Milanović relativni pobjednik, u drugi krug i Grabar-Kitarović
Zoran Milanović (SDP) s osvojenih 29,54 posto glasova relativni je pobjednik prvog kruga predsjedničkih izbora, a druga po broju glasova aktualna je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović (HDZ) s osvojenih 26,67 posto glasova, pokazuju privremeni neslužbeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva.
U drugi izborni krug, 5. januara, ulaze Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović.
Nezavisni kandidat Miroslav Škoro osvojio je 24,44 posto glasova, a slijedi nezavisni kandidat Mislav Kolakušić s 5,87 posto glasova.
Nezavisni Dario Juričan dobio je 4,6 posto glasova, nezavisna Dalija Orešković 2,89 posto, Ivan Pernar (SIP) 2,31 posto glasova, a Katarina Peović (RF) 1,12 posto glasova.
Ispod jedan posto glasova dobili su Dejan Kovač ( 0,95 posto), Anto Đapić ( 0,21 posto) glasova i Nedjeljko Babić (0,15 posto).
Riječ je o rezultatima s ukupno 6494 (99,4 posto) obrađenih biračkih mjesta.
Kipar, Grčka i Izrael bliže se potpisivanju sporazuma za izgradnju plinovoda na Sredozemlju, objavili su grčki kiparski mediji. Sporazum bi trebao biti potpisan u siječnju, objavili su tamošnji mediji.
Kiparski ministar vanjskih poslova Nikos Christodoulidis potvrdio je da je postignut “velik napredak” na diplomatskoj razini.
Izrael želi 2025. započeti transport plina Europi kroz 2,100 kilometara dug plinovod East Med. Troškovi za plinovod iz Izraela koji će prolaziti Ciprom i protezati se do Grčke ili eventualno do Italije, mogli bi dosegnuti 6.5 milijardi dolara.
Projekt plinovoda što ga podupiru Sjedinjene Države ima snažnu geopolitičku važnost uz gospodarsku i energetsku dimenziju.
Sudionici projekta su više puta ponavljali da će projekt biti savez “tri demokratske nacije na istočnom Sredozemlju”, jedinom mogućem u regiji pogođenoj sukobima.
Jako i olujno jugo u okretanju na zapadni i sjeverozapadni vjetar tokom nedjelje stvaralo je probleme širom Dalmacije.
Visoka plima uzrokovana niskim tlaka zraka poplavila je danas dijelove Omiša, Trogira, Šibenika i rive brojnih dalmatinskih otoka.
More je u Splitu poplavilo i terasu Kalafatića, popularnog ugostiteljskog objekta na Zenti. More koje se diglo je prisililo goste da izlaze na sporedni izlaz.
Za splitsko područje izdano je narančasto upozorenje čime je DHMZ želio upozoriti građane da budu spremni na poremećaje…
Šibenski Dolac ponovno je poplavio, ali svaki put je to, kažu stanari za Šibenski.hr, sve gore i gore.
Jugo, kiša koja neprestano pada, plima koja je podigla more, riva koja tone… sve skupa je dovelo do toga da se izgubi granica između mora i kopna u jednom od najstarijih dijelova Šibenika.
Pod vodom je cesta, automobili kojima bi umjesto motora bolje pristajale pente, Dolačani u gumenim čizmama, a ništa bolja situacija nije ni u Zatonu, Jadriji, Vodicama.
Plimni val i obilna kiša danas su uzrokovali poplavu kotorske rive. Poplavljen je i ulaz u Stari grad i glavni gradski trg. Bez čizama nije moguće ući u grad.
Jedno vrijeme bio je zatvoren i putni pravac iz Dobrote prema gradu. Uz asistenciju policije saobraćaj je normalizovan podizanjem rampe pa se sobraćalo preko parkinga. Bilo je i vozila koja su se ugasila usled velike vode.
U naseljima Kalimanj i Donja Lastva u Tivtu zabilježen je značajan porast nivoa mora pa voda pokriva Kalimanjsku ulicu, Ribarski put i šetalište Filipa Miloševića zbog čega su ove saobraćajnice zatvorene za saobraćaj a veliki broj plovila je ugrožen u lučici Kalimanj -saopšteno je iz opštinskog Tima za zaštitu i spašavanje u Tivtu.
Opštinski tim za vanredne situacije odlučio je da u ovim ulicama, uz asistenciju Komunalne policije i Službe zaštite i spašavanja Tivat (SZS), do daljnjeg saobraćaj bude obustavljen a upućen je apel vlasnicima plovila u lučici Kalimanj da se hitno upute u lučicu kako bi započeli ispumpavanje vode, jer je veliki broj plovila već ugrožen. Građani se već odazivaju apelu i u lučici je u toku ispumpavanje vode iz plovila.
Prema riječima komandira SZS Zorana Barbića, u slučaju potrebe pripremljene su vreće sa pijeskom za priobalni dio ukoliko porast plimnog talasa bude značajnije nastavljen.
Pripadnici SZS, uz asistenciju drugih nadležnih službi i preduzeća, obilaze lokacije kojima prijeti ugrožavanje od porasta nivoa mora.
Putni pravac kotorski kružni tok – Radovići Luštica je prohodan za saobraćaj i pod mjerama je nadzora.
Na prostoru centralne i južne Crne Gore proglašen je crveni meteo alarm a obilne padavine se očekuju sve do poslije 22 časa.
U okviru aktivnosti koje Kancelarija za međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi sprovodi na EU projektu ADRINET, predstavnici opštine Kastro iz Italije boravili su tri dana u Herceg Novom.
Projekat na kojem su ove dvije opštine partneri ima za cilj bolju zaštitu jadranskog podmorja.
Boravak italijanskih partnera u Herceg Novom bio je u vidu studijske posjete, tokom koje su gosti bili u prilici da sa predstavnicima Opštine Herceg Novi i lokalnim ribarima razgovaraju o razvoju ribarstva, uključivanju tradicionalnog ribarstva u lokalnu turističku ponudu, očuvanju ribljeg fonda i zaštiti podmorja. Posjetili su i Gradsku luku Herceg Novi i Institut za biologiju mora u Kotoru.
„Vrijedi istaći da su među predstavnicima Kastra pored opštinskih zvaničnika bili i lokalni ribari, koji su pokazali veliku spremnost da podijele svoja profesionalna iksustva sa kolegama iz Herceg Novog. Projekti koje finansira EU pružaju mogućnost ostvarivanja neposredne saradnje između predstavnika lokalnih zajednica, što se pokazalo kao izuzetno vrijedna platforma za sticanje novih saznanja i iskustava“, kaže Simonida Kordić, rukovoditeljka Kancelarije za međunarodnu saradnju.
Prvog dana posjete održan je okrugli sto gdje su predstavnici Opštine Herceg Novi predočili gostima iz Italije u kakvom stanju se nalazi novsko i uopšte crnogorsko ribarstvo, zakonsku regulativu i mogućnosti razvoja ove privredne grane.
Partneri iz Italije su poručili da je izuzetno važno istovremeno voditi računa o razvoju malog ribarstva i zaštiti ribljeg fonda i podmorja. Prema njihovim riječima, fondovi EU nude velike mogućnosti u pogledu podrške malom ribarstvu, a neki od tih fondova su već dostupnni crnogorskim ribarima.
Obje strane su bile saglasne u ocjeni da malo ribarstvo daje dodatnu vrijednost lokalnoj turističkoj ponudi, tako da je potrebno raditi na njegovom očuvanju i jačem povezivanju sa turističkim poslenicima.
Projekat ADRINET je finansiran sredstvima Prekograničnog IPA programa Italija-Albanija-Crna Gora, a predstavlja zajednički poduhvat akademske zajednice, lokalnih samouprava i udruženja ribara usmjeren ka zaštiti jadranskog podmorja. Opština Herceg Novi je u sklopu ovog projektaveć sprovela mapiranje mjesta gdje ima najviše izgubljenog ribolovnog alata, čišćenje podmorja od zaostalih mreža, uspostavljanje resursnog centra, uspostavljanje saradnje između ribara iz Italije, Albanije i Crne Gore.
Manifestacija „Zimska bajka” u Tivtu je počela 25. novembra a završiće se 6. januara. Ono što potvrđuju i podaci Turističke organizacije jeste da je ovo jedinstven projekat prepoznat i u regionu.
Direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić kaž da će se „Zimska bajka” zasigurno zadržati kao brend.
– Statistika kaže da Zimska bajka ima dosta posjetilaca, a to nam je i bio cilj. Da ovaj projekat traje što duže, eto 40 i nešto dana. Cilj je da se ovaj projekat prodaje kao paket aranžman a ne neka konkretna manifestacija, već da postane prepoznatljiv po svom nazivu i po ovoj čarobnoj atmosferi koja vlada na Rivi Pine – kaže Glavočić.
Đir o′ bumbara 2019.
Gastro kućice okružene oko klizališta, veličine 200 m2, donose nesvakidašnju sliku, a muzika za sve ukuse, tokom cijelog dana čuje se klizaišta.
– Odlično. Urbano. Mladalački. Sviđa mi se, volim taj mladalački duh, ima za svakoga po nešto- kažu Tivćani
U Novogodišnjoj noći Tivćane i goste zabavljaće Lextingotn bend i Miligrad, 1. januara Marija Šerifović i Saša Kovačević.
Na turskom brodu “İnce Karadeniz” jučer se dogodila velika tragedija. Prema zasad nepotvrđenim informacijama, kapetan broda 42-godišnji Bora Ekşi je ubijen a još dvoje članova posade je ranjeno dok je brod plovio Indijskim oceanom.
Prvi izvještaji govore kako je ovaj strašan zločin počinio član posade, zaposlen na brodu na poziciji mazača.
Još uvijek nisu poznati svi detalji ali čini se da je počinitelj bio pod utjecajem narkotika te je nožem nasrnuo na svoje kolege. Na žalost, pri tome je ubio kapetana i ranio dvojicu kolega.
Ostali članovi posade uspjeli su savladati ubojicu i pozvati lokalne vlasti u pomoć. Na brod su se ukrcali pripadnici Indijske Obalne straže koji su pokrenuli istragu.
Incident je potvrdila i kompanija Ince Shipping u svom priopćenju u kojem kaže da je, osim Indijskih vlasti, o nemilom događaju, obaviješten i turski konzulat u Indiji. Prema istom priopćenju, dvoje ranjenih članova posade nije životno ugroženo.
U ulici pored glavnog madridskog trga Puerta del Sol stotine ljudi satima čekaju kako bi došli do listića Božićne lutrije koji bi im zauvijek promijenio živote.
U nepreglednoj koloni nalazi se i 35-godišnja María Palacios iz Pamplone. Ona strpljivo čeka kako bi u malom objektu naziva „Doña Manolita“ (Gospođa Manolita) uplatila 20 eura. To je najčešće uplaćivani iznos Božićne lutrije kojim je moguće osvojiti do 400.000 eura.
María je prije tri godine na tom mjestu dobila 100 eura, te je uvjerena kako će i u nedjelju biti izvučen upravo njen broj. Poput nje i ostali se nadaju najvećoj lutrijskoj nagradi na svijetu. El Gordo (špa. debeli) je prvi dobitak španjolske lutrije kojim će u nedjelju biti podijeljeno 2,3 milijarde eura.
Vlada Crne Gore dala je saglasnost Opštini Ulcinj da u blizini Starog grada i skele podgine spomen-oblježje žrtvama zemljotresa iz 1979. godine.
Zakonom je propisano da se spomen-obilježje za značajan događaj ne može podići prije isteka roka od 50 godina od dana kada se zbio, osim izuzetno, uz prethodnu saglasnost Vlade, zbog čega se Opština Ulcinj obratila Ministarstvu kulture.
Ministarstvo je predložilo Vladi da da saglasnost „imajući u vidu da se podizanjem ovog spomen-obilježja na dostojanstven način odaje počast žrtvama, i podsjeća na solidarnost svih onih koji su pomogli ugroženima, i simbolično upozorava na razornost zemljotresa i značaj aseizmičkog projektovanja.
Ministarstvo je ocijenilo da ne postoji opasnost da se devalvira značaj ovog događaja u narednom periodu.
„Predložena lokacija spomenika će biti u blizini Starog grada i skele, s obzirom da je Stari grad Ulcinj bila najpogođenija zona, a vizuelno rješenje i oblik će se odrediti konkursom, po dobijanju saglasnosti na program podizanja“, navodi se u predlogu za davanje saglasnosti.
Na spomeniku će, kako se ističe, biti uklesana imena građana Ulcinja koji su u zemljotresu izgubili život.
Zemljotres, koji se dogodio 15. aprila 1979. godine u sedam sati i 19 minuta, imao je jačinu od sedam stepeni Rihterove skale, a u njemu je poginula 101 osoba, dok je više od hiljadu povrijeđeno.
Potres se uglavnom osjetio duž crnogorske i albanske obale, teško oštetivši stare gradove Kotor, Budvu, Herceg Novi, Bar i Ulcinj.
