„Fešta kamelija Stoliv 2019″, tradiconalna manifestacija u čast cvijeta kamelije, koja je otvorena je u subotu 23. marta likovnom i literarnom radionicom u prirodi pod nazivom “Kamelija u srcu Boke”, nastavlja se izložba aranžmana od cvijeta kamelije biće održana u petak 29.marta od 19 sati u Galeriji solidarnosti – Kotor.
Dan kasnije (subota 30. mart) od 9 do 14 sati predviđen je susret uzgajivača kamelija iz zemlje i inostranstva, kao i obilazak đardina sa kamelijama, stručni savjeti i razmjena iskustava.
Centralna manifestacija biće održana u nedjelju 31. marta, sa početkom u 11 sati. Planirani su: svečano otvaranje, izložba aranžmana od kamelije, izložba likovnih i prezentacija literarnih radova, izbor najljepšeg đardina s kamelijama, izleti planinarskim stazama na Vrmac i u Gornji Stoliv (u 8 i 13 sati) i tradicionalna mušuljada.
Bal kamelija, sa izborom Dame kamelija predviđen je za subotu 13. april u 20 sati i 30 minuta.
Koncert mladih muzičkih stvaralaca “Note od kamelija” održaće se u srijedu 24. aprila od 19 sati u koncertnoj dvorani Muzičke škole (Crkva Svetog Duha).
„Camellia trophy” na programu će biti u nedjelju 12. maja u Stolivu, a u planu su: takmičenje ribara u drvenim barkama (6 sati), jedriličarska regata (10 sati), defile i trka veslača (11 sati), stručni skup o očuvanju drvenih barki (12 sati) i proglašenje najboljih i zabavni program (13 sati).
Tokom manifestacije gosti NVU “Kamelija” biće uzgajivači i ljubitelji kamelija iz Opatije (Hrvatska) i Aachena (Njemačka).
Pokrivitelj manifetacije je Turistička organizacija Kotor, a organizatori su NVU “Kamelija” i Mjesna zajednica Stoliv.
U koncertnoj dvorani Muzičke škole Tivat u četvrtak 28.marta sa početkom u 20 sati koncert će održati duo koji čine violinista Vujadin Krivokapić i pijanista Bojan Martinović.
“Duo je osnovan 2016. godine i do sada je održao koncerte u Crnoj Gori, Americi i Rusiji. Ovaj duo vlada širokim muzičkim repertoarom brojnih kompozitora iz različitih muzičkih epoha. Violinista Vujadin Krivokapić diplomirao je i završio magistarske studije na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi prof. Dejana Mihajlovića, a magistrirao je i na Muzičkom fakultetu u Montrealu u Kanadi. Docent je na Akademiji na Cetinju i saradnik u Muzičkoj školi „Andre Navara”.
Pijanista Bojan Martinović je diplomirao i magistrirao na Muzičkoj akademiji na Cetinju u klasi prof. Vladimira Bočkarjova.
Usavršavao se u klasama priznatih umjetnika i pedagoga poput Bernera, Floresa i Nadora. Aktuelni je dekan i profesor klavira na Akademiji na Cetinju” – stoji u najavi Centra za kulturu Tivat.
FlyBosnia je objavila preliminarni raspored letova za nove rute, koje bi omogućile da aviokompanija Sarajevo poveže sa destinacijama u Evropi i zemljama Golfskog zaliva.
Prema ovom rasporedu iz Sarajeva bi se od juna trebali obavljati letovi za London Gatwick Airport (LGW), Frankfurt am Main Airport (FRA) i Rim – Fiumicino International Airport (FCO).
U regionu Zaliva, aviokompanija se priprema za letove na tri destinacije: Rijad (RUH), Kuvajt (KWI) i Manama (BAH) u Bahreinu.
U Bahreinu je FlyBosnia potpisala sporazum o saradnji sa Al-Nasr Travel and Tourism, koji će postati ekskluzivni agent za bh. avioprijevoznika u ovoj zemlji.
Zamjenik direktora kompanije Syed Taleb Al-Darazi izjavio je da će njegova kompanija biti ekskluzivni agent za bh. kompaniju u Bahreinu, gdje će biti obavljani direktni letovi iz Maname (Međunarodni aerodrom Bahrein) do Sarajeva.
On je naglasio da je ovo prvi put da se na ovoj liniji obavljaju direktni letovi, za koje se očekuje da će početi u junu sa dva leta nedjeljno, a broj će se povećavati u budućnosti, izvijestio je blog FlyBosnian
Prvi, najzahtjevniji dio avanture Marka Kovača (32), magistra geografije i pasioniranoga kajakaša, završen je – izveslao je doslovce cijelu srednju i južnu stranu Dalmacije i nakon 578 morskih milja, što će reći 1071 kilometar, te 57 dana, uplovio u Split, na Matejušku. Kad smo ga usred ljute zime 26. siječnja ispraćali s marjanske Prve vode, malo je tko, prvi potpisnik ovih redaka, vjerovao da će uspjeti. “U onoj gondulici, po buri, jugu, kiši, a možda i snijegu, po fortunalima i neverama, on će veslati od svjetionika do svjetionika?!
Ma nema šanse, vidi se da je iz Zagreba, ne zna što je zimsko more i pusti otoci, odustat će od ovog ludog plana nakon pet dana i vratiti se doma, u toplo i sigurno. To je nemoguće”, pomišljali smo, a ipak ga ohrabrivali: “Možeš ti to, Markane, ajde, i ako vidiš da ne možeš, brže na prvi trajekt…”
Ali odvažni Kovač nije odustajao i prvi je kajakaš kojem je to uspjelo. Svoju avanturu nazvao je “Otočna Odiseja – Kamena svjetla”, tijekom koje je veslao na 32 svjetionika građena u 19. stoljeću, a kad smo ga nakon svega ugledali, prvo što se dade uočiti jest da je pun boja: lice mu je crno kao u Arapina, kosa bakrena, brada tamna, brkovi svijetli, a kapci, ruke i noge blijedi. Izgleda točno kao netko tko je proveo dva mjeseca na moru!
– Mnogi su bili skeptični, pa i ja sam se ogradio, u projektu sam naznačio kako neće biti neobično ako odustanem s obzirom na atmosferske prilike na moru zimi. Kriza je bila, očekivano, već prvog tjedna, pratili su me kiša i jugo, tijelo se trebalo priviknuti na ekstremne uvjete, no kad je prošao tjedan privikavanja, jedina misao mi je bila: nema odustajanja! Uspio sam, zadovoljan sam i ponosan – sretan je Marko, čija ruta zaslužuje da je potanko iznesemo.
Iz Splita je veslao do Omiša, otisnuo se od kopna pa krenuo prema Pučišćima, Makarskoj, Živogošću, Sućurju, Lovištu na Pelješcu, Pločici, Prigradici, Orebiću, Slanom, Dubrovniku i Prevlaci. Zatim natrag vanjskim otocima preko Svetog Andrije, Mljeta, Glavata, Lastova, Sušca, Visa, Hvara, Brača, Šolte i Drvenika ravno na Rogoznicu, Blitvenicu, Kornate, Dugi otok do Velog rata, preko Tri sestrice, Vira i Zadra na Pašman, Vrgadu, Murter, Tribunj, Jadriju, Primošten, Murvicu, Čiovo i Split.
Marko-Kovač
Od 57 dana, koliko je trajao put, 41 dan je veslao otprilike osam sati dnevno, prosječno po 14 milja, brzinom od 3,5 milja na sat. Vrijeme odmora provodio je spavajući i pripremajući hranu u šatoru, u otočnim apartmanima, kod prijatelja, ljudi koje je upoznao ili na svjetionicima, budući da je od “Plovputa” dobio posebnu dozvolu za pristup lanternama, a od Ministarstva mora pristanak da se može kajakom udaljavati više od petsto metara od obale. Inače je s prijateljem Šimom Sučićem prije sedam godina kajakom izveslao Jadran od Raba do Koločepa, ali ljeti i bez žurbe.
– Najteže je bilo veslati po velikom jugu, od dvadesetak čvorova u bok na potezu od Rivnja do Vira. Dizali su se valovi od metra i pol i zadali mi poprilično muke. Kod Velog rata na Dugom otoku valovi su po jugu bili i dva metra, a uhvatilo me i mrtvo more pa upadaš u “rupe” od dva metra. Ovogodišnja “splitska bura” zatekla me na Lastovu, gdje sam morao ostati pet dana, a najveća hladnoća bila je također po buri kod Cavtata, vjetar je puhao brzinom 30 do 60 čvorova i bilo je stvarno strašno.
Od hladnoće sam se dobro zaštitio, bitno je biti suh. Recimo, ispod suhih hlača imao sam gege i još jedne hlače, znači, tri para hlača na sebi i siguran si za donji dio tijela.
Gore je malo problem jer morska voda ulazi kroz rukave. Najteža su jutra ako se roba ne osuši, pa je takvu moraš odjenuti, dok se ne zagriješ, nije lako. Što se tiče fizičkog stanja, nisam se nabildao, a smršavio sam oko jednog kilograma, što je sasvim u redu, bolje nego što sam očekivao – kazuje Marko, koji je ipak zamalo odustao od pustolovine.
– Dron mi je završio u moru na Pločici i tada sam pomislio kako više nema smisla nastavljati put ako ne mogu dokumentirati projekt. Iste večeri donio sam najjednostavnije i najskuplje rješenje: naručio sam novi dron i brat mi ga je poslao iz Zagreba u Velu Luku – navodi Kovač, koji je snimio oko 30 gigabajta materijala, fotografija i kratkih filmova, a za vrijeme putovanja objavljivao je priče i slike na blogu, Instagramu i Facebooku. Kaže kako ima dovoljno dojmova i priča za tri knjige: putopis, priručnik za kajakaše i fotomonografiju.
Marko-Kovač
Kajak ga nikad nije izdao, vjerno je nosio njega i četrdeset kilograma opreme, a najveći problem bio je vrlo prizeman:
– Da izvinete, najgore je kad si na otvorenomu moru u kajaku sa svom odjećom na sebi (tri para hlača!) a dođe ti se popišat! Morao sam dobro paziti s pićem, računati da me ne “uhvati”, ali ne možeš sve iskontrolirati.
Bilo je trenutaka kad sam razmišljao i o pelenama za odrasle – smije se Marko, koji je većinu vremena svoje zimske avanture na moru proveo sam. Prošao bi kakav trajekt, koji ribarski brod, a s toplijim danima jedrilice i gliseri. Dupini su ga posjetili kod Pločice i Svetoga Andrije. Poseban užitak bilo je noćno veslanje koje je sebi priuštio pet puta.
– Najduži pravac koji sam svladao bio je 28 milja, a na otvorenom moru 22 milje od Sušca do Visa, i to bez pišanja – otkriva kajakaš.
Ovaj jedinstveni pothvat, premda je najzahtjevnija dionica završena, još nije gotov. Sljedeće zime Kovač planira veslati do kraljice jadranskih lanterni, Palagruže, koju je ostavio kao slatkiš za kraj, te do 24 kvarnerska i istarska svjetionika, a mokri projekt završit će na najstarijem, Savudriji.
– U jednom trenutku, kad sam dosegao najvišu točku ovog dijela, negdje oko Vira, gledao sam na sjever i razmišljao: hoću li krenuti gore i odmah oploviti sve… No, u travnju počinje sezona turističkog kajakarenja i moram se vratiti svom poslu. Uostalom, želim i drugi dio projekta odveslati zimi, sad je već prilično toplo, i to nije to. Neka ostane još malo izazova – zaključuje Marko Kovač.
„Skini se s plastike, navuci se na prirodu!” ovogodišnji je moto Sata za planetu Zemlju koji će biti obilježen u subotu, 30. marta, gašenjem svjetla od 20.30 do 21 sat i 30 minuta. Svi stanovnici svijeta i gradovi u kojima žive mogu se uključiti u najveću globalnu volontersku akciju.
Uz moto „Skini se s plastike, navuci se na prirodu”, svjetska organizacija za zaštitu prirode i inicijativa Sat za planetu Zemlju 30. marta ponovno će ujediniti milione ljudi širom svijeta koji će tako pokazati svoju predanost planeti.
Zemlja je suočena s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i propadanja biološke raznovrsnosti, te je najveći svjetski pokret za očuvanje planete usmjeren na mobiliziranje pojedinaca, preduzeća i vlada da budu dio razgovora i pronalaska rješenja potrebnih za izgradnju održive budućnosti.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode poziva sve pojedince, gradove i preduzeća da se uključe u akciju gašenjem svjetla ali i pozivom svjetskim vladama da uvedu globalni pravno obavezujući sporazum da se spriječi zagađenje mora plastikom!
Sat za planet zemlju
„Jedan sat koji provodimo u mraku trebao bi poslužiti kao podsjetnik da moramo osigurati održivu budućnost naše planete. Priroda nam je od vitalne važnosti, ona podupire naš ekonomski napredak i razvoj, naše zdravlje, blagostanje i opstanak. Ali mi guramo planetu do granica i priroda je ozbiljno ugrožena”, ističe Petra Boić Petrač, voditeljica inicijative u WWF Adriji.
„Plastična kriza koju smo uzrokovali velika je prijetnja opstanku naših mora i zbog toga se moramo zajedno izboriti za bolju budućnost bez plastike. Ovaj Sat za planetu Zemlju idealna je prilika za stvaranje nezaustavljivog pokreta za prirodu i za donošenje odluka koje će uticatii na bolje sjutra”, dodala je ona.
Započevši kao simbolični događaj gašenja svjetla u Sidneju 2007. godine, Sat za planetu Zemlju danas se obilježava u više od 180 zemalja i teritorija. Najpoznatije svjetske znamenitosti poput Eiffelovog tornja, rimskog Coloseuma ili londonskog Big Bena gašenjem javne i dekorativne rasvjete ponovno će utonuti u mrak.
Generalni direktor Direktorata za pomorski saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, Vladan Radonjić, govoreći o razvoju nautičkog turizma u Crnoj Gori, kazao da je on u značajnoj mjeri prevazišao odredbe važećeg Zakona o lukama i njegovih poslednjih izmjena i dopuna iz juna 2013. godine.
Za potrebe kompletnog servisa stranih i domaćih jahti razvijaju se brodogradilišne luke, među njima već proglašena brodogradilišna luka Bonići Tivat i Brodogradilišna luka Bijela, kazao je Radonjić za CdM.
On je objasnio da se u Zakonu o lukama uvodi novi termin “gradska luka” u kojoj se prepoznaju komunalni vezovi, kojih ima u Baru, Budvi, Tivtu i Herceg Novom.
-Svaka luka će nakon stupanja na snagu novog zakona morati u saradnji sa organima uprave da napravi plan i da precizira koji dio luke će biti operativna obala, a koji dio luke je namijenjen za komunalne vezove i komercijalne vezove. Na skupštinskim odborima je bilo pitanja koliki će biti broj tih komunalnih vezova, što je vrlo teško reći, jer plovni objekti koji se vežu na tim vezovima su različitih dimenzija i oblika. Najbolji odgovor je Plan kojim će se dio luke obezbjediti za komunalne vezove, a onda će operater odrediti koliko će moći vezova da ima na tom prostoru. Ministarstvu saobraćaja i pomorstva je bitno jasno odrediti prostor Operativne obale, na kojem se vrši ukrcaj i iskrcaj putnika, i da ta Operativna obala bude slobodna i pristupačna svim plovnim objektima za prevoz putnika, naročito tokom ljetnje sezone. Smatram da su ove izmjene i dopune vrlo kvalitetno urađene i unaprijediće nautički turizam u Crnoj Gori”, naglasio je Radonjić.
Dodaje da su kroz ovaj Zakon luke nautičkog turizma do sada bile prepoznate samo kao luke koje primaju jahte i čamce. Međutim, ta mogućnost se sada proširuje i na ostale plovne objekte, pa ukoliko neka luka nautičkog turizma – marina budu zainteresovana da svoju djelatnost proširi i na putničke brodove Zakon joj to omogućava uz dodatno odobrenje Upravljača, Organa uprave ili JPMD u lukama od lokalnog značaja.
-Nezvanično, već postoji interesovanje luke nautičkog turizma-marine Port of Montenegro da se i oni bave prometom putnika sa putničkih brodova, pa im stupanjem na snagu ovog zakona preostaje da se obrate JPMD za proširenje djelatnosti. Uvjeren sam, da ćemo na ovaj način značajno doprijeniti da u Boki Kotorskoj nemamo samo jednu luku za putničke brodove, već da će se pritisak sa luke Kotor rasporediti i na još neku luku u zalivu”- kazao je Radonjić
On je kazao da zahtjev operatera da se luci Zelenika omogući promet putnika nije odobren jer nije u potpunosti ispunila standarde statusa luke predviđene ovim zakonom i odgovarajućim podzakonskim aktom. Luka Zelenika je u Planu razvoja obalnog područja Crne Gore prepoznata kao trgovačka luka, istakao je Radonjić.
Kompanija Aerodromi Crne Gore (ACG) prošle je godine za duplo povećala ostvarenu dobit i zabilježila novi rekordni rezultat u fizičkom obimu prometa u vazdušnim lukama u Tivtu i Podgorici.
„Dobit ACG prije oporezivanja u 2017. godini iznosila je 5.166.058 eura, dok smo lani, prema preliminarnim podacima, ostvarili dobit prije oporezivanja u iznosu od oko 10 miliona eura.“- kazao je danas „Vijetsima“ izvršni direktor ACG Danilo Orlandić (SD).
On je naglasio da će precizan podatak o ostvarenoj dobiti u 2018. moći da saopšti za nekoliko dana, zavisno od obračuna sredstava koja je potrebno rezervisati zbog nekih aktivnih sudskih sporova, ali da se okvirno, dobit kreće oko 10 miliona eura.
Na crnogorskim aerodomima tokom 2018. opslužena su 2.454.542 putnika što predstavlja rast od 12,4% u odnosu na prethodnu godinu), te 14.731 vazduhopov, što je 6,5% više u odnosu na 2017. godinu).
Menadžment ACG koji je lani dobio i novi Bord direktora predvođen Dragoljubom Bulatovićem (DPS) tokom 2018. je u žaru političke i ekonomske borbe oko raspisivanja koncesija za davanje aerodroma u 30-godišnji zakup, trpio dosta kritika iz nekih krugova u Vladi zbog navodne neefikasnosti te državne firme u upravljanju vazdušnim lukama, a što je po zagovornicima koncesije, glavni razlog zašto bi trebalo ići u taj kontroverzni aranžman, Sa druge strane, dobar dio crnogorske stručne i političlke javnosti smatra da upravljanje aerodromima treba zadržati u državnim rukama. Na to poziva i najznačajniji regionalni vazduholovni analitičar i konsultant Alen Šćuric iz Zagreba koji je detaljno analizirao i poslovno-eskonomske pokazatelje rada ACG u poređenju sa vazdušnim lukama regiona pod državnim ili upravljanjem koncesionara, nakon čega je tu ACG kao operatera vazdušnih luka u Tivtu i Podgorici označio kao “izuzetno uspješnog” .
Iz uprave ACG podatke o prošlogodišnjem porastu fizičkog obima saobraćaja u odnosu na 2017. godinu objašnjavaju uticajem više faktora: dolaskom novih avio-kompanija, otvaranjem novih avio-linija i dobrom turističkom sezonom.
“Nastavljeno je unapređenje saradnje sa avio kompanijama koje su dugi niz godina prisutne na našim aerodromima, a uspostavljena je saradnja i sa novim avio prevoznicima koje do sada nisu letjeli prema Crnoj Gori.”- kazao je “Vijestima” Orlandić precizirajući da je lani, pored onih koje su već saobraćale za našu državu, na naše aerpodrome dovedeno još osam novih avio-kompanija: Tui UK & Ireland, Braathens Aviation, Brusels Airlines, Fan Air, Skyup, Air Alana, Rusline Air i Azerbaijan Air.
“U 2018. godini,saobraćaj sa crnogorskih aerodroma se odvijao prema više od 30 država i 68 destinacija. U odnosu na 2017. godinu, Crna Gora je lani preko aerodroma u Podgorici i Tivtu bila povezana sa 14 novih destinacija: Minhenom, Lajpcigom, Štutgartom, Vroclavom, Geteborgom, Birmingemom, Nantom, Ajndhovenom, Lincom, Bakuom, Košicama, Popradom, Grodinom, i Brive La Gaillarde-om.“- nabrojio je Orlandić.
Posmatrano po aerodromima, na Aerodromu Podgorica opsluženo je 1.208.525 putnika (rast od 14,6% u odnosu na isti period 2017. godine), i 7.915 vazduhoplova (rast od 5,4% u odnosu na 2017. godinu). Na Aerodromu Tivat je opsluženo 1.245.999 putnika (rast od 10,3% u odnosu na 2017. godinu) i 6.816 vazduhoplova (rast od 7,7% u odnosu na 2017. godinu).
Iako je lani ostvarilo rekordnu dobit, ACG je uspjelo da realizuje i značajan investicioni ciklus, pa je tako, prema riječima Orlandića, ta firma kroz aranžman sa UNDP-om, uložila 4.501.044 dolara za izgradnju Terminala 2 na Aerodromu Tivat, kao i za nabavku kompletne opreme za nove objekte u Podgorici i Tivtu, uređenje prostora u Tivtu, izradu projektne dokumentacije i slično. Dodatnih 2.363.413 eura ACG su investorali kroz postupak javnih nabavki u nabavku nove opreme, redovno održavanje objekata i tehnike i plaćanje raznih usluga. Sve investicije realizovane su isključivo iz sopstvenih sredstava ACG, bez uzimanja kredita.
Proteklog vikenda u Herceg Novom je boravila delegacija Opštine Omišalj sa ostrva Krk, na čelu sa načelnicom Mirelom Ahmetović.
Dva grada povezala je činjenica da oba imaju mjesto Njivice i njeguju tradiciju maškaranja, a sada je uspostavljena i saradnja karnevalskih grupa.
Naime, na međunarodnog karnevalskoj povorci 50. Praznika mimoze gosti iz Omišlja su se na poziv novske NVO „Maškare“ predstavili sa dvije karnevalske grupe „Omišjanski babani“ i „Babani“, koje su defilovale Herceg Novim i nastupile pred brojnim okupljenima.
Karneval HN mart 2019.
Osim toga, predstavnici ovog hrvatskog grada prisustvovali su prijemu u Opštini, na kojem su im se predsjednik Katić i potpredsjednik Konjević zahvalili na dolasku i u to ime uručili medalje 50. Praznika mimoze. Boravak u našem gradu prijatelji iz Omišlja iskoristili su i da posjete Njivice, gdje su ih ugostili mještani, porodica Gavrilović.
Tokom razgovora predstavnika dva grada dogovoren je nastavak saradnje, koja će biti zasnovana na međusobnoj turističkoj promociji i jačanju lokalnih karnevalskih grupa.
Jedinstveni sir srednjevjekovnog manastira Duži, smještenog nedaleko od Trebinja prema Dubrovniku, proizvodi se na isti, tradicionalan način već punih 60 godina i u ovome kraju slovi za najbolji, tako da se svakodnevno proizvede osam do deset komada od oko 800 grama i sve se proda.
“Nema posebne recepture u pravljenju ovog sira i jedina tajna je u ljubavi, ali sir jeste specifičan i jako ukusan. To je zato što je ovo blagodatno mjesto, zaliveno mučeničkom krvlju ruskih monaha koji su ovdje stradali 1942, znojem ovdašnjih ljudi i molitvenim suzama njihove vjere”, kaže sestra Neda iz ovog manastira.
Cio kraj se inače nalazi pod direktnim udarima mediteranskih vjetrova, pa je sušeni sir izuzetnog mirisa, bogat je različitim travama, endemskom biljkom zanovet koja i životinjskom mesu daje specifičan ukus, te različitim drvećem, pa je, kao takav, i sir, koji prave dvije žene angažovane u manastiru, vrlo specifičan.
Sve proizvedene količine lako se prodaju kao svježi, sušeni ili sir u ulju, a, prema riječima sestre Nede, prodaje se na trebinjskoj pijaci, u manastiru Tvrdoš, gdje ga vakuumiraju i prodaju u njihovoj prodavnici, ili jednostavno u samom manastiru, gdje dolazi veliki broj gostiju. Oni obavezno kupuju sir, koji redovno putuje na trpeze u Dubrovniku, ali i Beogradu, Banjaluci, Podgorici i Sarajevu.
“Dubrovčani nam dolaze redovno po sir, i kod nas i kod okolnih domaćina, jer u ovom blagodetnom kraju, sa malo zemlje i tri-četiri krave, ljudi mogu biti zaista pravi domaćini”, kaže sestra Neda, koja sa velikom ljubavlju govori o hercegovačkoj zemlji i ovom manastiru, kao i o blaženopočivšoj mati Teodori, igumaniji manastira, koja je pedesetih godina prošlog vijeka, nakon ratnog pogroma monaha, ovdje fomirala sestrinstvo i od tada je ovo ženski manastir.
Manastir Duži, koji datira iz srednjeg vijeka, a od 1695. godine se zna da je “živi manastir”, poznat je i po tome što su svi hercegovački ustanci krenuli odavde. Poznat je i kao srednjevjekovni kulturni centar, centar pismenosti, ali ima i iscjeliteljske moći, u koje i danas ljudi vjeruju i dolaze u Duži zbog iscjeljenja.
Cjelokupna manastirska crkva oslikana je freskotehnikom, onako kako su rađeni Gračanica, Studenica i drugi stari manastiri, a Duži su poznate i po starim relikvijama koje u različitim poharama nisu uništene ili pokradene, među kojim je i jedan stari svijećnjak kovan u Veneciji 1777, zatim po carskim dverima koje je svojevremeno ručno radio iguman ostroški Georgije Mitrofanović, ali je poznat i po tome što je cjelokupna crkva prekrivena ćilimima koje manastiru daruju vjernici.
U organizaciji Narodne biblioteke Budve tokom vikenda, 29. i 30.marta biće realizovan prvi Festival pisaca “So i more” koji će okupiti stvaraoce iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, a u muzičkom progamu nastupiće budvanski bendovi Refugee Jesus & Apostles i Marko & Jack Lupino. Svi programi će se odvijati u Starom gradu na Trgu palmi kod konobe Feral.
Dvodnevni Festival “So i more” u petak, 29.marta u 18 časova otvoriće predsjednik Savjeta JU Narodna biblioteka Budve dr Predrag Zenović. Nakon otvaranja Festivala u 18.10 h uslijediće razgovor sa piscem Aleksandrom Mrdakom (Crna Gora). Nakon Mrdaka, u 19.30 razgovaraćemo sa Pietrom von Tillen iz Hrvatske, a u 21h sa Jelenom Ćuslović iz Srbije. Nakon razgovora i prestavljanja autora nastupiće budvanski bend Refugee Jesus & Apostles.
Drugog dana Festivala, u subotu, 30.marta sa početkom u 18h na programu je okrugli sto sa temom “Internet i književnost” o kojoj će svoja gledišta iznijeti pisci: Pietra von Tillen, Senka Marić i Goran Stojičić. U 19.15h na programu Festivala je razgovar sa piscem Đorđem Gregovićem , a u 20h sa spisateljicom Senkom Marić (BiH). Predstavljanje pisaca završićemo razgovorom sa Vladom Arsićem (Srbija) koji počinje u 21h. Završetak dvodnevnog Festivala pisaca “So i more” rezervisan je za muzički nastup budvanskog benda Marko & Jack Lupino.
Festival pisaca “So i more” je projekat nastao po ugledu na slične evropske festivale manjeg formata. Prvi budvanski Festival pisaca će, na Trgu palmi u Starom gradu kod konobe Feral, tokom dva dana ugostiti i predstaviti budvanskoj i široj javnosti domaće i stvaraoce regionalne književne scene.
Pozivamo sugrađane i sve poklonike književnosti i umjetnosti da dođu i proprate Festival, pozivaju iz Narodne biblioteke Budve .
