Turistička organizacija Tivat poziva na već dobro znanu gastro feštu „Đir o′ bumbara“, koja će se u okviru programa „Zimska bajka“ održati u subotu, 14. decembra, od 11 sati na Rivi Pine.
Organizator ove manifestacije je FB grupa „Bokeški izrazi“, pod pokroviteljstvom TO Tivat.
Pored Organizacije žena Tivat biće prisutne i mnoge druge organizacije iz NVO sektora koje će upriličiti pravi gastro užitak. Uz već tradicionalne bumbare na trpezi će se naći zelje, kobasice, kolači kao i brojni drugi specijaliteti bokeške kužine.
Gastro fešta Đir o’ bumbara
U zabavnom dijelu programa nastupiće Ansambl Toć od 12 sati.
Budite dio Zimske bajke u Tivtu, poručuju iz TO Tivat.
Sekretarijat za investicije Opštine Budva planira da na trgu ispred Staroga grada napravi fontanu. To je jedan od najinteresantnijih projekata koji se nalazi u nacrtu Programu uređenja grada za 2020.
Naime, za uređenja platoa ispred Staroga grada predviđeno je da se izdvoji čak 284 hiljada eura, pišu Primorske novine.
“Stari grad predstavlja jednu od glavnih turističkih atrakcija Budve. Uređenje platoa ispred Staroga gradaznačajno će se poboljšati turistička ponuda i izgled Staroga grada. Planira se izgradnja fontane i uređenje platoa. U 2020. za izradu tehničke dokumentacije i samu izgradnju planiraju se izdvojiti sredstva u ukupnom iznosu od 284.000”, navodi se u nacrtu Programa uređenja prostora opštine Budva
U Boki Kotorskoj većinski žive Srbi, potom Crnogorci, Hrvati i ostali. Ovu tvrdnju neću potkrijepiti nikakvim statističkim podacima, niti ću se pozvati na zvanične izvore od na primjer popisne vrste.
Namjera mi je da kazujem kao stari Bokelj, kao čovjek koji je mnogo toga generacijski upamtio, te i dalje gleda oko sebe kako se to u jednom od zvanično najljepših zaliva na svijetu deboto odvija život.
U zalivskom smislu to ujedno znači i idiličan suživot.
Imam prijatelje i među Crnogorcima i među Hrvatima, dočim u godini u kojoj je Boku zapljusnuo najveći broj muslimana – što radnika na građevini što turista u novijoj istoriji – ne mogu da kažem kako lično poznajem više od pet zalivskih pripadnika islamske vjeroispovijesti. Očito je da će se to promijeniti, jer mi se koncem sezone po prvi put dogodilo da muslimanka u marami, postavi na engleskom pitanje da li može da iznajmi prostor Knjižare So da bi se njih 12-ak tu pomolilo? Time je simbolično pređen prag, što se mene tiče. Osjetio sam kako me u potiljak sa knjižarske ikone gledaju Sveti Simeon i Sveti Sava i kako me, Bože prosti, teološki čikaju da li bih osveštanu butigu rasveštao ako bih odobrio da se u njoj, možda i pred mušterijama, čuje islamska molitva? LJubazno sam rekao fureštoj i vjerujućoj ženi da klasična knjižara nije pravo mjesto za molitvene aktivnosti, te da nju i ostale vjernike molim da pronađu neko drugo prikladno mjesto, kao što bi to po prilici mogao da bude gradski park, na pet minuta hoda od glavnog trga.
Zalivski Hrvati su, ostavimo li po strani činjenicu da mnogi iako katolici obilježavaju slavu, izuzetno kulturan svijet. Sve što ima veze sa tradicijom od 1420. kada je Mletačka republika zavladala polovinom Zaliva, preko inih rimokatoličkih uprava, prvenstveno austrougarske – bokeljski Hrvati vrijedno baštine. Oni su odlični susjedi, odlični ribari, odlični zanatlije, odlični pomorci i pomorski kapetani, odlični intelektualci, odlični privrednici, vrsni muzičari, profesori koje zaista pamte generacije đaka i studenata. Zalivski Hrvati gledaju s visine na Crnogorce iako to nikad ne bi priznali jer bi takovo priznanje poremetilo političku ravnotežu. A zalivski Hrvati su veoma diplomatični. U odnosu na zaista mali udio u stanovništvu i u odnosu na etno-triling (Srbi-Hrvati-Crnogorci), najobrazovaniji su, rekao bih, Bokelji.
Etnički Crnogorci su pak najmanje obrazovani. Da li zato što je nužnost snaći se van djedovine, to su počesto ljudi skloni prevarama zarad kratkoročne ćari. I može im biti, kako se u narodu kaže, jer Crnom Gorom vlada etnička manjina koja tek s rukom u ruci sa koalicionim Albancima, Bošnjacima i sa Hrvatima čini većinu. To su ljudi, čast izuzecima, koji pare vole više od Crne Gore. Ili: Crnu Goru vole samo zbog para. I dok bude para. Političkim i porodičnim vezama crnogorski su klanovi opsjeli Primorje, donijeli zakone da o Obali odlučuje ne Kotor, ne Herceg Novi, ne Tivat, ne Budva – nego Podgorica. Sa plaže me prvi put u životu ćera Crnogorac. Hotelska je, kaže. Privatna je. A ja, iako domorodac star 325 godina, nisam gost. Na plaži na kojoj sam proplivao nisam Crnogorcu platio ležaljku i suncobran. U nedoumici sam ljetos ostao da li da mu koitiram sa ocem ili sa majkom?!
Ono što se događa starim Beograđanima, događa se starim Bokeljima. Postoji i uzrečica u narodu: Dođoše divlji, i uzeše mjesto pitomima.
Potomci starosjedjelaca vremenom izgube motivaciju da se bore za svoju izuzetnu geografiju. Onaj ko sa strane dođe u Beograd, ili ko odozgo dođe u Boku, zadivi se, i čvrsto tada zarekne da tu mora da ostane. I bori se, takav: grize, teško radi, uči, snalazi se, koristi veze i poznanstva, prodaje dušu stranačkom vragu… samo da bi majci opstao i ostao.
Stare pak porodice, bilo srpske ili hrvatske, vremenom su stekle. Poslale su potomstvo u škole van granica, pa je to potomstvo, kao i beogradsko, ostalo van granica. Ili se pak dogodio drugi scenario, da se potomstvo u bogatstvu uljuljkalo, pa su ih pretekli u ambiciji energičniji oni koji su došli. U Beograd ili na Primorje.
Zalivski Srbi, iako većinski, povukli su se u se.
Nikako da se organizuju, nikako da sa susjedima naprave svoju autohtonu, bokeljsku političku priču. Stoga cijeli glasački korpus naginje ka ovoj pseudograđanskoj stranci ili ka onoj pseudonacionalnoj, koja lovi glasačke duše fotografavajući se stalno sa Mitropolitom, i pričajući o srpstvu, Kosovu i ćirilici, no su centrale svima njima sve vrijeme u Podgorici.
Zalivski Srbin u ovom trenutku lupa šakom o sto. Ima nešto da objavi.
Mi podsjećamo da se 1813. Boka na ravnim osnovama ujedinila sa Crnom Gorom i da, ako ništa drugo, mora da ima partiju koja zastupa interese Primoraca. Mi, zalivski Srbi, ljubimo svoje susjede i komšije. No je jedan proces sasvim suprotan viševjekovnoj tradiciji na koju smo veoma osjetljivi.
Naime, sve vrijeme su se, vjekovima, ljudi došavši u Zaliv bokeljizovali, tj. ostajali to što jesu prihvatajući obalne vrijednosti starosjedilaca, postajući vremenom i kroz generacije Mediteranci.
Danas nad Bokom vlada teror da se svi deboto montenegrizujemo, što je oksimorom, što je kontra pravila, što je kontra regula.
Nemoguće je da u kulturnom smislu Podgorica bude glavni grad gradu Kotoru.
No Kotor, opijen parama i kupljen odozgo, podan i podvođen sve vrijeme Podgorici, treba finalmente da shvati što mu je činjeti.
Ne mogu ja kao Novljanin da držim slovo Kotoru.
Mada, kao rođeni Kotoranin, što ne bih mogao? Kažite po duši?
Štrajk koji je usporio Francusku u ponedjeljak i najavljuje se i za utorak, novi dan protesta uoči vladina predstavljanja kontroverznog plana mirovinske reforme.
U ana cestama pariške regije koja bilježi vrhunac sa 620 km prometnih zastoja, korisnici se laktovima probijaju kako bi ušli u rijetka prijevozna sredstva, a bicikli, romobili i skuteri se probijaju između pješaka, odjek je mobilizacije protiv općeg mirovinskog sustava predsjednika Emmanuela Macroba, koja je počela 5. decembra, a posebice se odražava u javnom prijevozu.
Željeznički prijevoznik SNCG je naveo da je u ponedjeljak osiguravao između 15 i 20 posto svog uobičajenog prometa, uz jake poremećaje u međunarodnom prometu. U utorak se planira nastavak štrajka za 20 posto brzih i prigradskih vlakova i tri od deset regionalnih vlakova.
U Parizu će zatvoreno ostati deset od 16 metro linija kojima upravlja RATP. Samo će dvije automatizirane linije normalno prometovati. Štrajk je produljen najmanje do srijede, navode izvori.
Oko 25 posto domaćih letova će biti otkazano i Uprava civilnog zrakoplovstva (DGAC) je tražila od kompanija da smanje broj letova.
Godinu dana od početka socijalnog pokreta “žutih prsluka” koji im je zadao težak udarac, taj pokret zabrinjava trgovce, hoteljere, uslužne djelatnosti i turističke djelatnike.
“Vikend je bio katastrofa. Pariz je bio prazan”, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik sindikata GNI-Synhorcat i spomenuo do 50 posto gubitaka bruto prometa.
Tijekom razdoblja božićnih kupovina, prvog dana štrajka u četvrtak zabilježeno je 30 postotni pad aktivnosti u dućanima, prema podacima Trgovinskog saveza.
Socijalni pokret zadesio je i kulturu, predstave su u ponedjeljak otkazane u Opera Bastille, Opera Garnier i Comedie francaise, dok su neki muzeji bili zatvoreni.
Iako među korisnicima javnog prijevoza vlada nervoza, anketa Harris Interactive/RTL od ponedjeljka pokazuje da 68 posto Francuza podržava štrajk.
Sindikati su najavili novu manifestaciju za utorak, nakon uspjeha štrajka 5. prosinca s više od 800.0000 okupljenih diljem zemlje jer žele zadržati pritisak na vladu prije objave sadržaja još nejasne reforme.
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, u suradnji sa svojim Informacijskim centrima Europe Direct, izradilo je brošuru pod nazivom “EU u Hrvatskoj”, u kojoj su predstavljeni najznačajniji projekti iz svih županija u Hrvatskoj, a koji su sufinancirani iz fondova Europske unije.
Brošura predstavlja 84 projekta iz različitih područja – od prometa i infrastrukture do turizma, zdravstva, zapošljavanja i zaštite okoliša, među kojima su i četiri kapitalna projekta koja se provode u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, i to ‘Razvoj Zračne luke Dubrovnik’, ‘Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom’, ‘Objedinjeni hitni bolnički prijem’ te projekt ‘Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija’, ukupno vrijedni skoro pet milijardi kuna.
Regionalna agencija DUNEA, kao regionalni koordinator, sudjeluje u pripremi i provedbi projekta uspješno povlačeći EU sredstava, te na taj način omogućuje održiv i ravnomjeran razvoj svih dijelova Dubrovačko-neretvanske županije.
Kroz projekt ‘Razvoj Zračne luke Dubrovnik’ poboljšat će se povezanost izolirane dubrovačke regije s ostatkom Hrvatske i EU te priprema za Schengen, izgradnjom Pelješkog mosta s pristupnim cestama i stonskom obilaznicom osigurat će se trajna povezanost razdvojenih teritorija Republike Hrvatske i krajnjeg juga, te će zahvaljujući projektu biti izgrađeno sveukupno 32,53 km cesta s pripadajućim vijaduktima, mostovima, tunelima, podvožnjacima, odmorištima i vodospremama.
Uspostavom objedinjenog hitnog bolničkog prijema Opće bolnice Dubrovnik povećat će se dostupnost hitne zdravstvene skrbi pacijentima uz istodobno povećanje njezine kvalitete. Adaptacijom postojeće bolničke zgrade unutar kompleksa bolnice, te nabavom i ugradnjom suvremene opreme očekuje se povećanje dostupnosti zdravstvene skrbi za hitna stanja, optimizacija poslovnog procesa bolnice u zbrinjavanju hitnih stanja te kvalitetnije i brže pružanje hitne medicinske pomoći.
Zahvaljujući projektu ‘Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija’ u Gradu Korčuli obnavlja se vrlo vrijedna palača Ismaeli-Gabrielis u kojoj je smješten Muzej grada Korčule, u Dubrovačkom primorju je obnovljen župni dvor u kojem će se uspostaviti Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja, u Smokvici se gradi Muzej zlata i srebra Smokvice, a na Mljetu su već obnovljeni Austrijski put i uspostavljene tematske pješačke staze Babinog Polja.
Sedmočlani tim na čelu sa ministrom kulture Aleksandrom Bogdanovićem i admiralom Bokeljske mornarice Antonom Sbutegaom učestvovati će na konferenciji Komiteta UNESCO-a za nematerijalnu baštinu u Bogoti (Kolumbija) od 9. do 14. ovog mjeseca. Oni će pruži dodatna objašnjenja i informacije oko upisa Bokeljske mornarice na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.
“Početkom novembra ove godine je Evaluaciono tijelo, sastavljeno od eksperata koji nijesu članovi UNESCO- ovog Komiteta za nematerijalnu baštinu, ocijenilo validnom našu kandidaturu, ali je stavilo nekoliko primjedbi, odnosno tražilo dodatna objašnjenja koja delegacija Crne Gore treba da pruži Komitetu UNESCO-a koji se sastaje u Bogoti od 9. do 14. decembra ove godine. Ovo je neuobičajeno jer su ta objašnjena mogla da se traže ranije, ali to nije urađeno. Nije sporno da postoji jaki lobi koji pokušava da onemogući uspjeh naše kandidature” – kazao nam je Sbutega.
On je podsjetio na probleme koji su nastali zbog političke i medijske kampanje koja je tim povodom pokrenuta u Hrvatskoj, kao i od nekih Hrvata u Crnoj Gori, kojom se osporavalo pravo Crnoj Gori da samostalno kandiduje Mornaricu.
Bokeljska mornarica – kolo foto Boka News
Delegaciju Crne Gore čine ministar kulture Aleksandar Bogdanović, direktor Direktorata za kulturnu baštinu Aleksandar Dajković, sekretarka crnogorske komisije za UNESCO Milica Nikolić, generalni direktor Direktorata za multilateralne poslove Ministarstva vanjskih poslova Veljko Milonić, direktor Upraveza zašti u kulturnih dobara Božidar Božović, admiral Bokeljske mornarice Sbutega i direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović.
“Mi smo uvjereni u snagu naših argumenta, tamo nas čeka izuzetno odgovoran zadatak da pružimo sva potrebna objašnjen da Bokeljska mornarica bude sada uvrštena na Reprezentativnu listu UNESCO-a, a ne odložena za sljedeću godinu” – kazao nam je Sbutega.
Potpuno neočekivan ulov u svojoj mreži pronašao je ribar iz Dalmacije Marko Šola. Riječ je o morskom psu vrste volonja (Hexanchus griseus), prema procjeni stručnjaka teškom oko pola tone.
Gorostasni volonja ulovljen je u blizini Rogoznice, a Šola ga je odmah po pronalasku vratio u more, no stigao je prije toga snimiti ovaj rijedak ulov.
– Nije opasan, radi se o dubokomorskoj vrsti. Plitko se pojave rijetko, uglavnom noću. Ponekad se dogodi i susret s roniocima, nekoliko takvih je i snimljeno u Jadranu, zadnji put prošle godine u Kvarneru.
Ti snimljeni su u pravilu manji jer kad narastu izbjegavaju svjetlost. Ova vrsta živi u svim svjetskim morima. U Sredozemlju, a i u nas, se povremeno ulovi koćom, ovako slučajno.
Na snimci je primjerak vraćen u more ubrzo nakon snimanja, što je i zakonska obaveza ribara. Ovaj na videu ima oko pola tone, rekao je za Dalmacija danas Pero Ugarković, suradnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo te urednik popularne Facebook stranice Podvodni.hr.
Turistička organizacija Tivat najavljuje otvaranje zimske sezone „Winter opening 2019/20“ na ski centru Kolašin 1600, u subotu 14. decembra. 2019. godine.
„Ovom prilikom obavještavamo javnost da će biti organizovan besplatan autobuski prevoz na relaciji Tivat – Kolašin – Tivat sa polaskom iz Tivta u 6 sati, sa autobuskog stajališta u centru grada (stara autobuska stanica), dok je povratak za Tivat iz ski centra planiran u 16:30 sati. Broj mjesta je ograničen, pa molimo sve zainteresovane da rezervišu mjesto u prostorijama Turističke organizacije Tivat, najkasnije do četvrtka, 12. decembra 2019. godine“-saopšteno je iz TOT-a.
Događaj će uveličati muzička zvijezda Indira Forza- Ex Colonia, a da žurka bude još bolja pobrinuće se DJ Vlado Božović-najavljuju.
Za sve posjetioce na dan otvaranja biće obezbijeđene nagradne igre, besplatan parking, skijanje/panoramska vožnja žičarom, tradicionalni mega kačamak – besplatne porcije, promo cijene pića kao i sniježne igre za djecu sa animatorima.
Organizatori događaja su: NTO CG, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Skijališta Crne Gore.
DOBRODOŠLI NA WINTER OPENING 2019/20 NA SKI CENTRU KOLAŠIN 1600 – 14.12.2019. u 10:00h!!!
Na Canarima je od 4. do 8. decembra održan 21 Canarian Olympic Sailing Week za olimpijske klase. Crnu Goru je u olimpijskoj klasi Laser Standard predstavljao reprezentativac Milivoj Dukić koji je osvojio prvo mjesto ispred starih rivala Giovanna Coccoluta iz Italije koji je osvojio drugo mjesto i Joaquin Blanca iz Španije koji je osvojio treće mjesto.
Milivoj Dukić sa trenerom Javier Hernandezo Cebrianom osvojio je prvo mjesto u izuzetno jakoj konkurenciji među brojnim takmičarima iz 15 zemalja koji se spremaju za kvalifikacionu regatu za Tokio. Nakon izuzetno uzbudljivih devet trka, pobjednika regate odlučila je ta poslednja deveta trka u kojoj je Milivoj Dukić osvojio prvo mjesto u direktnoj borbi sa Italijanom koji je u toj trci bio drugi i Špancem koji je u toj trci bio deveti nakon čega je Milivoj Dukić i u ukupnom plasmanu bio prvi.
Domaćin i organizator regate je Real Club Nautico de Gran Canaria koji ima veliku podršku svoga grada za zimski program jedrenja koji kombinuje obuku, pripreme i takmičenja u jedrenju, za veliki broj jedriličarskih klasa, naročito olimpijskih, zbog predstojeće olimpijske godine.
Pored velike podrške grada imaju i odličnu klimu, korektne i pristupačne cijene, odlične uslove za jedrenje i fenomenalnu klubsku infrastrukturu koja obuhvata i teretanu i bazen. To su sve razlozi zbog kojih veliki broj jedriličara boravi na pripremama na Canarima u ovom periodu.
Mališani iz Dječijeg doma „Mladost“ Bijela u Herceg Novom biće gosti Tivta 29.decembra, tokom dječijeg novogodišnjeg dana čiji su generalni pokrovitelji opštinska preduzeća i ustanove Vodovod i kanalizacija, Autobuska, Parking servis, DOO Komunalno i SC Župa. U okviru programa predviđen je koncert i nastup Leontine, Minje Subote i njihovih gostiju.
Oko 40 mališana iz Bijele uživaće u cjelodnevnom programu za djecu, u okviru „Zimske bajke 2020“, na inicijativu Turističke organizacije Tivat i kabineta predsjednika Opštine dr Siniše Kusovca koju su podržala opštinska preduzeća i ustanove.
„Pošto smo osmislili program za sve ukuse i uzraste, željeli smo da nekako u Zimskoj bajci učestvuju i mališani iz doma Mladost. Svjesni da ih u decembru u znak pažnje posjećuju mnoge kompanije i ustanove, odlučili smo da im omogućimo da budu dio praznične čarolije, i sa svojim vaspitačima budu gosti Tivta tokom cjelodnevnog programa koji će prirediti Leontina i Minja Subota. Uprava doma je rado prihvatila inicijativu koju su podržala opštinska preduzeća kao generalni sponzori događaja, a svi se veoma radujemo ovoj posjeti“, saopštila je Gabrijela Glavočić, direktorica TO Tivat.
Poster
Pored tradicionalnog koncerta Leontine sa gostima, tog dana djeda Mraz će dijeliti paketiće djeci na rivi Pine, a cijeli Tivat će biti u znaku najmlađih – biće priređene brojne animacije poput pravog dječijeg zabavnog vašara .
Tivat ove godine priređuje novogodišnji program u trajanju od čak 45 dana. Tokom mjesec i po ukrašena tivatska riva Pine biće pozornica za klizače, pjevače, praznične gastro-kućice, božićne sajmove i humanitarne bazare, dnevne gastro i tematske sadržaje, muzičke koncerte i cjelodnevne zabave.
Programi za najmlađe, „Čarobna šuma”, dječija predstava na ledu i brojna iznenađenja tivatske djece djeci na dar, tokom decembra garantuju zabavu za čitave porodice.
