U Kumboru na hercegnovskoj rivijeri veliki broj građana koji se bave turističkom djelatnošću strahuju da će ova sezona biti uništena. Zbog dva velika gradilišta, turističkog kompleksa Portonovi i hotela koji gradi firma Carine, i svakodnevnih radova i buke, prolazak po 50-ak velikih kamiona sa građevinskim materijalom i nastavak nasipanja kamenja, šuta i zemlje u more, turisti napuštaju ovo mjesto i otkazuju rezervacije.
Mještani koji su “Vijestima” poslali fotografije tvrde da su i danas kamioni nasipali zemlju u more.
U Službi komunalne policije i inspekcijskog nadzora kažu da nisu dobili prijavu mještana, a ističu da za to nisu nadležni jer je riječ o zoni morskog dobra. Ni iz JP Morsko dobro nisu upoznati sa nasipanjem mora, a ranije su kazali da nemaju inspekcijsku nadležnost. Kada je lani bila slična situacija i kada je u more nasuto oko 30 kamiona materijala , na pitanje “Vijesti” da li će reagovati iz JP Morsko dobro su kazali da su o svemu obavijestili Ministarstvo održivog razvoja i turizma koje je nadležno za to. “Vijesti” nikada nisu dobili odgovor, poslat još krajem prošle godine, da li investitor – Čedo Popović koji gradi hotel u Kumboru ima odobrenje za nasipanje plaže.
“Nemamo ništa protiv gradnje turističkih objekata koja je u interesu grada i mještana , ali bageri i teške mašine, nasipanje zemlje u more na početku turističke sezone ne ide u prilog elitnom turizmu kome težimo”, kaže predsjednik MZ Kumbor Milan Bošković.
kumbor more
On je kazao da će radovi na hotelu koje Grade Carine najvjerovatnije potrajati do 15 jula kada je, vlasnik Čedo Popović najavio otvaranje ovog objekta .
Mještani tvrde da ni vojna baza u Kumboru koja je postojala u vrijeme kada je Austrougarska vladala Bokom, zatim Kraljivne Jugoslavije i SFRJ za sto godina postojanja nije napravila takvu štetu ekologiji mjesta i njegovog akvatorijuma kao ovi novi graditelji i investitori.
Zabrana gradnje na hercegnovskoj rivijeri stupila je na snagu 15. juna i trajaće 15. septembra. Dozvolu da grade i ovog ljeta dobila je kompanija Azmont u Kumboru, a do 1. jula moći će da rade Carine, takođe u Kumboru i na gradilištu Lazzure u Meljinama.
Ulicu peru četiri puta dnevno
Podsjećamo da su mještani Kumbora 17. juna na pola sata blokirali lokalnu saobraćajnicu između dva gradilišta ogorčeni zbog prašine koju su stvarali kamioni koji tuda prolaze.
Nakon toga postignut je dogovor sa kompanijom Pizzarotti koja u Kumboru izvodi radove na kompleksu Portonovi da se ta ulica pere četiri puta dnevno, što je I ispoštovno.
Sportsko-zabavni projekat City games biće održan u ponedjeljak, 1. jula od 19.30 časova na gradskoj rivi Pine, u organizaciji kompanije Adria Events a u saradnji sa Opštinom Tivat – Sekretarijatom za mlade, sport i socijalna pitanja, Turističkom organizacijom Tivat i kompanijom Brend New Tivat.
City Games upravo kreće u desetu sezonu održavanja. Neobični i već tradicionalni izazovi, timski rad, puno adrenalina, nezaboravni trenuci i veselje samo su dio City games igara, a u novoj sezoni ovog svojecrsnog pandana nekada veoma popularnih „Igrama bez granica“, ima i mnogo noviteta.
City Games će tokom ljeta obići Crnu Goru, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i BiH, osnažujući prijateljstva i veze među gradovima i zemljama učesnicama.
City games
Nakon završetka igara u ponedjeljak, na gradskoj Rivi Pine biće održan koncert beogradske grupe Iskaz. Početak koncerta je u 22 sata.
Evidentno je da predsjednica Skupštine opštine Kotor Dragica Perović i predsjednik Opštine Vladimir Jokić ne žele da stvore uslove za normalno i redovno funkcionisanje Skupštine opštine, jer nemaju većinu u lokalnom parlamentu kako bi nastavili da vrše vlast, a što naročito trpe građani i građanke Kotora, saopštilo je Ministarstvo javne uprave.
“To potvrđuju neomogućavanjem ostvarivanja legitimnog prava većine kotorskih odbornika da uđu u prostorije Skupštine kao predstavničkog organa svih građana Kotora i na ovaj način suprotno zakonima ove države daju sebi za pravo da “štite” imovinu opštine od odbornika, tj. predstavnika građana”, saopštilo je Ministarstvo.
Navode da će upoznati Vladu o svim detaljima i činjenicama.
“Imajući u vidu višemjesečnu problematičnu situaciju u Kotoru, za koju je kako smo to više puta istakli, odgovorna isključivo lokalna vlast, koja je imala većinu u lokalnom parlamentu, a koja je eskalirala ovih dana grubim kršenjem zakona od strane predsjednice Skupštine opštine Kotor, Dragice Perović i predsjednika opštine, Vladimira Jokića, kao i nepoštovanjem roka koji je Vlada odredila za uspostavljanje normalnog funkcionisanja Skupštine opštine Kotor, Ministarstvo javne uprave će, u skladu sa svojim nadležnostima, na prvoj narednoj sjednici upoznati Vladu o svim detaljima i činjenicama”, saopštilo je Ministarstvo.
Navodi se da Perović u roku od 20 dana, koliko je odlukom Vlade bilo ostavljeno za obezbjeđivanje funkcionisanja Skupštine, ni samoinicijativno, ni na zahtjev trećine od ukupnog broja odbornika, nije sazvala sjednicu SO.
“Pa imajući u vidu navedeno, kao i njena posljednja postupanja, evidentno je da to čini isključivo i jedino iz ličnih i političkih razloga i motiva”, zaključuje se u saopštenju.
Perović zakazala sjednicu SO Kotor za 10. jul
Predsjednica Skupštine opštine Kotor Dragica Perović danas je zakazala je sjednicu lokalnog parlamenta za 10. jul. Jedina tačka dnevnog reda je njena smjena.
Tokom 48 festivalskih dana ovogodišnjeg izdanja Međunarodnog festivala KotorArt više od 1500 umjetnika iz 25 zemalja izvešće više od 300 programa – 53 glavna i preko 250 pratećih, čulo se danas na press konferenciji u Kotoru.
Ovogodišnje izdanje festivala KotorArt održaće se od 27. juna do 13. avgusta na brojnim ambijentalnim lokacijama u Kotoru i širom Boke kroz četiri programske cjeline: XVIII KotorArt Festival klapa Perast, XXVII KotorArt Kotorski festival pozorišta za djecu, XVIII KotorArt Don Brankovi dani muzike i IX KotorArt Pjaca od filozofa.
Festival se održava pod pokroviteljstvom Opštine Kotor i Ministarstva kulture Crne Gore, uz podršku brojnih sponzora
Planirani ukupni budžet Festivala je 721.300,00 eura, od čega je Opština Kotor planirala da izdvoji 290.000,00 eura (što je preko 40% ukupnog budžeta), Ministarstvo kulture 150.000,00 (nešto više od 20%), a preostalih 250.300,00 eura festival je obezbijedio kroz sponzorstva, donacije i sopstvene prihode što je preko 40% od ukupno planiranog budžeta.
Učesnici u ovogodišnjem izdanju festivala dolaze iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Mađarske, SADa, Njemačke, Holandije, Italije, Velike Britanije, Švedske, Norveške, Austrije, Španije, Poljske, Bugarske, Ukrajine, Luksemburga, Jermenije, Turske, Izraela, Kine i Rusije.
Kako je istakao pijanista Ratimir Martinović, jedan od osnivača i izvršni direktor, „KotorArt pretenduje da bude normalnija strana stvarnosti. Festival je turistički atraktivan, društveno odgovoran, tematski aktuelan, umjetnički i organizaciono besprijektoran, posvećen dobrobiti Grada i društva u cijelini ka njegovom putu prema društvu prosperitetnih nacija.”
Prema riječima sekretarke za kulturu i sport Opštine Kotor, Jelene Vukasović, „pripreme za Festival odvijaju se krajnje otežano prevashodno zbog političke krize u Kotoru uslijed koje su Opštini Kotor onemogućeni transferi organizatorima kulturnih manifestacija po kojima je naš grad prepoznat, najprije mislim na KotorArt.“.
Iz Ministarstva kulture poručili su da raznovrsnost kulturne ponude koju donosi međunarodni festival Kotor Art ih je postaklo da podrži i ovogodišnje festivalsko izdanje. Ministarstvo kulture je ocijenilo da je Kotor Art dobra prilika za promociju crnogorskog kulturnog nasleđa i prezentaciju naše umjetničke scene, ali i za dodatno razvijanje saradnje sa drugim državama u oblasti kulture. Iskazano je i očekivanje da će brojni gosti iz drugih država, koji će učestvovati na Kotor Artu, upoznati publiku sa svojom umjetničkom scenom, te da će istovremeno iz Crne Gore odnijeti prijatne utiske. Ove godine, festival će biti i dio kampanje Živimo kulturu koju realizuje Ministarstvo kulture.
Ratimir Martinović
Izvršni direktor Festivala, Ratimir Martinović, istakao je da se zahvaljuje Ministarstvu Kulture Crne Gore, kao i ministru Bogdanoviću “na već uplaćenim sredstvima zbog razumijevanja situacije u kojima se festival događa.” Istakao je zahvalnost i prema gradonačelniku, Vladimiru Jokiću, na “skoro identičnom budžetu kao I prošle godine” a dodao je da “ukupan nivo opštinskih davanja za kulturu je primjer za cijelu državu što Kotor svakako i zaslužuje.”
Festival počinje XVIII izdanjem Međunarodnog festivala klapa Perast (MFKP), 27. juna na Pjaci sv. Nikole u Perastu.
„18. MFK Perast označavamo formalnim punoljetsvom iako je naše djelovanje na čuvanju kulturne baštine klapskog pjevanja već dosta davno prepoznato kao jedan od najboljih klapskih Festivala na Jadranu.“ – istakao je Milan Kovačević, direktor KA MFK Perast. On je dodao da „festival započinjemo 27. juna, izvanrednim poklonom mađarske ambasade u Crnoj Gori, koncertom a capella grupe Fool Moon. Svečano otvaranje planirano je za 28. jun gdje će publiku obradovati njegovim najpoznatijim baladama, trubadur Ibrica Jusić. U naredna dva dana na festivalu e se predstaviti mnge klape iz Crne Gore i regiona a festival se završava dodjelom nagrada u svim kategorijama. “
Milan Kovačević
XXVII KotorArt Kotorski festival pozorišta za djecu (KFPD) realizovaće se od 1. do 12. jula, pod sloganom “Put na mjesec” i ugostiće izvođače iz 19 zemalja.
U sklopu pozorišnog programa gledaoci će imati priliku da pogledaju 16 predstava, a o nagradama će odlučivati stručni žiri, žiri grada Kotora i dječiji žiri. Djeca i roditelji uživaće i u književnim, muzičkim, edukativno-teorijskim i programima dječijeg scenskog stvaralaštva. SCEZAM ili scena za mlade je poseban dio festivala od 26. do 28. juna, koja će donijeti 6 predstava. – istakla je Jelena Odalović, predstavnica KA KFPD.
Nadovezujući se na prepoznatljiv filozofski kurs kojeg je Pjaca od filozofa pratila godinama, njeno ovogodišnje izdanje izoštrava konkretniji fokus – takozvanu ”migrantsku krizu” koja na Balkanskoj ruti na obodima prvog svijeta kristališe njegove protivrječnosti, zadobijajući zastrašujuće fizionomije. Ako je potreba da patnja progovori zaista uslov svake istine, kao što je tvrdio Adorno, onda ima malo neodložnijih zadataka mišljenja od patnje ljudi u pokretu, amblematskog homo sacera današnjice, milionske rijeke koja zapljuskuje zidine tvrđave Evrope nemilosrdno se obijajući o njene zidine i daveći se u njenim morima.
Pasija po steli – 13.07.2018. – Foto: Duko Miljanć
Kako se odnosimo prema ovoj patnji, na koje je načine konceptualizujemo, koje su filozofske i političke implikacije ovih zahvata i može li nas nadiruća kriminalizacija humanog odnosa i humanitarnog rada trgnuti iz anesteziranog ”dogmatskog dremeža” u kome kunjamo spokojno prespavljujući apokalipsu koja (da li srećom?) još uvijek traje, neka su od pitanja koja će deveta Pjaca od filozofa otvoriti na kotorskoj agori. Ovogodišnju Pjacu od filozofa uređuje Paula Petričević, kotorska filozofkinja i aktivistkinja.
KotorArt Press 2019
XVIII KotorArt Don Brankovi dani muzike tradicionalno počinju na dan državnosti CG, 13. jula, i traju sve do 13. avgusta. Prema riječima direktora, Ratimira Martinovića, „Festival kvalitetom i diverzitetom programa, inovativnošću i atraktivnom interdisciplinarnošću, predstavlja svjetao primjer u cjeloj crnogorskoj pa i regionalnoj festivalskoj ponudi i presjeku stanja umjetničke muzike danas.”
U sebi posjeduje nekoliko serijala koncerata i pažljivo osmišljavanih cijelina. Tu je, prije svih, svjetska muzička elita, zatim regionalne zvijezde pop muzike koje festival uvezuje sa klasičnim zvukom, platforma za mlade KotorArt Talenti, program za najmlađu publiku KotorArtić, zatim Pjaca od džeze, kao i Luke Umjetnosti.
“Pored RTCGa i Pobjede koji su naši standardni medijski pokrovitelji, interesovanje za naše programe su pokazali i redakcije za kulturu HRTa i RTSa , kao i novinari zagrebačkog Jutarnjeg lista, te beogradske Politike i nedeljnika Vreme. U pitanju su ozbiljne medijske kuće koje u svom programu temu kulture i umjetnosti tretiraju na kvalitetan i ozbiljan način, te nam je njihova pažnja dodatni dokaz kvaliteta onoga što radimo.” – istakao je Martinović.
Posebnu pažnju, Martinović je dao i dolasku jednog od najcjenjenijih ekonomskih stručnjaka, Dr Isaku Adižesa. „Festival pravi kopču sa svijetom biznisa uvezujući ne samo teme već i aktere. Imajući na umu često krajnje asiscencijalistički duh kada se radi o radnicima u kutluri na istoku Evrope (na zapadu starog kontineta se stvari odvijaju u drugačijem smjeru a u Americi su oduvijek i bile drugačije!) dakle, imajući na umu tokove razvoja menadžmenta u umjetnosti , gostovanje Adižesa je naš doprinos i naše opredjeljenje takvom smjeru”- istakao je Martinović. Stručno predavanje Isaka Adižesa zakazano je za 16. Jul u Hotelu The Chedi u Luštici Bay.
U posebnom dijelu o KotorArt Talentima, Martinović je izjavio „Smatramo da je važno da mladi, perspektivni talentovani ljudi shvate i dožive da su poželji i dobrodošli nazad u sredine iz kojih su potekli jer, koliko mi njima možda trebamo danas, toliko će oni ovoj sredini trebati sutra. Te istine moramo da smo uvijek svijesni.“
Preko 90% ukupnog programa su besplatni.
A kao i prošle godine, Don Brankovi dani muzike sarađuju sa vodećim regionalnim servisom za prodaju ulaznica, Gigs Tix, tako da su ulaznice za sve muzičke programe koji nisu besplatni su u prodaji na preko 50 lokacija u 23 mjesta u Crnoj Gori u odabranim objektima Tobacco S Press-a, kao i u čitavoj mreži Gigs Tix-a u Srbiji i putem interneta.
I ove godine vlada totalni kolaps u saobraćaju na relaciji Tivat-Budva, i ova dva grada su se skoro spojila neprekidnim kolonama automobila dugim skoro i do 20 kilometara a pitamo se šta će biti u julu i avgustu kad krenu nepregledne kolone od Debelog Brijega do Sukobina, poručili su danas iz tivatske URE.
Oni napominju da je ovo rak-rana crnogorskog turizma jer se po statistici svake godine bilježi znatno veći broj turista a saobraćajna nfrastruktura je ostala iz prošloga vijeka.
“Svake godine se očekuje sve veći broj učesnika u saobraćaju a po pitanju proširenja putne infrastrukture u primorskim opštinama ne radi se apsolutno ništa. Opština Tivat najavila je gradnju dva kružna toka koja će jos više usporiti saobraćaj jer se vidi da se izgradnjom kotorskog kružnog toka zbog samo jedne trake koja je u upotrebi gubi na protoku srazmjerno gustini saobraćaja”, pojašnjavaju iz ove stranke.
Saobraćajne gužve foto Boka News
Navode da “ako Tivćani budu gradili iste kružne tokove samo sa jednom trakom može se slobodno konstatovati da će se novac građana uzalud baciti na propale projekte koje neće služiti svrsi”.
“Bulevar bi značajno unaprijedio saobraćajne probleme u tivatskoj opštini, ili saobraćajnica sa tri trake, a zaobilaznica bi tranzitnim saobraćajem u potpunosti rasteretila i onako prenatrpanu Jadransku magistralu. Podsjećamo da se od epohalnih obećanja Demokratske partije socijalista o gradnji bulevara od Jaza do tivta nije desilo ništa, već su se samo priče raplinule u vazduh i to posebno ponavljane prije izbora. Građani Tivta su još jednom prevareni”, poručuju oni.
Oni na kraju apeluju na vlast u Tivtu da ozbiljno shvati sve probleme vezane za putnu infrastrukturu Tivta i reaguje najhitnije što može kako bi se problem neadekvatnih saobraćajnica u ovom primorskom gradu što prije riješio na zadovoljstvo svih.
Desetine hiljada vjernika iz cijeloga svijeta okupilo se u Međugorju kako bi sudjelovalo na svečanosti 38. obljetnice Gospinih ukazanja, koja su ovaj hercegovački gradić učinila jednim od najpoznatijih rimokatoličkih hodočasničkih središta u svijetu, javlja Anadolu Agency(AA).
U međugorskoj crkvi cijeli dan se služe svete mise na brojnim svjetskim jezicima i šalju poruke mira i ljubavi diljem svijeta.
Župnik međugorske župe Sv. Jakova fra Marinko Šakota ističe da već 38 godina ljudi iz cijeloga svijeta u Međugorje dolaze, a Papina odluka iz Vatikana je plod dugogodišnjeg istraživanja i odluke da se službeno mogu organizirati hodočašća veoma značajna.
„Do sada su mnogi Međugorje smatrali poluilegalno, pa su do sada hodočašća organizirana privatno, a sada je to i službeno otvorilo mnogima vrata i otklonilo neke sumnje“, kaže međugorski župnik.
On ističe da hodočasnici stižu sa svih strana svijeta, od Argentine do Južne Koreje.
„Na jednom mjestu koje ni po čemu po pitanju prirodnih ljepota ne privlači, ali privlači po onome što svaki čovjek traži, a svaki čovjek trži mir, traži Boga, i to ljudi ovdje pronalaze i zato je Međugorje tako privlačno“, pojasnio je župnik Šakota uz poruku “neka dođe tko god može otvorenog srca i onda će iskusiti ono što se u Međugorju događa, Gospinu nazočnost i topljenje mnogih ledova u srcima”.
Talijanski svećenik Mauricio Granara ističe kako je za njega dolazak u Međugorje uvijek velika radost, kao i za vjernike koji traže duhovnu obnovu.
„Dolazim svim srcem ovdje s vjernicima na duhovnu obnovu i tražimo od Gospe utočište i smiraj, jer ona je vodič u svim mojim koracima“, kazao je talijanski svećenik.
U svetište Kraljice mira u Međugorju, tražeći duhovni mir, pristižu hodočasnici iz svih krajeva svijeta prelazeći desetke, pa čak i stotine kilometara sa svojim zavjetima i molitvama u čast Djevici Mariji i 38. obljetnici njezina ukazanja u Međugorje.
Dora Krišto iz Tomislavgrada dva dana je pješačila do Međugorja, ali umor sav je dolaskom u marijansko središte, kaže ona, nestao.
„Trideseti put sam u Međugorje došla prelazeći preko 100 kilometara pješice i presretna sam što sam ovdje“, kaže Krišto.
Istog stava je i njezina sugrađanka Stana Perić koja tvrdi da će u Međugorje hodočastiti dok god bude mogla.
„Ja sam molila za obraćenje grešnika i to svaki dan molim. Mislim da je to najvažnije i za to sam hodočastila. Dok god budem mogla, dolazit ću“, poručuje Tomislavgrađanka.
Posebno se osjeća i Sofi Less iz Ženeve, koja je jako umorna od putovanja, ali sretna što je danas u Međugorju, mjestu mira u duhovne obnove.
„Jako sam sretna da sam ovdje. Ovo je mjesto zaista čarobno. Osjećam prisutnost duha svetog i veliku radost“, kaže hodočasnica iz Švicarske.
Sve veći broj hodočasnika dozvolom Vatikana za organiziranja hodočašća bez sumnje će značajno utjecati i na turistički razvoj toga kraja.
Voditelj međugorskog ureda Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona Željko Vasilj ističe kako godišnje više od milijun ljudi prođe kroz Međugorje, a na dan ukazanja je to obično oko 40.000 ljudi.
“Godišnjica Gospinih ukazanja je magnet za veliki broj hodočasnika iz cijeloga svijeta. Praktično, u nekoliko dana proći će nekoliko desetaka tisuća ljudi. Prema našim statistikama iz župnih ureda, tu su hodočasnici iz 45 zemalja svijeta. Odluka Vatikana da odobri hodočašća u Međugorje će značiti veliki iskorak i prekretnicu za Međugorje. To je najznačajnija odluka koja se dogodila od postojanja Međugorja do danas“, zaključio je Vasilj, navodeći kako se s optimizmom sada može očekivati daleko veći broj hodočasnika iz cijeloga svijeta.
Ukazanja u Međugorju prvi put su počela 24. junaa 1981. godine kada je šestero mladih – Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović, izvijestilo o ukazanju Majke Božje na brdu Crnica, u Međugorju.
Kako su se izvješća o ukazanjima ponavljala, s vremenom je Međugorje postalo jednim od poznatijih svjetskih marijanskih hodočasničkih odredišta, a to malo hercegovačko mjesto godišnje posjeti više od milijun hodočasnika.
To je ovo hercegovačko mjesto učinilo centrom vjerskog turizma u regiji čemu svjedoči podatak da je do sada Međugorje posjetilo više od 50 milijuna hodočasnika iz više od 130 zemalja svijeta, a Gospina ukazanja, prema tvrdnjama vidjelaca, traju u međugorskoj župi i danas.
Za vjernike i hodočasnike danas su organizirane svete mise i molitve tijekom cijeloga dana, a središnja sveta misa u župnoj crkvi služit će se u 19 sati. Program se u 22 sata nastavlja redovitim cjelonoćnim klanjanjem do sedam sati ujutro.
Senior PR i Marketing menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić dobitnik je prestižne Business Elite Awards nagrade, kojom je zvanično imenovan na listi 40 najboljih mladih lidera u Evropi.
Ova prestižna biznis platforma identifikuje mlade lidere i preduzetnike, vizionare i inovatore u svim sferama ekonomije i biznisa, i često je bitna karika za umrežavanje mnogih projekata- saopšteno je juče iz Porto Montenegra, uz napomenu da će nagrada Kaleziću biti uručena nagrada 23. oktobra, na gala večeri u Huis Barlotti-u u Amsterdamu.
„Veliko mi je zadovoljstvo što je međunarodni žiri Biznis Elit nagrada prepoznao moj rad i uvrstio me u red dobitnika ovogodišnje nagrade “40 ispod 40” biznis lidera jugoistočne Evrope. Zahvaljujem svim prijateljima i poslovnim saradnicima koji su me nominovali, a posebno hvala mom marekting timu Porto Montenegra, najboljem mjestu na svijetu gdje se kancelarija zove dom i kolege nazivaju porodicom.“- istakao je Kalezić.
Nakon magistarskih studija na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, Danilo Kalezić je svoju karijeru započeo u kabinetu za odnose sa javnošću grada Podgorice, nakon čega PR strategiju implementira na projektu marine za superjahte i luksuznog nautičkog naselja Porto Montenegro, gdje je već 8 godina, i vodi četrnaestočlani tim.
U Gradu Rijeci kažu da su dobili 28,22 milijuna kuna bespovratnih EU sredstva za radove na rekonstrukciji Galeba u sklopu projekta.
Grad Rijeka objavio je novi natječaj za obnovu broda Galeb, koji je bio ploveća rezidencija Josipa Broza Tita. Procijenjena vrijednost radova na obnovi Galeba u novom natječaju iznose 33,6 milijuna kuna bez PDV-a. Na prvom natječaju procijenjena vrijednost radova bila je 27,67 milijuna kuna, no tad je stigla samo jedna ponuda koja je višestruko premašivala taj iznos. Brodogradilište Viktor Lenac naime ponudilo je da će brod obnoviti za 59,96 milijuna kuna. Stoga su riječke vlasti poništile taj natječaj.
Kako piše Večernji list, u Gradu Rijeci objašnjavaju da je ukupna procijenjena vrijednost obnove broda 35,2 milijuna kuna i da će se nabave za to provesti u dvije grupe. Tako je u prvoj grupi predviđena obnova i prenamjena Galeba u brod muzej s pratećim komercijalnim sadržajima, a procjenjuje se da će to koštati 33,6 milijuna kuna. Restauratorski radovi na uređenju interijera čine drugu grupu, a oni bi trebali koštati 1,6 milijuna kuna. Usto, za provedbu projekta obnove broda Galeba predviđena je nabava i opreme stalnog muzejskog postava u iznosu od 3,6 milijuna kuna, popratne usluge tehničkog nadzora klasifikacijskog zavoda nad rekonstrukcijom u iznosu od 132.000 kuna te usluge nadzora nad rekonstrukcijom, u iznosu od 680.000 kuna.
U Gradu Rijeci kažu da su dobili 28,22 milijuna kuna bespovratnih EU sredstva za radove na rekonstrukciji Galeba u sklopu projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“, a odobrena su im i bespovratna sredstva pomoći Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekta u iznosu od 686.610 kuna. Usto, Grad će utrošiti i dio vlastitih sredstava za realizaciju tog projekta.
Spuštanjem deset lađa u Trebišnjicu, egzibicionom trkom između dva mosta u centru grada i obilaskom turističkih atrakcija sa rijeke, u Trebinju je završen projekat „Život na granici BiH i Crne Gore, stare staze bezvremenog nasljeđa“ koji se provodio u graničnim opštinama RS i Crne Gore.
Lađe, koje će ubuduće nakon dugog perioda ponovo ploviti Trebišnjicom, napravljene su po uzoru na stare trebinjske barke, a pravio ih je Arif Čustović, jedini majstor za trebinjsku lađu, koji ih je izradio po autentičnim nacrtima starih barki.
U okviru projekta obnovljen je i dok uz zidine Starog grada, gdje će lađe biti vezane i gdje će se moći iznajmljivati. U početku će građani i turisti moći besplatno da se voze lađama, a slične barke biće porinute i u Zetu u Crnoj Gori.
Prema riječima koordinatora projekta Miljana Vukovića u okviru ovog programa valorizovano je 40 objekata i lokacija u graničnom pojasu BiH i Crne Gore, koje predstavljaju značajno kulurno –istorijsko blago i koje će biti dostupni posjetiocima.
„Lađe i obnavljanje dokova na Trebišnjici i Zeti u Nikšiću su su svakako najveća, ali ne i jedina turistička atrakcija“, rekao je Vuković.
Rihad Maša, šef odjeljenja za saradnju delegacije EU u BiH je, takođe, istakao da je završetkom projekta počela nova turistička atrakcija u Trebinju i Nikšiću.
„Ovo je jedan od projekata ukupno vrijednosti oko 8 miliona evra koje su dobile BiH i Crna Gora. Ljudi koji žive u pograničnim pojasevima imaju iste ciljeve, planove i drago nam je da EU može tako nešto da podrži“, istakao je on.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić je naveo da će trebinjske lađe koje ponovo plove značiti ne samo za turiste, nego i za Trebinjce, koji su, na neki način, zaboravili kako je to izgledalo ranije.
„Projekat je imao i kulturni značaj, da ne zaboravimo tradiciju, ali i infrastrukturni, pošto imamo uređene dokove, barke, šetalište. On je povezao susjedne opštine u dvije države i njihove građane. U bužetu grada je izdvojen novac za sve ustanove i NVO čiji projekti dobiju pozitivnu ocjenu i nadamo se da će i u narednom periodu biti sličnih programa“, naglasio je Ćurić.
Prema riječima Milijane Kovač koordinatora projekta iz opštine Nikšić, osim promovisanja turizma projekat ima i značaj u jačanju dobrih odnosa i stvaranja osnova za nastavak zajedničke saradnje susjednih gradova.
Projekat koji je trajao od januara prošle godine finansirala je EU sa oko 330 hiljada evra, a ostatak od 15 odsto novca obezbjeđen je iz trebinjskog budžeta.
Nosilac projekta je trebinjski Kulturni centar u saradnji sa Centrom za kulturu Plužine, NVO „Ženska akcija“ Plužine, „Centar za razvoj Hercegovine“, Udruženje građa „Home“ Trebinje uz podršku gradova Trebinje i Nikšić.
Projekat se provodio u Trebinju, Bileći, Nikšiću i Plužinama.
Najmladja Plesna škola „Diamond“ iz Tivta na Međunarodnom takmičenju u Baru, koje je održano ovog vikenda, osvojila je ekipno četiri pehara, a četvrto mjesto osvojila je Jovana Klakor koja je nastupila kao solista.
Aleksandra Pravilović školu plesa „Diamond“ otvorila je u septembru prošle godine. U Baru su se predstavili sa pet koreografija i to po grupama pčelice 4-7 godina, djeca od 8-11 godina, juniori od 12-15 godina i odrasli od 16-25 godina.
Djeca u starijoj grupi i najstarije djevojke okitile su se zlatnim medaljama i peharom, najmladje su osvojile srebro, a juniorke su osvojile bronzanu medalju.
„Konkurencija je bila jaka, nama je ovo ujedno i prvo predstavljanje javnosti, ima djece koja treniraju svega mjesec dana, tako da je ovo veliki upsjeh za nas i za ovu djecu koja vrijedno rade. Jovanu Klakor koja je nastupila kao solista pripremala je Marija Španović moja desna ruka, a ja sam odradila ostale četiri koreografije. Niko nije očekivao, ja posebno jer smo išli s namjerom da se djeca zabave, da osjete kako je na tim takmičenjima, a nagrade mi nisu bile ni na kraj pameti zato sam iznenadjena i uzbudjena zbog velikog uspjeha“- kazala je Aleksandra.
Ona je posebnu zahvalnost uputila roditeljima djece koji je podržavaju u radu.
„Zaista hvala mamama, one su me podržale u svemu i evo večeras ćemo se svi zajedno družiti na žurci“.
Ljubav prema plesu Aleksandra gaji od malena, još od kada je prve korake napravila u Sportsko-plesnom klubu Bellissima.
„Kod najboljih sam učila i eto nadam se da ću i ja ići njihovim stopama“-kazala je Aleksandra.
Plesna škola „Diamond“ trenutno broji oko 50 članova svih uzrasnih kategorija. Nakon ovog takmičenja slijedi pauza od dva mjeseca, a od septembra u nove pobjede.
Diamond
„Planiramo nastupe i takmičenja, eto nadam se da ćemo u oktobru nastupiti na Evropskom takmičenju u Makedoniji sa starijom grupom, pa eto vidjećemo“. Treninzi se održavaju ponedjeljkom, srijedom i petkom u SD“Župa“ a od septembra biće usaglašeni termini za sve uzraste.
Pravilović je zahvalila Opštini Tivat koja je finansijski podržala putne troškove kluba.
