Crnogorski gitarista, Danijel Cerović će 21.03.2019 godine sa početkom u 20,00 časova održati koncert u Maloj sali Centra za kulturu Tivat, a povodom obilježavanja Svjetskog dana stare muzike.
Danijel Cerović, jedan od vodećih crnogorskih izvođača iz domena klasične muzike sa prestižnom internacionalnom koncertnom karijerom, tivatskoj publici će se predstaviti programom:
Sylvius Leopold Weiss (1678 – 1750) : Sonata No22 in F major “Le fameux Corsaire”: Allemande – Courante – Bourrée – Sarabande – Menuet – Presto
O Svjetskom danu stare muzike: Stara muzika predstavlja muziku od srednjeg do kraja 18. vijeka, a ideja o obilježavanju Svjetskog dana stare muzike začeta je 1976. godine u Francuskoj.
Kroz koncerte i događaje koji se odvijaju istovremeno širom Evrope i emituju on line, 21. mart je važna proslava sa ciljem promovisanja ovog istorijskog muzičkog nasljeđa.
Tradicionalna manifestacija „Fešta kamelija Stoliv 2019″ u čast cvijetu kamelije koji su u Boku donjeli pomorci počeće u Stolivu u subotu 23. marta u 10 sati likovnom i literarnom radionicom u prirodi pod nazivom “Kamelija u srcu Boke”.
Izložba aranžmana od cvijeta kamelije biće održana u petak 29. marta od 19 sati u Galeriji solidarnosti u Kotoru.
U subotu 30. mart od 9 do 14 sati predviđen je susret uzgajivača kamelija iz zemlje i inostranstva, kao i obilazak đardina sa kamelijama, stručni savjeti i razmjena iskustava.
Centralna manifestacija biće održana u nedjelju 31. marta, sa početkom u 11 sati u Stolivu, svečano otvaranje, izložba aranžmana od kamelije, izložba likovnih i prezentacija literarnih radova, izbor najljepšeg đardina s kamelijama, izleti planinarskim stazama na Vrmac i u Gornji Stoliv (u 8 i 13 sati) i tradicionalna mušuljada.
Fešta kamelija 2017.
Bal kamelija, sa izborom Dame kamelija zakazan je za subotu 13. april u 20 sati i 30 minuta.
Koncert mladih muzičkih stvaralaca “Note od kamelija” održaće se u srijedu 24. aprila od 19 sati u koncertnoj dvorani Muzičke škole (Crkva Svetog Duha).
Izložba cvijetnih aranžmana kamelija
„Camellia trophy” na programu će biti u nedjelju 12. maja u Stolivu, a u planu su: takmičenje ribara u drvenim barkama (6 sati), jedriličarska regata (10 sati), defile i trka veslača (11 sati), stručni skup o očuvanju drvenih barki (12 sati) i proglašenje najboljih i zabavni program (13 sati).
Tokom manifestacije gosti NVU “Kamelija” biće uzgajivači i ljubitelji kamelija iz Opatije (Hrvatska) i Aachena (Njemačka).
Pokrivitelj manifetacije je Turistička organizacija Kotor, a organizatori su NVU “Kamelija” i Mjesna zajednica Stoliv.
U Gimnaziji Kotor se, u školskoj 2019/20. godini, planira otvaranje specijalističkog odjeljenja filološke gimnazije, za koje je saglasnost dalo Ministarstvo prosvjete.
– Pripremu za ovaj obrazovni program, započeli smo u prethodne dvije godine, i zadovoljili sve zakonom propisane standarde za realizaciju nastave u njemu. Aktiv Crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i aktivi stranih jezika najviše su doprinjeli odobravanju otvaranja ovog odjeljenja svojim postignutim rezultatima i mnogobrojnim aktivnostima o kojima se mogu pronaći informacije na sajtu škole, poručuju iz ove ustanove.
Kako su na osnovu nove zakonske regulative stvorene mogućnosti proširenja broja programa opšteg srednjeg obrazovanja, na osnovu interesovanja učenika, mišljenja Savjeta roditelja i potreba grada, odlučeno je da se učenicima ponudi obrazovni program u kome se više izučavaju strani jezici, Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost, kao i Muzička i Likovna umjetnost.
Otvaranje ovog specijalističkog odjeljenja pružilo bi mogućnost zaposlenja budućim svršenim srednjoškolcima, kao i studentima jezičkih i društvenih fakulteta, u brojnim kulturnim instutucijama grada, kao što su: Arhiv, Kulturni centar, galerije, muzeji, Turistička organizacija. Učenici bi u toku školovanja mogli ostvariti saradnju i aktivno učestvovati na manifestacijama koje se odvijaju u ljetnjim mjesecima, kao što su Dječiji festival i Don Brankovi dani muzike.
Za ovakav obrazovni program, škola je dobila podršku gradonačelnika i Opštine Kotor koji su spremni da pomognu stipendiranje učenika koji se upišu u specijalističko odjeljenje odjeljenje filološke gimnazije tokom njihovog školovanja. Isto tako Opština bi sponzorisala i kupovinu manjeg broda i minibusa za izvođenje nastave na terenu, predviđene obaveznim nastavnim programima.
Pored vrednovanja opšteg uspjeha i uspjeha iz predmeta, za upis u odjeljenje specijalističke filološke gimnazije, potrebno je da kandidat na eksternoj provjeri znanja iz predmeta Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost, kao i iz stranog jezika (predmeta koji je izabrao) ostvari ocjenu odličan (5).
Svojom razvojnom politikom Gimnazija čini napore da građanima Kotora, učenicima i roditeljima I dalje obezbjeđuje kvalitetno obrazovanje i obuku, koja će im omogućiti uspješan nastavak školovanja, kao i uključivanje u tržište rada. Kompetencije naše škole su visok nivo znanja i vještina, prepoznatljiv na visokoškolskim ustanovama koje naši učenici upisuju.
U realizaciji obrazovnog programa specijalističkog odjeljenja filološke gimnazije, koristićemo iskustva nastavnog kadra gimnazije “Slobodan Škerović “iz Podgorice. I sarađivati sa njima.
U junu mjesecu biće raspisan konkurs za dva odjeljenja opšte gimnazije i jedno odjeljenje specijalističke filološke gimnazije; zatim konkurs za odjeljenje ekonomskog smjera i za odjeljenje medicinskog smjera.
Sve informacije o planovima i programima i gimnazijskih odjeljenja i odjeljenja srednje stručne škole zainteresovani učenici i roditelji mogu pronaći na sajtu Gimnazije Kotor.
GIMNAZIJA KOTOR 150 godina
Kotorska Gimnazija je sa dubrovačkom i zadarskom najstarija gimnazija na ovim prostorima. To je važna činjenica za kulturnu istoriju Boke i Crne Gore, jer je riječ o jednom od najznamenitijih kulturnih spomenika.
Savremena Gimnazija koja radi neprekidno do danas formirana je 1864.godine.
Preduzeće Luka Kotor AD koje je od Vlade Crne Gore dobilo prvenstvenu komcesiju za upravljanje akvatorijumom i operativnom obalom luke u Kotoru za narednih 12 godina, planira da za to vijeme realizuje ukupan investicioni program vrijedan 5.053.440 eura.
Luka će državi plaćati fiksnu godišnju koncesionu naknadu od 250 hiljada eura, plus varijabilni iznos koncesione naknade u visini od 5 posto EBIDTA (ostvarena dobit bez troškova kamata, poreza i amortizacije).
Kako se navodi u biznis-planu ove firme u većinskom vlansiptvu Opštine Kotor, od ukupnog planiranog investicionog oprograma, tokom prve tri godine trajanja koncesije biće uloženo 4.328.440 eura.
Najveći dio investicionog programa (iznos od 4.546.440,00 €) odnosi se na ulaganje u osnovna sredstva, za unapređenje stanja lučkog sistema utrošiće se 350 hiljada, do će za izradu projektne dokumentacije biti potrošeno 157 hiljada eura.
Da bi realizovala ove investicije Luka Kotor AD uložiće preko 3,3 miliona eura sopstvenih sredstva, a planiraju da auznu i dva kredita u iznosima od milion, odnosno 750.000 eura, sa rokom otpate od osam, grejs preriodom od dvije godine i kamatnom stopom od 4,5%.
Prema tzv. realnom scenariju iz biznis plana, Luka Kotor očekuje da tokom 12 godina trajanja konceisje, ostvari ukupne prihode od skoro 46,2 miliona eura i dobit u ukupnom iznosu od preko 6 miliona. Procjena ukupnih prihoda za period trajanja koncesije u tzv. optimističkom scenariju je preko 50,3 miliona eura odnosno ukupna dobit od nešto više od 9 miliona eura. Za to vrijeme pored postojećih, Luika Kotor će otvoriti još 18 novih stalnih i 6 sezonskih radnih mjesta.
Luka Kotor je bazirana skoro isključčivo na prihvatu i opsluživanju velikih putničkih brodva na tzv. kružnim turističkim putovanjima, po čemu je Kotor treći po obimu prometa na Jadranu i jedna od vodećih kruzing-luka na Mediteranu.
„Po podacima Cruise Lines International Association – CLIA, skoro 7 miliona Evropljana se odlučilo u 2017. godini na jedno od kružnih putovanja, a globalno taj broj je iznosio 26,7 miliona ljudi, što je potvrda da su kružna putovanja postala alternativa klasičnom odmoru na kopnu.
Koncept kruzing putovanja kao dio turističke djelatnosti, po ekonomskim, sociološkim, psihološkim, političkim i drugim konotacijama čini izrazitim fenomenom, koji će se po obimu transakcija približiti kontejnerskom transportu, naftnoj i automobilskoj industriji.”- stoji u biznis planu Luke Kotor uz napomenu da tržište na kojem oni posluju raste po prosječnoj stopi od 4,3% godišnje i da ubrzani razboij kruzing industrije nameće i potrebu stvaranja adekvatnih infrastrukturnih preduslova za siguran i bezbjedan prijem i opsluživanje modernih putničkih brodova čija veličina takođe kontinuirano raste.
Luka Kotor – foto Boka News
“Nova investiciona ulaganja u tehničko-tehnološka rješenja koja se odnose na: izgradnju novog sistema za privez brodova kruzera na pilonima, koji će u tehničko – tehnološkom smislu unaprijediti lučku infrastrukturu, pa će se njihovom realizaciom povećati kapacitet za prijema brodova u luci na siguran i bezbjedan način; postavljanje priveznih plutača; proširenje kapaciteta marine postavljanjem novih pontona; stvaranje uslova za opslugu putnika brodova privezanih na pilonu. Do sada su se mogla vezati dva najviše tri broda srednjih veličina (150-200 metara dužine), dok su brodovi preko 200-350 metara dužine bili na sidrištu. Nakon izgradnje planiranih projekata biće obezbijeđen vez za dva broda 250-300 metara dužine i dva manja broda.”- stoji u biznis planu koji je prihvatila i crnogorska Vlada i na osnovu kojeg je Luci Kotor AD dodijeljena prvenstvena koncesija.
Izgradnja pilona u moru na oko 100 metara od završetka aktuelne operativne obale na Luži i postavljanje priveznih plutača za kruzere u akvtorijumu ispred Dobrote, zajedno će koštati oko 3 miliona eura, dok su planirane investicije u unapređenje kapaciteta marinskog dijela luke za prijem jahti oko pola miliona eura. Pilon i privezne plutače za koje je tehnički projekat već gotov, značajno će povećati nivo sigurnosti brodova koji borave u Kotoru, posebno u nepovoljnim vremenskim uslovima. Doprinijeće i smanjenju zagađenja vazduha od izduvnih gasova iz brodskih pogonskih sistema koji, za razliku od aktuelne situacije kada veliki kruzeri u Kotoru ostaju mahom na sidru uz tzv. dinamičko održavanje pozicije radom mašina, pramčanih i krmenih potisnika, neće biti toliko dugo i intenzivno korišćeni tokom boravka broda u luci. Budući da joj koncesioni akt donio i čitav niz novih poslovnih mogućnosti jer joj garantuje monopolski status za obavljanje nekih djelatnosti u zakupljenom akvatorijumu i kopenom dijelu, Luka Kotor AD planira i značajne investicije u kupovinu novih putničkih tendera-čamaca kojima će prevoziti putnike na plutačama vezanih kruzera do obale i nazad.
LIDER SDP NAJVEĆI POJEDINAČNI SUVLASNIK LUKE
Prema podacima o strukturi kapitala Luke Kotor AD, na 31.decembar 2017, najveći broj akcija – 56,97 odsto te firme, posjeduje Opština Kotor. Fond PIO vlasnik je 17,51%, a Zavodu za zapošljavanje Crne Gore pripada 5,87 odsto akcija.
Iza zbirnog kastodi računa CKB-a kriju se vlasnici 10% kapitala, dok je največi pojedinačni vlasnik Luke Kotor AD njen bivši zaposleni – lider SDP Ranko Krivokapić kome pripada 1,99% akcija. Među krupnijim pojedinačnim akcionarima su i nekadašnji prvi čovjek Luke i bivši gradonačelnik Kotora Nikola Konjević (DPS) kome pripada 0,86 odsto akcija, te biznismen Vojin Lazarević sa 0,54 odsto ukupnog kapitala. Zaposlenima i građanima pripada ukupno 5,04 posto akcija Luke Kotor AD.
Krajem marta trebalo bi da počne izgradnja autoputa od Preljine do Požege a na tom dijelu Koridora 11 koji spaja Crnu Goru i Srbiju kineska kompanija CRBC priprema gradilišni kamp u blizini Lučana.
Kineska kompanija gradi i prioritetnu dionicu autoputa Bar-Boljare od Smokovca do Mateševa.
Potpredsjednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva Zorana Mihajlović rekla je Tanjugu da je završeno sve što je potrebno za početak radova, eksproprijacija zemljišta i izdavanje građevinskih dozvola.
“Vlada Srbije je planirala krajem marta da počnu radovi na novoj dionici Koridora 11 ka Crnoj Gori, između Preljine i Požege”, kazala je Mihajlović dodajući da je to jedna od težih dionica za izvođače.
Napomenula je da Ministarstvo građevine očekuje skori početak radova i da samo od izvođača zavisi da li će to biti kraj marta ili početak aprila.
Vrijednost radova je 450 miliona eura i trebalo bi, kako kaže, da budu završeni u naredne dvije i po godine.
“Mnogo nam je važan autoputa Preljina – Požega za taj dio Srbije, jer ćemo kada ga završimo od Požege graditi dva kraka autoputa, ka Crnoj Gori i BiH: Požega – Kotroman i Požega – Boljare”, istakla je Mihajlović, prenosi Tanjug.
Na pitanje gdje će tačno početi gradnja autoputa Preljina – Požega, ona je kazala da će tačku za početak radova odrediti sam izvođač, ali da će to svakako biti u blizini Lučana.
Dionica Preljina – Požega je nastavak projekta izgradnje autoputa Beograd – Južni Jadran, ukupne dužine 258 kilometara.
Autoput od Preljine do Požege ima veliki značaj za povezivanje Srbije i regiona, jer predstavlja nastavak Koridora 11 ka granici sa Crnom Gorom, ali je i dio budućeg autoputa Beograd-Sarajevo, pošto od Požege preostaje da se izgradi još oko 60 kilometara do granice sa BiH.
Skoro trećinu trase na budućem autoputu od Preljine do Požege činiće mostovi i tuneli.
Autoput Preljina – Požega je podijeljen na tri manje dionice, a imaće tri tunela, 32 mosta, 11 nadvožnjaka i tri petlje.
U Srbiji je 2016. na Koridoru 11 pušten u saobraćaj autoput Ljig – Preljina u dužini od 40 km, a uskoro će biti u saobraćaju i cijeli potez od Obrenovca do Preljine u dužini od 102 km.
Kinezi sa domaćim podizvodacima su pri kraju gradnje dve dionice: Obrenovac-Ub i Lajkovac-Ljig. Na toj trasi je i deonica Ub – Lajkovac koju su ranije izgradili domaći izvodači i sada se na njoj popravljaju pojedini djelovi.
Kinezi grade i autoput od Surčina do Obrenovca koja bi trebalo da bude gotova do kraja 2019.
Planirana je i gradnja dionice Koridora 11 od Požege do Boljara na granici sa Crnom Gorom.
Uginuli kit, kojeg je voda izbacila na obalu Filipina, imao je 40 kilograma plastičnih kesa u stomaku, saopštili su istraživači.
Radnici lokalnog prirodnjačkog muzeja pronašli su kita istočno od grada Davao.
Muzej je putem Facebook saopštio da je životinja u stomaku imala do sada neviđenu količinu plastike kada je riječ o kitovima, prenio je BBC.
Pronađeno je 16 vreća za pirinač i “brojne kese za kupovinu”, navodi se u saopštenju.
Muzej će u narednim danima objaviti kompletnu listu plastičnih predmeta.
“Nisam bio spreman za toliku količinu plastike. Toga je bilo toliko da je plastika počela da se kalcifikuje”, izjavio je osnivač muzeja Darel Blečli.
Upotreba plastike za izradu predmeta za jednokratnu upotrebu je veliki problem u pojedinim zemljama jugoistočne Azije, uključujući Filipine.
Pet azijskih zemalja, Kina, Indonezija, Filipini, Vijetnam i Tajland, zajedno imaju udio od 60 odsto u plastičnom otpadu koji završava u okeanima, navodi se u izvještaju grupa za zaštitu okoline “Očuvanje okeana” i “Centra Mekinsi za poslove i okolinu”.
„Skala radio, Dnovine, Pornal Analitika, Pobjeda, RTCG, CDM i AntenaM su sramota novinarstva i režimske meidjske ekspoziture koje izvještavaju i komentarišu mimo novinarskog kodeksa i etike. Kada već nadležne institucije i regulatorna tijela na to ne reaguju, smatram da mi je kao slobodnom intelektualcu i umjetniku, dužnost da lično na to reagujem javnom satirom. Kao intelektualac i slobodan građanin imam pravo da satirom ismijavam nekoga ko ne radi profesionalno svoj posao, a pritom je javna ličnost.“ – kazao je danas u Osnovnom sudu u Kotoru pjesnik, satiričar, muzičar, ljekar i odbornik Demokrata u SO Kotor Goran Jovanović.
On je to rekao dajući iskaz pred sudijom Predragom Krstonijevićem po tužbi glavne i odgovorne urednike kotorskog Skala radija Dubravke Jovanović. Ona i vlasnik Skala radija Slavko Mandić i kompanija Maxko u odvojenim parnicama, tužili su Jovanovića da ih je u svojim pjesmama objavljenim u medijima i na You Tube, odnosno komenatrima na Facebook-u vrijeđao, izvrgnuo ruglu, nanio im duševne bolove i prouzrokovao pad slušanosti, zbog čega od odbornika Demokrata traže visoke novčane odštete. Dubravka Jovanović je kazala da se ne osjeća kao javna ličnost i da je sve što je o njoj napisao Jovanović pod svojim imenom ili umjetničkim pseudonimom Timur Tmurni vrijeđa, posebno kao ženu. Odbacila je njegove tvrdnje da Skala čiji program uređuje, često koristi najgrublje uvrede prema neistomišljenicima režima u Crnoj Gori i istakla da sve što ona ili Mandić napišu je urađeno profesionalno i u skladu sa novinarskim kodeksom i etikom.
„Jovanović me je uvrijedio svim svojim dosadašnjim pisanjima, klevetama, vulgarnostima i verbalnim nasiljem, pominjanjem riječim „porno zvijezda“, kosntrukcije UDBravka umjesto mog imena čime implicira na moju navodnu saradnu sa UDB-om, te posebno dijalogom na fejsbuku povodom predsjedničke konvencije kandidata DPS Mila Đukanovića u Srednjoj pomorskoj školi u Kotoiru i Skalinog izvještaja sa nje, kada se pisalo da su se, kad je vidio Mila, „Mandiču ovlažile gaće“ i pitalo „da li je što za mene ostalo.“- istakla je ona.
Na Jovanovićevo pitanje da li je laž ili istina da je Skala radio dobijao značajne novčane apanaže od Opštine Kotor i njenih preduzeća u vrijeme kada je gradom vladao DPS, i što ime uvredljivo u tome što je on to konstatovao u svojim pjesmama, urednica Skale je kazala da su takve njegove tvrdnje kod nje „izazvale bol“.
„Sve što su pisanje i lažne, neprovjerene ili poluprovjerene informacije Jovanovića, kod mene izaziva bol i stres.“- poručila je ona, napustivši sudnicu nakon što je dala iskaz, uz dobacivanje Jovanoviću da joj je „muka da se i tu sa njim sreće“. Advokat Damir Rebronja – zastupnik Jovanovića, zatražio je izvođenje novih dokaza – potvrda o uplatama novca iz gradske kase Kotora Skala radiju što je sudija Krstonijević prihvatio. Sam Jovanović nije negirao da je napisao stihove koji su pogodili njegovu prezimenjakinju iz Skale, nadahnuto recitujući pred sudom „Prolog“ svoje još nedovršene „epske deseteračke pjesme“ o tom mediju“ i tražeći da se „Prolog“ kojeg je kao dokaz uvrsio Skalin zastupnik, advokat Nikola Samardžić „obavezno dopuni i Prvim i Drugim pjevanjem koje pišem o ovo suđenju“. Analizirajući svoje stihove, on je kazao da su zahvaljujući njemu, Mandić i Jovanovićka „već širom Crne Gore postali poznati po svojim nadimcima Leopold i UDBravka“. Istakao je da u njegovoj satiri nema ništa uvredljivo i da je „jedna od prvih lekcija teorije književnosti da su umjetnost i poezija fikcija“, te da su za Jovanovićku sporni stihovi „Prologa“, zapravo stilska figura.
„Znate li što je slovenska antiteza i treba li ja, bogati, ovdje na sudu da držim ćasove iz srpskohrvatskog jezika i književnosti ljudima koji su pjesnici i novinari poput Dubravke Jovanović ?!“- zapitao se odbornik Demokrata dodajući da on samo slijedi savjet koji mu je ona svojevremeno dala, kada mu je za odličan uspjeh u školi i na takmičenjima, poklonila knjigu svoje poezije uz posvetu da „samo hrabro i oštrim perom“ nastavi kroz život.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković sastao se danas u Kotoru i Tivtu s predstavnicima Hrvata u Crnoj Gori izrazivši tom prilikom zadovoljstvo statusom hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori i istaknuvši njezin značajan doprinos tradiciji i kulturi te zemlje te je također najavio obnovu buduće Hrvatske kuće u Kotoru, koju će finansirati Hrvatska.
„Hrvati su lojalni građani države Crne Gore, ali isto tako žele istaknuti svoj doprinos kulturnom bogatstvu, tradiciji ove države. Hrvati se ponose onim što su kroz stoljeća stvarali u na ovim prostorima i vrlo su važan most između naših dviju država. Hrvatska manjina je ovdje priznata nacionalna manjina, skrbe o hrvatskom identitetu i imaju potporu Crne Gore u tome”, kazao je predsjednik Sabora, koji će danas i sutra sudjelovati u Budvi na konferenciji Jadransko-jonske inicijative.
“Razgovarali smo o statusu Hrvata u Crnoj Gori i uvijek postoje neke stvari koje možemo unaprijediti u materijalnom i finansijskom smislu. Hrvati u Crnoj Gori žele priznanje za svoj doprinos kulturnoj i duhovnoj ostavštini ove države“, istaknuo je predsjednik Sabora.
Na pitanje Boka News-a o zaštiti Bokeljske mornarice kod UNESCO-a kao kulturne baštine, predsjednik Sabora je kazao da se radi o kulturnom dobru Crne Gore, ali i o kulturnom dobru koje je ostavština hrvatskog naroda.
„Kroz razgovore s crnogorskom stranom nastojat ćemo da ona bude priznata i da ta kulturna baština dobije priznanje UNESCO-a“, istaknuo je Jandroković.
Govoreći o odnosima Hrvatske i Crne Gore Jandroković je istaknuo kako su odnosi između dviju država prijateljski. “Crna Gora je nedavno ušla u NATO savez, tu smo partneri i očekujemo da će nam budućnost donijeti još više sadržaja i kvalitete između naših država”, dodao je.
Jandroković u Kotoru
Jandroković je sa suradnicima obišao i budući Hrvatski kulturni centar „Hrvatsku kuću“, palaču u staroj jezgri grada Kotora koja je u vlasništvu Hrvatske, koju hrvatska država namjerava renovirati i staviti u funkciju.
„Već ove godine krenut će se u obnovu te zgrade, očekujemo da ona bude ubrzo u punoj funkciji. Očekujem da će tamo biti hrvatski konzulat. U toj zgradi bit će udruge hrvatskog naroda, a ona će biti u službi svih njihovih manifestacija koje će tamo organizirati“, kazao je Jandroković.
Jandroković u Kotoru
Sastanku u Kotoru su prisustvovali predsjednik Hrvatskog građanskog društva (HGD-a) Mario Brguljan, urednica „Hrvatskog Glasnika“ Tijana Petrović, prvi predsjednik HGD-a Tripo Schubert i član UO Danijela Vulović.
Jandroković se susreo i s kotorskim biskupom mons. Ilijom Janjićem te posjetio Perast i otok Gospu od Škrpjela istaknuvši da je impresioniran kulturnim, duhovnim i materijalnim bogatstvom hrvatskog naroda u Crnoj Gori.
Generalni vikar kotorske biskupije don Anton Belan dočekao je predsjednika Sabora ispred kotorske katedrale i upoznao ga s poviješću katedrale i životom zaštitnika grada Kotora, Svetim Tripunom, nakon čega je Jandroković posjetio muzej-relikvijar, koji se nalazi u sklopu katedrale.
Jandroković u Kotoru
Jandroković se u Tivtu susreo s predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimirom Dekovićem, v.d predsjednikom Hrvatske građanske inicijative (HGI) Josipom Gržetićem i parlamentarnim zastupnikom HGI-a Adrijanom Vuksanovićem te također s hrvatskom poslovnom zajednicom u Crnoj Gori.
U izaslanstvu predsjednika Hrvatskog sabora bili su saborski zastupnik Branko Bačić, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik grada Dubrovnika Mato Franković i hrvatski veleposlanik u Crnoj Gori Veselko Grubišić.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković učestvovati će na dvodnevnoj konferenciji čelnika parlamenata devet država Jadransko-jonske inicijative, koja se u ponedjeljak i utorak održava u Budvi.
Srednjovjekovna demokratija iznad današnje…
Jandroković u Kotoru
U muzeju katedrale Svetog Tripuna izložen je Statut bratovštine iz 1298. godine.
„Jedan član toga Statuta propisuje kada netko od članova bratovštine želi da govori neka sjedne na sredinu sale za sjednice i iznese mišljenje. Ukoliko ga neko dobacivanjem bude ometao u izlaganju neka se kazni novčanom globom…“ – kazao je don Anton Belan.
Predsjednik Jandroković je kazao da mu pošalje kopiju te stranice…
Nakon dvočasovne borbe sa vatrom Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat uspjela je da lokalizuje i pod kontrolu stavi veliki požar koji je danas oko 12 časova izbio na prostoru bivšeg poljoprivrednog dobra “Montepranto Boka produkt” preko puta Aeodroma Tivat.
Iz za sada neutvrđenih razloga zapalila se deponija sekundarnih sirovina na kojoj Komunalno preduzeće Tivat koje ovdje ima svoju tehničku bazu, vrši selekciju reciklabilnih materijala.
Vatra je u jednom momentu zahvatila i manji dio obližnjeg administrativnog objekta koji koristi Komunalno Tivat, ali je brzom intervencijom vatrogasaca ono spašno i šteta je na njemu minimalna.
Pored kompletnog sastava i svih raspoloživih vozila Službe zaštite i spašavanja Tivat, u gašenju su učestvovali i propednici Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Krtoli” iz Radovića, a pomagala je i vatrgoasna služba Aerodroma Tivat.[KGVID]/wp-content/uploads/2019/03/received_332361860958062.mp4[/KGVID]
Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja Zorana Barbća gorele su većinom stare automobilske gume i drugi lako zapaljivi materijal od plastike i vještačkih materijala, pa je gašenje bilo otežano i iziskivalo je utrošak ogromne količine vode i pjenila kao i potrošnju raspoloživih zaliha vazduha u izolacionim aparatima koje su koristili vatrogasci.
Požar je produkovao i veliki dim od štetnih produkata sagorijevanja plastike i gume a koji je zahvatio oklono područje i nošen južnim vjerom proširio se prema centru grada.
Barbić je kazao i da će zbog velike količine zapaljenog materijala potpuno gašenje požara potarajti te de je angažovana i građevinska mehanizacija firme Sam komerc iz Tivta kako bi vatrogascima olakšala dolazak do požarišta.
Požar
Iz Službe predsjednika Opštine Tivat je ranije saopšteno da je izbio ovaj požar.
U saopštenju je navedeno da je širenje zaustavljeno i požar stavljen pod kontrolu zahvaljujući brzoj reakciji Službe za zaštitu od požara i spašavanja Tivat, pripadnika dobrovljnog vatrogasnog društa Tivat i Vatrogasne jedinice Aerdroma Tivat.
“Na terenu sva raspoloživa vozila i sve naše snage. Koristimo pjenu i vodu a objekat Komunalnog doo je osiguran i u zadnjem trenutku spašen. Nema bojazni od širenja požara, ali će biti potrebno vrijeme da bude ugašen”, saopštio je Barbić, a saopšteno je iz Službe predsjednika Opštine Tivat.
Porto Montenegro organizuje 8. Dan otvorenih vrata – mini sajam sezonskog zapošljavanja, u petak, 22. marta, u prostorijama Porto Montenegro Jahting Kluba (nekadašnji Dom vojske), od 10:00 do 17:00h.
Porto Montenegro i hotel Regent traže preko 250 sezonskih radnika, a Dan otvorenih vrata je namijenjen svima koji žele da budu dio tima koji radi na projektu Porto Montenegro.
Pruža nam neizmjerno zadovoljstvo činjenica da svake godine Dan otvorenih vrata u Porto Montenegru u prosjeku posjeti tri stotine kandidata, iz svih krajeva Crne Gore, i na licu mjesta imaju priliku da obave intervju za pozicije po njihovom izboru. Naš tim od dvadesetak kolega će i ove godine biti na raspolaganju kandidatima za razgovor o pozicijama u sektorima marine, bazena Jahting kluba, hrane i pića, maloprodaje, front office-a, transporta i logistike, domaćinstva, pejzažnog uređenja i tehničke službe, kao i pozicijama u okviru hotela Regent Porto Montenegro. Radujemo se unaprijed kako kandidatima koji nam se vraćaju iz godine u godinu, tako i onima koji se prvi put prijavljuju za posao kod nas, istakla je menadžerka za ljudske resurse u kompaniji Adriatic Marinas Sandra Kapičić.
Od kandidata se očekuje da sa sobom ponesu štampanu poslovnu biografiju u nekoliko primjeraka. Poslodavci traže iskustvo, tehnička znanja i vještine, znanje stranih jezika, međutim često će presuditi i pozitivan stav, ljubav i strast prema profesiji i radu s ljudima, komunikacione sposobnosti ili, jednostavno, lijepi maniri.
Otvaranjem novog hotelskog krila Baia tokom ovog ljeta se projekat hotela arhitektonski zaokružuje. To je razlog zbog kojeg hotel ove sezone ima 140 otvorenih pozicija, od kojih će 30% po završetku ljeta dobiti priliku i za zaposlenje tokom cijele godine. Poziv je otvoren kandidatima sa i bez iskustva a prednost dajemo onima koji imaju želju za profesionalnim razvojem i dijele našu viziju pružanja istinskog gostoprimstva, dodala je Žana Zeković, direktor ljudskih resursa hotela Regent.
Oba poslodavca koji matično djeluju na projektu marine za superjahte i nautičkog naselja Porto Montenegro, ulažu mnogo napora u edukaciju zaposlenih. Svi koji se pridruže stručnim timovima imaće priliku da uče od najboljih iz svojih oblasti djelovanja, da stiču znanja i tehničke vještine u internacionalnom okruženju, a pritom rade u luksuznom ambijentu ovog projekta.
