Ostrvo Svetog Jurja ili Svetog Đorđa nepristupačno široj javnosti – odmor samo za goste Subotičke biskupije

Bolno je da pojedinci i grupe ne mogu da posjete crkvu, da se pomole i zapale svijeću za pokoj svojih predaka, pokopanih na groblju crkve Sv. Jurja, kazao je don Srećko Majić

Sveti Đorđe – Sveti Juraj – foto Boka News

Ostrvo Svetog Jurja ili Svetog Đorđa, kod Perasta još uvijek uspijeva da sačuva mir jednog duhovnog svetilišta, odolijevajući masovnoj najezdi turista koji svakodnevno opsijedaju njegovog „susjeda” – otok Gospe od Škrpjela.

Duhovnim svetilištima, kakva su ova dva ostrva, mir i pripada, a od pokušaja da se približe brojne radoznalce unaprijed upozorava tabla na samoj obali s natpisom „Crkveni posjed. Pristup i kupanje dozvoljen samo za goste ostrva!”, kao i znak o zabrani priveza svim plovilima „osim čamaca Subotičke i Kotorske biskupije, kao i Župe Perast”, istaknut na kamenim bedemima. Na ostrvu se ima šta vidjeti – unutar crkve postoje 72 groba s natpisima i grbovima plemićkih porodica (Zmajevići, Brajkovići), a izvan crkve su grobovi onih koji su bili „manje poznati Peraštani“. Pretpostavlja se da su u grobu tik pored zida crkve pokopani legendarni Katica Kalfić i Ante Slović, peraški Romeo i Julija.

Ušli smo na ostrvo zahvaljujući don Srećku Majiću, peraškom župniku, koji bi, po starim pravilima, danas bio i „opat Svetoga Đorđa- Svetoga Jurja”, ali nije, s obzirom na to da je ostrvo po ugovoru iz 1959. godine dato na korišćenje Subotičkoj biskupiji. Dok ispred zidina zatičemo ronilačku opremu, kupače i goste koji se sunčaju na kamenju, unutra ih čeka lijepo uređeno dvorište sa kuhinjom i restoranom. U vanjskom dvorištu, gdje još stoje austrijski topovi iz 1860. godine, postavljeni su mali šatori za skromni smještaj sveštenika, a sa suprotne strane, u malom odjeljku je grobnica porodice Butorac.

–Na ostrvu od juna do početka septembra borave velečasni, sveštenici, opatice i članovi njihovih porodica i lica zaposlena u okviru Subotičke biskupije i srodnih sestrinskih bisupija sa teritorija Mađarske, Hrvatske, Rumunije, Slovačke, Ukrajine. Onu tu provode godišnji odmor, neki da bi poboljšali zdravstveno stanje, pogotovo onima koji žive u manastirima ovo je malo veća sloboda. Nema previše gostiju, mir i tišina su za svakoga obezbijeđeni, hrana je domaća, nastojimo da se u granicama mogućnosti osjećamo lijepo i prijatno. Od juna do septembra kroz odmaralište prođe oko 150 ljudi, smještajni kapaciteti su ograničeni, 19 postelja. Svi su zadovoljni, imamo više od 50 odsto naših gostiju koji su povratnici, vraćaju se svake godine na ovo mjesto i uvijek sa sobom dovode nove ljude, objasnio nam je Mihalj Pece, u ime Subotičke biskupije imenovan kao upravitelj -ekonom ostrva Sv. Đorđe. Ističe da turisti mogu da posjete crkvu Sv. Đorđa, to nije zabranjeno.

–Prije podne u vrijeme održavanja svetih misa svakog dana u 8 i u 10 sati, nedjeljom u 10 sati, prisustvo je dozvoljeno, ali popodne nije poželjno, zato što je to vrijeme odmora i ne želimo da nas uznemiravaju. Tu privatnost sveštenika moramo zaštititi, obezbijediti mir. Druga je priča ako neko želi da dođe da se kupa, sunča, onda opet štitimo privatnost sveštenika, opatica i članova njihovih porodica, jer ovo je crkveni posjed i nije javno kupalište. Kada nam najave grupe posjetilaca iz Muzeja grada Perasta, mogu slobodno da uđu, mi se tome prilagođavamo. Nema posjete kao na susjednom ostrvu- da pristanu čamcima, da njih 50 uđu- to ovdje ne funkcioniše tako, kaže Mihalj i dodaje da tokom zime ključeve ostavljaju kod prijatelja iz Perasta koji obilazi ostrvo, a oni krajem marta dođu da saniraju objekat.

–Bolno je da pojedinci i grupe ne mogu da posjete crkvu, da se pomole i zapale svijeću za pokoj svojih predaka, pokopanih na groblju crkve Sv. Jurja. Biskupi subotički i kotorski ugovorom bi mogli da taj prostor učine dostupnim, ako ne cijelo ostrvce, a ono bar crkvu, kaže don Srećko, objasnivši nam da su prvi stanovnici ovdje živjeli u doba carice Teute, a u doba Dioklecijana tu su takođe bila odbrambena utvrđenja. Prva crkva se pominje 809. godine, kada su benediktinci sa ostrva pozdravili brod koji je dovozio relikvije Svetoga Tripuna. Oko 1540. godine peraški župnik postaje opat Svetoga Đorđa- Jurja. Nakon velikog potresa 1667. godine kada je porušena stara crkva, sagrađena je ova današnja. U doba Napoleonove okupacije Boke kotorske, tu je bila vojna kasarna, a po odlasku Francuza dolaze Austrijanci do 1918. godine. Potom dolazi karitativna ustanova Crveni krst. Od Debelog brijega do Albanije nekada je bilo 30 muških i ženskih benediktinskih samostana, među njima i ovaj Svetog Đorđa, a danas skoro da ih i nema.

Boka Kotorska foto Boka News

–Poslije Drugog svjetskog rata, 1959. godine, pošto su crkva i stambeni prostor bili bez krova, administrator Kotorske biskupije je tada ponudio subotičkom biskupu da uzme ostrvce da ga obnovi svojim novcem i da ga koriste sveštenici, bogoslovi i đaci Subotičke biskupije. Ostrvo je dato na upravu 90 godina i po zakonu, nakon 100 godina, postaje njihovo vlasništvo. U početku je to lijepo funkcionisalo, svi koji su željeli, bili su dobrodošli, bilo je ranije i koncerata, izložbi, duhovnih večeri, ali poslednjih desetak godina ostrvo se pretvorilo u turističko odmaralište zatvorenog tipa. U novije vrijeme susrećemo se sa problemima da neki upravitelji ne dozvoljavaju posjetiocima da uđu na ostrvce, čak ni u crkvu, kaže don Srećko Majić.

Na biskupima je da rješavaju

–Prema dokumentima koje posjedujemo u okviru države Crne Gore, vlasnik i upravitelj Otoka Sv. Jurja je Kotorska biskupija, odnosno peraški župnik. Ostrvo niti je prodato, niti ima sudski potvrđenog ugovora o korištenju. Biskupija već radi na tome da se ostrvo valorizuje onako kako i zaslužuje. Bokelji su tolerantni i miroljubivi, želimo da se ovo riješi na miran i kulturan način, poručuje don Srećko. Mihalj Pece dodaje da će pitanje daljeg korišćenja ostrva „riješiti novi biskup subotički, kada uskoro bude imenovan i biskup Ilija Janjić,odnosno njegov naslednik“.

/M.D.Popović/

Lastovska riva – umjesto uništenih palmi sade oleandere

1
Dio lastovske rive gdje cve se saditi oleandri

Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Opštine Tivat najavio je danas da će  16.septembra u Donjoj Lastvi biti obavljani radovi na  planirano na sadnji novih sadnica oleandara.

Kako je navedeno, posadiće se ukupno  17  sadnica oleandera na rivi u Donjoj Lastvi, u dužini od oko 250 metara, na potezu od igrališta kod ljetnje pozornice do parka Ivović.

“Kako je u okviru predviđenih radova neophodno korišćenje bagera za iskop rupa za sadnju biljaka, kao i prostor za manevrisanje oko pozicioniranja, sadnje i učvršćivanja zasađenih biljaka, molimo vlasnike odnosno korisnike tog prostora da toga dana prostor šetališta i pripadajuće zelene površine ne koriste za parkiranje automobila i drugih vozila”- saopšteno je iz Opštine Tivat.

Perast – Vinsko veče u restoranu Đardinu

Đardin – Perast

U prelijepom ambijentu peraškog restorana Đardin u petak 30. avgusta u 20h će biti održano Vinsko veče na kome će gosti biti u prilici da probaju veoma kvalitetna vina iz poznate vinarije Masciarelli iz Italije uparena sa tradicionalnom mediteranskom kuhinjom predstavljenom na moderan način.

Na promociji će se degustirati vina iz dvije najcijenjenije linije Masciarelli vina, Marina Cvetić i Gianni Masciarelli, dok će se za gastro užitak pobrinuti vrhunski kulinarski tim iz poznate kuhinje restorana Đardin.

Vinsko veče Đardin

„Jedinstvenom doživljaju će doprinijeti i sama Marina Cvetić koja ce prisustvovati promociji. Užitak u vinu i hrani biće praćen dobrom muzikom za koju će se pobrinuti kotorska klapa “Incanto” i gudački “Trio Stravinsky”.

Đardin – Perast

Broj mjesta je ograničen. Rezervacije na broj 067 221 219 djardinperast@gmail.com“, obavještavaju iz restorana Đardin.

Od Savudrije do Prevlake kajakom za 39 dana

0
Od Savudrije do Prevlake kajakom – foto ptivatna arhiva

Pustolovina mladog bračnog para, Tene Vičević Dunaj (32) i Brune Dunaja (32) te njihovog psa Bubija, nazvana Morska Avantura Kajakom, koji se sredinom jula odlučio na plovidbu rekreativnim kajakom od Savudrije do Prevlake, poduhvat od 753 kilometra, završila je jučer dolaskom na rt Oštro na Prevlaci.

– Iza nas je 39 aktivnih dana punih doživljaja, predivnog Jadrana, dragih ljudi, sedam županija i 794,5 kilometara. Nije uvijek išlo sve glatko, imali smo par jakih nevera, bura i juga, napasne čagljeve s Pelješca, morskog psa, ali ništa nas nije omelo za sretan i uspješan dolazak do cilja.

Uživali smo u svakom trenutku, svakoj novoj vizuri, skrivenoj uvali i naseljenom mjestu. Istražili smo otočiće Šibenskog arhipelaga, kao i Elafite kojima smo se posebno veselili. Vidjeli smo i neka čuda prirode poput Fjorda Zavratnica koji se nalazi u parku prirode Velebit i uvale Vruja koja je specifična po velikoj podmorskoj vrtači promjera oko 60 metara, pričaju o svojoj morskoj avanturi mladi Dunaji.

Od Savudrije do Prevlake kajakom – foto ptivatna arhiva

Iako umorni i iscrpljeni, kažu kako su dobro sve i fizički i psihički izdržali, kao i njihov pas Bubi koji je proveo 39 dana u morskim aktivnostima koje najviše voli.

– Ponosni smo na njega i zadovoljni što smo se zajedno upustili u ovu veliku avanturu na sit-on-top triyak kajaku i prošli našu obalu od Savudrije do Prevlake. Ovom prilikom želimo zahvaliti svima na podršci, našim prijateljima i pratiteljima, obitelji, kolegama s posla, svima koji su nas posjetili putem, ugostili i koji su nas htjeli ugostiti, sponzorima putovanja i svim dragim ljudima koje smo upoznali, ističu Tena i Bruno.

Mladi bračni par, Tena i Bruno, sa svojim su psom Bubijem u morsku avanturu krenuli 19. jula. Ideja za ovaj poduhvat je nastala spontano, još prošle godine. Par je tada s Bubijem, kojega su prije sedam godina našli na autocesti, boravio na Korčuli.

Od Savudrije do Prevlake kajakom – foto ptivatna arhiva

U želji da obiđu okolne otočiće, iznajmili su kajak. Bubi je s tom mini pustolovinom bio oduševljen te su se javile prve iskrice ovogodišnje jadranske avanture. Da bi se ideja realizirala, bilo je potrebno puno intenzivnog planiranja, kao i fizičke te psihičke pripreme.

Iako su Tena i Bruno pustolovnog duha, ovaj jadranski poduhvat je za nju bio poseban izazov. Za razliku od supruga, ona se prije nije bavila sportom. Njega s druge strane sport prati cijeli život.

Prije deset godina je biciklom prešao dionicu od Zagreba do mora i nazad. Usput je posjetio Rijeku, Istru, Cres i Mali Lošinj. Osim fizičke pripreme trebalo je odabrati pravi kajak i proučiti karte.

Da ne bi bilo iznenađenja, mala posada bila je na vezi s DHMZ-om, koji je obavještavao o vremenskim prilikama. Kako su i planirali, njihova avantura trajala je četrdesetak dana, a iza njih je pustolovina koju će, sigurno, pamtiti cijeli život.

Kotor – uskoro restauracija starog zatvora

0
Foto Vlada CG

IPA projekat “3C – Prekogranična razmjena sa ciljem razvoja kulture i kreativnih industrija” predstavljen je danas u Podgorici. Kako je naglašeno na prezentaciji, zahvaljujući tom projektu obezbijeđena su sredstva za restauraciju objekta starog zatvora u Kotoru, kao i za prekogranični model saradnje u oblasti kreativnih industrija.

Ministar Bogdanović kazao je kako je predviđeno da objekat starog zatvora u Kotoru, u koji će tokom restauracije biti uloženo 1,3 miliona eura, postane kreativni hab namijenjen lokalnim stvaraocima, ali i rezidencijalnoj umjetnosti.

Restauracijom zgrade zatvora u Starom gradu u Kotoru, Ministarstvo kulture će nastaviti sa realizacijom strateškog cilja namijenjenog promociji i razvoju kreativnog sektora i kreativnih industrija u Crnoj Gori. Kreativni hab koji će u okviru ovog projekta biti stavljen u funkciju, jedan je od šest ovakvih centara koje Ministarstvo kulture sa međunarodnim partnerima planira da realizuje širom Crne Gore u cilju pružanja podrške održivom razvoju sektora kulture i preduzetništva – istakao je ministar Bogdanović.

On je istakao kako projekat “3C” predstavlja novi pozitivan primjer prekogranične saradnje Crne Gore, Albanije i Italije, podsjećajući kako njegova ukupna vrijednost iznosi više od četiri miliona eura. Izuzev starog zatvora u Kotoru, u okviru projekta biće obnovljena zgrada Kinostudija u Tirani, u istom će gradu biti uspostavljen i Umjetnički park, dok će u Italiji biti rekonstruisan Trg Gamzi u Pulji, a Regija Molize nabaviće opremu potrebnu za promociju tamošnje kulturne baštine.

Zamjenica glavnog pregovarača Crne Gore sa Evropskom unijom i nacionalna IPA koordinatorka Ivana Glišević Đurović, podsjetila je da je projakt 3C podržan kroz tematski poziv trilateralnog programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru, te da upravo tematski projekti, zbog svog obima i konkretnih rezultata koji će se kroz njih ostvariti, predstavljaju najveću inovaciju ovog trilateralnog programa u odnosu na ostalih osam programa evropske teritorijalne saradnje u kojima Crna Gora učestvuje u razdoblju 2014-2020. Naglasila je da projekti u kojima su crnogorske institucije glavni partneri – kao što je slučaj s projektom 3C – predstavljaju posebnu odgovornost, ali i pružaju dodatne mogućnosti našim institucijama u pogledu razmjene dragocjenih znanja i iskustava s evropskim partnerima i unapređenju kapaciteta kako u upravljanju sredstvima, tako i u usvajanju evropskih standarda u različitim oblastima.

Kotorski zatvor foto Boka News

Projekat 3C podržan je u okviru prekograničnog programa saradnje Italija-Albanija-Crna Gora, a ima za cilj unaprijeđenje saradnje relevantnih aktera u programskom područiju, kroz uspostavljanje inovativnih kulturnih i kreativnih centara sa rezidencijalnim umjetničkim programima i formiranje zajedničkih prekograničnih mreža saradnje. Projekat će doprinijeti povezivanju sektora kulture u projektnim teritorijama i to kroz razmjenu informacija, znanja, iskustava i kreativnih potencijala. Rezultati projekta odnose se na uspostavljanje rezidencijalnih umjetničkih programa, otvaranje tri multifunkcionalna kulturna centra u Crnoj Gori, Italiji i Albaniji i uspostavljanje regionalne mreže preduzetnika u kulturi, sa ciljem razvoja kreativnih industrija.

Pored Ministarstva kulture koje je glavni partner u realizaciji projekta, projektni partneri su Ministarstvo ekonomije Crne Gore, Ministarstvo kulture Republike Albanije, Institut za zaštitu spomenika kulture “Gani Strazimiri”, Albanija, Regija Pulja – Odjeljenje za turizam, ekonomiju, kulturu i teritorijalni razvoj, Italija, Regija Molize, Italija i Fondacija kulture, Molize. Pridruženi partneri su Nacionalni centar za kinematografiju, Albanija i Fondacija Gramsci, Pulja, Italija.

Tivat – raspisan tender, prvo rade kružni tok u Kukuljini

1
Tivat panorama – foto Željko Starčević

Opština Tivat raspisala je u utorak tender za gradnju prvog od dugo najavljivanih i obećavanuih kružnih tokova – novih raskrnica na Jadrankoj magistrali kroz taj grad.

Riječ je o kružnom toku na izlazu iz grada u pravcu aerodroma, u naselju Kukuljina, kod benzinske pumpe Mivis Petrola. Procijenjena vrijednost te javne nabavke je 540.000 eura, a tender za izvor izvođača radova se zatvara 18.septembra. Izabrani izvođač imaće rok od 65 dana od dana uvođenja u posao da završi izgradnju nove raskrnice koja će obuhvatiti postojeća skretanja sa magistrale za naselja Gradiošnica, Kavač, Brda i za servisnu zonu Kukuljina. Opština tenderom traži i da izvođač radove obavlja u dvije smjene.

Pored ostaloga, osim novog kružnog toka koji će imati dvije trake i površinu kolovoza sa priključcima od oko 3.400 kvadrata, ovdje će se uraditi nova atmosferska i fekalna kanalizacija, i zamijeniti 235 metara dužine vodovodnih cijevi,  postaviti nova elektro instalacija, saobraćajna signalizacija i urediti i hortikulturno oplemeniti zelene površine i travnjaci.

Pored ovog, administracija gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS), Tivćanima već duže vruijeme obećava izgradnju još dva kružna toka na Jadranskoj magistrali – u centru grada kod zgrade stare Opštine, odnosno na Seljanovu kod skretanja za Novo naselje i Dom Vojske. Lokalna administracije je krajem juna, da bi raspisala tendere za gradnju tri kružne arskrinice od kojih se očekuje da koliko-toliko smanje saobraćajna „uska grla“ i ubrzaju odvijanje saobraćaja na magistrali kroz grad, uzela kartkoročni kredit od milion ipo eura kod Prve banke, sa kamatnom stopom od 3 odsto. Iako je prvi tender raspisan tek 27.avgusta, Opština je Prvoj banci već 31.jula vratila prvu ratu kredita u iznosu od 252.225 eura sa kamatom, a sledeća na plaćanje dospijeva već 31.avgusta. Ostale četiri rate u istim iznosima na naplatu dospijevaju krajem naredna četiri mjeseca, sa posljednjom, koju će Opština Prvoj banci vratiti 31.decembra ove godine. Zbog ovoga je gradonačelnik Kusovac bio predmet kritika opozicije na posljednjoj sjednici SO Tivat koja mu je spočitala da je, imajući u vidu prihode koje je u međuvremenu ostvario opšptinski budćet, bespotrebno zadužio grad kod Prve banke i prouzrokovao nepotrebne troškove budžetu od oko 15.000 eura.

Kusovac je na to uzvratio da se po zakonu, morao obezbijediti novac za te investicije prije raspisivanja tendera za kružne tokove, i da je uzimanje kredita za to  kod Prve banke, Opštini omogućilo da „relaksirano“ u međuvremenu sprovodi brojne druge investiocije u lokalnu komunalnu infrastrukturu i javne objekte.

“Dinamika music”

0
Dinamika musica

Na sceni Atrijum ljetnjikovca Buća u Tivtu u četvrtak, 29.avgusta u 21 sati, biće održan koncert u izvođenju električnog gudačkog kvarteta “Dinamika music”.

Dinamika music je električni gudački kvartet predvođen DJ-em, koji sjedinjuje muziku kroz vrijeme od Vivaldija do Majkla Džeksona. Dinamiku čine akademski muzičari školovani na Akademijama u zemlji i inostranstvu, Katarina Ranić Čavić, Bogdan Čavić, Milovan Jovanović, Katarina Stanimirović.

„Dinamika music“ svira na električnim violinama, što im daje poseban zvuk i dinamičnost a mjesto dirigenta zauzeo je priznati DJ Grappelli – osnivač agencije DJ EXPRESS u Beogradu. DJ Grappelli je originalno obradio sve numere za električni sastav i na taj način su prevazišli stereotipe i monotoniju u muzičkoj ponudi.

Ako volite muziku Najdžela Kenedija i Vanese Mej, Dejvida Gereta, DJ Guetta, DJ Tiesta, ovo veče će vam biti interesantno. Ulaz je besplatan – poručuju iz Centra za kulturu.

Fešta na skalama – Stađunska fešta u čast smokava i grožđa

0
3. Fešta na skalama
Peta po redu Fešta na skalama – poznata tema ljetne stađunske fešte projekat Udruženja Ruke iz Herceg Novog su smokva i grožđe.
Fešta će se odvijati na najvećem stepeništu Grada stepenica Herceg Novi, (Stepenište 28. oktobra) podno glavnog gradskog trga (Nikole Đurković) u petak 30. od 19 – 23 i u subotu 31. avgusta od 9 sati.
U večernjim satima publiku će animirati Dinamika Music – električni kvartet iz Beograda.
Fešta na skalama
Prijavljeno je 40 izlagača sa domaćim proizvodima i rukotvorinama.
Fešta se održava uz podršku Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novi, Herceg festa, Ministarstva turizma i održivog razvoja i kompanije Lighthouse.
Cilj naših manifestacija je okupljanje na otvorenim prostorima, revitalizacija zajednice i animacija gostiju našeg grada, razmjena znanja i iskustava, i  slavljenje onoga što nam je Priroda obilato dala, poručuju iz NVO Ruke.

Takmičenje u Stand Up Paddling-u

0
Stand Up

Drugo takmičenje u Stand Up Paddling-u na plaži pored bazena u Bijeloj održaće se 30. avgusta sa početkom u 16.30 sati u organizaciji TO Herceg Novi i SUP kluba “Kayak”, a u saradnji sa predstavnicima mjesne zajednice Bijela.

Stand Up Paddling je postao veliki svjetski hit i daleko je jednostavniji od bilo kojeg drugog oblika surfovanja. Zbog toga je ovo sport za sve uzraste i bez obzira na fizičku kondiciju.

Kad jednom uhvatite ravnotežu shvatit ćete da je to prekrasan način da istražite obalu. Brzo se uči, jednostavno je, zdravo i zabavno.

Takmičenju će prethoditi jednočasovna obuka, poručuju organizatori.

Tesla “osvaja” Istočnu Evropu

0
Tesla

Američki proizvođač električnih automobila Tesla nastavlja da proširuje svoju prodajnu mrežu u Evropi.

Tesla automobile je sada moguće kupiti u još četiri zemlje – Sloveniji, Poljskoj, Mađarskoj, i Rumuniji.

To znači da državljani ove četiri zemlje mogu da naruče Model 3, Model S ili Model X preko interneta, a prve isporuke se očekuju početkom 2020.

Početna cijena za Model 3 je 39.500 eura za verziju sa zadnjim pogonom i standardnom autonomijom, dok varijanta sa dva elektromotora i pogonom na sva četiri točka košta 48.200 i 53.00 evra kada je u pitanju najsnažniji Performance.

Model S može da se kupi za 78.580 ili 86.580 evra, a za krosover Model X je potrebno izdvojiti 90.480 eura.

Slovenija da je subvencije za kupovinu električnih automobila u iznosu od 7.500 eura.

Sa prodajom u navedene zemlje ne stiže istovremeno i servisna mreža. Najbliži gradovi u kojima će Slovenci moći da servisiraju svoje Tesle su Grac i Salcburg u Austriji, te u italijanskoj Padovi, a uskoro će biti otvoren u Budimpešti.