Komandant Mornarice Vojske Crne Gore Vesko Tomanović (46) iz Bara protiv kojeg je u utorak veče podnijeta krivična prijava jer je prekršio mjere samoizolacije podnio je ostavku, prenose mediji.
Tomanoviću se prijavom stavlja na teret da je počinio krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti, odnosno kršenja mjera samoizolacije.
Uprava policije se u utorak veće oglasila saopštenjem u kojem je objašnjeno da se Tomanović oglušio o privremenu mjeru koju mu je odredila Uprava za inspekcijske poslove. Kada je utvrđeno da je Tomanović napuštio samoizolaciju on je odmah procesuiran.
Komandant Mornarice Vojske je sproveden u karantin i iz policije su naglasili da će bez izuzetka sprovoditi mjere nadležnih institucija koje su propisane radi sprečavanja širenja korona virusa.
Nakon saopštenja Uprave polcije oglasili su se i iz Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Crne Gore koji su pozdravili postupanje nadležnih organa ističući da su svi dužni da poštuju preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.
Protiv njega će, kako je nezvanično saopšteno, mjere pokrenuti i Vojska.
Institut za javno zdravlje (IJZ) potvrdio je još 14 slučajeva korona virusa u Crnoj Gori. Time je broj oboljelih u našoj zemlji porastao na 67.
“Od jučerašnjeg presjeka u 18 sati, analizana su 44 uzorka. Novi korona virus je potvrđen kod 14 osoba, dok je kod 30 osoba nalaz negativan”, saopšteno je iz IJZ.
U Crnoj Gori sad imamo ukupno 67 inficiranih novim koronavirusom.
“Pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom u Crnoj Gori se nalazi 6.356 osoba. Pozitivni slučajevi su epidemiološki povezani s prethodno potvrđenim slučajevima”, poručuju iz IJZ.
Albanija je proglasila vanrednu situaciju zbog širenja virusa korona, koji je okarakterisala kao prirodnu katastrofu, prenosi Reuters.
Vlastima je proglašenjem prirodne katastrofe omogućeno da vrši pretres kuća, zaustavi slobodno kretanje i zabrani štrajkove, u okviru napora da zaustavi širenje zaraze od koje je u Albaniji do sada preminulo petoro ljudi.
Albanija je zabranila putovanja na međunarodnim relacijama, a stanovništvu je naređeno da ne izlazi iz kuća.
Prvi slučaj zaraženosti u Albaniji otkrivene je početkom marta, kod muškarca koji je doputovao iz Italije.
“Vlada je odlučila da proglasi stanje prirodne katastrofe u Republici Albaniji, uslijed epidemije Covid-19”, ističe se u saopštenju.
U Albaniji su već uvedene stroge mjere, uključujući šesnaestočasovni policijski čas na dnevnoj bazi, a sprovode se i mjere sprečavanja ljudi, čak i parova, da hodaju jedni blizu drugih tokom osmočasovnog slobodnog kretanja.
Lica koja su ignorisala karantin u trajanju od 14 dana već su novčano kažnjena u iznosu od 6.100 dolara.
Vlasti u svijetu pozvale su više od tri milijarde osoba da ne izlaze iz svojih domova u borbi protiv širenja Covida-19, koji je u svijetu ubio više od 20.000 osoba, prema podacima iz baze podataka agencije France presse.
U pandemiji novog koronavirusa smrtno je stradalo više od 20.000 osoba u svijetu, prema podacima AFP-a.
Zabilježeno je ukupno 20.334 smrtniih ishoda bolesti, većinom u Europi (13.581). S ukupno 7.503 umrlih Italija je najpogođenija ispred Španjolske (3.434) i Kine (3.281), početnog žarišta pandemije.
Već je u utorak više od trećine svjetskog stanovništva, koje UN procjenjuje na 7,8 milijarda osoba 2020. godine, pozvano ostati doma.
Većina tih zemalja i teritorija, njih oko 40 gdje živi najmanje 2,3 milijarda stanovnika, odredila je obveznu zabranu kretanja.
Posebno se tu ističe Indija, zemlja od 1,3 milijarde ljudi, zatim nekoliko američkih država među kojima Kalifornija, Kolumbija, Argentina, Nepal, Irak, Madagaskar i brojne europske zemlje (Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija, Španjolska itd.)
Panama im se posljednja pridružila, a u četvrtak će je slijediti Južnoafrička Republika.
U većini tih zemalja i teritorija postoji mogućnost odlaska na posao, u kupnju nužnih namirnica, lijekova i na liječenje.
Najmanje sedam drugih zemalja i teritorija (s ukupno više od 416 milijuna stanovnika) među kojima su Iran, Njemačka i Kanada, pozvali su svoje stanovnike da ostanu doma, ali nisu poduzeli prisilne mjere. Rusija je posljednja zemlja koja je u srijedu objavila te mjere.
Najmanje 18 zemalja i teritorija (s više od 300 milijuna osoba) uveli su policijski sat i zabranili kretanja od večeri do jutra, poput Egipta, Bjelokosne Obale, Čilea, Filipina i Srbije.
Najstroži policijski sat je na snazi u Ekvadoru kojima je dozvoljeno kretanje samo između 5 i 14 sati.
Barem pet zemalja je svoje glavne gradove stavila u karantenu uz zabranu ulaska ili izlaska iz njega. To je slučaj u Kinšasi u DR Kongu, u Rijadu, Medini i Meki u Saudijskoj Arabiji i u Bakuu u Azerbajdžanu. U tim gradovima živi blizu 30 milijuna satnovnika.
Pandemija korona virusa je uticala na čitav Svijet, a među najviše pogođenim industrijama se izdvaja turizam. Granice su zatvorene, avioni prizemljeni, kruzeri usidreni, a hoteli su u stand-by režimu.
Piše: Željko Cicović
Hoće li postojati sezona 2020, i šta će biti sa turizmom u Crnoj Gori nakon pandemije?
Trenutno je izvjesno jedino da će se gubici od prihoda u turizmu i ugostiteljstvu mjeriti u desetinama i stotinama milijardi evra, i da će veliki broj ljudi ostati bez posla. Svjetski savjet za putovanja i turizam (World Travel & Tourism Council – WTTC) je upozorio da bi uslijed pandemije izazvane virusom COVID-19, broj otpuštanja u turizmu mogao dostići čak 50 miliona. Po predviđanjima, biće najviše pogođeni zaposleni u Aziji, gdje se očekuje smanjenje broja radnih mjesta za oko 30 miliona, u Evropi- 7 miliona, i u USA- 5 miliona. Niko tačno ne može predvidjeti tok pandemije, ali realno je očekivati da će i nakon završetka pandemije biti potrebno najmanje 10 mjeseci da bi se stanje normalizovalo.
Šta mogu očekivati male države, poput Crne Gore, gdje turizam čini 21,6% BDP i zapošljava 17% ukupnog broja zaposlenih? Da li Crna Gora ima finansijske rezerve kojima bi sačuvala likvidnost ove industrije, kao i mala preduzeća koja su na prva na udaru, a čine većinu privrednih subjekata u ovoj branši?
Svjedoci smo da moćne države planiraju značajna “upumpavanja” sredstava u svoju privredu, kako bi sačuvali radna mjesta i omogućile brži oporavak privrede. Ipak, u Crnoj Gori, većina učesnika u ovoj industriji (hotelijeri, ugostitelji, turistički radnici. prevoznici), ima jake razloge za zabrinutost. Vodeći se trendom rasta prihoda u turizmu u prethodnom periodu, svoje reserve su doveli na minimum ulažući ih u pripremu sezone i kapitalne investicije, očekujući dobre prihode i povrat uloženih sredstava sredstva. Mnogi su posegli za kreditima koje realno sad neće moći redovno servisirati. Promet je desetkovan, otkazivanje rezervacija konstantno, predsezona je propala, a glavna sezona je, de fakto, upitna i veoma neizvjesna.
Sigurno je da će broj posjeta znatno opasti, što će dovesti do velikog pada popunjenosti hotela i prosječnih cijena soba (ADR). Najavljena sezonska zapošljavanja, ukoliko se uopšte realizuju, biće svedena na minimum. Vrlo je vjerovatno da mnogi sezonski hoteli neće imati ekonomsku opravdanost da uopšte otvore vrata u ovoj sezoni!
Šta možemo učiniti da prebrodimo krizu, i iz nje izađemo jači?
Na Vladi Crne Gore je da adekvatno reaguje donošenjem paketa mjera za olakšanje poslovanja ove industrije, koje mogu uključivati beskamatne kredite za očuvanje likvidnosti, uvođenje poreskih olakšica, vaučere za domaće turiste, kao i smanjenje taksi za zakup plaža, javnih površina i drugih najmova.
Krizni menadžment preduzeća mora donijeti vrlo bitne odluke i odgovoriti zadatku. Trenutno je najbitnije da se očuvaju radna mjesta i zaposleni na koje dugoročno računamo, i koji će imati značajnu ulogu u stabilizaciji poslovanja nakon pandemije.
Svako od nas lično treba da se podsjeti da posao na kraju ne čine brojke na papiru, nego ljudi- jednako oni u kolektivu, i oni koje ugošćavamo.
Kao i svaka kriza, i ova će izbaciti iz igre slabije igrače, bez finansijskih rezervi, a onim jačima će ostaviti prostora da, u godinama koje dolaze, dodatno ojačaju svoju poziciju na tržištu.
/Željko Cicović/
*Autor je dugogodišnji turistički radnik, diplomirani ekonomista i direktor hotela visoke kategorije sa iskustvom preko 35 godina u turističkoj privredi
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji zabilježena su još dva slučaja zaraze koronavirusom pa je ukupan broj zaraženih sada 24, izvijestio je u srijedu županijski Stožer civilne zaštite.
“U Općoj bolnici Dubrovnik i dalje je hospitalizirano sedam osoba na liječenju zbog koronavirusa i svi imaju blagu kliničku sliku, a ostalih 17 je u kućnoj samoizolaciji. U posljednja 24 sata nisu utvrđeni slučajevi kršenja mjera samoizolacije”, ističu iz Stožera.
Prema podacima lučkih uprava nije bilo uplovljavanja velikih brodova sa stranim putnicima, a u Zračnoj luci Dubrovnik i dalje radi samo nužno osoblje.
„S obzirom na interes javnosti napominjemo kako se dezinfekcija Zračne luke Dubrovnik obavlja redovito, a tokom ovog mjeseca dodatnu dezinfekciju obavljaju tvrtka Sanitat i veterinarska stanica Branko Široki“, ističu iz Stožera.
Ističu i kako je policija intenzivirala provjere pridržavanja mjera samoizolacije od vrata do vrata, a kazne za prekršitelje kreću se do 120 hiljada kuna.
Objekat Instituta Dr Simo Milošević ( tkz Prva faza) u Igalu od 20 marta pretvoren je u karantin u kome je smještena 221 osoba, uglavnom crnogorskih državljana koji su boravili u inostranstvu.
“Za samo dva dana od kada smo dobili obavjest da smo određeni za karantin uspjeli smo da pripremimo objekat i u noći između 20. i 21. marta primili smo nekoliko grupa ljudi”, kaže upravnik karantina Borivoje Vuković.
Borivoje Vuković
Ističe da je to izuzetno kratko vrijeme da se pripremi objekat koji je bio zatvoren od kraja prošle godine. Da spremno dočekaju nove stanare pobrinulo se 30 tak dobrovoljaca koji su neumorno radili i dali sve od sebe. U prihvatu ljudi asistirala je Vojska CG , a prvo veče 11 dobrovoljaca dijelilo je hranu, vodu,… I pomagalo pridošlima da se smjeste.
Svi su po dolasku ispunili upitnik sa pitanjima o njihovom zdravstveno stanju i niko nema simptome korona virusa.
Institut karantin
“Svi se trudimo, kao da su naši najrođeniji, da ljudima u karantinu omogućimo što bolji boravak u našem objektu”, kaže Vuković. Svakodnevno dobijaju tri obroka, snabdjeveni su higijenskim potrpštinama, a u sobama je toplo. Zbog problema sa instalacijama nekoliko sati nije bilo tople vode i grijanja, ali su kvarovi jutros otklonjeni i sada sve funkcioniše u dobrom redu.
Karantin – Aleksandar Vučetić
Aleksandar Vučetić koji je u karantin u Igalu stigao iz Istanbula priča da mu je samo putovanje bilo teško, jer su mnogi na aerodmu proveli i tri – četiri dana. Navodi da im je u Institutu obezbijeđeno sve za ličnu higijenu (sapun, šampon, toalet papir, peškiri ) kao i da redovno dobijaju hranu i da je ima dovoljno. Tvrdi da se u ovakvim uslovima u karantinu može izdržati i duže od 14 dana.
Ljudima koji su u karantinu dozvoljeno je da se, preko pripadnika Vojske koji obezbjeđuju objekat, dostave neke potrebne stvari. Za one koji nisu iz Herceg Novog, uvijek se nadje prijatelj ili poznanik njihovog prijatelja, da im pritekne u pomoć. Puno je primjera takve solidarnosti.
Karantin je organizovan i u hoteli Light House u Igalu.
U hercegnovskoj opštini registrovana su četiri oboljela od korona virusa.
Za sve informacije o ljudima u karantinu Instituta tel. recepcije je 031 658 833
Koliko je kontakt opasan, govori i podatak da je, za sada, od samo od dva importovana slučaja bolest dobilo 28 osoba sposobnih da bolest šire dalje: jedan slucaj je započeo lanac obolijevanja kod 15 a drugi kod još 13. Držite distancu, poštujte preporuke i naredbe i ostani doma – poručuju iz Instituta za javno zdravlje CG.
Od današnjeg presjeka u osam sati, analizano je 13 uzoraka. Novi korona virus je potvrđen kod jedne osobe, dok je kod 12 osoba nalaz negativan, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje.
U Crnoj Gori sad imamo ukupno 53 inficiranih novim koronavirusom.
Naredni talasi obolijevanja se istražuju i postoji opravdana mogućnost da ovi brojevi budu još veći.
U KCCG liječi se jedanaest pacijenata, od kojih devet u Klinici za infektivne bolesti i dva u Internoj klinici.
“Svi pacijenti koji se liječe u Klinici za infektivne bolesti su trenutno stabilnih vitalnih parametara. Oba pacijenta u Internoj klinici su za sada hemodinamski stabilna, stabilnih vitalnih parametara, na terapiji kiseonikom ali nijesu priključeni na respirator”, saopšteno je iz KCCG.
Pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom u Crnoj Gori se nalazi 6.356 osoba.
Brodogradilište 3. maj potpisalo je ugovor za nastavak i dovršetak izgradnje tankera za prijevoz nafte, naftnih prerađevina i hemikalija (723) za španjolsku tvrtku Marflet Marine, izvijestili su u srijedu iz tog brodogradilišta.
Ugovor o dovršetku novogradnje 723, sklopljen je 23. marta između kupca Forzina Shipping Company Limited, Cipar (kompanija u vlasništvu Marflet Marine, Španjolska) i 3. maj Brodogradilišta d.d. kao graditelja broda, navode iz riječkog brodogradilišta.
Ugovoreni rok isporuke broda je 15. jul 2021. godine, ističu iz 3. maja.
Predsjednik Nadzornog odbora 3. maja Juraj Šoljić u izjavi za Hinu podsjeća da je riječ o tankeru koji je u decembru prošle godine, uz pomoć tegljača, dopremljen iz pulskog Uljanika u stečaju, a na osnovi plana nastavka poslovanja u 3. maju.
Gradnja novogradnje 723 – tankera “Santiago” započeta je u 3. maju vlastitim novcem za španjolsku tvrku Marflet Marine, a brod, naglasio je Šoljić, nije opterećen protestiranim jamstvima.
“Santiago” je drugi od dva tankera istih karakteristika, duljine 183, širine 32 metra, nosivosti 50.000 tona, od kojih je prvi završen i isporučen španjolskom naručitelju.
“Santiago” je u more porinut u oktobru 2016., a otegljen je u Uljanik na završno opremanje početkom 2017., ali je zbog krize koja je pogodila pulski škver nekoliko godina stajao netaknu pa je naručitelj raskinuo ugovor o gradnji.
Šoljić ističe i kako su u 3. maju poduzeli sve mjere za sprječavanje širenja zaraze novim koronavirusom, prema naputku nacionalnog i županijskog stožera civilne zaštite.
Radnici se smjenjuju, rotiraju kako bi se držalo poslovanje, pa je sada na godišnjem odmoru njih 310, dok ih radi oko 470, rekao je Šoljić.
Dodaje i kako u 3. maju radi i stotinjak kooperanta, koji obavljaju poslove elektroopremanja i antikorozivne zašitite.
U riječkom se brodogradilištu sada, uz novogradnju 723, intenzivno radi na samoiskrcavajućem brodu za rasuti teret (733) za Algoma Central Corporation iz Kanade, te na izradi sekcija za talijanski Fincantieri, a razgovori o potkoncesiji u svrhu izgradnje polarnih kruzera za australsku Scenic grupu su u završnoj fazi, kazao je Šoljić.
I u objavi 3. maja se podsjeća da je ugvor za dovršetak novogradnje 723 drugi iz ‘paketa’ ukupno tri nedovršene novogradnje. Za prvi iz tog paketa, novogradnju 733 ugovor je potpisan u rujnu 2019., a sada je preostalo ugovoriti još i novogradnju 514 – brod za prijevoz automobila i kamiona. Potpis ugovora za dovršetak te treće novogradnje trebao bi se ostvariti tijekom lipnja/srpnja 2020., ovisno o brzini realizacije zakonske procedure javne prodaje novogradnje 514, koja je u vlasništvu Uljanik u stečaju, najavljuju iz 3. maja.
U objavi ocjenjuju i kako je potpisom ugovora za novogradnju 723 brodogradilište 3. maj “postiglo izniman poslovni poduhvat, jer je unatoč globalno objektivnim otežavajućim okolnostima, nastavilo realizirati Odluku Vlade RH, dodatno zaposlilo svoje kapacitete, te pokazalo da je i u takvim – ‘nenormalnim’ uvjetima, uz izuzetne napore svih sudionika, ipak moguće funkcionirati”.
Naime, Vlada je u kolovozu prošle godine 3. maju dala državno jamstvo za kreditno zaduženje do 150 milijuna kuna kod HBOR-a i/ili drugih poslovnih banaka, a u svrhu stvaranja preduvjeta za pripremu i pokretanje proizvodnje i završetak započetih novogradnji s ciljem umanjenja postojećih gubitaka za državni proračun.
Rukovodstvo Opštine Herceg Novi, na čelu sa predsjednikom Stevanom Katićem, zatečeno je i razočarano saopštenjem menadžmenta Instituta “Dr Simo Milošević”, u kojem predsjednika Opštine optužuju za “ličnu promociju… koju je omogućio medijski koncern Vijesti”.
Saopštenje integralno prenosimo:
“Radi istinitog i objektivnog informisanja javnosti, dodaćemo da se radi o emisiji “Boje jutra” na Televiziji Vijesti, u kojoj je predsjednik Opštine Stevan Katić gledaocima predočio aktuelnu situaciju u Herceg Novom povodom svih vanrednih okolnosti u vezi sa pandemijom koronavirusa.
Ne treba biti previše intuitivan pa razaznati iz kojeg ugla i kroz kakvu prizmu su potpisnici saopštenja gledali i slušali televizijski prilog u kojem se predsjednik Opštine Stevan Katić osvrnuo na situaciju sa karantinom u Igalu, kao i aktivnostima lokalne samouprave, Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje, komunalnih službi i volontera.
U saopštenju menadžmenta Instituta, odnosno direktorice gospođe Gordane Rajović, prepoznaje se velika politička ostrašćenost, i to u ovim momentima kada treba da bude iskazana solidarnost između svih subjekata, kako u gradu, tako i u državi.
Nije istina da je u emisiji predsjednik Opštine gostovao povodom priče o karantinu – već generalno o stanju u Herceg Novom i preduzetim mjerama od strane Opštine. Jedno od pitanja je bilo o karantinu, na koje je predsjednik dao odgovor na osnovu brojnih kontakata koje je imao tim povodom i primjedbi koje su bile direktno upućene na adresu Opštine. Bilo kakva dobronamjerna kritika nije izrečena u svrhu samopromocije, niti je predsjedniku Opštine to potrebno, posebno u ovim trenucima, već iz potrebe da se stvari popravljaju na svim nivoima. Zaposleni Instituta i svi koji su u karantinu su i po nama heroji, za razliku od menadžmenta koji i ovakve momente koristi u političke svrhe.
Sasvim svjesni napora svih zdravstvenih radnika, među njima i zaposlenih Instituta, pozivamo menadžment te ustanove da se više posveti organizaciji rada i zbrinjavanju naših građana, nego praćenju društvenih mreža, jutarnjih i popodnevnih programa svih medijskih kuća u čijim emisijama redovno pozivaju predsjednika Opštine i na koje je dužan da se odazove – ne u svojstvu samopromovisanja, kako to politički u ovim teškim vremenima gleda gospođa Rajović, već zbog toga što pokriva veoma bitnu funkciju šefa Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje.
Podsjećamo da predsjednik Katić predsjedava sastancima Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje, u koji su uključeni predstavnici lokalne samouprave, komunalnih preduzeća čiji je osnivač Opština, državnih službi i zdravstvenih ustanova. Cilj rada je pomoć u koordinaciji svih lokalnih službi u borbi protiv koronavirusa, kao i adekvatno reagovanje na vanrednu situaciju u kojoj se nalazimo.
Opština Herceg Novi apeluje na građane da ignorišu impotentne pokušaje za politikantskim raspravama, kao i medijske istupe onih koji ih zagovaraju. Sada svi zajedno imamo jedan cilj i jednog neprijatelja – samo disciplinom, dobrom organizacijom i solidarnošću iz ove borbe možemo izaći kao pobjednici. Sve naredbe i preporuke Nacionalnog koordinacionog tima za zarazne bolesti, Instituta za javno zdravlje i Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje moramo poštovati, bez izuzetka” – kaže se u saopštenju.
