog i socijalnog, padom društvenog povjerenja i vjere u život; kao primjer navodi izgradnju tri velika crkvena objekta u Baru (objekata tri različite konfesije).
“Činjenica je da su tri reprezentativna hrama, koja su možda primjerenija za neke bogatije zemlje, nikle u Baru onda kad je taj grad izgubio najviše u dijelu društvenog i ekonomskog kapitala. Tako da je budvanska priča nastavak trendova koji nisu samo naši, oni su zajednički, regionalni. Naravno, ne sporim pravo crkava kao velikih investitora i institucija koje imaju moć, kako ekonomsku tako i moć uticaja, da grade na svom zemljištu bogomolje za koje drže da će biti u interesu prvenstveno te crkve, a uz nadu da možda može doprinijeti i zajednici”, kaže Jelušić.
Nema zvaničnih podataka o tome koliko će najveći saborni hram srpske crkve koštati, ali je tokom nedavnog boravka u Budvi mitropolit Amfilohije kazao da očekuje pomoć Opštine u njegovoj izgradnji.
SPC spada uz Opštinu u najveće zemljoposjednike u Budvi. Prije petnaestak godina je ta crkva izgradila dvije stambene zgrade od po pet spratova i hotel Podostrog. U vlasništvu SPC su i parcele ukupne površine više desetina hektara koje se nalaze od Buljarice, preko Sv. Stefana, Brajića i Bečića, a ima i svoje nekretnine u Starom gradu.
Predstavnici parlamentarne opozicije večeras su, u Podgorici, na sedmom građanskom protestu pod sloganom ‘Odupri se – 97000’, potpisali Sporazum o budućnosti kojim se, između ostalog, traže ostavke čelnih ljudi u državi i formiranje tehničke vlade.
Sporazum su, pred više hiljada ljudi okupljenih na podgoričkom Trgu nezavisnosti, potpisali poslanici Demokratskog fronta, Demokrata, Socijaldemokratske partije, Socijalističke narodne partije, Demosa, kao i nezavisni poslanici.
“Obavezujemo se na zajedničku, dosljednu i istrajnu borbu za ostvarenje korjenitih promjena sistema, uz poštovanje principa smjenjivosti vlasti, kao prvog preduslova za ostvarenje svih liberalno-demokratskih normi. U svijetlu trenutne političke, društvene i ekonomske situacije, osnovni predmet Sporazuma su minimalni uslovi za održavanje prvih fer i slobodnih izbora u istoriji crnogorskog višepartizma. Potpisnici izražavaju saglasnost o sljedećim pitanjima:
1. Zajednički ćemo se zalagati za formiranje Vlade građanskog jedinstva, koja će djelovati u ograničenom mandatu i čiji će osnovni zadatak biti da omogući uslove za održavanje fer i slobodnih izbora.
2. Vladu građanskog jedinstva neophodno bi odlikovale sljedeće karakteristike:
a. Izbor ministara na paritetnoj osnovi: po jedna trećina predstavnika stranaka vladajuće većine, predstavnika parlamentarne opozicije i nestranačke ličnosti.
b. Na funkciji predsjednika Vlade građanskog jedinstva ne može biti pripadnik stranaka koje su sada na vlasti.
3. Potpisnici neće učestvovati ni na jednim izborima, lokalnim, državnim i predsjedničkim, koji budu zakazani prije ispunjenja osnovnog zadatka Vlade građanskog jedinstva.
4. Vlada građanskog jedinstva će nastaviti i po mogućnosti ubrzati tok pregovaračkog procesa vezanog za evropske integracije.
5. Potpisnici Sporazuma će se dogovarati o svim oblicima zajedničkog vaninstitucionalnog djelovanja.“
U Sporazumu su navedeni i zahtjevi za ostavkama, koji su formulisani na ranijim protestima. Riječ je o ostavkama predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, predsjednika Vlade Duška Markovića, vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, direktora Agencije za sprečavanje korupcije Sretena Radonjića i rukovodstva Radio televizije Crne Gore.
Na bini su Sporazum, uz napomenu da to predstavlja obavezu “da će se dosljedno boriti za ispunjenje svih ciljeva građana“, potpisali poslanici Dritan Abazović, Budimir Aleksić, Aleksa Bečić, Boris Bogdanović, Branka Bošnjak, Strahinja Bulajić, Vera Bulatović, Predrag Bulatović, Anka Vukićević, Draginja Vuksanović, Janko Vučinić, Jovan Jole Vučurović, Aleksandar Damjanović, Goran Danilović, Milutin Đukanović, Ljiljana Đurašković, Milun Zogović, Marina Jočić, Milan Knežević, Dženan Kolić, Raško Konjević, Momo Koprivica, Ranko Krivokapić, Miodrag Lekić, Andrija Mandić, Nebojša Medojević, Valentina Minić, Danijela Pavićević, Mijomir Pejović, Zdenka Popović, Goran Radonjić, Branko Radulović, Slaven Radunović, Neđeljko Rudović i Danilo Šaranović. Poslanici Veljko Vasiljević, Koča Pavlović i Džavid Šabović “iz opravdanih razloga“ nijesu izašli na binu, uz napomenu da su oni već potpisali dokument. Poslanik Srđan Milić se takođe nije pojavio, ali je Sporazum potpisala osoba koju je ovlastio.
Sporazum su potpisali i organizatori protesta Džemal Perović, Dejan Pejović, Omer Šarkić, Demir Hodžić i Ratka Jovanović-Vukotić.
U ime Organizacionog odbora protesta. Sporazum su potpisali Džemal Perović, Dejan Pejović, Omer Šarkić, Demir Hodžić, Ratka Jovanović Vukotić.
Nakon potpisivanja Sporazuma i obraćanja govornika, građani i građanke su prošetali ulicom Slobode, Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, ulicom Ivana Vujoševića i Bulevarom Ivana Crnojevića.
Pored zgrada Ekonomskog, Pravbnog i Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore minutom ćutanja odata je pošta “preminulom Univerzitetu“.
Naredni protest zakazan je za narednu subotu, 6. aprila.
U Herceg Novom je danas održan protest u organizaciji Demokrata, Demosa, Crnogorske, nezavisnih intelektualaca i žrtava progona kriminalnih struktura DPS-a, saopšteno je iz Demokratske Crne Gore.
“Na protestu je bilo oko dvije hiljade ljudi. Ovo je sedmi u nizu protest “Gotov je! Ne boj se”, čijim održavanjem je nastavljena realizacija Plana vaninstitucionalnog djelovanja gore pomenutih političkih subjekata, a koji je imao za cilj osnaživanje građanskog protesta koji će se večeras održati u Podgorici. Građanima su se obratili: Danijela Pavićević, Stevan Katić, Slobodan Mačić, Aleksa Bečić, Miodrag Lekić i Vladimir Pavićević“, navode u saopštenju.
Danijela Pavićević, sestra Duška Jovanovića i poslanica SNP-a, podsjetila je na to da su Novljani zajedno sa Duškom Jovanovićem pobjeđivali DPS.
“Preko 100.000 građana nalazi se u stanju socijalne potrebe, postali smo zemlja siromašnih građana. Kao takvi predmet smo istraživanja iz Evrope. I sva su saglasna u jednom: najlakše je manipulisati onima koji su na ivici egzistencije, a to je bila strategija partije na vlasti. Građani Crne Gore sanjaju kako živjeti dostojanstveno od svog rada, a san ovih na vlasti je kako ostati slobodan sa svim milionima uzetim iz ove lijepe zemlje. Slobodu će oni sanjati ubrzo, to je sigurno. Međutim, njihovi snovi biće kompleksniji. Sanjaće i kovertu koja je ušla u sve pore društva. Koverta je i model i sredstvo pomoću koji grade svoje međuljudske odnose, ali i kap koja je prelila čašu, čak i kod njih i izvela desetine hiljada na ulice i sada nema stajanja”, poručila je Danijela Pavićević.
Selektor omladinske vaterpolo reprezentacije Crne Gore, Slobodan Mačić, kazao je da Herceg Novi godinama slovi za bastion slobode.
“Novljani su svoj talenat za slobodu pretvorili u pozitivan rezultat. Davno su Novljani izvojevali pobjedu nad kriminalnim klanovima. Međutim, nadam se da je svima jasno, u Novom, Kotoru, Budvi, Beranama, Plužinama i u Tuzima, da DPS-u moraju dati još koji gol. Novljani, moramo pomoći cijeloj Crnoj Gori da ispliva na površinu”, rekao je Mačić.
Mačić je istakao da je DPS-u voda davno prešla preko glava i pozvao na oslobađanje Crne Gore.
“Slobodni i nepotkupljivi Novljani, cijela Crna Gora nas čeka u ulici Slobode da i nju oslobodimo. A gdje su Kotorani i Novljani bili složni, tu su i jače vojske padale! Zato, idemo svi zajedno. Naša sloga i snaga im je potrebna. Iz slobodnog Herceg Novog i slobodnog Kotora idemo u ulicu Slobode da oslobodimo cijelu Crnu Goru”, poručio je Mačić.
Stevan Katić, predsjednik Opštine Herceg Novi, je naveo da su se Novljani danas okupili da bi dali podršku građanskim protestima kako bi i ostali građani Crne Gore živjeli slobodno, dostojanstveno, bez straha, ucjena, pritisaka, tenzija i u blagodetima slobode, kako se već živi u Herceg Novom. Dodao je i da, kako na ovom, tako ni na skupu koji će biti održan u Podgorici nema kriminalaca i pozvao nadležne da umjesto najavljenog snimanja onih koji protestuju, snimaju organizovane kriminalne grupe kojih je u Crnoj Gori iz dana u dan sve više.
On je poručio da se akterima afere “Koverat” ne smije dopustiti da ostanu na vlasti zato što zbog koverte Novljani nemaju bolnice, nemaju HTP Boke, nemaju Prvoborac, Brodogradilište, zaobilaznicu oko grada… Zato je, kako kaže pred Novljanima ostao najvažniji zadatak – da se ne boje i da se u što većem broju odupru.
Bečić je kazao je da je ga DPS podsjeća na stari, raštimovani voz kojem je vrijeme isteklo i kome nema spasa.
“DPS je u velikom padu. Sa njima neće niko. Albanske partije ih šalju u opoziciju, unutra se svađaju i dijele. Neka promjene u Sloveniji budu primjer Crnoj Gori, a nakon tih promjena, kako sam rekao predsjedniku Šarecu, dobićemo novu reformsku vlast, zaustaviti riječnu, šumarsku, putarsku i sve mafije koje haraju Crnom Gorom, razbiti kriminal i korupciju, zatvoriti poglavlja 23, 24 i 27 i uvesti Crnu Goru u EU, jer to naš san, naša obaveza i naša budućnost”, poručio je Bečić.
On je još jednom pozvao da se čuvaju opozicione vlasti, kao jedina ostrva slobode i dodao da je krajnje nerazumno u ovom trenutku, kada se opozicija homogenizovala, kada su građani zajedno, rušiti opozicionog predsjednika Opštine i praviti pakt sa DPS-om.
U vezi aktuelne političke situacije u Kotoru, Bečić je kazao i sljedeće: “Jedno pitanje – zašto 2012., 2013., 2014. i 2015. godine kada su sa nama mogli da sruše Đukanovića nijesu podnijeli predlog za izglasavanje nepovjerenja njegovoj Vladi, a tvrdili su da sprovodi poharu Crne Gore? Zato što nijesu smjeli da ruše oca mafije kako su neki govorili, a hoće da ruše mlade i nekompromitovane ljude! Toliko o principima, dosljednosti i opozicionom interesu”.
Bečić je kazao da je Herceg Novi grad za primjer kako se stabilno upravlja i kako se domaćinski vlada.
“Pokazali ste kako se i pored ucjena, pritisaka, napada, kupovine DPS pobjeđuje tako ubjedljivo da se ni danas, nakon dvije godine, ne mogu oglasiti, a kamoli oporaviti! I dalje su u klasičnom političkom nokdaunu i teško da će se iz njega ikada probuditi”, naglasio je Bečić i istakao da se opozicija dogovorila, da se građanska Crna Gora ujedinila i da je ustala poštena Crna Gora.
“Milo Đukanović je u opasnosti. Samo manipulanti iz vlasti razdvajaju građansko i političko…”, poručio je Miodrag Lekić, predsjednik DEMOS-a.
Lekić je zaključio da ovo neće biti zaustavljeno i da svi idu u Ulicu Slobode, a vlast pozvao da se odazove zahtjevima građana.
Vladimir Pavićević, predsjednik Crnogorske, poručio je da neće stati i neće biti te prepreke koja bi mogla da ih spriječi da nastave političku borbu za podsticanje građanske integracije i razvoja naše države.
“Nema te podmetačine i nema te klevete koja će bilo koga od nas spriječiti da se u Crnoj Gori borimo i izborimo za pravdu, dostojanstvo, slobodu svakog crnogorskog građanina i za jednakost i ravnopravnost svih nas”, kazao je Pavićević.
Kako je Pavićević rekao, mi se okupljamo svake subote u različitim crnogorskim gradovima, zato što na snimku koji simbolizuje aferu ‘Koverta’ jasno vidimo da oni kupuju glasove, da kupuju mandate, da su oni glavni akteri u brojnim aferama i da takvim djelovanjem predstavljaju najveću opasnost za ovu državu i za budućnost svih građana Crne Gore.
Nakon završetka skupa, kolona građana, na čelu sa liderima, nezavisnim intelektualcima i žrtvama progona DPS-a prošetala je Trgom Nikole Đurkovića, Njegoševom ulicom, ulicom Save Kovačevića, Stepeništem 28. oktobar, ulicom Ćukovića, Šetalištem Pet Danica i platoom kod spomenika kralju Tvrtku.
Po završetku protesta, svi okupljeni su se uputili za Podgoricu gdje će se od 18 sati pridružiti masovonom građanskom protestu “Odupri se-97000”.
Izložba aranžama od cvijeta kamelije - foto Zoran Nikolić
1 od 13
Izložba aranžama od cvijeta kamelije
Izložba aranžama od cvijeta kamelije
Izložba aranžama od cvijeta kamelije
Izložba aranžama od cvijeta kamelije
Izložba aranžama od cvijeta kamelije
Izložba aranžama od cvijeta kamelije
Izložba aranžama od cvijeta kamelije
Izložba aranžama od cvijeta kamelije
Izložba aranžama od cvijeta kamelije
Izložba aranžama od cvijeta kamelije
Izložba aranžama od cvijeta kamelije
Izložba aranžama od cvijeta kamelije
Izložba aranžama od cvijeta kamelije
Izložbom aranžmana od cvjetova i listova kamelije priređeno u galeriji Solidarnosti u Kotoru sinoć je nastavljena tradicionalna bokeljska “Fešta kamelija”.
Izložbu je otvorila ing. hortikulture Dragana Bokan. Svečanosti su prisustvovali uzgajivači kamelija iz Opatije (Hrvatska) i Aachena (Njemačka). Aktuelna nosteljica titule Prva dama kamelija Marina Dulović na klaviru je dodatno muzički obojila veče.
Okrugli sto i druženje sa gostima iz inostranstva, uzgajivačima kamelija, nastavljeno je danas u Stolivu razmijenjenom stručnih iskustava o uzgoju kamelija.
“Dogovorena je buduća saradnja između ova dva udruženja kao i saradnja sa udruženjem iz Aachena koje ponovo planira dolazak jedne njemačke grupe uzgajivača kamelija i turista iz Njemačke. Oduševljeni gostoprimstvom, sa zadovoljstvom neplanirano, su produžili boravak u Stolivu kako bi prisustvovali sutrašnjoj centralnoj manifestaciji” – kazao nam je Romeo Mihović.
Fešta kamelija 2019. gosti iz inostranstva u Stolivu
1 od 6
Fešta kamelija 2019. gosti iz inostranstva
Fešta kamelija 2019. gosti iz inostranstva
Fešta kamelija 2019. gosti iz inostranstva
Fešta kamelija 2019. gosti iz inostranstva
Fešta kamelija 2019. gosti iz inostranstva
Ovu vrlo popularnu turističko-kulturtnu manifestaciju već godinama uspješno priređuju NVO Udruženje kamelija i Mjesna zajednica Stoliv. To bokeljsko mjesto na obali Kotorsog zaliva poznato je po svojim prelijepim đardinima prepunim crvenih, bijelih i šatiranih kamelija, a čije su prve primjere na ove prostore, krajem 18.vijeka u Boku donijeli bokeški pomorci sa Dalekog istoka.
Centralna manifestacija biće održana sutra, nedjelja 31. marta, sa početkom u 11 sati. Planirani su: svečano otvaranje, izložba aranžmana od kamelije, izložba likovnih i prezentacija literarnih radova, izbor najljepšeg đardina s kamelijama, izleti planinarskim stazama na Vrmac i u Gornji Stoliv (u 8 i 13 sati) i tradicionalna mušuljada.
Bal kamelija, sa izborom Dame kamelija predviđen je za subotu 13. april u 20 sati i 30 minuta.
Izložba aranžama od cvijeta kamelije
Koncert mladih muzičkih stvaralaca “Note od kamelija” održaće se u srijedu 24. aprila od 19 sati u koncertnoj dvorani Muzičke škole (Crkva Svetog Duha).
„Camellia trophy” na programu će biti u nedjelju 12. maja u Stolivu, a u planu su: takmičenje ribara u drvenim barkama (6 sati), jedriličarska regata (10 sati), defile i trka veslača (11 sati), stručni skup o očuvanju drvenih barki (12 sati) i proglašenje najboljih i zabavni program (13 sati).
Pokrovitelj manifetacije je Turistička organizacija Kotor, a organizatori su NVU “Kamelija” i Mjesna zajednica Stoliv.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/ Gradska biblioteka i čitaonica, povodom 2. aprila – Svjetskog dana dječije knjige, organizuju u srijedu 3. aprila u Kinu „Boka“ sa početkom u 11 sati i 30 minuta radionicu za djecu koju će održati Uroš Petrović.
Uroš Petrović je dječiji pisac, dobitnik velikog broja najprestižnijih nagrada za književnost za djecu, koautor programa “NTC sistem učenja” i autor koncepta “Zagonetna pitanja”, koji podstiču razvoj funkcionalnog znanja i kreativnog načina razmišljanja.
NTC program sprovodi se u 17 država Evrope a u sedam država je akreditovan od strane ministarstva obrazovanja.
Tokom radionice djeca će imati priliku da odgovore na zagonetna pitanja, povezuju sve što znaju, traže rješenje, daju ideje i tako dođu do odgovora, a usput i nauče nešto novo.
Dok većina Hrvata zna da je marama oko vrata kao preteča kravate hrvatski izum, malo tko je upoznat s još jednim našim proizvodom, koji je još i više utjecao na povijest svijeta.
Naime, prvi torpedo također je izradio “naš čovjek”, točnije Riječanin Ivan Vukić, čije je talijanizirano ime glasilo Giovanni Luppis, doduše u koautorstvu s Robertom Whiteheadom, Britancem, davne 1866. godine.
Povodom sto pedesete obljetnice toga događaja i Hrvatski pomorski muzej Split uključio se u obilježavanje, i to izložbom “Jadran, kolijevka paklenog stroja: 150 godina Luppis-Whitehed torpeda”.
Tada su autori izložbe Petra Blažević i Ljubomir Radić oblikovali preuređen postav Hrvatskog pomorskog muzeja Split, koji slijedi povijest torpeda od neobične i teško ostvarive ideje u začetku pa do trijumfalnog uspjeha.
To su, pak, uz inventar Zbirke torpednog oružja i opreme Hrvatskog pomorskog muzeja Split sada i sabrali u istoimenom dvojezičnom katalogu, predstavljenom u Hrvatskom pomorskom muzeju Split.
Promotori raskošno ilustrirane, povijesne publikacije bili su, uz autore Blažević i Radić, još i kapetan bojnog broda Stjepan Korda i dr. sc. Danka Radić, ravnateljica Hrvatskog pomorskog muzeja Split.
– Dalekog 21. decembra 1866. prvi je put javnosti predstavljeno oružje koje je promijenilo način pomorskog ratovanja.
Pozornica tog povijesnog čina bio je upravo Jadran, točnije hrvatski grad Rijeka, a pokretač jedan Hrvat – istaknula je Radić, podsjetivši na to da je Luppis (Vukić), usredotočen na obranu obale od Talijana, uporno radio na ideji eksplozivnog čamca, preteče kasnijeg torpeda, i to u “presudnom partnerstvu” s britanskim inženjerom Robertom Whiteheadom.
Trogirska garaža
Zanimljivo je da je upravo Jadran bio poprište ispaljivanja prvog “pred-torpeda” u mirotvorne svrhe, a s istim ciljem – obranom teritorija i uspostavom mira – u Jadranu je ispaljen i posljednji torpedo.
Riječ je o projektilu kojim je, de facto, protjeran general Veljko Kadijevićispred Jugoslavenske ratne (okupatorske) mornarice s našeg dijela Jadrana.
Taj su, pak, ručno rađeni torpedo također (1991. godine, u garaži) projektirali hrvatski inženjeri, Trogirani Miljenko Ivić i Leonardo Leo Miše, a potonji je nazočio i na predstavljanju u Pomorskom muzeju.
Na pothvat inženjera Miše i Ivića osvrnuo se i kapetan Korda, zapovjednik prve i jedine podmornice u floti Hrvatske ratne mornarice, podmornice “Velebit”.
– Ni jedna pomorska zemlja nije postala velikom niti se mogla održati kao takva bez snažne mornarice. Nama je torpedo osobito interesantan s obzirom na hrvatski udio u svjetskoj kronologiji izuma tog oružja.
Osim što približava povijest jednog zanimljivog dijela vojne tehnike općoj populaciji, prednost je ove knjige što je lako razumljiva za širu publiku.
U središtu ipak ostaje hrvatski Jadran, a u tom istom našem moru zbila se još jedna – uvjetno govoreći – improvizacija s do tada nepoznatim, nikada viđenim primjerkom torpeda.
Podsjetit ćemo na slavnu epizodu iz Domovinskog rata, koja se odigrala 14. i 15. studenoga 1991. godine u Splitskim vratima, kada je došlo do sukoba s neprijateljskim pomorskim snagama.
Tada je torpedo korišteno u nanošenju teških oštećenja patrolnom čamcu Jugoslavenske ratne mornarice, PČ-176 “Mukos”, što je bio uvod u agresorov napad na Split i posljedično u njihovo povlačenje iz Jadrana.
Možemo primijetiti da Hrvati imaju neobičnu povezanost s torpedom.
Ova knjiga doprinosi i tome da osvješćujemo jedinstvenost Jadranskog mora, velikog po mnogočemu u svjetskoj pomorskoj povijesti – kazao je ratni kapetan.
Podgorička kompanija Normal turs izgradiće u kotorskom naselju Dobrota stambeni kompleks od četiri zgrade ukupne površine od 12.660 kvadrata. Kompanija biznismena Žarka Burića dobila je saglasnost na idejno rješenje za izgradnju ovog stambenog kompleksa, piše Pobjeda.
Projektant je podgorički Studio projekt, čiji je osnivač i izvršni direktor Batrić Banović. Kompleks će se graditi na urbanističkim parcelama broj 1188, 1189 i 1189a u okviru DUP-a Dobrota u opštini Kotor. Planirana su četiri objekta, čije je pozicioniranje diktirao nagib terena. Prostor između objektata riješen je zelenim kaskadama i otvorenim stepeništima do ulaza u objekte. Prvi objekat će imati prizemlje i četiri sprata sa jednosobnim, dvosobnim i trosobnim stanovima.
Ovaj objekat nema direktan pristup garaži, već je veza ostvarena kroz vertiklane komunikacije objekta br. 3 i objekta br. 4 i otvorenim stepeništem i rampom za invalide koji povezuju ova tri objekta. Drugi i treći objekat će imati podrum, prizemlje i četiri sprata. U podrumu je predviđena garaža sa tehničkim prostorijama i komunikacionim jezgrom.
Do garaže će se dolaziti rampom koja je predviđena u zapadnom dijelu parcele i biće centralnim komunikacijskim jezgrom povezana sa gornjim etažama objekata. Na nadzemnim etažama biće jednosobni i dvosobni stanovi.
Četvrti objekat će imati dva podrumska nivoa, prizemlje i četiri sprata. U podrumima je predviđena garaža, a na svim nadzemnim etažama biće jednosobni i dvosobni stanovi. Ulaz u objekte će biti na drugom spratu, i do njega će se dolaziti otvorenim stepeništem. Predviđeno je 129 parking mjesta.
Ljetnje računanje vremena u Evropi počeće rano ujutru u nedelju, 31. marta, pomjeranjem kazaljki na časovnicima za jedan sat unaprijed.U 2.00 časa, u noći između subote i nedjelje, kazaljke na satu treba pomjeriti jedan sat unaprijed, na 3.00 sata.
Ljetnje računanje vremena trajaće do posljednjeg vikenda u oktobru, kada počinje zimsko računanje.
Prelazak na ljetnje i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope radi uštede energije, jer se period dnevnog svijetla sa ranih jutarnjih sati premješta na večernje.
Od 2021. ukida se pomeranje sata, članice biraju letnje ili zimsko računanje vremena
Sat pomicanje kazaljki
Evropski parlament 26. marta je podržao predlog direktive kojom se od 2021. na nivou EU ukida polugodišnje pomeranje sata, a zemljama članicama prepušta odluka da li će se opredeliti za letnje ili “zimsko” računanje vremena. Nova direktiva ne znači automatsko ukidanje letnjeg računanja vremena u EU ni uvođenje “jedinstvenog vremena” u Evropi, već okončava praksu usklađenog pomeranja sata na nivou EU i omogućava državama članicama da odaberu vlastiti način računanja vremena.
Direktiva je usvojena sa 410 glasova “za”, 192 protiv i 51 uzdržan, objavljeno je na sajtu Evropskog parlamenta.
NVO „Somos Cubanos“ organizuje javni čas salse u cilju prikupljanja sredstava za dječaka Luku Grgurevića iz Herceg Novog. Humanitarna akcija održaće se danas, subota, 30. marta u 16 sati na Pinama.
Luka je rođen u oktobru 2009. godine, a cerebralna paraliza dijagnostikovana mu je 2012. godine. Luka živi sa mamom, tatom, bratom blizancem i sestrom u Herceg Novom.
Doktori u dječijoj bolnici u St. Louisu, Misuri, SAD, prepoznali su visok nivo uspješnosti u liječenju ovog mališana neuro-hirurškom tehnikom (selektivna dorzalna rizotomija) . Ovo je spinalni zahvat kojim se izoluju spastični nervni završeci, nakon kojeg slijedi fizikalna terapija, a sve u cilju da se Luki omogući samostalno kretanje. Lukini roditelji nemaju finansijska sredstva potrebna za operaciju, zato pružimo Luki šansu za liječenje!
Upišimo 23 i pošaljimo SMS na 14543.
Ovom dječaku možemo pomoći i uplatom na žiro račun 520-38897-75 ili devizni račun 520042000001486634. IBAN broj: ME25520042000001486634
