Hrvatska je i dalje broj jedan charter destinacija na Mediteranu s najvećim brojem brodova za najam, njih blizu 4.400, te oko 900 aktivnih charter tvrtki. Po podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ) segment nautike je u jedanaest mjeseci imao rast fizičkog prometa od 12 posto.
U marinama govore o nešto manjem rastu, od nekih šest do osam posto, što bi značilo da se porast može temeljiti na rastu u charteru. No, velika konkurencija donosi i snižavanja cijena, a prema istraživanju koje je nedavno na International Charter Conference (ICE) iznio dr. Friedrich Schöchl, Hrvatska je po tom pitanju ove godine imala sreće, zahvaljujući predivnoj obali i velikom broju sunčanih dana, jer je relativno lako dostupna gostima s europskih tržišta pa je samo s gostima s austrijskog tržišta zaključeno oko 10 tisuća ugovora o najmu plovila, ali i zahvaljujući problemima nekih drugih destinacija na Mediteranu.

Na ovom je skupu isto tako poslana poruka kako u Kini postoji veliki interes za plovidbom našim morima i charteri koji će prilagoditi svoju ponudu ovom tržištu osigurat će velik porast prodaje.

Inače, prema podacima HTZ-a, koji do kraja godine provodi posebnu kampanju nautičkog turizma na devet europskih tržišta, u segmentu nautičkog chartera vodeća tržišta u ovoj godini su Njemačka s udjelom u noćenjima od 17 posto, zatim slijede Austrija s 12 posto, Velika Britanija i Češka sa 7 posto, te domaće tržište s udjelom od 6 posto.

Prema posljednjim istraživanjima, nautičari tijekom svog putovanja u Hrvatskoj prosječno troše oko 126 eura po osobi na dan dok dnevni izdaci čarteraša u prosjeku iznose 183 eura. Najveću prosječnu dnevnu potrošnju među čarterašima imaju Britanci s 212 eura, Francuzi s 207 eura te Nizozemci s 202 eura.

Govoreći o ovogodišnjim rezultatima i poziciji Hrvatske kao vodeće mediteranske charter destinacije, u Udruženju pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter Hrvatske gospodarske komore (HGK), navode kako se dostupni podaci odnose na ukupan fizički promet, odnosno ukupne dolaske i noćenja gostiju zbrojeno u nautičkom charteru i u izuzetno rastućem segmentu mini cruisera i guleta, tako da to nije realan prikaz stanja samog charter poslovanja. Pa se tako očekuje usklađivanje statističkih podataka iz E-visitor i E-crew sustava i odvajanje podataka za mini cruisere čime bi se dobila realnija slika.

– Naime, za sam nautički charter trenutno imamo dostupne podatke o dolascima i noćenjima gostiju što nam nije pravi pokazatelj realizacije po plovilu jer su plovila u prosjeku sve veća, sa sve više kabina i kreveta, pa i uz jednaku ili čak manju iskorištenost realiziraju više dolazaka i noćenja. A kako mi za razliku od hotela i mini cruisera ne naplaćujemo noćenje po osobi već iznajmljujemo cijelo plovilo s uslugom smještaja, broj pojedinačnih dolazaka i noćenja gostiju nam nije pravi pokazatelj poslovanja.

Nama je relevantno koliko je ostvareno dana charter najma po plovilu. Po našim internim procjenama, imamo sličan ukupan ostvaren broj charter dana po plovilu kao prošle godine, ali uz rast flote od oko 4 posto, tako da i dalje imamo izražen problem prebrzog rasta ponude u odnosu na potražnju što se negativno odražava na neto realiziranu charter cijenu plovila, pojasnio je Paško Klisović, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter HGK, navodeći kako su, primjerice, gosti iz SAD-a na mini cruiserima jedni od najznačajnijih gostiju dok su charteru, nažalost, zanemarivi, i tu treba značajno poraditi na promociji Hrvatske u SAD-u i kao bareboat charter destinacije, dakle, destinacije najma plovila i bez posade.

Turistička godina pred nama, u ovom će segmentu svakako biti izazovna. Po pitanju konkurencije na Mediteranu, ali kao što je slučaj i s ponuđačima na kopnu, i po pitanju kadrova. Naime, u Udruženju navode kako charter firme imaju i problem reguliranja povremenog zapošljavanja koje je u nautičkom charteru izuzetno specifično i bazirano na potrebi za većim brojem djelatnika jedan ili dva dana tjedno te se ne radi o potrebi za klasičnim sezoncima.

– Jedino kvalitetno rješenje za reguliranje takvih potreba jest uvođenje »markica« ili »vouchera« i na tome inzistiramo, ali nažalost, za sad bez uspjeha. I ukratko, pojačanim aktivnostima na svim, a pogotovo trenutno zanemarenim emitivnim tržištima, kao što su SAD, Skandinavija i Francuska, pojačavanjem broja letova u pred i podsezoni, sniženjem stope PDV-a na uslugu smještaja makar na razinu konkurencije, potom smanjenjem davanja na plaće te donošenjem Strategije održivog razvoja nautičkog turizma, koja bi trebala dati smjernice za optimiziranje broja vezova i broja charter plovila, omogućili bi razvoj sektora kroz rast kvalitete usluge i prihoda, a ne kao dosad kroz rast fizičkog prometa, zaključio je Klisović