„Skini se s plastike, navuci se na prirodu!” ovogodišnji je moto Sata za planetu Zemlju koji će biti obilježen u subotu, 30. marta, gašenjem svjetla od 20.30 do 21 sat i 30 minuta. Svi stanovnici svijeta i gradovi u kojima žive mogu se uključiti u najveću globalnu volontersku akciju.
Uz moto „Skini se s plastike, navuci se na prirodu”, svjetska organizacija za zaštitu prirode i inicijativa Sat za planetu Zemlju 30. marta ponovno će ujediniti milione ljudi širom svijeta koji će tako pokazati svoju predanost planeti.
Zemlja je suočena s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i propadanja biološke raznovrsnosti, te je najveći svjetski pokret za očuvanje planete usmjeren na mobiliziranje pojedinaca, preduzeća i vlada da budu dio razgovora i pronalaska rješenja potrebnih za izgradnju održive budućnosti.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode poziva sve pojedince, gradove i preduzeća da se uključe u akciju gašenjem svjetla ali i pozivom svjetskim vladama da uvedu globalni pravno obavezujući sporazum da se spriječi zagađenje mora plastikom!
Sat za planet zemlju
„Jedan sat koji provodimo u mraku trebao bi poslužiti kao podsjetnik da moramo osigurati održivu budućnost naše planete. Priroda nam je od vitalne važnosti, ona podupire naš ekonomski napredak i razvoj, naše zdravlje, blagostanje i opstanak. Ali mi guramo planetu do granica i priroda je ozbiljno ugrožena”, ističe Petra Boić Petrač, voditeljica inicijative u WWF Adriji.
„Plastična kriza koju smo uzrokovali velika je prijetnja opstanku naših mora i zbog toga se moramo zajedno izboriti za bolju budućnost bez plastike. Ovaj Sat za planetu Zemlju idealna je prilika za stvaranje nezaustavljivog pokreta za prirodu i za donošenje odluka koje će uticatii na bolje sjutra”, dodala je ona.
Započevši kao simbolični događaj gašenja svjetla u Sidneju 2007. godine, Sat za planetu Zemlju danas se obilježava u više od 180 zemalja i teritorija. Najpoznatije svjetske znamenitosti poput Eiffelovog tornja, rimskog Coloseuma ili londonskog Big Bena gašenjem javne i dekorativne rasvjete ponovno će utonuti u mrak.
Generalni direktor Direktorata za pomorski saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, Vladan Radonjić, govoreći o razvoju nautičkog turizma u Crnoj Gori, kazao da je on u značajnoj mjeri prevazišao odredbe važećeg Zakona o lukama i njegovih poslednjih izmjena i dopuna iz juna 2013. godine.
Za potrebe kompletnog servisa stranih i domaćih jahti razvijaju se brodogradilišne luke, među njima već proglašena brodogradilišna luka Bonići Tivat i Brodogradilišna luka Bijela, kazao je Radonjić za CdM.
On je objasnio da se u Zakonu o lukama uvodi novi termin “gradska luka” u kojoj se prepoznaju komunalni vezovi, kojih ima u Baru, Budvi, Tivtu i Herceg Novom.
-Svaka luka će nakon stupanja na snagu novog zakona morati u saradnji sa organima uprave da napravi plan i da precizira koji dio luke će biti operativna obala, a koji dio luke je namijenjen za komunalne vezove i komercijalne vezove. Na skupštinskim odborima je bilo pitanja koliki će biti broj tih komunalnih vezova, što je vrlo teško reći, jer plovni objekti koji se vežu na tim vezovima su različitih dimenzija i oblika. Najbolji odgovor je Plan kojim će se dio luke obezbjediti za komunalne vezove, a onda će operater odrediti koliko će moći vezova da ima na tom prostoru. Ministarstvu saobraćaja i pomorstva je bitno jasno odrediti prostor Operativne obale, na kojem se vrši ukrcaj i iskrcaj putnika, i da ta Operativna obala bude slobodna i pristupačna svim plovnim objektima za prevoz putnika, naročito tokom ljetnje sezone. Smatram da su ove izmjene i dopune vrlo kvalitetno urađene i unaprijediće nautički turizam u Crnoj Gori”, naglasio je Radonjić.
Dodaje da su kroz ovaj Zakon luke nautičkog turizma do sada bile prepoznate samo kao luke koje primaju jahte i čamce. Međutim, ta mogućnost se sada proširuje i na ostale plovne objekte, pa ukoliko neka luka nautičkog turizma – marina budu zainteresovana da svoju djelatnost proširi i na putničke brodove Zakon joj to omogućava uz dodatno odobrenje Upravljača, Organa uprave ili JPMD u lukama od lokalnog značaja.
-Nezvanično, već postoji interesovanje luke nautičkog turizma-marine Port of Montenegro da se i oni bave prometom putnika sa putničkih brodova, pa im stupanjem na snagu ovog zakona preostaje da se obrate JPMD za proširenje djelatnosti. Uvjeren sam, da ćemo na ovaj način značajno doprijeniti da u Boki Kotorskoj nemamo samo jednu luku za putničke brodove, već da će se pritisak sa luke Kotor rasporediti i na još neku luku u zalivu”- kazao je Radonjić
On je kazao da zahtjev operatera da se luci Zelenika omogući promet putnika nije odobren jer nije u potpunosti ispunila standarde statusa luke predviđene ovim zakonom i odgovarajućim podzakonskim aktom. Luka Zelenika je u Planu razvoja obalnog područja Crne Gore prepoznata kao trgovačka luka, istakao je Radonjić.
Kompanija Aerodromi Crne Gore (ACG) prošle je godine za duplo povećala ostvarenu dobit i zabilježila novi rekordni rezultat u fizičkom obimu prometa u vazdušnim lukama u Tivtu i Podgorici.
„Dobit ACG prije oporezivanja u 2017. godini iznosila je 5.166.058 eura, dok smo lani, prema preliminarnim podacima, ostvarili dobit prije oporezivanja u iznosu od oko 10 miliona eura.“- kazao je danas „Vijetsima“ izvršni direktor ACG Danilo Orlandić (SD).
On je naglasio da će precizan podatak o ostvarenoj dobiti u 2018. moći da saopšti za nekoliko dana, zavisno od obračuna sredstava koja je potrebno rezervisati zbog nekih aktivnih sudskih sporova, ali da se okvirno, dobit kreće oko 10 miliona eura.
Na crnogorskim aerodomima tokom 2018. opslužena su 2.454.542 putnika što predstavlja rast od 12,4% u odnosu na prethodnu godinu), te 14.731 vazduhopov, što je 6,5% više u odnosu na 2017. godinu).
Menadžment ACG koji je lani dobio i novi Bord direktora predvođen Dragoljubom Bulatovićem (DPS) tokom 2018. je u žaru političke i ekonomske borbe oko raspisivanja koncesija za davanje aerodroma u 30-godišnji zakup, trpio dosta kritika iz nekih krugova u Vladi zbog navodne neefikasnosti te državne firme u upravljanju vazdušnim lukama, a što je po zagovornicima koncesije, glavni razlog zašto bi trebalo ići u taj kontroverzni aranžman, Sa druge strane, dobar dio crnogorske stručne i političlke javnosti smatra da upravljanje aerodromima treba zadržati u državnim rukama. Na to poziva i najznačajniji regionalni vazduholovni analitičar i konsultant Alen Šćuric iz Zagreba koji je detaljno analizirao i poslovno-eskonomske pokazatelje rada ACG u poređenju sa vazdušnim lukama regiona pod državnim ili upravljanjem koncesionara, nakon čega je tu ACG kao operatera vazdušnih luka u Tivtu i Podgorici označio kao “izuzetno uspješnog” .
Iz uprave ACG podatke o prošlogodišnjem porastu fizičkog obima saobraćaja u odnosu na 2017. godinu objašnjavaju uticajem više faktora: dolaskom novih avio-kompanija, otvaranjem novih avio-linija i dobrom turističkom sezonom.
“Nastavljeno je unapređenje saradnje sa avio kompanijama koje su dugi niz godina prisutne na našim aerodromima, a uspostavljena je saradnja i sa novim avio prevoznicima koje do sada nisu letjeli prema Crnoj Gori.”- kazao je “Vijestima” Orlandić precizirajući da je lani, pored onih koje su već saobraćale za našu državu, na naše aerpodrome dovedeno još osam novih avio-kompanija: Tui UK & Ireland, Braathens Aviation, Brusels Airlines, Fan Air, Skyup, Air Alana, Rusline Air i Azerbaijan Air.
“U 2018. godini,saobraćaj sa crnogorskih aerodroma se odvijao prema više od 30 država i 68 destinacija. U odnosu na 2017. godinu, Crna Gora je lani preko aerodroma u Podgorici i Tivtu bila povezana sa 14 novih destinacija: Minhenom, Lajpcigom, Štutgartom, Vroclavom, Geteborgom, Birmingemom, Nantom, Ajndhovenom, Lincom, Bakuom, Košicama, Popradom, Grodinom, i Brive La Gaillarde-om.“- nabrojio je Orlandić.
Posmatrano po aerodromima, na Aerodromu Podgorica opsluženo je 1.208.525 putnika (rast od 14,6% u odnosu na isti period 2017. godine), i 7.915 vazduhoplova (rast od 5,4% u odnosu na 2017. godinu). Na Aerodromu Tivat je opsluženo 1.245.999 putnika (rast od 10,3% u odnosu na 2017. godinu) i 6.816 vazduhoplova (rast od 7,7% u odnosu na 2017. godinu).
Iako je lani ostvarilo rekordnu dobit, ACG je uspjelo da realizuje i značajan investicioni ciklus, pa je tako, prema riječima Orlandića, ta firma kroz aranžman sa UNDP-om, uložila 4.501.044 dolara za izgradnju Terminala 2 na Aerodromu Tivat, kao i za nabavku kompletne opreme za nove objekte u Podgorici i Tivtu, uređenje prostora u Tivtu, izradu projektne dokumentacije i slično. Dodatnih 2.363.413 eura ACG su investorali kroz postupak javnih nabavki u nabavku nove opreme, redovno održavanje objekata i tehnike i plaćanje raznih usluga. Sve investicije realizovane su isključivo iz sopstvenih sredstava ACG, bez uzimanja kredita.
Proteklog vikenda u Herceg Novom je boravila delegacija Opštine Omišalj sa ostrva Krk, na čelu sa načelnicom Mirelom Ahmetović.
Dva grada povezala je činjenica da oba imaju mjesto Njivice i njeguju tradiciju maškaranja, a sada je uspostavljena i saradnja karnevalskih grupa.
Naime, na međunarodnog karnevalskoj povorci 50. Praznika mimoze gosti iz Omišlja su se na poziv novske NVO „Maškare“ predstavili sa dvije karnevalske grupe „Omišjanski babani“ i „Babani“, koje su defilovale Herceg Novim i nastupile pred brojnim okupljenima.
Karneval HN mart 2019.
Osim toga, predstavnici ovog hrvatskog grada prisustvovali su prijemu u Opštini, na kojem su im se predsjednik Katić i potpredsjednik Konjević zahvalili na dolasku i u to ime uručili medalje 50. Praznika mimoze. Boravak u našem gradu prijatelji iz Omišlja iskoristili su i da posjete Njivice, gdje su ih ugostili mještani, porodica Gavrilović.
Tokom razgovora predstavnika dva grada dogovoren je nastavak saradnje, koja će biti zasnovana na međusobnoj turističkoj promociji i jačanju lokalnih karnevalskih grupa.
Jedinstveni sir srednjevjekovnog manastira Duži, smještenog nedaleko od Trebinja prema Dubrovniku, proizvodi se na isti, tradicionalan način već punih 60 godina i u ovome kraju slovi za najbolji, tako da se svakodnevno proizvede osam do deset komada od oko 800 grama i sve se proda.
“Nema posebne recepture u pravljenju ovog sira i jedina tajna je u ljubavi, ali sir jeste specifičan i jako ukusan. To je zato što je ovo blagodatno mjesto, zaliveno mučeničkom krvlju ruskih monaha koji su ovdje stradali 1942, znojem ovdašnjih ljudi i molitvenim suzama njihove vjere”, kaže sestra Neda iz ovog manastira.
Cio kraj se inače nalazi pod direktnim udarima mediteranskih vjetrova, pa je sušeni sir izuzetnog mirisa, bogat je različitim travama, endemskom biljkom zanovet koja i životinjskom mesu daje specifičan ukus, te različitim drvećem, pa je, kao takav, i sir, koji prave dvije žene angažovane u manastiru, vrlo specifičan.
Sve proizvedene količine lako se prodaju kao svježi, sušeni ili sir u ulju, a, prema riječima sestre Nede, prodaje se na trebinjskoj pijaci, u manastiru Tvrdoš, gdje ga vakuumiraju i prodaju u njihovoj prodavnici, ili jednostavno u samom manastiru, gdje dolazi veliki broj gostiju. Oni obavezno kupuju sir, koji redovno putuje na trpeze u Dubrovniku, ali i Beogradu, Banjaluci, Podgorici i Sarajevu.
“Dubrovčani nam dolaze redovno po sir, i kod nas i kod okolnih domaćina, jer u ovom blagodetnom kraju, sa malo zemlje i tri-četiri krave, ljudi mogu biti zaista pravi domaćini”, kaže sestra Neda, koja sa velikom ljubavlju govori o hercegovačkoj zemlji i ovom manastiru, kao i o blaženopočivšoj mati Teodori, igumaniji manastira, koja je pedesetih godina prošlog vijeka, nakon ratnog pogroma monaha, ovdje fomirala sestrinstvo i od tada je ovo ženski manastir.
Manastir Duži, koji datira iz srednjeg vijeka, a od 1695. godine se zna da je “živi manastir”, poznat je i po tome što su svi hercegovački ustanci krenuli odavde. Poznat je i kao srednjevjekovni kulturni centar, centar pismenosti, ali ima i iscjeliteljske moći, u koje i danas ljudi vjeruju i dolaze u Duži zbog iscjeljenja.
Cjelokupna manastirska crkva oslikana je freskotehnikom, onako kako su rađeni Gračanica, Studenica i drugi stari manastiri, a Duži su poznate i po starim relikvijama koje u različitim poharama nisu uništene ili pokradene, među kojim je i jedan stari svijećnjak kovan u Veneciji 1777, zatim po carskim dverima koje je svojevremeno ručno radio iguman ostroški Georgije Mitrofanović, ali je poznat i po tome što je cjelokupna crkva prekrivena ćilimima koje manastiru daruju vjernici.
U organizaciji Narodne biblioteke Budve tokom vikenda, 29. i 30.marta biće realizovan prvi Festival pisaca “So i more” koji će okupiti stvaraoce iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, a u muzičkom progamu nastupiće budvanski bendovi Refugee Jesus & Apostles i Marko & Jack Lupino. Svi programi će se odvijati u Starom gradu na Trgu palmi kod konobe Feral.
Dvodnevni Festival “So i more” u petak, 29.marta u 18 časova otvoriće predsjednik Savjeta JU Narodna biblioteka Budve dr Predrag Zenović. Nakon otvaranja Festivala u 18.10 h uslijediće razgovor sa piscem Aleksandrom Mrdakom (Crna Gora). Nakon Mrdaka, u 19.30 razgovaraćemo sa Pietrom von Tillen iz Hrvatske, a u 21h sa Jelenom Ćuslović iz Srbije. Nakon razgovora i prestavljanja autora nastupiće budvanski bend Refugee Jesus & Apostles.
Drugog dana Festivala, u subotu, 30.marta sa početkom u 18h na programu je okrugli sto sa temom “Internet i književnost” o kojoj će svoja gledišta iznijeti pisci: Pietra von Tillen, Senka Marić i Goran Stojičić. U 19.15h na programu Festivala je razgovar sa piscem Đorđem Gregovićem , a u 20h sa spisateljicom Senkom Marić (BiH). Predstavljanje pisaca završićemo razgovorom sa Vladom Arsićem (Srbija) koji počinje u 21h. Završetak dvodnevnog Festivala pisaca “So i more” rezervisan je za muzički nastup budvanskog benda Marko & Jack Lupino.
Festival pisaca “So i more” je projekat nastao po ugledu na slične evropske festivale manjeg formata. Prvi budvanski Festival pisaca će, na Trgu palmi u Starom gradu kod konobe Feral, tokom dva dana ugostiti i predstaviti budvanskoj i široj javnosti domaće i stvaraoce regionalne književne scene.
Pozivamo sugrađane i sve poklonike književnosti i umjetnosti da dođu i proprate Festival, pozivaju iz Narodne biblioteke Budve .
Prioriteti Opštine ove godine, kada su investicije u pitanju, jesu ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu, rekao je predsjednik opštine Tivat dr Siniša Kusovac i istakao da se privodi kraju izrada projektne dokumentacije za kružne tokove.
Očekuje se da od septembra počne izgradnja tri kružna toka, jedan kod zgrade „stare opštine“, drugi kod bivšeg kluba Vojske na Seljanovu i treći kod skretanja za Gradiošnicu.
Njihovom izgradnjom, posebno tokom turističek sezone, rasteretiće se magistrala i smanjiti saobraćanje gužve i čekanja tokom prolaska kroz Tivat.
„Dobili smo urbanističko tehničke uslove, a od nadležnog ministarstva je potvrđeno da su saobraćajnica i kružni tokovi u nadležnosti Opštine pa se očekuje da se narednog mjeseca krene u proceduru raspisivanja tendera za izbor izvođača radova, a poslije turističke sezone uđe u realizaciju tog posla i tako rješi problem uskih grla. U taj proces se mora ući jer je to preduslov za izgradnju bulevara“, istakao je Kusovac.
Kusovac i Novosel
Izgradnja dva kružna toka, kod opštine i na Seljanovu, bi mogla početi i prije sezone, ali bi se u tom slučaju, navodi Kusovac, stvorilo usko grlo kod Gradiošnioce gdje se ne može ući u posao jer se moraju riješiti imovinsko pravna pitanja.
„Na osnovu eleborata o ekproprijaciji Opština može izvršiti eksproprijaciju, ali se čeka odluka Vlade o formiranju komisija za sjeverni, centralni i južni dio, kako bi procjenili vrijednost zemljišta i obeštetili vlasnici, kompletirao projekat i odmah nakon toga išlo u raspisivanje tendera“, objasnio je Kusovac.
Danas, 27. marta u teatrima širom svijeta obilježava se Svjetski dan pozorišta. Ovaj dan se
obilježava od 1962. godine. Pozorište je jedan od najstarijih umjetničkih izvora razonode, čija istorija traje još od Antičke Grčke, tačnije od VI vijeka p.n.e. Prvo pozorište u Kotoru,
poznato kao Napoleonovo pozorište, osnovano je prije 190 godina, davne 1809. godine.
U svakom društvu, pozorište je oduvijek bilo mjesto neposrednog susreta glumaca, publike,
života i lekcija koje svaka predstava nosi u sebi. Ima svojstvenu moć da nas, često na šaljiv
način, natjera da razmislimo o bitnim životnim pitanjima, sagledamo život iz drugačije perspektive i probudi u nama maštu i radost poput dječje.
Samo po sebi pozorište je igra,prostor dijaloga, komunakacije i slobode; idealan prostor da djeca izrastaju u velike, dobre ljude. Kao što reče poznati američki glumac i reditelj, Terens Man – Film će vam donijeti slavu, televizija novac, a pozorište će vas učiniti boljim.
U Kotoru ovaj dan obilježavamo izvođenjem predstave KAKO RASTU VELIKI LJUDI –
Njegoš za djecu, u produkciji Kotorskog festivala pozorišta za djecu. Pozivamo vas da namse pridružite u KC Nikola Đurković i dopustite da vam likovi ove predstave otkriju tajnu o
tome kako se to postaje Veliki Čovjek.
Predstava će se odigrati u Velikoj sali Kulturnog centra, u 19 časova. Cijena ulaznice je 3 eura i možete je kupiti na blagajni Kulturnog centra od 10-12 i od 17-19 časova.
Naučna monografija “Montenegrin lighthouses as destination icons” autora doc. dr Anđele Jakšić-Stojanović sa crnogorskog Univerziteta Mediteran i prof. dr Nevena Šerića sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, nedavno je izašla iz štampe.
Monografija predstavlja prvo originalno istraživanje na temu crnogorskih svetionika rađeno u Crnoj Gori, a podršku za realizaciju ove ideje pružilo je Ministarstvo nauke.
“Monografija je koncipirana tako da je u uvodnom dijelu dat prikaz svjetionika i njihovog značaja kroz istoriju: od prvog svetionika u luci Aleksandrija (II-III vijek prije nove ere) do danas, zatim prikaz svetionika širom svijeta koji su adekvatno valorizovani i koji predstavljaju jedan od ključnih faktora atraktivnosti pojedinih turističkih destinacija, kao i rezime projekta ‘Kamena svjetla’ koji je realizovan u Hrvatskoj, a koji je, na temelju ove vrijedne kulturno-istorijske baštine, uspješno integrisao turizam, ekologiju i održivi razvoj i kao takav postavio nove standarde budućeg razvoja hrvatskog turizma. U završnom dijelu je predstavljen svjetionički fond u Crnoj Gori, ali i dat prikaz najznačajnijih svjetionika sa istorijskog, kulturnog, turističkog i drugih aspekata čijom bi se adekvatnom valorizacijom značajno unaprijedio kvalitet kulturne i turističke ponude Crne Gore”, kaže Jakšić Stojanović.
U saopštenju povodom objavljivanja djela navodi se da su autori “svjesni značaja crnogorskog svetioničarskog fonda sa kulturnog, turističkog, umjetničkog, istorijskog i mnogih drugih aspekata” te i da imaju na umu iskustva drugih zemalja i činjenicu da su u mnogima od njih “svetionici postali svojevrsne destinacijske ikone i ključni faktor privlačenja turista”.
Autori su osim analize postojećih i prikupljanja novih podataka o svjetioničkom fondu Crne Gore, dali i konkretne predloge njegove adekvatne zaštite, promocije i valorizacije kroz primjenu različitih umjetničkih formi jer smatraju da se tako mogu povezati kultura, turizam i umjetnost.
“Svjetionički turizam je posljednjih godina počeo da se razvija kao poseban oblik turizma koji privlači sve veći broj turista širom svijeta, pa stoga adekvatna valorizacija ovog važnog segmenta kulturno istorijske baštine može imati izuzetan značaj- ne samo na nacionalnom, već i na regionalnom i međunarodnom nivou. Treba pomenuti to da širom svijeta postoje spektakularni primjeri svjetionika koji su postali svojevrsne destinacijske ikone – mnogi od njih su pretvoreni u mini hotele, muzeje, galerije, idilične prostore za vjenčanje, proslave, prijeme…”, priča Jakšić Stojanović i ističe da svjetionički fond Crne Gore mora biti najprije adekvatno zaštićen da bi se uopšte govorilo o njegovoj valorizaciji i promociji.
“Sve buduće aktivnosti moraju biti utemeljene na principima održivog razvoja, zaštite kulturne i istorijske baštine, kao i zaštite životne sredine jer jedino tako možemo govoriti o dugoročnom razvoju koji će donijeti očekivane benefite. Bilo kakva komercijalizacija koja odstupa od pomenutih principa može dodatno ugroziti ovaj osjetljivi i nedovoljno zaštićeni segment kulturne baštine, pa je stoga neophodno raditi na pripremi adekvatne strategije zaštite, promocije i valorizacije svjetioničkog fonda na najvišem nivou, uz uključivanje eksperata različitih profila”, predlaže ona.
Montenegrin lighthouses as destination icons
Autorka ističe da je neophodno osmisliti potpuno nov, originalan i inovativan koncept, a neki od predloga su primjena različitih umjetničkih tehnika kojima će se, pazeći na zaštitu svjetionika, oni učiniti atraktivnijim.
“Otuda i svjetionik u narodnoj nošnji koji predstavlja jedan od modela i koji uključuje angažman umjetnika iz svih krajeva svijeta koji bi, primjenom land art tehnike, koristeći materijale iz prirode, oblačili svjetionike u nacionalne nošnje svojih država. Takođe, predloženi su i neki drugi modeli valorizacije poput primjene tehnike video mappinga kojom bi ostrvo Mamula i cijeli ambijent bili transformisani u ogromni ekran na vodi u okviru kojeg bi se radile projekcije filmova, muzičke projekcije, festivali… Predložena su i mnoga druga rješenja, poput umjetničkih instalacija, uključivanja svjetioničkog fonda u scenu muzičkih festivala…”, kaže Jakšić Stojanović i poručuje:
“I za kraj – kako se postaviti prema svjetionicima? Moj savjet je svakako pročitati ovu interesantnu monografiju i uživati u pogledu na svjetionike, u njihovoj istoriji, legendama koje se vezuju za njihovu prošlost, u njihovoj ljepoti i skladu sa prirodom- barem djelić onoga koliko su uživali autori u toku rada na monografiji. Za početak i više nego dovoljno…”
Svjetionici u Crnoj Gori nijesu zaštićeni kako treba
mockups-design.com
Anđela Jakšić Stojanović ističe da je rad na ovoj monografiji bio naučno-istraživački izazov jer ne postoji adekvatna baza podataka o svjetioničkom fondu, kao ni podaci o njihovim karakteristikama, godini izgradnje, legendama i pričama koje se vezuju za njihovu prošlost.
“Ono malo dostupnih podataka nalazi se u arhivima i starim spisima, kao i u pričama moreplovaca i svjetioničara. Osim toga, svjetionici u Crnoj Gori nijesu adekvatno zaštićeni, pa je stoga njihova sudbina u eri modernizacije vrlo neizvjesna. Upravo iz tog razloga, rad na ovom projektu je bio jako izazovan jer je, osim analize arhivske građe, nautičkih mapa, dostupnih internet izvora, podrazumijevao i razgovore sa istoričarima, istoričarima umjetnosti, pomorcima, svjetioničarima, mještanima i drugima, kako bi se došlo do dodatnih podataka i informacija koje su značajne za obrađivanje ove teme. Osim popisivanja svjetionika i prikupljanja podataka koji su značajni za njihovu buduću valorizaciju, po prvi put u Crnoj Gori je urađena i profesionalna baza fotografija svjetioničkog fonda koja je od izuzenog značaja za njihovu buduću promociju”, priča autorka.
Evropska unija prekinut će morske patrole koje su pokupile hiljade migranata koji su prelazili Mediteransko more na putu prema Europi, no produžiti će zračnu podršku, poručili su dvoje diplomata u utorak.
Novi dogovor EU-a postignut je oko Operacije Sophia, nakon što je Italija poručila kako više neće primati migrante pokupljene na moru.
Mandat Operacije Sophia ističe u nedjelju, no sada će nastaviti svoje djelovanje još šest mjeseci sa istim ciljem suzbijanja nezakonitih migracija u Mediteranu. Više neće koristiti brodove, nego samo zračne ophodnje uz blisku suradnju s Libijom, naglasili su diplomati.
“Čudno je, no ovo je bio jedini način s obzirom na stajalište Italije, jer nitko ne želi da se Operacija Sophia obustavi”, rekao je jedan EU diplomat.
Drugi je diplomat potvrdio da je dogovor postignut te ga sada moraju potvrditi sve članice Unije u srijedu.
Prema podacima UN-a, 2300 ljudi je poginulo prošle godine, stoga bi te brojke mogle i narasti s obzirom na probni dogovor koji će oslabiti Operaciju Sophia.
Tijekom krize iz 2015. u Uniju je pristiglo preko milijun ilegalnih migranata, od toga čak 141.500 ljudi morskim putem.
Zamjenik talijanskog premijera Matteo Salvini rekao je kako njegova zemlja više neće bit glavna točka iskrcavanja za ljude koji prelaze Mediteran brodom ili ih pokupe Sophijini patrolni brodovi.
Rim je tako pozvao druge zemlje članice da otvore svoje luke, no nitko od članova Unije nije reagirao na poziv. Zemlje poput Španjolske, Francuske i Njemačke objavili su kako više ne mogu primati pokupljene migrante.
Međutim, vlade EU-a nisu htjele da Operacija prestane jer je bila vrlo učinkovita protiv nezakonite trgovine ljudima.
Novi dogovor će uključivati i obuku libijske obalne straže, a gdje je bezakonje omogućilo trgovcima ljudima da nesmetano djeluju šaljući migrante u Europu morem.
Unija je već suzila djelovanje organizacija za pomoć u dijelovima Mediterana koje se spominje te je svoja plovila preusmjerila više na sjever, gdje je i manji broj operacija.
