MORŽ zaokružuju trance-blues atrakcija…

0

Muzički program drugog izdanja hercegnovskog festivala nezavisne umjetnosti MORŽ zaokružuju trance-blues atrakcija Frank Magnolia i splitski kantautor Tomislav Gracin. Svi programi MORŽa održaće se u Amfiteatru Hercegnovskog pozorišta, a kako je već najavljeno muzički dio ove manifestacije, u petak21, juna otvoriće bend Baobab.

Frank Magnolia, odnosno Vukša Veličković koji na MORŽu gostuje u subotu 22. juna, donosi hipnotičke gitarske ritmove i svojim trance blues-om, koliko mračnim toliko i uzbudljivim, vodi nas po širokim prostranstvima sjevernoameričkog juga. Pobjednik je beogradskog kantautorskog festivala CantOut by Rockstar. Ove godine objavio je odličan debi album – ‘Almost There’, sa pjesmama koje bi lako mogle osvojiti slušaoce i daleko izvan Balkana.

Treću veče festivala, u nedjelju 23. juna nastupiće Tomislav Gracin, po mnogim muzičkim kritičarima na jugoslovenskom prostoru nenadmašan tekstopisac na već dobro razvijenoj regionalnoj kantautorskoj sceni. Gracine je prije svega tri mjeseca objavio svoj drugi albim – ‘Dva’, sniman u Splitu, tako da je nejgov nastup MORŽu ujedno i jedna od prvih rpavih prezentacija tog ostvarenja.

Njegova muzika je intimna, lična, a voljeće ga i ljubitelji Arsena Dedića i slušaoci Radiohead-a.

https://youtu.be/Nzmu7PK-aMk

Po konceptu iniciranom prošle godine i na drugom izdanju MORŽa sve festivalske večeri počeće filmskom projekcijom, u saradnji MORŽa i Crnogorske kinoteke.

Tokom festivala publika će imati priliku da vidi izložbu  nekih od najzanimljivijih ilustratora mlađe generacije koji žive i rade na prostoru nekadašnje Jugoslavije. U narednim danima MORŽ će objaviti i sva imena vizuelnih umjetnika čiji će radovi biti dio postavke koja će akođe biti izložena na javnom prostoru oko Amfiteatra Hercegnovskog pozorišta.

Autor vizuelnog identiteta festivala je mladi crnogorski ilustrator, Vuk Bojanić.

Organizatori MORŽa su NVO Alternaut odnosno portal Herceg Novi Cool, u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu Opštine Herceg Novi, JUK Herceg festom, Crnogorskom kinotekom i kafeom Kino.

Sponzori MORŽa su Opština Herceg Novi, Cicak Akistika, Institut dr Simo Milošević Igalo, JP Morsko dobro, Hotel Plaža Herceg Novi, Javno stambeno komunalno preduzeće Herceg Novi, JP Čistoća Herceg Novi, DOO Krušo Herceg Novi, te Bife Beograd i Pizzeria Galerija Topla.

Turistička ruta Zapadnog Balkana za međunarodno tržište

0
Turistička ruta Zapadnog Balkana za međunarodno tržište – ilustracija

Vijeće za regionalnu saradnju trenutno provodi projekat koji finansira Evropska unija, a riječ je o turističkom povezivanju zemalja Zapadnog Balkana i zajedničkoj promociji ove regije u svijetu, kako bi se doveo što veći broj turista, a ekonomije od toga profitirale. Ukupna vrijednost projekta je 1,62 miliona eura, a ovih dana Vijeće je objavilo novi poziv za dodjelu grantova u iznosu od 750.000 eura.

Turizam je razvojna šansa za svih šest ekonomija Zapadnog Balkana, potencijali su ogromni, a uz nekoliko dobro organizovanih tura broj turista na ovom području mogao bi se znatno povećati kažu u Vijeću za regionalnu saradnju (RCC). Ovih dana uputili su drugi poziv za dodjelu sredstava za provedbu oko 14 pilot projekata pojedinačne vrijednosti do 54.000 eura.

Nikola Gaon, zadužen za promociju ovih projekata pri Vijeću za regionalnu saradnju, objašnjava kako je projekat zamišljen i šta je krajnji cilj.

”Kroz ovaj projekat želimo promovirati sve ono što je najbolje u regionu, kroz nekoliko kulturnih i avanturističkih ruta i to nuditi na međunarodnom tržištu. Jedna od tih ruta je Zapadni Balkan raskrsnica civilizacija, ta ruta će da koristi naše zajedničko kulturno naslijeđe od rimskog do austrougarskog doba i već je identifikovano nekih 40 lokacija u šest ekonomija Zapadnog Balkana koje bi bile uključene u tu rutu, jer naš cilj je da ko god da dođe u region posjeti barem tri zemlje”, kaže Gaon.

Nikola Gaon takođe ističe da je u planu i razvijanje rute Ilirikum trail.

“Ona (ruta) se bazira na arheološkim nalazištima iz rimskog perioda. Počinje u Hercegovini, prolazi kroz Crnu Goru, Albaniju i Makedoniju, završava u Srbiji gdje se spaja sa evropskom rutom Put rimskih imperatora. Sa ovim ponudama nadamo se da ćemo privući mnogo više posjetilaca iz inostranstva, što će rezultirati i zapošljavanjem većeg broja ljudi, tako da je korist višestruka”, pojašnjava službenik RCC-a.

Ranije su pokrenuti projekti Via i Trans Dinarica, regionalne staze za planinarenje i biciklizam i prateće atrakcije avanturističkog turizma.

Predstavljeni su na međunarodnim sajmovima turizma i izazvale veliko interesovanje, kaže Gaon, i dodaje da je Vijeće za regionalnu saradnju prepoznalo potencijal turizma kao razvojnu šansu za ekonomije Zapadnog Balkana.

”Otprilike 12 miliona ljudi godišnje posjeti Zapadni Balkan. Turizam već učestvuje u izvozu sa nekih 25 posto, a 14 posto društvenog proizvoda, a i broj zaposlenih u turizmu je otprilike na toj razini. Mi želimo povećati te brojeve i kroz ove projekte omogućiti da te cifre nastave rasti, ali isto tako da se turističke ponude ne baziraju isključivo na onome što zovemo – plaže, sunce i snijeg, nego da približimo turistima iz dalekih zemalja, ali i iz komšiluka drugačiji sadržaj i da ih zainteresujemo za što češći i duži boravak u ovom dijelu Evrope”, objašnjava Gaon i dodaje da su u ovaj projekat do sada su bili uključeni i mladi ljudi kojima je data šansa da kroz fotografije prirodnih ljepota zemlje iz koje dolaze promoviraju turističke ponude, a autorima najboljih radova dodijeljene su i nagrade.

”Kad putujete po regionu vidite da recimo ljudi iz Albanije jako malo znaju o Bosni i Hercegovini, da ljudi iz BiH malo znaju o znamenitostima koje mogu obići na Kosovu. Zato želimo kroz ove ponude približiti i susjede jedne drugima, stoga smo prvo uključili mlade ljude da oni budu ti glasnogovornici ovog projekta i da pokazivanjem onoga što se njima sviđa i dijeljenjem tih sadržaja sa vršnjacima iz drugih zemalja podignu svijest mlađih generacija koje će nadamo se biti budući posjetioci ovog regiona”, objašnjava Gaon.

Vijeće za regionalnu saradnju će do 20. juna 2019. organizovati niz informativnih prezentacija u svih šest ekonomija Zapadnog Balkana, kako bi zainteresovanima objasnili kako mogu doći do sredstava, razviti turističke ponude i privući više turista.

Postavljeni bilbordi sa fotografijama uspješnih tivatskih srednjoškolaca

0
Srednja skola uspjesni ucenici 2019.

U okviru akcije “Mi stvaramo lidere”, u dvorištu Srednje mješovite škole “Mladost” u Tivtu postavljen je bilbord sa uspješnim tivatskim srednjoškolcima, nosiocima najprestižnijeg državnog priznanja, diplome “Luča“, za 2018/2019 godinu.

Ovu akciju sprovodi, treću godinu za redom, Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja Opštine Tivat u saradnji sa SMŠ ,,Mladost” i kompanijom Brand New Tivat, sa ciljem promovisanja uspješnih mladih ljudi iz Tivta.

Sa druge strane bilborda nalazi se fotografija mladih koji su u određenim oblastima ostvarili izuzetne rezultate.

Srednja skola uspjesni ucenici 2019.

Javnosti su na ovaj način predstavljeni: Maksim Kovačević – 3 zlatne, 1 srebrna i 1 bronzana medalja na državnim i međunarodnim gastronomskim takmičenjima; Angelina Radović – 2 zlatne, 2 srebrne i 1 bronzana medalja na državnim i međunarodnim gastronomskim takmičenjima; Božidar Radonjić -1 zlatna, 1 srebrna i 1 bronzana medalja na državnim i međunarodnim gastronomskim takmičenjima; Dragana Popović-  1 srebrna i 1 bronzana medalja na državnim gastronomskim takmičenjima; Mihailo Nedeljkov – 2 bronzane medalje na državnim gastronomskim takmičenjima; Anastasija Kovačević koja je na Olimpijadi znanja osvojila prvo mjesto iz biologije; Anja Jovanović –  ritmička gimnastika koja je na Državno prvenstvu 2017. i 2018. osvojila I,  a 2019. III mjesto, 2018. proglašena za najbolju juniorku Crne Gore, na takmičenju u Rusiji (Moskva) 2019. godine – 3.mjesto, Budva kup 2018. godine – 4 zlatne medalje, takmičenje u Bugarskoj (Sofija) – 4.mjesto, Ljubljana kup – finale, Beograd kup – III mjesto, Sarajevo kup – 4 zlatne medalje, Zadar kup – 3.mjesto, te učestvovala na Evriopskim prvenstvima u Španiji, Azerbejdžanu i Izraelu.

Otvaranje novog CUNGU centra na kružnom toku Kotor-Tivat-Budva – za otvaranje pokloni i popusti…

Cungu Radanovići – raskrsnica Kotor – Tivat – Budva

Novi CUNGU trgovački centar na kružnom toku (Kotor, Budva, Tivat) u Radanovićima, biće svečano otvore u petak 14. juna u 10 sati.

Iz kompanije CUNGU javljaju o velikim popustima i raznim nagradama koje očekuju sve posjetioce na dan otvaranja.

“Naime, prvih 300 kupaca obradovati ćemo raznim poklonima a povodom otvaranja 14, 15, i 16. juna svi potrošači tokom plaćanja na kasi ostvariti će popuste od 15% na čitav asortiman osim na već snižene artikle.

Otvaranjem novog Cungu centra u Radanovićima,osim sjajnog mjesta za kupovinu i provod, Bokelji i nijhovi gosti su dobili bolje i komotnije uslove za trgovinu na jednom mjestu” – poručili su iz CUNGU kompanije.

Otvaranje radnje u Kotoru

Kompanija CUNGU & CO osnovana je 1997 godine. Osnovna djelatnost naše kompanije je maloprodaja, veleprodaja i distribucija robe široke potrošnje i profesionalne opreme za ugostiteljstvo. Vremenon, sa razvojem tržišta, razvili smo se u jednu od vodećih kompanija u Crnoj Gori za opremanje restorana, hotela i kafe barova sa profesionalnom opremom za kuhinje kao i sa visoko kvalitetnim namještajem za terase i plaže.

Osim toga u našim maloprodajnim objektima imamo širok izbor raznih proizvoda za savremene kuhinje, enterijer, opremanje i dekoraciju vaših domova.

Danas smo kompanija koja zastupa vodeće svijetske brendove te ima stroge poslovne odnose sa najvažnijim proizvođačima iz Evrope i dalekog istoka.

Od samog osnivanja poslovna politika kompanije je bila jasna: zadovoljan kupac.

Cadmus Cineplex prikazuje od 13. do 19.juna

0
horizontalni repertoar

NOVI FILMOVI

KEVA

Kod Keve su svi dobrodošli. Ali “mnogo sreće” pri povratku kući.

Oskarovka Oktavija Spenser tumači lik Su En, žene koja živi mirnim i povučenim životom u malom gradu u Ohaju. Jednoga dana, tinejdžerka Megi, koja se tek doselila u grad, zamoli Su En da kupi alkohol za nju i njene drugove i Su En to doživi kao šansu da stekne nove, mlade prijatelje. Ona nudi tinejdžerima mogućnost da piju alkohol a da poslije ne voze do kuće tako što ih poziva u svoj podrum. Ali, postoje određena pravila: jedno uvijek mora ostati trijezno, nema psovanja, nikad ne ulaziti u kuću i obraćati joj se sa “Keva”! Ali Kevina ljubaznost počinje da prelazi u opsesiju, pa san o dobrom provodu postaje noćna mora ovih tinejdžera. Kevin podrum od najboljeg mjesta u gradu postaje najstrašnije mjesto na svijetu.

LJUDI U CRNOM: GLOBALNA PRIJETNJA

Ljudi u crnom su uvijek štitili zemlju od svemirskih neprijatelja. U najnovijoj avanturi neprijatelj se nalazi sakriven među njima samima.

LICE

Jasek voli hevi metal, svoju djevojku i svog psa. Njegova porodica i stanovnici njegovog malog rodnog mjesta posmatraju ga kao čudaka. On radi na konstrukciji koja bi trebalo da predstavlja najveću statuu Isusa na svijetu. Kada ga teška nesreća potpuno unakazi sve oči su uprte u njega, dok on prolazi kroz prvu transplataciju lica u zemlji.

Ogorčeni mještani Kavča, prijete blokadom puta, dosta je bilo obećanja…

0

Ogorčeni mještani Kavča ukoliko do 20. juna ne budu izvršeni radovi na asfaltiranju puta kroz Kavač,  najavili su mogućnost blokirnja saobraćaj u tom dijelu kotorske opštine.

Kako nam je kazao predstavnik mještana Radovan Vučetić, peticija sa prikupljenih 250 potpisa predata je opštinskoj Direkciji za ureženje i izgradnju Kotora, kao investitoru, Opštini Kotor i Komunalnoj inspekciji i Odjeljenju bezbjednosti Kotor, uz zahtjev za hitno reagovanje kako bi se mještanima omogućio život bez buke, prašine i prolaska teške mehanizacije, ali i snabdijevanje vodom iz novog vodovoda.

Radovi na izgradnji javne vodovodne mreže u Kavču počeli su još prošlog septembra, ali do danas nisu okončani. Put je, kaze Vučetić, oštećen skoro čitavom dužinom, a nakon postavljanja cijevi nije vraćen u prvobitno stanje. Prolazak teških mašina dodatno oštećuje cestu budući da je u toku intenzivna gradnja.

“Da kompanija “Vukotić trejd”, koja je dobila posao na tenderu, nekvalitetno radi posao, svakom laiku je bilo jasno. Radovi su počeli u septembru i trebalo je da budu završeni do kraja novembra, za 75 dana. Jasno je bilo da to ne može da se završi u predviđenom roku, ali smo bili sretni što ćemo konačno dobiti kvalitetno vodosnadijevanje, pa smo prelazili preko toga. Prilikom radova put je oštećen u skoro cijeloj dužini i širini. Nadali smo se da će ga oni dovesti u prvobitno stanje kada završe postavljanje vodovodne cijevi. Međutim, obećanja od strane izvođačla i Direkcije, traju više mjeseci. Kao građani smo se organizovali i poslije silnih neispunjenih obećanja napravili zahtjev za hitno reagovanje i postupanje. Tražimo da se hitno završi put jer je počela sezona, a na području Kavča su u toku građevinski radovi i po tako lošem putu svakodnevno saobraća velika mehanizacija, što je protivzakonito jer u Kavču i na Trojici i Gradiošnici stoji znak od sedam tona, a saobraćaju kamioni od preko 30 tona nosivosti”, kazao nam je Vučetić.

Kavač – put

Prema posljednjim informacijama sa kojima raspolažu mještani Kavča mehanizacija, koja treba da asfaltira, je kompletna preseljena zbog daljih radova na sjever.

„Radi toga smo se najviše i pobunili jer smo se ponadali da ćemo ljetnju sezonu dočekati spremni. Ovdje je dosta apartmana i privatnih hotela”, kazao je Vučetić i da Kavač nikako nije zaslužio ovakav odnos nadležnih.

Kako nam je kazao Vujačić, zbor građana MZ Kavač zakazan je za nedjelju 16.juna u 10 sati u Domu kulture u Kavču na kojem će mještane upoznati sa aktuelnom situacijom i na kome će donijeti odluku o daljem načinu djelovanja.

Holanđani kod Svetog Stefana grade hotel i 35 vila

0
Plaza pod kampom crvena glavica

U zaleđu dviju najatraktivnijih plaža na području Svetog Stefana, Galije i Crvene glavice, na zemljišnom kompleksu od gotovo 56 hiljada kvadrata nići će luksuzno turističko naselje – hotel sa 35 vila.

To je predviđeno planskim dokumentom Urbanistički projekat „Bijeli rt-Galija“ u koji su „Vijesti“ imale uvid, čiju je izradu naručila Vlada, a obradilo Ministarstvo održivog razvoja na zahtjev investitora, podgoričke kompanije Bay View Investments.

Firmu koja je vlasnik atraktivnog zemljišnog kompleksa, kako piše u Centralnom registru privrednih subjekata, osnovala je kompanija New Europe property finance II B.V. čije je sjedište u holandskom gradu Roterdam.

Izvršni direktor je Andreas Santis, a ovlašćeni zastupnici Vilsa Lika i Mičel Bertram.

Riječ je, kako se navodi u planskom dokumentu, o neizgrađenom i infrastrukturno neopremljenom prostoru, koji se nalazi neposredno uz morsku obalu, ispod magistranog pravca Kotor-Bar i obuhvata zonu od nivoa mora do oko 50 metara nadmorske visine.

„Cilj izrade Urbanističkog projekta “Bijeli rt-Galije” je da se kroz analizu planiranih sadržaja i shodno razvojnim potrebama ponude planska rješenja kojima bi se stvorili preduslovi za gradnju turističkog kompleksa visoke kategorije sa pratećim sadržajima, u skladu sa smjernicama i režimima zaštite datim u okviru Prostornog plana područja posebne namjene za obalno područje (PPPNOP)“, navodi se u dokumentu.

Ističe se da je Ministarstvu održivog razvoja i turizma zahtjev za izradu podnio Bay View Investments.

„U okviru Inicijative Bay View Investments iskazane su potrebe, želja i spremnost za izgradnjom ekskluzivnog turističkog kompleksa. Zainteresovani su da na toj lokaciji grade ekskluzivni turistički kompleks sa oko 40.000 kvadrata bruto građevinske površine, koji bi, osim sadržaja na kopnenom dijelu kao što su kondo hoteli, vile, apartmani i prateći sadržaji, imao i sadržaje u zoni morskog akvatorijuma, odnosno određene atraktivne ugostiteljske sadržaje u zoni morskog dobra i marinu. Analizom masterplana, u skladu sa analizom prirodnih uslova, karakteristika terena, analizom kontaktnih zona i primjenom smjernica PPPNOP, ocijenjeno je da se ne mogu u potpunosti stvoriti planski uslovi za prezentovane sadržaje, te je ponuđeno plansko rješenje koje je u skladu sa željenom namjenom (turizam – hotel i vile), ali uz korigovane kapacitete – planirana bruto građevinska površina je oko 30.000 kvadrata“, navodi se u planskom dokumentu.

Planski su tretirane dvije urbanističke parcele na kojjima je planiran turistički kompleks visokog standarda, minimum četiri zvjezdice.

Na prvoj urbanističkoj parceli čija je površina 25.197 kvadrata, planiran je hotel spratnosti prizemlje do maksimalne pet nadzemnih etaža. Hotel će zauzimati 7.560 kvadrata od ukupne parcele, a imaće 16 hiljada kvadrata bruto građevinske površine. Javni sadržaji su u prve dvije etaže, a smještajne jedinice – apartmani i soba na ostalim etažama.

„Osim ovih sadržaja, planirani su i sadržaji sporta i rekreacije, otvoreni sportski tereni, akva park – bazen, pješačke komunikacije, trgovi, otvoreni i zatvoreni bazeni, parkiranje u podzemnim etažama- garažama, recepcija, restorani, konferencijska sala, ekonomske prostorije i drugi neophodni sadržaji u skladu sa namjenom i vrstom objekata“, ističe se u dokumentu.

Na drugoj urbanističkoj parceli, čija je površina 30.617 kvadrata planirana je gradnja 35 vila čija će ukupna bruto građevinska površina biti nešto veća od 10 hiljada kvadrata, ostatak prstora je zelenilo. Ukupan broj ležaja u vilama je 97, a garantovano je 80 kvadrata zelenila po ležaju. Ukupan bvroj ležaja u hotelu i vilama je 297, maksimalno 317, što je 57 ležaja po hektaru.

„Zbog izuzetnih prirodnih vrijednosti planirati ekskluzivne, savremeno dizajnirane turističke objekte, koji svojom arhitekturom i kapacitetima neće opteretiti prostor. U dijelu dizajna i izgradnje, objekti treba da zadovolje kriterijume visokog standarda. Imajući u vidu karakter ambijenta, dizajn objekata podrazumijeva obezbjeđivanje kvalitetnih vizura na okolni prostor. Novi objekti treba da budu građeni sa elementima primorske arhitekture“, ističe se u dokumentu.

Cromaris 7. u Evropi po uzgoju bijele ribe

0
Cromaris

Cromaris je danas sedma tvrtka u Evropi u uzgoju orade i brancina, a ujedno i najbrže rastuća s trendom daljnjega rasta, objavljeno je na godišnjoj skupštini  dioničara Adrisa u Rovinju.

Cromaris je u 2018. godini ostvario prodaju od 8.166 tona, što je za 11 posto više u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Količinska prodaja na izvoznim tržištima porasla je 16 posto, od čega najviše na talijanskome, francuskome i njemačkome tržištu. Na inozemnim tržištima, ostvaruje se 79 posto količinske prodaje i 80 posto prihoda od prodaje. U uvjetima snažnoga dampinga konkurencije na ključnim izvoznim tržištima ostvaren je porast prosječnih cijena od dva posto. Primjerice, u Italiji, ključnome izvoznom tržištu, Cromaris postiže 45 posto veće prosječne cijene svježe ribe od grčke i turske konkurencije. U skladu s rastom količina i cijena u 2018. godini ostvaren je porast prihoda od prodaje za 13 posto. Prihodi od prodaje diferenciranih proizvoda, prije svega svježe očišćene i pakirane ribe, porasli su za 46 posto i čine 39 posto udjela u ukupnoj prodaji. Rast prihoda, promjena prodajne strukture i troškovna učinkovitost utječu na rast operativne dobiti od šest posto. Ostvarena je neto dobit u iznosu od 25,6 milijuna kuna, što predstavlja rast od 11 posto. U 2018. godini završena je vlasnička konsolidacija Cromarisa, čime je Adris završio proces stjecanja stopostotnoga udjela u tvrtki.

Cromaris je brzorastuća i izrazito izvozno orijentirana tvrtka. Budući rast temelji se na povećanju dostupnosti proizvoda i snažnijoj prisutnosti na ključnim izvoznim tržištima poput Italije, Francuske i Njemačke. Nastavljaju se i ulaganja u marketing i razvoj branda uz proširenje kapaciteta u preradi i rastu udjela u prodaji diferenciranih proizvoda kao ključnih elemenata razlikovnosti u odnosu na konkurenciju.

H.Novi – Samo jedan zakupac plaže prikupio dokumenta za rad

1
Herceg – Novi

Premda je u Herceg Novom sezona uveliko počela, a u gradu odmara više od 9.000 turista, sve plaže nijesu spremne i uređene dočekale goste. Problem je, kako navodi Slobodan Vujačić iz Udruženja zakupaca plaža, to što svi zakupci još nisu potpisali ugovore sa JP Morsko dobro, te što nemaju odobrenja za rad, koje izdaju lokalne uprave.

“Zbog kasno raspisanih tendera za zakup kupališta skraćeno je vrijeme za pripemu sezone i kupališta i zapošljavanje radne snage. Nijedna plaža nije spremna. Ne mogu mašine da uđu jer nemamo dozvole za rad, pa Komunalna inspekcija piše kazne. Već je dvadesetak prijava proslijeđeno JP Morsko dobro. Mi smo se našli u procijepu. Godinama ulažemo, dajemo lijepu ponudu turistima, ali ove godine se sve iskomplikovalo”, istakao je Vujačić, piše Pobjeda.

Iz Morskog dobra je 1. juna saopšteno da će zakupcima privremenih objekata u zoni morskog dobra biti omogućen rad uz privremena rješenja. Vujačić tvrdi da je to unijelo novu zabunu jer su im u opštini Herceg Novi kazali da nisu dobili napismeno takvu odluku na osnovu koje mogu da izdaju rješenja za ovo ljeto.

On ističe da je od 101 zakupca u Herceg Novom dokumentaciju za rad kompletirao samo jedan. Sve to, kako kaže, utiče i na obezbjeđivanje radne snage i poručuje da u ovakvim uslovima kupališta ne mogu biti spremna do kraja mjeseca.

Iz JP Morsko dobro podsjećaju da su na sastanku koji je održan 31. maja predstavnici lokalnih samouprava upućeni na institut “privremenog rješenja” sadržanog u Zakonu o upravnom postupku Crne Gore.

Sekretarka za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo Suzana Memarović potvrdila je da su zapisnik sa sastanka u JP Morsko dobro dobili u utorak i da će početi izdavanje privremenih rješenja.

“Do sada nismo imali osnova za takav postupak jer je zakon jasan, a da nisu postojala podzakonska akta. Mi smo već obišli neke plaže koje su spremne za sezonu, kako bi ljudima izašli u susret i što prije završili dio posla. U privremenom rješenju koje će važiti do 1. oktobra navešćemo da je ono izdato na osnovu zapisnika i preporuke Ministarstva održivog razvoja i turizma i JP Morsko dobro”, kazala je Memarović.

Objašnjava da zakupci prilikom podnošenja zahtjeva za privremeno rješenje moraju imati ugovor sa JP Morsko dobro i UT uslove za kupalište, a da će kompletnu proceduru morati završiti do kraja godine. Oni koji do tog datuma ne pribave svu neophodnu dokumentaciju u skladu sa zakonskim rješenjima, neće moći da zaključe anekse ugovora sa JP Morsko dobro za narednu godinu niti će moći da dobiju odobrenja za rad.

Direktor Čistoće Vladimir Arsić smatra da je Morsko dobro “zakasnilo sa realizacijom kompletnog programa u svim segmentima”, što se, kako tvrdi, odrazilo na način funkcionisanja preduzeća. Ugovor sa JP Morsko dobro potpisan je 1. aprila na iznos od 195.000 eura, a radnici Čistoće su održavali pojas u zoni morskog dobra i prethodna tri mjeseca.

“Za april su izmirili obavezu prema nama u visini 21.000 eura, a očekujem uskoro da plate i za maj. Još ne znamo koje su plaže zakupljene, a koje ne, tako da uređujemo sve. Nadam se da ćemo konačno ovih dana, nakon što se završe tenderi i zaključe ugovori sa zakupcima plaža i mi najzad odahnuti i čistiti samo ono što je ugovornom obavezom i predviđeno”, rekao je Arsić.

Načelnica Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marija Andrić objašnjava da prijave koje su podnijeli protiv zakupaca se ne odnose na nepostojanje odobrenja za rad već isključivo za prolazak kamiona sa teretom Šetalištem Pet Danica.

“Oni koji koriste tešku mehanizaciju za uređenje plaža moraju da zatraže dozvolu od Sekretarijata za komunalne djelatnosti za ulazak kamiona na Šetalište Pet Danica budući da tamo važi zabrana saobraćaja. Taksa koja se plaća iznosi 10 eura”, rekla je Andrić.

Meljine – Direktorica vratila 19.000 eura, traži stečaj

0
Bolnica Meljine foto Boka News

Direktorica kompanije Meljine kompleks Olivera Elez Mihajlović vratila je 19 hiljada eura, koje su joj uplaćene na račun duga za zarade, zbog čega je predložila otvaranje stečaja u toj kompaniji.

Ostajući i dalje pri istom predlogu na ročištu za ispitivanje razloga za otvaranje stečaja, Elez Mihajlović je kazala da ne prihvata takav način izmirenja duga, jer je nezakonit.

Ona je, imajući u vidu da se taj iznos odnosi na bruto zarade, kazala da ne postoji zakonsko pravo da Poreskoj upravi sama plati poreze i doprinose na platu.

Novac je uplatila kompanija Atlas invest u skladu sa odlukom osnivača Duška Kneževića, koji je, kako je naveo njihov advokat Milovan Milošević, krajnji vlasnik Meljine kompleksa, u čemu se ogleda njegov pravni interes za tu uplatu.

Milošević je dodao da je njegova namjera bila da se na ročištu sa Elez Mihajlović potpišu ugovor o pristupu dugu, koji bi po zakonu trebalo da bude zaključen između Atlas investa i nje, kako bi imala pravni osnov da primi novac.

„Međutim, kako je vratila novac, ponovo je nedvosmisleno pokazala da njena namjera nije da naplati potraživanja, već da Meljine kompleks uvuče u stečaj“, saopštio je Milošević.

On je dodao da je odbijanjem novca Elez Mihajlović kao predlagač pala u docnju, čime otpadaju razlozi za otvaranje stečaja, jer nema dospjelog potraživanja.

Privremeni stečajni upravnik Saša Zejak doveo je u pitanje pravni interes Atlas investa da preuzme dug stečajnog dužnika tražeći od Miloševića dokaze da je Knežević vlasnik Meljine kompleksa.

On je dodao da padanje u docnju u ovom slučaju ne oslobađa Meljine kompleks obaveza za pripadajuće poreze i doprinose na zarade, pa bi se eventualnim otpisivanjem potraživanja predlagača nezakonito otpisala i potraživanja Poreske uprave.