Prvog dana vikend bazara domaće hrane i proizvoda iz regiona Boke i zaleđa, “U susret proljeću”, koji se održava u marina naselju u Luštici Bay u Tivtu, predstavilo se dvadesetak izlagača domaće hrane, poljoprivrednih proizvoda i rukotvorina. Organizatori su Sekretarijat za turizam i održivi razvoj opštine Tivat i kompanija Luštica Development.
Prema programu organizatora, danas će se održati edukativni seminari o turizmu i ruralnom razvoju sa predavanjima dr Ilije Morica, Đorđa Bulajića i Svetozara Radonjića.
Dr Ilija Moric održaće predavanje na temu „Poljoprivredni turizam“, predstavnik Agroklastera Nikšić, Đorđe Bulajić će govoriti „O klasterima i organskoj poljoprivredi“, a predavanje inženjera Svetozara Radonjića iz Agrovite biće na temu „Crnogorski brendovi u hrani“.
Posjetioce interesuje domaća hrana iz Boke
„Moramo se fokusirati na komplementarnost između nautičkog, ekskluzivnog turizma i poljoprivrede, i to je pravac koji podržava i na kome insistiraju sekretarijat i opština. Crna Gora treba da traži svoju komparativnu prednost na polju poljoprivrede i turizma. Potrebno je maksimalno koristiti mogućnosti koje imamo, a to su ljepota, autentičnost i naš razvoj treba da baziramo na održivom razvoju. Postoji interesovanje turističkih agencija za takav vid ponude turistima. Zanimljivo je da veći broj turističkih agencija iz inostranstva, kaošto su neke agencija iz Hrvatske koje organizuju čak i jendodnevne ture kako bi njihovi gosti probali autentične crnogorske proizvode. Mi smo prepoznali da je to budućnost ne samo Tivta nego i okruženja i prema tome ćemo se usmjeravati u narednom periodu“, ocijenio je sekretar za turizam i preduzetništvo Petar Vujović.
Među individualnim izlagačima su proizvođači sira, rakije, zimnice, slatkog, meda, sapuna i ljekovitog bilja. Proizvode će ponuditi i proizvođači voća, povrća, domaćeg vina, sokova i ulja. Učenici OŠ “Drago Milović” i SŠ “Mladost” će na svojim štandovima prikazati sve ono što su njihove marljive ruke stvorile proteklih mjeseci.
Protesti su osnova za promjenu društva, koja treba da krene sa ulica i trgova svih gradova, poručili su organizatori protesta “97 hiljada – Odupri se”, i dodali da su opoziciono jedinstvo i uska saradnja neophodni u tom procesu.
Više hiljada građana je, nakon što se okupilo na Trgu nezavisnosti, krenulo u protestnu šetnju Ulicom Slobode, Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, Moskovskom ulicom, Bulevarom Revolucije, Ulicom Ivana Vujoševića, Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, Ulicom Slobode, nazad do Trga nezavisnosti.
Sa jednog balkona u zgradi ‘Vektra’ muškarac i žena su mahali protestantima.
Organizatori su, prije polaska, kazali da je ispred bine svih 39 poslanika a, kako su naveli, za narednu subotu se nadaju da će imati dokument i poslanike na bini, prenosi Mina.
Redari su večeras udaljili sa protesta dva muškarca, od kojih je jedan imao majicu sa srpskom zastavom, a koji su dizali tri prsta, prenosi RTCG.
Organizatori protesta ranije su apelovali na sve da im se pridruže bez ikakvih stranačkih, nacionalnih i ostalih obilježja.
“Naši prazni frižideri i džepovi su naša politika“, poručila je sa protesta Maja Jovović, predstavnica korisnica naknada za majke za troje ili više djece, koje su ukinute odlukom Ustavnog suda.
Jovović je rekla da predsjednik države Milo Đukanović očigledno ne umije da čita jer demonstranti ne ugrožavaju državu već je “spašavaju od njega“. “Običnom građaninu su nezaposlenost, penzije i plate i računi za struju razlog za bunt!“, rekla je Jovović.
Ona se osvrnula i na ukidanje naknada za majke sa troje ili više djece.
“U mnoštvu laži i prevara, dogodi se i prevara vijeka nad 22.000 majki. Prije dvije godine, majke su 11 dana štrajkovale glađu zbog nepravde i kršenja Ustava Crne Gore. Još smo na ulici i bićemo sve dok se zakoni u Crnoj Gori ne budu poštovali! Bićemo na ulici dok svi odgovorni ne podnesu ostavke!“, poručila je Jovović, dodajući da je bilo dosta “fukarluka i lopovluka“.
Okupljenima se obratio i Nikola Grdinić, menadžer malih i srednjih preduzeća i slobodan građanin.
“Odavno vjerujem da su protesti osnova preporoda ove zemlje, i da odavde, sa ulice, sve treba da krene. I ne samo ove ulice, već iz svih naših gradova, sjevera, juga, istoka i zapada. Protest je odraz kulture jednog naroda. Protest je postao način života u Crnoj Gori. Ovo je prvi korak ka rušenju ovog režima, ali i najava kontrole svake buduće vlasti“, kazao je Grdinić.
Grdinić je upitao demonstrante, kako ocjenjuju rad “predsjednika Ramada Skupštine“, “samoinstaliranog premijer i njegove strahovlade“ i “samoproglašenog predsjednika“. Pitanja su pratila glasni zvižduci okupljenih.
„To nisu naše institucije. Mi smo zakonodavna, izvršna i sudska vlast. Mi smo država! Mi smo Crna Gora!“, poručio je Grdinić, naglasivši da je “najveći čin patriotizma biti ovdje“.
U ime Studentske inicijative Crne Gore, okupljenima se obratila Minja Novaković, studentkinja Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju. Govor je počela mini performansom, noseći stolicu, jer je, “odrasla u društvu u kojem nas uče da sjedimo, ćutimo i trpimo.“
“Večeras ja odbijam da sjedim! Pred vama stojim ovdje u ime svih studenata i mladih ljudi Crne Gore. Mi ne želimo da straše nas i naše roditelje. Kad im na poslu kažu: ‘Pazi što onaj tvoj mali ili mala radi na protestima’, ja odgovorim: ‘E baš pazim!’. Pazim da ne dozvolim da mi prijete. Pazim da mi niko ne uliva strah. Ja pazim svoje pravo na slobodu. Pazim svoje pravo na dostojanstvenu egzistenciju“, rekla je ona.
U ime studenata kazala je da želi obrazovni sistem koji će od nje napraviti stručnjaka.
“Želim da budućnost stvaram u ovoj zemlji. Ne želim da patim od kolektivne depresije koju nam je nametnulo ovo društvo. Dosta je! Mi smo odgovorni! Mi smo neustrašivi! Neka svi čuju: Studenti su tu!“, poručila je Minja i pozvala kolege da im se u nedjelju u velikom broju pridruže ispred Skupštine Crne Gore.
Glumac Slaviša Grubiša je pročitao “Proglas slobodnih građana“ u kome su navedeni zahtjevi za ostavkama koji su iznijeti na prethodnim skupovima.
Na prethodnim protestima zatražene su ostavke vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, direktora Agencije za sprječavanje korupcije Sretena Radonjića, predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, premijera Duška Markovića, članova Savjeta i generalnog direktora RTCG Božidara Šundića.
Skup je u ime organizatora zaključio Denis Mekić.
“Svi vi koje direktor zove da bi provjerio jeste li glasali, svi vi kojima je rečeno da vam je posao ugrožen, da vam je budućnost djeteta u ovoj zemlji ugrožena, svi vi kojima prijete ucjenama i zastrašivanjem -vašu platu ne daje vam ni premijer ni predsjednik već mi, građani. Građani će vas i dalje plaćati, sve dok budete radili za njih. Za svoju državu“.
Treću godinu zaredom feri liniju Bar-Bari držaće hrvatski feribot “Dubrovnik“.
Predstavnici AD Barska plovidba i “Jadrolinija” iz Rijeke, koja je vlasnik broda, potpisali su juče u Baru ugovor o poslovnoj saradnji na održavanju linije Bar-Bari za 2019. u prisustvu Ambasadora Hrvatske u Crnoj Gori Veselka Grubišića.
Linija startuje 21. maja putovanjem iz Barija za Bar, a prvo ovogodišnje uplovljenje “Dubrovnika” u luku Bar očekuje se 22. maja u jutarnjim satima.
“Dubrovnik” će od druge polovine maja do kraja novembra spajati obale Crne Gore i Italije sljedećom dinamikom: U maju i junu jednom sedmično, julu i avgustu dva puta sedmično, i u septembru, oktobru i novembru jednom sedmično. Komercijalni uslovi koji su dogovoreni će biti na nivou prošle godine”, saopštili su iz AD Barska plovidba.
Tokom 2018. na liniji Bar-Bari “Dubrovnik” je 74 puta prešao Jadransko more, i prevezao 21.887 putnika, 3.955 automobila, 888 kamiona, 206 kampera, 44 autobusa, 36 prikolica i 460 motocikala.
Na potpisivanju ugovora, iz AD Barska plovidba bili su predsjednik i članovi Borda direktora Ljubomir Kočović, Radojica Lazerević i Bedrija Bibezić, te izvršni direktor Tihomir Mirković, a iz “Jadrolinije” predsjednik i zamjenik predsjednika Uprave David Sopta i Vjekoslav Dorić.
Oko 1300 putnika koliko ih se nalazi na kruzeru kojemu se u vrlo lošim vremenskim uvjetima na zapadnoj norveškoj obali pokvario glavni motor, bit će evakuirano, izvijestila je norveška policija. Spasilačka služba je izvijestila da brod “Viking Sky” pluta prema kopnu, nakon što je kapetan broda uputio poziv upomoć.
Kruzer je u vlasništvu tvrtke “Viking Ocean Cruises” i dio je grupe “Viking Cruises” koju je osnovao norveški milijarder Torstein Hagen.
Po podacima pronađenim na internetskim stranicama kompanije, kapacitet broda je 930 putnika.
Prema plovilu su upućeni helikopteri i drugi brodovi, a na kopnu su u stanju pripravnosti sve relevantne službe, objavila je policija.
U julu 2018. godine Grad Šibenik započeo je s realizacijom projekta „Hrvatski centar koralja Zlarin“. Riječ je o još jednom projektu koji će se na području grada Šibenika realizirati putem bespovratnih EU sredstava. Ukupna vrijednost projekta je 24,127.147 HRK, od čega je Grad Šibenik ostvario 13,332.404 kuna bespovratnih sredstava unutar Poziva na dostavu projektnih prijedloga Promicanje održivog razvoja prirodne baštine u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“
.
Unapređenje kvalitete života
Istaknuli su ovo iz šibenske gradske uprave dodajući da projekt uspostave Hrvatskog centra koralja Zlarin obuhvaća obnovu i uređenje kuće Šare i Kažerma. Tako će kuća Kažerma biti izložbeni prostor s uređenim stalnim postavom koji će sadržavati prikaz ekosustava i zaštićenih vrsta šibenskog arhipelaga, tradiciju koraljarstva Zlarina, knjižnicu koja uključuje znanstvene radove, ali i poeziju Vesne Parun. Cjelokupan stalni postav uključivat će pak suvremene tehnologije poput proširene stvarnosti, kinetičkih figura, audiovizualnih atrakcija, videoigrica i slično. Iz šibenske gradske uprave navode da će Kuća Šare biti preuređena u edukacijsko istraživački centar s amfiteatrom i smještajnim jedinicama za istraživače i znanstvenike.
– Projektom će se uspostaviti sustav praćenja kretanja posjetitelja, provesti monitoring koraligenske biocenoze, nabaviti električna plovila i vozila za prijevoz posjetitelja, izraditi set jedinstvenih suvenira HCK Zlarin, provesti edukacija za djelatnike centra i partnere o funkcionalnostima centra, razviti edukativni i turistički programi te razviti brand budućeg centra – ističu iz Grada.
– Iz godine u godinu radimo na dobrobit svih stanovnika našeg grada, kako onih na kopnu tako i onih na otocima. Cilj nam je unaprijediti kvalitetu života na Zlarinu tijekom cijele godine, stvoriti uvjete kako bi građani ostali živjeti i raditi na svom otoku, a vjerujem kako će ovaj projekt tome uvelike doprinijeti. Projekt nije vezan isključivo za koralje, već i za revitalizaciju cijelog mjesta, a njegovom se realizacijom stvara platforma za bolji život na Zlarinu. Važno je da u ove aktivnosti bude uključena i lokalna zajednica sa svojim prijedlozima jer želimo da se Hrvatski centar koralja Zlarin pozicionira na listi uspješnih projekata Grada Šibenika – kazao je šibenski gradonačelnik Željko Burić.
.
Program razvoja otoka
Partneri na projektu su, kako navode iz gradske uprave, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode Šibensko-kninske županije – Priroda, Turistička zajednica Zlarin te Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja Argonauta.
– Nakon provedenih pripremnih aktivnosti, izrađene su i na lokacijama provedbe projekta postavljene informacijske ploče sa svim podacima o ulaganju. Nakon uspješno provedenog postupka bagatelne nabave, potpisan je ugovor za izradu tehničkih specifikacija električne brodice koja će se graditi za potrebe projekta, s tvrtkom Golden Compass Yachting d.o.o. Brodica će se koristiti i za prijevoz istraživača i znanstvenika, provedbu interpretacijsko-edukativnih programa za djecu i mlade te organiziranje turističkih tura. Također, potpisan je i ugovor s tvrtkom Građevinski projekt d.o.o. za izradu projektno-tehničke dokumentacije (glavni i izvedbeni projekt) za pristupni put koji sa zlarinske obale vodi do kuća Šare i Kažerma. U tijeku su pripreme za objavu javnog poziva za nabavu radova uređenja kuća Šare i Kažerma s pristupnim putom te monitoringa koraligenske biocenoze. Uz ovaj kapitalni projekt za otok Zlarin, Grad Šibenik ulaže u razvoj infrastrukture na svoja četiri naseljena otoka prijavom na Javni poziv „Program razvoja otoka“ u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU – naveli su iz odjela za odnose s javnošću Grada Šibenika.
– Mi se svake godine javljamo na ovaj natječaj i osvajamo bespovratni novac za razvoj infrastrukture naših otoka. Prošle godine smo dobili 370 tisuća kuna za šetnicu na Krapnju, a prije dvije godine 350 tisuća kuna za betoniranje Starog puta na Žirju. Također smo 2015. za gradnju novih dječjih igrališta na ova dva otoka na istom natječaju dobili 396 tisuća kuna. Sada po izričitoj želji mještana Žirja nastavljamo uređenje putova u betonu, dok je Zlarin mjesto u kojem se ponovno otvorila osnovna škola i koji je krenuo u svojevrsno brendiranje suživota s okolišem te će mu sportski park na otvorenom biti dobrodošao – kazao je mr. sc. Danijel Mileta, zamjenik šibenskog gradonačelnika Šibenika.
Projektom sportskog parka otok Zlarin dobit će se tako 250 metara kvadratnih uređenog vježbališta na otvorenom s 10 visokokvalitetnih sprava za sve dobne skupine te vizualno i funkcionalno unaprijediti ovu zapuštenu zemljišnu česticu koja se nalazi uz prometni pješački tok.
Delegacija kineskih privrednika, predvođena predsjednikom Savjeta za međunarodnu promociju Šangaja, Jangom Jiarongom i generalnim sekretarom šangajske privredne komore, Guom Zeom, boraviće u prvoj zvaničnoj posjeti Tivtu u periodu 28. do 30. marta.
Tokom boravka u Tivtu predstavnici kineskih asocijacija razgovaraće sa najznačajnijim domaćim privrednicima i međunarodnim investitorima, kompanijama “Luštica Development”, “Adriatic Marinas” i “Qatary Diar”, a imaće susrete i sastanke i u Privrednoj komori Crne Gore.
“Ovo je velika čast, ne samo za Tivat, već i za Crnu Goru”, saopštio je je Petar Vujović, sekretar Sekretarijata za turizam i preduzetništvo opštine Tivat, koji je i glavni incijator posjete ove visoke privredne delegacije.
Kako se navodi u saopštenju Opštine Tivat, nakon posjete Šanjagu, 2015. godine, lokalna uprava Tivat je sklopila pobratimske odnose sa jednom od najbogatijih oblasti u Šangaju – distriktom Jiading.
“Time je započela naša plodonosna saradnja sa Kinom. Već treću godinu za redom uspješno organizujemo razmjenu naših srednješkolaca i vršnjaka iz Šangaja, naši učenici svake godine učestvuju na kineskom ljetnjem kampu pobratimskih gradova, koji se održava u Šangaju, a uspjeli smo povezati naš Fakultet za mediteranske poslovne studije sa kineskim univerzitetom “Zhejiang Wanli” iz kineskog grada Ningbo, koji broji preko 20.000 studenata” naglasio je Vujović.
On je dodao, da je do sada nedostajala privredna saradnja.
Petar Vujović foto Boka News
“Konačno je urodila plodom naša dugogodišnja upornost i gotovo svakodnevna komunikacija sa našim prijateljima iz Kine, ali i brojni pozivi koje smo uputili kineskim privrednicima da dođu i posjete Tivat i Crnu Goru”, naglasio je Vujović.
On je uvjeren da će sastanak predsjednika opštine Siniše Kusovca sa kineskom delegacijom, investitorima i domaćim privrednicima, koji su izrazili želju za uspostavljanje privredne saradnje sa Kinom, biti svojevrsna odskočna daska za ekonomsko uvezivanje tivatskih preduzeća sa kineskim privrednicima.
Delegacija iz Kine će imati priliku da obiđe dva najznačajnija investiciona projekta na teritoriji opštine Tivat – Porto Montenegro i Lušticu Bay, a zahvaljujući posredovanju opštine Tivat, imaće sastanak i sa predstavnicima Privredne komore Crne Gore, gdje će potpisati memorandum o saradnji između arbitražnih komisija Crne Gore i Šangaja.
„Praznik mimoze – 50 godina cvjetnog festivala“, monografija koja čuva sjećanje, predstavlja osnovu za budućnost i proslavlja 50. rođendan čuvenog novskog festivala promovisana je sinoć u Dvorani Park, u okviru programa „Hvala za 50“.
„Ova monografija omogućava nam detaljan, sistematski, objektivan uvid u pet decenija Praznika mimoze, što je čini kapitalnim djelom izuzetne vrijednosti. Ona i sagledava različite koncepte festivala, predstavlja riznicu iskustava i sjećanja koja će nam biti nepogrješiv i neprocjenjiv smjerokaz u budućim decenijama Praznika mimoze“, istakao je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.
Obraćajući se u ime Opštine, kao osnivača festivala, Katić je kazao da je ova monografija „istorijski dokument, ujedno pregled postignutog i zavjet za budući rad na unapređenju cvijetnog festivala, simbola našeg grada“. On se zahvalio svima koji su, da bi prikazali sjaj svih 50 godina, učestvovali u temeljnom i istrajnom stvaranju i prikupljanju građe, dodajući da se raduje novim uspomenama koje ćemo stvarati na Prazniku mimoze.
Monografija „Praznik mimoze – 50 godina cvjetnog festivala“ na 328 stranica sa 527 fotografija priča o osnivačima, onima koji su ga realizovali, bogatili, učestvovali u festivalskim programima i s ponosom pronosili priču o Prazniku i Herceg Novom. Inicijativa za objavljivanje monografije potekla je iz Javne ustanove kulture „Herceg Fest“, koja je izdavač.
Govoreći o jednogodišnjem radu na stvaranju ovog djela, direktorica „Herceg Festa“ Gordana Porobić Krcunović posebno je istakla zasluge urednice izdanja, novinarke Vitke Vujnović koja je „bdila nad monografijom iz straha da nekoga ne izostavi, trudeći se da perom uhvati neuhtaljivi duh mimoze“.
„Hvala svim članovima redakcije koji su dali sve od sebe da monografija izađe na vidjelo, a posebno svim Novljanima koji su dali svoj doprinos uspješnoj realizaciji 50. Praznika mimoze i pokazali empatiju čak i onda kada smo griješili, jer empatija je stvar kulture“, poručila je Porobić Krcunović.
Objasnila je da je promocija monografije uvrštena u završni dio programa Praznika mimoze da bi se među njenim koricama našlo i ovogodišnje izdanje festivala i tako zaokružila priča duga pola vijeka. Kako je dodala, svi koji su proteklih 50 dana posjetili Herceg Novog prepoznali su misiju Praznika mimoze, koja se sastoji „u zbližavanju sa dalekim i stranim, u cilju uzajamnog kulturnog obogaćivanja, ali i u još čvršćem zbližavanju sa bližnjim“.
Praznik mimoze je beskraj ljudi, dobre volje, dobrih ideja i enegrije, a u knjigu „Praznik mimoze – 50 godina cvjetnog festivala“ uplele su se priče svih onih koji su u nekom trenutku, a srcem, uradili nešto za ovaj festival, istakla je urednica Vitka Vujnović.
Promocija monografije – Vujnović
„Dragutin Backo Gregorić koji je od Turističkog saveza Herceg novog dobio priznanje kao idejni tvorac Praznika mimoze tvrdi da je Mimoza nastala iz čistog prijateljstva i ljubavi. Ja tvdim, radeći ovi monografiju, da je su samo čisto prijateljstvo i ljubav prema Prazniku i gradu vodili ovaj festival kroz vremena i nevremena, uspjehe i neuspjehe, promjene, i doveli do toga da grad opet, uz jubilej, živi punog srca za Praznik mimoze“, rekla je Vujnović.
Iza monografije stoji listanje preko 4000 fotografija, pres klipinga, ponovno čitanje knjige „Praznik mimoze – Čarolija koja traje“ koja je urađena sa Petrom Janičićem i Dragicom Ivanović, više od 100 razgovora sa ljudima, brojni mejlovi, izjave, priče, anegdote. Sve je uklopljeno u poglavlja posvećena programima Praznika mimoze.
„Kristališe se misao da bi festival trebalo da traje pun mjesec ili malo jače, da bi morao da sadrži, kao ove godine, više fešti od Igala, Škvera, do Kumbora, Đenovića, Baošića, Bijele, da bi četiri udarna vikenda morala da imaju maskenbale, dobre koncerte i najave. Isto tako je definisano mišljenje da ne bismo smjeli da ostavimo Praznik mimoze bez kulturnih sadržaja na koja je hercegnovska publika navikla“, kaže Vujnović govoreći o dijelu koji se odnosi na budućnost Praznika mimoze.
Posebna zahvalnost na promociji upućena je novinarima koji godinama prenose atmosferu jedinstvene hercegnovske zime. Svoje uspomene i utiske sa prisutnima su podijelili Jelica Pantović i Duško Davidović, jedni od onih koji su sa najvećom prisnosti i posvećenosti pisali i govorili o novskom festivalu.
„Vrlo je značajno što je ova knjiga izašla jer su sjećanja ljudi sažeta među njenim koricama. Svi znamo da sjećanja blijede, pa dok ne izblijede sasvim evo ih ovdje u knjizi za neke ljude koji će u budućnosti pisati, pričati o Mimozi, podržavati je“, kazala je novinarka Jelica Pantović nakon promocije.
Konsultant i saradnik na pripremi monografije, član sastava Exodusi Ante Krstović kazao je da je godinama razmišljao kako bi trebalo da izgleda knjiga o Mimozi i misli da je konačno dobio takvo djelo.
„Vitka je napravila knigu koju u stvari napisali Novljani. Ljudi svih profila, građani ovoga grada koji su po bilo kojem osnovu ikada, minut ili godinama učestvovali u Prazniku mimoze, i neki drugi ljudi, iz drugih gradova, republika, svi su oni napisali tu knjigu“, rekao je Krstović.
Program promocije upotpunili su Egzodusi, sastav koji je uz fešte duže od 50. godina, hercegnovske mažoretke i Gradska muzika čije su članice, u kamernom sastavu, izvele koračnicu koja je neizostavan dio repertoara na programima Praznika mimoze.
Izdavač monografije je Javna ustanova kulture „Herceg fest”, autor teksta i urednik izdanja Vitka Vujnović, likovni urednik Vojislav Vojo Кilibarda, konsultant i saradnik u pripremi monografije Ante Krstović. Grafički dizajn i pripremu potpisuje Nebojša Glumac, štampu „Biro Konto“, fotografije: Miloš Samardžić, Vanja Berberović Šuberić, Zvezdana Кujović, Ante Кrstović, Milan Dobrilović, Zdravko Ponorac.
Za kreiranje monografije korištene su privatne arhive porodica i pojedinaca: Gregorić, Vlaović, Martineti, Кosić, Ristić, Vidić, Peulić, Vukićević, Ante Кrstović, Кrsto-Кiko Tomičić, Branislav Lučić, Sveto Đuranović, Stevo Lepetić, Petar Otoranov, Ruđero Ventrela, Mišo Кisić, Vojislav Beloica, Ana Lazukić, Radoslav Grujić, Milivoj Jugin, Foto „Šanji” Zrenjanin, Voislav Bulatović, Teofil Porobić, Nenad i Tanja Vitomirović i internet prezentacije Praznika mimoze.
Pred Institutom su veliki izazovi, ali osnovni cilj se ne mjenja – sačuvati i unapređivati osnovnu djelatnost – fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, istakla je dr Gordana Rajović direktorica Instituta “Dr Simo Milošević” akademiji povodom obilježavanja 70. godina postojanja, održanoj sinoć u Kongresnoj sali ove ustanove.
Podsjetivši na istorijski razvoj renomirane zdravstveno-rehabilitacione ustanove u Igalu, ukazala je na značaj zdravstvenog turizma, kao snažnog privredno – ekonomskog faktora za razvoj ovog područja i Crne Gore.
-Značaj Instituta u ovih 70 godina za Igalo su nemjerljivi. Igalo je postalo brend na mapi zdravstvenog turizma. Kako se banjsko lječilište iz 1949. godine razvijalo, tako se još većim intezitetom gradilo i razvijalo Igalo. Ne manji značaj Instituta je i za Opštinu Herceg Novi pa i za Crnu Goru. Ta činjenica se mora naglasiti kao uzajamna povezanost koja stvara obavezu i odgovornost svih u vremenu koje je pred Institutom.
Dr Rajović je kazala da je odrednica kojom se rukovode primjena prirodnih ljekovitih faktora u kombinaciji sa metodama savremene medicine pri čemu se nužno prati tehnološki napredak i unapređuju uslovi za primjenu terapija i boravak pacijenata.
-Precencija, liječenje i rehabilitacija čitavog niza oboljenja i spremnost ljudi da putuju radi održavanja i očuvanja zdravlja i mogućnost da im se to pruži na visokom nivou sa tradicijom i renomeom koju ima Institut Igalo je perspektiva koja se nikako ne bi smjela dovesti u pitanje, kazala je Rajović.
Sve ovo podrazumjeva daleko više napora i spremnost da se prije svega sačuva puna ljekovitost prirodnih faktora kojim raspolaže Igalo.
-Od osnivanja do danas hiljade zaposlenih je dalo svoj doprinos da budemo to što jesmo. Ljudi su svojim vizionarstvom, znanjem, operativnošću i sposobnostima vodili ovu kuću, i svakodnevnim radom, neki i čitav radni vijek, učinili da pacijenti koji su koristili naše usluge budu naši najveći ambasadori, kazala je dr Rajović.
Tokom akademije prikazana su dva dokumentarna filma o Institutu nekada, a potom i o savremenom zdanju ove ustanove, autora Stevana Koprivice. Iz njegovog pera nastao je i manji glumački komad u kojem je jasno skrenuta pažnja o vrijednostima zdravstvenog giganta kakav je Institut, njegovom značaju ne samo za Herceg Novi već i mnogo šire, a u vremenu privatizacije. Uloga je bila povjerena glumici Dubravki Drakić koja je znalački predstavila kako je biti pacijent u Institutu, koliko kvalitetnu uslugu korisnici mogu dobiti, te da za to ne postoji cijena. Predstavivši se kao kupac zapitala je kolika je cijena Instituta? Koliko košta more, ili maestral, osmjeh zaposlenog, stručnost, znanje doktora, svaki zdrav korak koji čovjek napravi, ustvrdivši da ona kao običan čovjek “nije pri parama ali pri ljubavi jeste i to zauvjek”. U muzičkom dijelu akademije nastupila je Andrijana Božović u pratnji Sretena Ćupuća na gitari.
Akademiji su prisustvovali predstavnici Vlade i Skupštine Crne Gore, diplomatskog kora, nekadašnji i sadašnji ljekari i ostali medicinski radnici Instituta, a telegram čestitke uputio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Institut Igalo Ljilja Nikezić
U susretu sa novinarima, nakon akademije, minister zdravlja dr Kenan Hrapović istakao je da je Institut brend koji traje i trajaće dok je Crne Gore i ovog prostora.
-Najbitnije i ono što trebamo najviše cijeniti je kadar. Uvijek možemo kupiti opremu, praviti zgrade, ali ono što je neprocjenjivo je znanje, koje Institut ima i imaće. Sam kadar je taj koji promoviše. Tu je i Fakultet za fizikalnu medicinu gdje nastaju nove generacije kvalitetnih kadrova. To je garant za kvalitet zdravstvene zaštite ne samo crnogorskih građana već je to međunarodno priznati brend. U prilici sam da u poslednje vrijeme razgovaram sa brojnim predstavnicima stranih zemalja, koji su zainteresovani da šalju svoje građane u ovakvo mjesto kako bi dobili kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.
Upitan da prokomentariše privatizaciju Instituta koja slijedi, ministar Hrapović je istakao da će “šta god se dešavalo u narednom periodu, crnogorski građani imati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u Institutu u Igalu, kao i do sada” te kazao da “će im to obezbjediti Vlada i država Crna Gora”.
Na petom tenderu za prodaju 56,48 odsto akcija Instituta jedina ponuda je stigla od konzorcijuma češke kompanije Philibert i crnogorskog hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Vile Olive, Žarka Rakčevića, koji večeras nije želio da komentariše tok pregovora do donošenja odluke tenderske komisije i zvaničnog izbora ponuđača. Pored 10 miliona eura za akcije oni su ponudili i 28 miliona investicija isključivo u postojeće objekte Instituta. U Institutu je 607 stalno zaposlenih i jos stotinak sezonaca. Oni očekuju da će nakon okončanja privatizacionog postupka nastaviti da rade u skladu sa opštim i granskim kolektivnim ugovorima.
Uprkos teškoćama, Institut ostvaruje dobre poslovne rezultate, uvodi nove programe liječenja i rehabilitacije, obnavlja opremu, njeguje naučno istraživački rad i širi se na nova tržišta –saopšteno je na konferenciji za novinare koja je održana u subotu veče.
Ova zdravstveno turistička ustanova jedna je od rijetkih u regionu sa toliko dugom tradicijom i prepoznatljivošću širom svijeta.
Institut je otvoren 1949. godine odlukom Vlade Republike Crne Gore kao banjsko i klimatsko lječilište a veliku zaslugu za to imao je dr Svetozar Živojinović, veliki entuzijasata, znalac i pobornik primjene prirodnih ljekovitih činilaca u liječenju.
Tadašnje lječilište locirano je praktično na ledini, na prostoru koji se danas zove Stara banja. Uskoro poslije toga je adaptiran Jankovića hotel u stacionar, izgrađeni su objekti za fizikalnu terapiju i lječilište je preimenovano u Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Zatim je izgrađeno dječije odeljenje, koje je do kraja 80-tih bilo najveći centar za rehabilitaciju djece. Pod rukovodstvom Nikole Mračevića izgrađena je 1973. prva faza i 1982. druga faza, odnosno Mediteranski zdravstveni centar.
Godine 1976. pri Institutu je osnovana Viša fizioterapeutska škola, koja je 2004. godine unaprijeđena u Fakultet primijenjene fizioterapije, a sada je organizaciona jedinica Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
Radnici Službe gradskog zelenila Komunalnog preduzeća Tivat počeli su sa nizom aktivnosti na hortikulturnom uređenju i oplemenjavanju gradskih površina a posebno prostora malog Gradskog parka na Trgu “Dara Petkovića”.
Rukovioditeljska te Službe, diplomirana inženjerka hortikulture Tanja Krstović kazala je da će park biti dodatno ozelenjen i floristički uljepšan sadnjom oko 400 grmova mediteranskog rastinja i različitih cvjetnih vrsta.
Za to će Komunalno, odnosno Opština Tivat izdvojiti nešto preko 4.500 eura, a sav posao obaviće se u fazama jer on podrazumijeva i formiranje travnjaka.
Park uređenje
Krstović je kazala da s obzirom na prirodne karakteristike ovog parka u kome 70% stabala čine četinari, treba nabaviti i adekvatno sjeme trave koja može da uspije u sijenci i zemljištu koje je po hemijskom sastavu pretežno kiselo.
Novinar poklonio sadnicu
“Novinar Siniša Luković sa porodicom iskoristio je ozelenjavanje odnosno formiranje zelenih površina u dječjem parku koji se nalazi na Trgu Dara Petkovića i pokloni sadnicu jelke riječ je o vrsti Abies koja je karakteristična po tome što se za vrijeme novogodišnjih praznika kiti to je znači ono božićno drvce i ja koristim priliku da mu se zahvalim.
Park uređenje – poklonjena jelka
Inače osim Lukovića i drugi građani takođe koriste neku priliku pri ozelenjavanje površina u gradu i poklanjaju a sadnice, koje mi postavimo tamo gdje smatramo da će najbolje imati estetski efekat , ovo je jedinstven slučaj da novinar pokloni sadnicu gradu” – kazala nam je inženjerka hortikulture Tanja Krstović rukovodilac Službe gradskog zelenila Komunalnog preduzeća Tivat, čijom zaslugom hortikultura grada plijeni poglede…
Rješenjem Inspekcije za socijalnu i dječju zaštitu zabranjen je rad privatnom staračkom domu Kamenarović u Škaljarima, vlasništvo Anđele Kamenarović. U toj ustanovi, koja se nalazi u privatnoj kući, smještena su 22 korisnika. Oni moraju napustiti dom do 29. marta.
Tim povodom juče je u kotorskom Centru za socijalni rad održan sastanak sa porodicama korisnika, piše Pobjeda.
Generalni direktor Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu Goran Kuševija kazao je za Pobjedu da su tokom razgovora sa rodbinom korisnika saznali da ih vlasnica doma nije obavijestila da je inspekcija naložila zatvaranje i ostavila rok da isele korisnike.
“Očigledno je da je rodbina korisnika dovedena u zabludu od pružaoca usluga, ali negdje vodeći računa o korisnicima cijenićemo i tu informaciju koju smo dobili i zauzeti stav. Sistem svakako nudi smještaj u adekvatnu ustanovu za tu namjenu ukoliko rodbina nije u mogućnosti da ih smjesti. Za one koji su lišeni poslovne sposobnosti, a tamo ih je četvoro, odmah će se preduzeti aktivnosti za pronalaženje smještaja. Za ostale, njihovi srodnici zakonski obveznici izdržavanja su u obavezi da štite najbolje interese tih korisnika i da ih preuzmu. Ukoliko to nijesu u mogućnosti, ponuđena je mogućnost smještaja u tri državna doma za stara lica, koja imaju licencu Ministarstva rada i socijalnog staranja. To znači da zadovljavaju normative i minimalne standarde koji su propisani zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti, i da imaju adekvatan stručni kadar potreban za obavljanje te djelatnosti”, kazao je Kuševija.
On napominje da su srodnici korisnika doma pokazali interesovanje da se rok prolongira.
“Rok za iseljenje je 29. mart, do kada bi trebalo da svi korisnici budu preuzeti. U narednim danima ćemo pratiti da li je to realizovano i postupati u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, kako ministarstvo tako i inspekcija za socijalnu i dječiju zaštitu”, poručio je Kuševija.
Inspekcija je ranije u više navrata obilazila dom Kamenarović. Utvrđeno je da je vlasnica jedina zaposlena u toj ustanovi, što znači da nije bilo stručnih kadrova kako je to predviđeno Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti i podzakonskim aktima koji regulišu uslove smještaja odraslih i starih lica u ustanovu. Posljednji put je po prijavi građana obavljen je inspekcijski nadzor, nakon čega je na tu ustanovu stavljen katanac.
“Taj starački dom nelegalno je radio svih ovih godina, nema licencu za rad. Bilo je evidentno da nije ništa promijenjeno od kada je inspekcija prvi put ukazala na propuste. Ne vidi se promjena niti kada je riječ o prostornim kapacitetima, stručnom kadru, u domu nema ni jednog stručnog radnika koji zakon propisuje. Mi kao država moramo da stvorimo ambijent da se korisnici prvenstveno osjećaju sigurnim i da su u bezbjednom okruženju kada se smještaju u ovakvim ustanovama. I prosto moramo da uvedemo u legalan sistem sve te ustanove”, jasan je Kuševija.
U Crnoj Gori postoji još nekoliko privatnih staračkih domova.
“Do sada su iz dva doma podnijeti zahtjevi za licenciranje, u toku su postupci. I u tim ustanovama je obavljan inspekcijski nadzor, ali se kod njih vidi pomak u pribavljanju potrebne dokumentacije za licenciranje”, dodao je Kuševija.
Direktor kotorskog Centra za socijalni rad Vasilije Todorović, kazao je da je ta institucija u okviru svojih ovlašćenja “preduzela mjere i radnje u svrhu izmještanja korisnika iz privatnog staračkog doma Kamenarović”.
