Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje i ove će godine obilježiti jedan od najvažnijih evropskih datuma, 9. maj Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope.
9. maja 1945 Njemačka je potpisala bezuslovnu kapitulaciju čime je čovječanstvo oslobađeno najmračnije ideologije koja je odnijela preko 50 miliona života. 9. maja 1950 Šumanovom deklaracijom postavljeni su temelji zajednici koja je trebalo da obezbijedi pozitivan i održiv mir i blagostanje na tlu Evrope.Borba protiv fašizma nije završila 1945. godine.
10. maja podsjećamo da fašizam nije pobijeđen i iskorijenjen i da gdje god ima mržnje, neprijateljstva ili netrpeljivosti prema drugima i drugačijima njegova logika istrajava, gdje god se individualna prava i slobode ograničavaju i ukidaju on postoji, gdje god se proizvode žrtvena jagnjad nad kojima će frustrirana većina iskaljivati svoj bijes ili tražiti satisfakciju na račun tuđe nesreće on živi i jača.
U našem društvu prisutne su pojave: sve više onih koji žive ispod linije siromaštva, sve veći broj građana koji nemaju ni prosječna lična primanja, raste index korupcije, povećavaju se različiti vidovi nasilja nad žanama i nasilja nad djecom, stopa kriminala i ubistava na našim ulicama, nacionalizam, klerikalizam i militarizacija, podsticanje jednoumlja, napadi na nistomišljenike…
U vremenu sve veće eksploatacije, militarizacije, fašizacije i ozbiljnih sumnji u opstanak EU, ukazujemo na to da su nam vrijednosti antifašizma, mira i socijalne pravde potrebniji nego ikada. Raste stepen zabrinutosti za razvioj političke situacije u Crnoj Gori. Zato podrzavamo građanske proteste „Odupri se “ jer vjerujemo da dijelimo iste vrijednosti antifasizma.
Pozivamo građanke i građane Kotora danas se pridruže 9 maja na Trgu od oružja u Kotoru poručuju iz ANIME.
Brod ‘Aurelia’ talijanskog brodara SNAV koji plovi na liniji Ancona-Split jutros je doživio havariju kraj Žirja.
Trajekt je isplovio sinoć oko 20.30 sati iz Ancone i trebao je jutros oko sedam sati uploviti u Split, no nešto prije dva sata ostao je bez pogona.
Kako nam je potvrdio Robert Baljkas, šibenski lučki kapetan, brod se trenutno nalazi u hrvatskom teritorijalnom moru, oko 10 nautičkih milja jugozapadno od kornatskog otočja.
Prema njegovim riječima, jedan “Aurelijin” stroj je u kvaru, ali drugim uspijevaju održavati pogon. Na feribotu je oko 250 putnika i 50 vozila, a u pomoć su im isplovila dva “Brodospasova” tegljača iz šibenske i splitske luke.
21:45 Feribot “Aurelia” talijanskog brodara SNAV na liniji Ancona-Split, koji je jutros doživio havariju kraj Žirja, u Split bi trebao doploviti u petak iza deset sati.
Remorker ga je prema splitskoj luci počeo tegliti oko 16 sati, no putnici nam kažu kako sve ide jako sporo.
– Krećemo se jako sporo, no važno je da smo svi dobro. Evo smo i večerali – kazala nam je jedna od putnica.
Tegljač “Pollux” je, podsjetimo, doplovio do “Aurelie”, koja je plutala srednjim Jadranom oko 15 sati, tegljenje je počelo sat vremena kasnije, a u prvih par sati uz SNAV-ov feribot plovio je i teretni brod “Maira”, pružajući joj zaštitu od valova.
15:25 – Upravo u ovim trenucima tegljač “Pollux” doplovio je do feribota “Aurelia” koji je plutao srednjim Jadranom već duže od 12 sati. U tijeku su pripreme za tegljenje putničkog broda prema splitskoj luci.
U prilog spašavateljima ide i smirivanje juga na otovorenome moru, a o snazi vjetra dovoljno govori činjenica da je “Aurelia” u trenutku havarije bila na poziciji oko 20 nautičkih milja zapadno od Primoštena, a remorker ju je “uhvatio” gotovo “ispod” Dugog otoka.
foto putnica sa trajekta – Slobodna Dalmacija
13:01 – – Oko havariranog trajekta Aurelia, na kojemu je 250 putnika i 92 člana posade situacija nije tragična. Najvažnije je da nema ozlijeđenih, a jedina šteta je na jednom od pogonskih motora koji je ostao u kvaru – kazao nam je David Radas, voditelj Službe za odnose s javnošću Ministarstva mora, prometa i infrstrukture.
On nam je potvrdio da je iz zadarske luke Gaženica prema Aureliji oko 11,30 sati isplovio tegljač Pollux riječke kompamije ‘Jadranski pomorski servis’, tegljač najjače moguće klase.
– Trenutno na moru i dalje puše jako jugo i valovi su oko pet metara visine. Aurelia koristi alternativni pogonski motor i plovi znatno smanjenim intenzitetom uz stalnu korekciju plovnog puta. Trajekt i tegljač trebali bi se sresti negdje dvije do tri milje od Kornatskog otočja, odnosno paralelno s njime u akvatoriju na granici Šibenske i Zadarske županije. Ne mogu kazati kada će se to dogoditi, to ovisi opet o uvjetima na moru koji se stalno mijenjanju. Nakon što do toga dođe i započne tegalj, na licu mjesta će se odlučiti koja će se luka izabrati za vez trajekta – rekao nam je David Radas.
Nedavno uvođenje kupnje elektronskih vaučera najmanje 48 sati unaprijed za razgledavanje Nacionalnog parka Plitvička jezera stvorilo je gužve na blagajnama, a gosti bez unaprijed kupljenih ulaznica u pravilu ne mogu ući u Park, u čijoj Upravi kažu kako je to u cilju ograničenja broja posjeta, te da će do ljeta ojačati Internet i posjetitelje puštati uz skeniranje mobitela, odnosno barkodova.
Direktor Nacionalnog parka Tomislav Kovačević podsjeća da su prevelika posjećenost, preizgrađenost i odvodnja velika ekološka prijetnja Parku, zbog čega je UNESCO zaprijetio da se stanje mora poboljšati kako bi Plitvička jezera ostala na listi svjetske prirodne baštine, na kojoj su punih 40 godina.
Budući da je zaštita prirode osnovna djelatnost Javne ustanove NP Plitvička jezera, usvajanjem novog Plana upravljanja posjetiteljima želi se ograničiti broj posjeta u ljetnoj turističkoj špici na najviše 10.000 dnevno, dok je u špici sezone do sada znalo biti, kako kažu, i do 16.000 posjetitelja na dan. Do ljeta će novi režim pokazati koji je broj posjeta na dan optimalan.
Spremni su, ističe Kovačević, i na smanjenje prihoda, no smatraju da će do toga doći u nekom kraćem razdoblju, ne i dugoročno. Vjeruje da će, kad se jednom shvati da se na Plitvice ne može doći kad tko hoće te da je potrebno kupiti ulaznicu najmanje dva dana ranije s točnom satnicom dolaska, gosti odabrati neki slobodni termin. Napomenuo je da rezervacije i kupnju ulaznica unaprijed imaju i druge svjetske atrakcije poput američkog Frand Canyona ili britanskog Stonehengea.
Zaštita prirode je prioritet i ovo je način da se gosti sami preraspodijele
“Zaštita prirode je Javnoj ustanovi NP Plitvička jezera prioritet i ovo je način da se gosti sami preraspodijele, posebno od lipnja do kraja rujna, te se više neće događati da sa Jadrana zbog oblačnog i vjetrovitog dana na Plitvice odjednom krene pet tisuća turista, pa se u jednom danu znalo prodati i 16.000 ulaznica. To je neprihvatljivo i više se neće događati, ni zbog zaštite Parka niti zbog turista”, naglasio je Kovačević.
Izračunali su, kaže, da je prosjek zadržavanja u Nacionalnim parku oko tri i pol sata, tako da će shodno tome regulirati puštanja i izbjeći velike gužve jer će se dolaziti u točno određeno vrijeme, kako piše na ulaznici. Turistima koji dođu bez ulaznice, bili oni iz obližnjeg Slunja ili iz Australije, neće biti moguće ući, već će im se preporučiti da posjete ostale ličke destinacije – NP Paklenica, NP Sjeverni Velebit, Park prirode Velebit (Uvala Zavratnica i Cerovačke špilje), Pećinski park Grabovača, Baraćeve špilje, Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda, te Memorijalni centar Nikola Tesla.
Zavođenje reda u ritam posjeta, tvrdi Kovčević, trebalo bi u konačnici pridonijeti zadovoljstvu gostiju i poštivanju pravila boravka u Parku, koji je početkom travnja proslavio 70. obljetnicu proglašenja nacionalnim parkom.
Sedrene barijere nastaju samo ako je voda kvalitetna i čista
Naglasio je da Plitvička jezera imaju jedan vrlo senzibilan instrument koji mjeri održivost turističkog razvoja – sedrene barijere koje stvaraju jezera i slapove, a nastaju samo ako je voda kvalitetna i čista.
Stručni voditelj NP-a, geolog Kazimir Miculinić naglašava da djelatnici Parka, Hrvatskih voda i Državnog hidrometeorološkog zavoda stalno provode monitoring kvalitete vode, njenog protoka i gubitaka te da nema naznaka ičeg problematičnog.
Ove godine provodi se deset projekata koji se odnose baš na zaštitu voda, od mjerenja kvalitete, organskih tvari, klasičnoga mjerenja protoka, brzine osedravanja i slično, u što su uključeni znanstvenici Znanstveno-stručnog centra dr. Ivo Pevalek s Plitvca, ali i s Prirodoslovno matematičkog fakulteta i Instituta “Ruđer Bošković”.
Nacionalni park čini 30.000 hektara, ali se posjetitelje nastoji zadržati u zoni manjoj od dva posto ukupne površine, na uređenim šetnicama i turama, a u planu je i obnova hotela te podizanje njihove kategorizacije, poboljšanje gastro ponude, uvođenje što više lokalnih namirnica i educiranje osoblja, što bi sve trebalo dovesti do rasta, a ne smanjenje prihoda.
Inače, u vlasništvu Parka je 750 ležajeva u četiri hotela, te još toliko u privatnom vlasništvu, a tu je i domicilno stanovništvo i djelatnici, s čim su povezana komunalna pitanja.
Plitvička jezera
Gorući problem Plitvica zagađenje površinskih i podzemnih voda
U Hrvatskim vodama kažu kako je gorući problem Plitvica zagađenje površinskih i podzemnih voda. Privremeno je u Rastovači postavljen montažni pročistač, ali treba od Korenice do Rakovice izgraditi 90 kilometara kolektora s dva trajna pročistača, u Čatrnji i Korenici, u što se planira uložiti 375 milijuna kuna,ali će do realizacije tog projekta proći još nekoliko godina.
U Državnom hidrometeorološkom zavodu pak smatraju da je za Plitvice potrebna nova hidrološka multidisciplinarna analiza, jer je posljednja rađena prije 60 godina. Od tada su se, kako je nedavno navela ravnateljica Branka Ivančan-Picek, dogodile klimatske, a zasigurno i geološke promjene. Stoga bi donositelji odluka trebali imati nove podatke, uključujući i antropogene i prirodne, važne za eksploataciju voda i daljnji razvoj turizma.
U blizini hotela “Jezero” je jedna klimatološka postaja, planirana je njena automatizacija, osuvremenjivanje (projekt Metmonit), a u širem je krugu 14 postaja, kišomjernih i klimatoloških, te će se one osuvremeniti, najavila je Ivančan-Picek. Kao važnu činjenicu istaknula je da više nema industrije i s njom vezanih kiselih kiša, iako nešto malo takvih oblaka dođe sa sjevera Italije.
No, dugoročne prognoze predviđaju da će se do kraja stoljeća događati sve sušnija ljeta i niži vodostaji, kao i ekstremne oborine s mogućim poplavama, što će se odražavati i na Plitvice, kazala je Branka Ivančan-Picek na nedavnoj raspravi o zaštiti voda.
Viši sud u Podgorici u četvrtak je nepravomoćno osudio čelnike oporbenog prosrpskog i proruskog Demokratskog Fronta (DF), Andriju Mandića i Milana Kneževića, na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina zbog sudjelovanja u organizaciji pokušaja terorističkog napada i prevrata na dan parlamentarnih izbora Crnoj Gori 16. oktobra 2016. godine, “s ciljem sprečavanja ulaska Crne Gore u NATO”.
Mandić i Medojević nisu prisustvovali izricanju presude, što je bila njihova zakonska obveza.
Presudom Višeg suda ruski državljani, agenti ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, koji se nalaze u bijegu i koje Moskva odbija izručiti Crnoj Gori, osuđeni su na 15 odnosno 12 godina zatvora, zbog organizacije kriminalne skupine koja je, po optužnici, namjeravala upasti u Skupštinu Crne Gore i zarobiti ili ubiti tadašnjeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića.
Nekadašnji zapovjednik srpske žandarmerija Bratislav Dikić osuđen je na 8 godina zatvora zbog sudjelovanja u pokušaju terorističkog napada i nasilnog svrgavanja vlasti.
Dvojica srpskih državljana, Nemanja Ristić i Predrag Bogićević, koje Srbija nikada nije izručila Crnoj Gori, osuđeni su na 7 godina zatvora.
Istom presudom obuhvaćeni su i srpski državljani, članovi srpskog četničkog pokreta Miloš Jovanović, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić i Srboljub Đorđević koji su osuđeni na kazne zatvora od godinu i šest mjeseci do 3 godine zatvora, dok je Kristina Hristić osuđena na uvjetnu kaznu.
Foto Savo Prelević
Tokom izricanja presude policija je pojačala mjere sigurnosti na Višem sudu, a ulica u kojoj se sud nalazi zatvorena je za promet. U Crnoj Gori već nekoliko dana vlada velika napetost, nakon što je iz DF saopšteno da neće dozvoliti da njihovi čelnici idu u zatvor, najavljujući “specijelne mjere protiv nositelja vlasti u Crnoj Gori”.
Crnogorsko suđenje stoljeća, kako su ga nazvali mediji u Podgorici, počelo je u septembru 2017. i trajalo je godinu i pol dana. Održano je 170 ročišta koja su prvi put u povijesti crnogorskog sudstva prenošena izravno na nacionalnim televizijama u Crnoj Gori.
Mjesec dana nakon prvog ročišta u sudnici se pojavio svjedok Saša Sinđelić, srbijanski državljanin, koji je svjedočio kako se povezao s ruskim agentom Eduardom Šišmakovim, što je bio plan kriminalne organizacije, kakve su veze postojale s liderima Demokratskog fronta. Obrana optuženih tijekom suđenja pokušala je osporiti njegovo svjedočenje, navodeći da je on na sudu u Vukovaru 2012. osuđen na 21 godinu zatvora zbog ubojstva Mirka Fotesa.
Suđenje za pokušaj terorizma u Crnoj Gori izazvao je veliko zanimanje domaćih i stranih medija. Tako su, primjerice, Guardian, Washington Post i Daily Telegraph opširno izvještavali o pokušaju terorizma u Crnoj Gori, iznoseći detalje koji su upućivali na umiješanost Rusije u događaje u Crnoj Gori. Ocjene o povezanosti Moskve s pokušajem nasilne promjene vlasti u Crnoj Gori otvoreno su kasnije iznosili visoki dužnosnici vodećih država svijeta, što je Kremlj opetovano opovrgnuo.
Povodom praznika Svetog Leopolda Bogdana Mandića, u hercegnovskom Župnom uredu osmislili su trodnevni program, koji je počeo danas (9. maj) i trajaće do nedelje (12. maj) na Dan ovog velikog katoličkog svetitelja i rođenog Novljanina koji je cio život posvetio humanizmu i ekumenizmu.
U čast Sv. Leopolda od 9. do subote 11. maja biće obavljena krunica, litanije i devetnica sa početkom u 17 sati i 30 minuta. Sveta Misa biće služena u Crkvi Sv. Jeronima u Starom gradu, sa početkom u 18 sati. Zadnjeg dana trodnevnice, u subotu, biće služena večernja molitva u čast Sv. Leopolda.
U nedelju, 12. maja na dan Sv. Leopolda biće služene svete mise: u 8 sati u Crkvi Sv. Leopolda, u 10 sati u Crkvi Sv. Jeronima.
Svečanu misu u 18 sati služiće don Pavao Medač. Nastupiće župni hor Sv. Nikole iz Cavtata.
Sveti Leopold je rođen 1886. godine u Herceg Novom, kao Bogdan Mandić , a umro je u Padovi 1942. godine. Bio je poznat po zalaganju za jedinstvo hrišćana.
Kanonizovan je i proglašen svecem 1983. godine. Tijelo Sv. Leopolda Mandića preneseno je iz Padove u njegov rodni Herceg Novi, gdje je bilo dočekano 15. septembra 2017. godine, uz prigodne sakralne ceremonije i izloženo u staklenom kovčegu u Parku Boka.
Ceremoniju tokom dva dana boravka relikvije sveca u Herceg Novom ispratio je veliki broj vjernika , mještana i gostiju. Park koji se nalazi između zgrade Pošte i crkve Sv. Antuna koji je katolička crkva poklonila Herceg Novom od 2017. nosi ime Sv Leopolda.
Do potpune obustave saobraćaja u Boki doći će u nedjelju 12.maja zbog IV međunarodne triatlon trke Ocean Lava Montenegro.
Saobraćaj će biti obustavljen u sljedećim terminima:
– magistralni put M-2 dionica Kotor – Sv. Stasije od 7:20h do 8:20h i od 9:40h do 12:10h
– magistralni put M-2 dionica Sv. Stasije – Kamenari od 7:30h do 11:00h
– magistralni put Vilusi-Grahovo-Lipci prikljucenje u Lipcima od 7:45h do 11:00h
– obustava saobraćaja na priobalnom putu (“Donji put”) od Otvorenog bazena u Dobroti do prodavnice “Aroma” od 07h-15h
– obustava saobraćaja na priobalnom putu (“Donji put”) od prodavnice “Aroma” u Dobroti do “Kavalina” od 08:45h- 15:00h
Trka “Podi 2019” – obustava saobraćaja na putu H. Novi – Trebinje
Podi
Radi nesmetanog i bezbjednog odvijanja trke u automobilizmu „Podi 2019“, predstojećeg vikenda, 11. i 12. maja biće privremeno izmijenjen režim saobraćaja na putu Meljine – Petijevići, i to na dionici od naselja Podi do Kamenog.
Režim će biti izmijenjen na način da će ova dionica će biti privremeno zatvorena za saobraćaj u subotu, 11. maja od 10 do 16 sati i u nedelju, 12. maja od 09 do 16 sati, obavještavaju iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost. Organizator trke, AMSK „Podi – Herceg Novi“ dužan je da obezbijedi sve potrebne mjere i radnje za bezbjedno odvijanje pomenute manifestacije.
Druga parada Besmrtnog puka Crne Gore održana u Tivtu
1 od 6
Druga parada Besmrtnog puka Crne Gore održana u Tivtu
Druga parada Besmrtnog puka Crne Gore održana u Tivtu
Druga parada Besmrtnog puka Crne Gore održana u Tivtu
Druga parada Besmrtnog puka Crne Gore održana u Tivtu
Druga parada Besmrtnog puka Crne Gore održana u Tivtu
Druga parada Besmrtnog puka Crne Gore održana u Tivtu
Nekoliko desetina građana Crne Gore, Rusije i Srbije okupilo se večeras u Tivtu gdje je održana druga po redu parada NVO „Besmrtni puk Crne Gore“ u čast sutrašnjeg praznika- 9.maja, međunarodnog Dana pobjede nad fašizmom. Građani okićeni georgijevskim lentama, nosili su jugoslovenske trobojke sa petokrakom, zastave Besmrtnog puka i fotografije svojih predaka – jugoslovenskih partizana i pripadnika sovjetske Crvene Armije koji su učestvovali u Drugom svjetskom ratu i borili se u redovima antihitlerovske koalicije.
Skupu u čijoj je organizaciji NVO „Besmrtni puk“ pomogla i Organizacija boraca NOR-a – jugoslovenska opcija iz Tivta, pored ostalih, prisustvovali s i prvi savjetnik u ambasadi Rusije u Podgorici Sergej Bublikov i konzul Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović.
Okupljeni su organizovano u kolini, uz zvuke čuvene sovjetske ratne pjesme „Savršenaja vojna“, prodefilovali preko gradske rive Pine i kroz turističko naselje Porto Montenegro do velikog Gradskog parka u Tivtu, gdje su položili vijenac na spomenik narodnim herojima Jugoslavije – poručnicima bojnog broda Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri.
Druga parada Besmrtnog puka Crne Gore održana u Tivtu
„Predsjednik NVO „Besmrtni puk Crne Gore“ Igor Damjanovič kazao je da se Crna Gora danas nalazi u NATO savezu koji ju je bombardovao prije 20 godina.
„U tom vojnom savezu Crna Gora nije zajedno sa neprijateljima Rusije, već u tom neprijateljstvu ona nekada i barjači. Ministar odbrane Predrag Bošković prije samo nekoliko mjeseci iz Brisela je uputio Rusiji prijetnje da će oni iz NATO-a umjeti da odgovore na svaki pokušaj destabilizacije mira u Evropi od strane Rusije.“- istakao je Damjanović. Aludirajući na donošenje presude u slučaju „Državni udar“, on je kazao da „crnogorska vlast na Dan Evrope sprema presudu Rusiji, Srbiji i njegoševoj Crnoj Gori“.
„Neće oni moći da presude ni Rusiji, ni Srbiji ni njegoševoj Crnoj Gori, ali ni nevino optuženim ljudima koje su hapsili i koje već više od dvije ipo godine maltretiraju i ponižavaju ih. Oni će presuditi sebi, a za tu presudu na sudu istorije, neće biti pomilovanja. Čast i bruka žive dovijeka“- istakao je Damjanović.
Predsjednik OBNOR-aa Tivta Mato Brguljan govorio je o svom pretku, narodnom heroju Mašu Brgujanu iz Kotora.
Druga parada Besmrtnog puka Crne Gore održana u Tivtu
Pozdravljajući okupljene, prvi savjetnik u ambasadi Rusije u Crnoj Gori Segej Bublikov je podsjetio na izuzetan značaj koju inicijativa „Besmrtni puk“ ima u toj državi, s obzirom na ogromne žrtve koje je SSSR podnio u Drugom svjetskom ratu.
„Kroz „Besmrtni puk“ mi potomci boraca iz Drugog svjetskog ratra gajimo sjećanja na to što su oni uradli prije 74 godine. SSSR je za tu pobjedu nad Hitlerom i fašizmom platio ogromnu cijenu jer je 22 miliona naših ljudi stradalo u tom strašnom ratu“- kazao je ruski diplomata koji je juče na paradi u Tivtu sa ponosom nosio fotografije svoja dva djeda – onog po ocu koji je kao sovjetski vojnik poginuo 1942. i onog po majci koji je sa Crvenom Armijom maja 1945., umarširao u Berlin i potpisao se na zidu zgrade Rajhstga. Bublikov je kazao da mnogi danas pokušavaju da „prevare istoriju“ i smanje ulogu Rusije i SSSR-a u pobjedi antihitlerovske koalicije.
„Najbitnije je da je ta svijetla pobjeda bila zajednička, svih nas saveznika u antifašističkoj i antihitlerovskoj koaliciji. Ta pobjeda je i najveći praznik za savremenu Rusiju i mi potomci pobjednika, ne možemo to nikada da zaboravimo. Drago mi je i da smo mi Rusi, Crnogorci i Srbi danas ponovno zajedno ovdje u „Bsmrtnom puku“ na ovom svetom mjestu posvećenom dvojici palih jugoslovenskih heroja. Neka živi Dan pobjede, neka živi ovaj praznik koji nas objedinjava“- kazao je Bublikov.
On je juče u ime Ruskog komiteta veterana Drugog svjetskog rata, za očuvanje tradicija zajedničke borbe protiv fašizma, prijateljstva ruskog i crnogorskog naroda i sjećanja na veterane, uručio posebne medalje predsjedniku Demokratske stranke jedinstva Nebojši Juškoviću i čelniku „Besmrtnog puka Crne Gore“ Igoru Damjanoviću.
U Kumrovcu sam posljednji put bila prije više od četrdeset godina, u martu 1977. godine. Josip Broz Tito držao je polaznicima Političke škole seriju predavanja o povijesti Saveza komunista/Komunističke partije Jugoslavije. Okupio se cijeli tadašnji hrvatski politički establišment. Posebnu pozornost izazvao je Miroslav Krleža koji je s partijom imao složeni odnos koji se kretao od pripadanja u samim počecima, do razlaza pred sam rat, pa opet pridruživanja, a nakon toga je ponovno bilo i distanciranja i približavanja.
Odnos sukladan turbulentnim vremenima i vokaciji intelektualca i umjetnika. Neovisno o svom odnosu prema partiji i političkom sustavu Krleža je do kraja života ostao Titov privrženik svjestan njegove povijesne veličine. I sam izravni sudionik nekih važnih predratnih zbivanja, Krleža je pažljivo slušao, s Titom se družio u pauzama. Ne znam je li se tada prisjetio svog teksta Titov povratak 1937: “Sprema se nova međunarodna katastrofa, fašistički gorila brusi svoje noževe, a kod nas Kupinec hrče, Kaptol hrče, Kumrovec hrče, čitava naša malograđanska inteligencija hrče, a Tito stoji usred Kumrovca i osjeća vakuum srednjovjekovnog zakašnjenja prokletstva kumrovečkog nokturna, kada psi laju i sve stoji kao ukleto na jednom te istom mjestu.“
Miroslav Krleža pristao je te 1977. godine pozirati mi na zajedničkoj fotografiji sa sudionicima tih trodnevnih zbivanja, polaznicima škole i hrvatskim političkim vodstvom. Bilo je to svega nekoliko godina prije Titove i njegove smrti.
Povijest je dodirnula Kumrovec, malo mjesto u Hrvatskom zagorju.
Godine su prošle, promijenila se država, promijenio se politički sustav. Dogodio se i novi, krvavi rat. Povijest se sada poigrala s Kumrovcem. U zgradama nekadašnje Političke škole i pripadajućem hotelu smjestile su se izbjeglice iz razrušenog Vukovara. O tim je sumornim danima svjedočanstvo ostavila književnica, tada djevojčica i ratna stradalnica, Ivana Bodrožić u romanu Hotel Zagorje.
Objekti su devastirani, vlast nije znala što bi s njima, urušavanje se nastavilo. Natječaji za kupovinu kompleksa Kumrovec redom su propadali. Inače, riječ je o arhitektonski izuzetno vrijednim objektima, djelima autora Berislava Šerbetića i Ive Filipčića. Kao i na mnogim drugim brojnim lokacijama, ni ovdje umjetnička i spomenička vrijednost nije igrala ulogu. Nihilizam prema baštini postao je opće mjesto.
Kumrovec je utonuo u svoju provincijsku kolotečinu. U skladu s ambivalentnom (ne)politikom nove hrvatske države prema povijesnom nasljeđu socijalističkog razdoblja, nikakvih suvislih ideja o valorizaciji Kumrovca nije bilo. Zbivanja su se događala spontano. U Kumrovcu se kontinuirano okupljaju Titove pristaše i posjećuju ga turisti u broju koji iz godine u godinu raste. Sada ga posjeti oko sto tisuća turista godišnje. Obližnje Tuđmanovo rodno mjesto Veliko Trgovišće i spomen kuću bilježe neznatan posjet.
I onda se dogodilo čudo.
Na najnovijem natječaju za kupovinu zgrade bivše Političke škole u Kumrovcu pojavila se kineska poduzetnica Yiang Yu kao jedina prijavljena. Ponudila je sumu od 14 milijuna kuna (dva milijuna više od isklične). Vlada još treba odobriti kupovinu, ali čini se da joj ništa ne stoji na putu. Iz kompanije gospođe Yiang Yu objavili su da iznos u eurima (1.892.000) simbolično odgovara Titovoj godini rođenja – 1892.
Pokazali su da je upravo Titovo ime ono što će komercijalno maksimalno valorizirati u svom projektu. I za gospođu Yu, osobno, Titovo ime je brend. Pored zgrade političke škole i hotela namjeravaju kupiti i Spomen dom, Titovu rezidenciju, te nogometno igralište u Kumrovcu. Izgradili bi hotelski kompleks, wellness centar, zabavni park. To je područje bogato geotermalnim vodama. I za obližnje Krapinske toplice zainteresirani su kineski ulagači. Sve u svemu, gospodarsku renesansu, živopisno Hrvatsko zagorje očekuje od Kineza.
Zabavni park posvećen Titu izazvao je osobitu pozornost. Hoće li to biti još jedna od onih umjetnih Venecija, Pariza i slično ili Disneyland ili možda Tomorrowland ili pak Westworld? Ne zna se. Književnik i publicist Jurica Pavičić, koji inače pozdravlja investiciju kao dobrodošlu, formiranje Titovog zabavnog parka doživljava kao konačni kraj hrvatske tranzicije, njezin ”kolosalni neuspjeh”.
”Dvadeset godina nakon prelaska u stvarnu tranziciju, lavovski dio Hrvatske izgleda, pa, otprilike – kao politička škola u Kumrovcu.”
Propalo i zapušteno. Zabavni park za njega predstavlja Titovu drugu smrt. Suvremeni Matije Gupci drapat će ulaznice, a lady Yu će zasjesti u zagorski burg kao novi Franjo Tahi.
Kumrovec
Pragmatični lokalni čelnici nisu opterećeni povijesnim reminiscencijama. Investitorima su širom otvorili vrata, ne zapitkujući previše. Cijelo ovo vrijeme u Hrvatskom zagorju živjela je ideja da Titovo rodno mjesto jest (i) ekonomski potencijal, motor razvoja cijelog kraja. Rodna kuća se održava i djeluje kao muzej, ostali spomenuti objekti u vlasništvu države su zapušteni.
Za veće iskorake nisu se odlučivali osluškujući bilo središnje vlasti koja se prema Titu odnosila provincijalno, u skladu sa svojim ograničenim poimanjem povijesti i suvremenosti. Važnije je bilo prilagoditi se svojoj izvornoj desničarskoj izbornoj bazi nego Hrvatskoj priskrbiti mjesto za stolom povijesnih naroda.
Šefica hrvatske države posjetila je SAD desetak puta u mandatu i nije dospjela dalje od ograde Bijele kuće. Američki predsjednik Nixon posjetio je Titovu rodnu kuću u Kumrovcu 1970. godine.
Kolinda Grabar-Kitarović izbacila je iz svog ureda bistu Josipa Broza Tita i poklonila je muzeju.
Matica Boke će u subotu 11. maja sa početkom u 20 sati u galeriji „Josip Bepo Benković“ u Herceg-Novom predstaviti svoj novi izdavački poduhvat- piređeno reprint izdanje knjige don Nika Lukovića iz 1930. godine „Postanak i razvitak trgovačke mornarice u Boki Kotorskoj“.
O knjizi će govoriti predsjednik UO Matice Boke, Željko Komnenović, novinar i publicista Siniša Luković kao i Petar Palavršić, višegodišnji kustos Pomorskog muzeja u Kotoru i autor više knjiga iz oblasti istorije bokeljskog pomorstva. Luković i Palavršić su autori predgovora i biografije Don Nika Lukovića koji su sastavni dio knjige koja je obogaćena sa fotografijama o istorijskim ličnostima i brodovima o kojima je autor pisao.
U saradnji sa Pomorskim muzejom Crne Gore biće priređena i izložba slika poznatih bokeljskih kapetana i brodova iz fundusa ove ustanove.
Don Niko Luković
Don Niko Luković u ovoj knjizi koje je izdalo Udruženje Bokelja iz Beograda, govori o slavnim danima bokeljskih pomoraca, vremenu jedrenjaka i parobroda, pomorskim bitkama i likovima znamenitih admirala i kapetana iz Boke kotorske. Knjiga je nastala na osnovu predavanja poznatog bokeljskog sveštenika na Narodnom univerzitetu u Beogradu 5.januara 1930. godine.
Stotinjak građana okupilo se danas ispred zgrade Opštine Tivat kako bi gradonačelniku dr Siniši Kusovcu (DPS) i predsjedniku lokalnog parlamenta Ivanu Novoselu (DPS), predali peticiju kojom zahtijevaju da se tivatski čelnici u roku od 48 sati, izjasne o namjeri države da sruši krstionicu manastrira Svetog Arhangela Mihaila na Prevlaci kod Tivta, te da se zakaže posebna sjednica Skupoštine Opštine na kojoj će se razmatrati događaji u vezi sa krstionicom.
Mali objekat od 11 kvadrata podignut je na manastirskj ponti sa zapadne strane Prevlake, a Crkva za njega uprkos traženju, nije od države prije toga dobila sve neophodne papire i saglasnosti. Građevinska inspekcija Ministarstva održivog razvija i turizma donijela je stoga riješenje o rušenju krstionice čije je izvršenje bilo zakazano za 2.april u 9 časova, ali ono nije sprovedeno u djelo nakon što je nekoliko sati ranije, propao pokušaj policije da velikim snagama sa kopna i mora, po noći zauzme krstionicu. Policija je od te namjere odustala jer se u i oko spornog objekta, sakupilo nekoliko stotina vjernika iz cijele Boke koji su namjeravali da brane krstionicu od rušenja. Od tada do danas traju neprekidna dežurstva vjernika i građana ne samo pravoslavne, već i drugih vjeroispovjesti na Prevlaci koji 24 sata dnevno čuvaju krstionicu za koju je ministar turizma i održivog razvoja Pavle Radulović (DPS) u međuvremenu opet ponovio da će biti srušena. Odbor za obnovi manastira Svetog Arhangela Mihaila je organizovao potpisivanje peticije po gradovima Boke kojom se traži od države da Crkvui izda građevinsku dozvolu za obnovu manastora i odustane od namjer da rupi krstionicu, posebno zbog toga što u neposrednoj blizini tohg vjerskog objekta postoje na desetine mnogo većih privatnih nelegalno podignutih objekata na samoj obali mora, a koje država uprkos tome, ni ne pokušava da ukloni.
U tekstu peticije koju su brojni okupljeni građani pred zgradom Opštine Tivat danas donijeli lokalnim čelnicima, stoji da je država svojim postupanjem u vezi krstionice na Prevlaci, demonstrirala „selektivno sprovođenje zakona i donošenje nzeakonitih odluka, diskriminaciju Srpske pravoslavne crkve i pravoslavnih vjernika i protivzakonitu upotrebu policije“.
Predali peticiju
U peticiji koju su predstavnici okupljenih građana predali lokalnim čelnicima, stoji da oni od gradonačelnika Kusovca, predsjednika SO Novosela i kluba odbornika DPS u SO Tivat traže da se u roku od 48 sati „javno odrede prema ovom činu: podržavaju li ili ne diskriminaciju i nasilje koju su državni organi počinili u ovom slučaju“.
„Tražmo da potom predsjednik SO Tivat hitno, u skladu sa stavom 1 člana 70 Poslovnika o radu SO Tivat, zakaže sjednicu Skupštine Opštine na kojoj će se donijeti zaključak o ovim protivustavnim postupanjima organa Vlade Crne Gore i pokrenuti odgovarajuće inicijative prema državnim organima. U slučaju da oni kojima se obraćamo pokušaju da ignorišu ili odbace našu peticiju, ili da na njene zahtjeve odgovore nejasno i dvosmisleno, smatraćeno da isti – predsjednik Opštine Siniša Kusovac, predsjednik SO Ivan Novosel, uključujuči čitav OO DPS Tivat i koordinatore OO DPS Predraga Nenezića i Gorana Jevrića – podržavaju diskriminaciju i nasilje, te preuzimaju punu ličnu odgovornost za eventualna slična postupanja državnih organa u budućnosti i polskedice istih“- piše u peticiji.
