Matica Boke će u subotu 11. maja sa početkom u 20 sati u galeriji „Josip Bepo Benković“ u Herceg-Novom predstaviti svoj novi izdavački poduhvat- piređeno reprint izdanje knjige don Nika Lukovića iz 1930. godine „Postanak i razvitak trgovačke mornarice u Boki Kotorskoj“.
O knjizi će govoriti predsjednik UO Matice Boke, Željko Komnenović, novinar i publicista Siniša Luković kao i Petar Palavršić, višegodišnji kustos Pomorskog muzeja u Kotoru i autor više knjiga iz oblasti istorije bokeljskog pomorstva. Luković i Palavršić su autori predgovora i biografije Don Nika Lukovića koji su sastavni dio knjige koja je obogaćena sa fotografijama o istorijskim ličnostima i brodovima o kojima je autor pisao.
U saradnji sa Pomorskim muzejom Crne Gore biće priređena i izložba slika poznatih bokeljskih kapetana i brodova iz fundusa ove ustanove.
Don Niko Luković
Don Niko Luković u ovoj knjizi koje je izdalo Udruženje Bokelja iz Beograda, govori o slavnim danima bokeljskih pomoraca, vremenu jedrenjaka i parobroda, pomorskim bitkama i likovima znamenitih admirala i kapetana iz Boke kotorske. Knjiga je nastala na osnovu predavanja poznatog bokeljskog sveštenika na Narodnom univerzitetu u Beogradu 5.januara 1930. godine.
Stotinjak građana okupilo se danas ispred zgrade Opštine Tivat kako bi gradonačelniku dr Siniši Kusovcu (DPS) i predsjedniku lokalnog parlamenta Ivanu Novoselu (DPS), predali peticiju kojom zahtijevaju da se tivatski čelnici u roku od 48 sati, izjasne o namjeri države da sruši krstionicu manastrira Svetog Arhangela Mihaila na Prevlaci kod Tivta, te da se zakaže posebna sjednica Skupoštine Opštine na kojoj će se razmatrati događaji u vezi sa krstionicom.
Mali objekat od 11 kvadrata podignut je na manastirskj ponti sa zapadne strane Prevlake, a Crkva za njega uprkos traženju, nije od države prije toga dobila sve neophodne papire i saglasnosti. Građevinska inspekcija Ministarstva održivog razvija i turizma donijela je stoga riješenje o rušenju krstionice čije je izvršenje bilo zakazano za 2.april u 9 časova, ali ono nije sprovedeno u djelo nakon što je nekoliko sati ranije, propao pokušaj policije da velikim snagama sa kopna i mora, po noći zauzme krstionicu. Policija je od te namjere odustala jer se u i oko spornog objekta, sakupilo nekoliko stotina vjernika iz cijele Boke koji su namjeravali da brane krstionicu od rušenja. Od tada do danas traju neprekidna dežurstva vjernika i građana ne samo pravoslavne, već i drugih vjeroispovjesti na Prevlaci koji 24 sata dnevno čuvaju krstionicu za koju je ministar turizma i održivog razvoja Pavle Radulović (DPS) u međuvremenu opet ponovio da će biti srušena. Odbor za obnovi manastira Svetog Arhangela Mihaila je organizovao potpisivanje peticije po gradovima Boke kojom se traži od države da Crkvui izda građevinsku dozvolu za obnovu manastora i odustane od namjer da rupi krstionicu, posebno zbog toga što u neposrednoj blizini tohg vjerskog objekta postoje na desetine mnogo većih privatnih nelegalno podignutih objekata na samoj obali mora, a koje država uprkos tome, ni ne pokušava da ukloni.
U tekstu peticije koju su brojni okupljeni građani pred zgradom Opštine Tivat danas donijeli lokalnim čelnicima, stoji da je država svojim postupanjem u vezi krstionice na Prevlaci, demonstrirala „selektivno sprovođenje zakona i donošenje nzeakonitih odluka, diskriminaciju Srpske pravoslavne crkve i pravoslavnih vjernika i protivzakonitu upotrebu policije“.
Predali peticiju
U peticiji koju su predstavnici okupljenih građana predali lokalnim čelnicima, stoji da oni od gradonačelnika Kusovca, predsjednika SO Novosela i kluba odbornika DPS u SO Tivat traže da se u roku od 48 sati „javno odrede prema ovom činu: podržavaju li ili ne diskriminaciju i nasilje koju su državni organi počinili u ovom slučaju“.
„Tražmo da potom predsjednik SO Tivat hitno, u skladu sa stavom 1 člana 70 Poslovnika o radu SO Tivat, zakaže sjednicu Skupštine Opštine na kojoj će se donijeti zaključak o ovim protivustavnim postupanjima organa Vlade Crne Gore i pokrenuti odgovarajuće inicijative prema državnim organima. U slučaju da oni kojima se obraćamo pokušaju da ignorišu ili odbace našu peticiju, ili da na njene zahtjeve odgovore nejasno i dvosmisleno, smatraćeno da isti – predsjednik Opštine Siniša Kusovac, predsjednik SO Ivan Novosel, uključujuči čitav OO DPS Tivat i koordinatore OO DPS Predraga Nenezića i Gorana Jevrića – podržavaju diskriminaciju i nasilje, te preuzimaju punu ličnu odgovornost za eventualna slična postupanja državnih organa u budućnosti i polskedice istih“- piše u peticiji.
Air Serbia je jedina avio-kompanija koja je zadovoljila uslove međunarodnog tendera za uspostavljanje 12 linija od javnog značaja iz Niša, između ostalih i za Tivat.
Iako je bilo logično da se za subvencioniranu liniju prijavi i Montenegro Airlines, to se nije desilo.
Kako prenosi portal Flynaissus, postoji bojazan stručnjaka od povlačenja pojedinih niskotarifnih avio kompanija sa našeg tržišta usljed ugrožavanja zdrave konkurencije koje će ove subvencije donijeti.
Na međunarodnom tenderu koje je raspisalo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture za izbor avioprevoznika za 12 linija od javnog interesa, ponudu je dostavila samo Air Serbia, saopšteno je iz tog ministarstva.
Iz minstarstva još navode da nijе bilo primjеdbi na tеndеrskе uslovе, a potpisivanjе ugovora sa prеdstavnicima kompanijе Air Serbia bićе organizovano narеdnih dana.
Tender je, kako je istaknuto u saopštenju, sproveden uz poštovanje svih evropskih propisa, interesovanje je pokazalo nekoliko kompanija, ali je do okončanja postupka stigla samo jedna ispravna ponuda.
Avio-linije od javnog interesa, koje će biti organizovane sa Aerodroma „Konstantin Veliki“ u Nišu, određene su na osnovu analiza i interesovanja koje su pokazali okruzi južne Srbije.
Nacionalna aviokompanija iz državnog budžeta dobiće 15 miliona eura kako bi uvela letove do Nirnberga, Frankfurta, Rima, Hanovera, Ljubljane, Salcburga, Bolonje, Budimpešte, Geteborga, Fridrishafena, Karlsruea i Tivta.
Flynaissus piše da je Bojan Avramović, bivši direktor Regionalne razvojne agencije Jug, početkom aprila izjavio da je gotovo siguran da je tender namješten za Air Serbiju. Resorno ministarstvo demantovalo je takve tvrdnje.
Ovogodišnje aktivnosti u cilju obezbjeđivanja dovoljnog broja spasilaca na javnim kupalištima, počele su krajem februara ciklusom ovjera licenci na bazenu u Budvi.
Poslije sedam ovjera i jednog sedmodnevnog kursa, 278 spacilaca je spremno za rad na uređenim kupalištima, rekao je koordinator spasilaštva Ivan Terzić.
“S obzirom na činjenicu da je za ovu godinu pripremljen veći broj kupališta u odnosu na prošlu, predvidjanja su da će biti potrebno oko 600 spasilaca, rekao je Terzić uz napomenu da je već jedan broj licenciranih spasilaca posao potražio u Hrvatskoj, gdje su mnogo bolji uslovi rada, a nekoliko spasilaca je na radu u Americi”, istakao je Terzić.
Do početka glavne turističke sezone, početkom jula, u Sutomoru će biti organizovana još dva redovna sedmodnevna kursa i tri provjere i ovjere licenci, čime bi trebalo da se ispune zakonoske mjere da na svakih 50 metara uredjenog kupališta bude po jedan spasilac, zaključio je Terzić.
Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ organizuje predstavljanje monografije „Kulturna istorija Paštrovića“, autora prof. dr Nikole Samardžića, dr Mile Medigović Stefanović, dr Zlate Marjanović i doktoranda Dušana Medina, u četvtak, 9. maja, od 19 sati u kinosali Spomen doma „Crvena komuna“ u Petrovcu.
Monografija je publikovana u izdanju renomirane izdavačke kuće HERAedu iz Beograda, u okviru edicije ,,Vrt”, uz podršku Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije. Recenzenti monografije su akademik Branislav Mitrović, prof. dr Bojan Žikić, dr Miroslav Luketić i prof. maestro Bojan Suđić. „Kulturna istorija Paštrovića“ podjednako na stručan i popularan način osvetljava osobenosti paštrovskog kulturnog prostora kroz minule epohe. Vremenski raspon tema koje se obrađuju počinje sa srednjim vekom, kada se patrijarhalno paštrovsko biće formira kao kompaktna plemenska zajednica, a završava se Drugim svetskim ratom koji uspostavlja novi poredak, kako u svetu, tako i na ovom malom primorskom pojasu.
Na promociji će govoriti dr Zlata Marjanović, Davor Sedlarević, Dušan Medin i Zorica Stablović Bulajić.
Promocija će biti održana u okviru Međunarodne multidisciplinarne naučne konferencije „Nematerijalna kulturna baština Paštrovića: Budućnost tradicije & tradicija za budućnost“, koju organizuje Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ u saradnji sa Centrom za istraživanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama – CIRTIP iz Kolašina. Konferencija se ralizuje od 8. do 11. maja ove godine u Spomen domu „Reževići“ i Spomen domu „Crvena komuna“ u Petrovcu na Moru.
Grad Rijeka još uvijek nije objavio novi natječaj za obnovu i prenamjenu Galeba, ali radnje potrebne za dovršetak tog posla privode se kraju, a jedna od najbitnijih je novi troškovnik. Prema novom planu nabave obnova broda Galeb trebala bi koštati 35,2 milijuna kuna, bez PDV-a odnosno oko 44 milijuna kuna s PDV-om, piše Novi list.
Na prvom natječaju procijenjena vrijednost obnove iznosila je oko 28 milijuna kuna, a na natječaj se javilo jedino remontno brodogradilište Viktor Lenac koje je ocijenilo da je riječ o duplo vrjednijem poslu, odnosno ta je tvrtka dostavila ponudu na oko 60 milijuna kuna bez PDV-a, a 75 milijuna s PDV-om
– Nabava će provoditi u dvije grupe radova. Sama obnova i prenamjena broda Galeb u brod muzej, procjenjuje se da će koštati 33.600.000 kuna, a restauratorski radovi na uređenju interijera broda Galeb 1.600.000 kuna (bez PDV-a). Podsjećamo, prema prvoj procijeni, obnova broda Galeb trebala je koštati 27.665.000,00 kuna (bez PDV-a), što je objavljeno u prvom postupku javne nabave, dok je pristigla ponuda brodogradilišta Viktor Lenac iznosila 59.964.856,39 kuna (bez PDV-a).
Sukladno Zakonu o javnoj nabavi, uskoro bi trebalo biti otvoreno savjetovanje sa zainteresiranom gospodarskom javnošću za prvu grupu radova, a nakon toga slijedi i postupak nabave, dok se natječaj za drugu grupu radova, radove na restauraciji na uređenju interijera, planira objaviti naknadno, pojašnjavaju u Gradu Rijeci.
Grad Rijeka će uz bespovratna sredstva koja su odobrena EU projektom »Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine«, i za radove na rekonstrukciji broda Galeb iznose 28,2 milijuna kuna, te bespovratna sredstva koja su ostvarena temeljem pomoći Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekta za tu namjenu u iznosu od 686.610 kuna, utrošiti vlastita sredstva za realizaciju ovog projekta.
Drugim riječima trebat će osigurati oko 15 milijuna kuna vlastitih sredstava. No, najprije treba vidjeti tko će poslati ponude na natječaj koji bi se uskoro trebao raspisati, a prema našim informacijama u Gradu Rijeci očekuju da bi drugi natječaj trebao biti uspješan i u okvirima planiranoga financijskog plana. Ako bude sve u redu, galeb bi trebao biti obnovljen i na raspolaganju građanima i gostima grada krajem ljeta 2020. godine na Riječkom lukobranu.
Izložba - 100 godina jugoslovenske Mornarice - Foto Boka News
1 od 9
Izložba - 100 godina jugoslovenske Mornarice
Izložba - 100 godina jugoslovenske Mornarice
Izložba - 100 godina jugoslovenske Mornarice
Izložba - 100 godina jugoslovenske Mornarice
Nacrt minopolagaca iz 1923.
Izložba - 100 godina jugoslovenske Mornarice
Izložba - 100 godina jugoslovenske Mornarice
Izložba - 100 godina jugoslovenske Mornarice
Izložba - 100 godina jugoslovenske Mornarice
Istorijsko-dokumentarna izložba „100 godina jugoslovenske Mornarice“, autora Dražena Jovanovića, otvorena je sinoć u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu.
Ova izložba predstavlja presjek događaja vezanih za formiranje prve moderne jugoslovenske Mornarice, sa akcentom na značaj Boke Kotorske o pomorskoj istoriji. Kroz brojne fotografije i vrijedne stare nacrte brodova, dokumente sa tih plovila, te predmete koji su korišteni u svakodnevnom radu mornara i oficira, izložba govori o nastanku prve samostalne mornarice južnoslovenskih naroda, nakon okončanja Prvog svjetskog rata.
Njen embrion činila je mala grupa ratnih brodova nekadašnje austro-ugarske mornarice a koja je novoj državi Srba, Hrvata i Slovenaca dodijeljena na mirovnoj konferenciji u Versaju 1919.godine.
Izložba – 100 godina jugoslovenske Mornarice
Jugoslovenska mornarica počela je sa samo 12 malih torpiljarki i nešto zastarjelih pomoćnih brodova austrougarske RM te Pomorskim arsenalom u Tivtu kao svojom glavnom remontnom i operativnom bazom, da bi se u godinama do početka Drugog svjetskog rata razvila u respektabilan vid oružanih snaga Kraljevine Jugoslavije koji je u svom sastavu imao i manji broj prilično modernih plovnih jedinica nabavljenih u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj, ali i sagrađenih u domaćim brodogradilištima kao što je to bio slučaj sa razaračima „Zagreb“ i „Ljubljana“.
Nacrt minopolagaca iz 1923.
Među izloženim eksponaima su i neki koje javnost prvi put vidi, poput nikad realizovanog projekta izgradnje minopolagača od 700 tona iz 1923. Vrlo interesantan mali brod dugačak 68 metara, pored ostaloga, trebalo je da bude naoružan i sa dva topa kalibra 150 mm i tri torpredne cijevi, a njegov nacrt urađen je u bivšem tivatskom Arsenalu. Na originalnom nacrtu iz vremena Kraljevine, neko je naknadno u socijalističkoj Jugoslaviji, brodu „docrtao“ jugoslovensku trobojku sa petokrakom.
Prikazan je i dio predmeta i dokumenta iz porodične kolekcije Tivćanina Marka Vrbanića, čiji je djed bio podoficir Kraljevske mornarice Jugoslavije i služio je na razaraču „Beograd“.
Izložba – 100 godina jugoslovenske Mornarice
O fomiranju prve samostalne jugoslovenske vojno-pomorske sile na Jadranskom moru govorio je autor izložbe, istoričar Dražen Jovanović, istakavši da je to bio plod napora da nakon mnogo vjekova plovidbe i borbe pod tuđim zastavama, narodi bivše Jugoslavije konačno dobiju i sopstvenu Moranaticu koja će viti njihov barjak.
„Ovo što vidite ovdje damo je dio materijala koji su sačuvani u depoima naše Zbirke kao zaostavština bivšeg Arsenala u kojem su ovi brodovi, tehnika i naoružanje održavani i remontovani. Ova priča će se nastaviti i nadam se da ćemo ubrzo imati i izložbe o partizanskoj, odnosno Mornrici NOVJ, kao i o Jugoslovenskoj Ratnoj Mornarici jer je Boka bila jedno od značajnijih mjesta kada je u pitanju nastanak i razvoj tim mornarica, ali i mjesto gdje se sve to prije desetak godina, i završilo“- istakao je Jovanović.
Papa Franjo završio je u utorak 7. maja trodnevno apostolsko putovanje na kojem je posjetio Bugarsku i Sjevernu Makedoniju. Na međunarodnom areodromu u Skoplju upriličena je kratka oproštajna svečanost.
S Papom su se došli oprostiti predsjednik Đorge Ivanov i premijer Zoran Zaev.
Prije toga je u katedrali u Skoplju održan je Susret sa svećenicima, članovima njihovih porodicai redovnicima i redovnicama, što je ujedno bila i posljednja tačka programa Papina jednodnevnog apostolskog posjete Sjevernoj Makedoniji i njegova 28. apostolskog putovanja izvan Italije.
Papa posjetio Spomen kuću Majke Terezije
Papa Franjo je, nakon susreta s predstavnicima državnog vrha, posjetio Spomen kuću Majke Terezije. Na susretu s Papom je, osim Misionarki ljubavi, bilo i stotinjak siromašnih za koje one skrbe, rodbina sv. Majke Terezije i najviši predstavnici Makedonske pravoslavne Crkve, Islamske vjerske zajednice te vođe drugih vjerskih zajednica. Papa je u Memorijalnom centru blagoslovio i temeljni kamen za crkvu u spomen na albansko-makedonske svece.
Forum Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), kojim Brisel četvrtu godinu zaredom nastoji potaknuti saradnju osam država u području prometa, zaštite okoline, turizma, pomorstva i ribarstva, počeo je u utorak u Budvi.
Strategija uključuje Hrvatsku, Sloveniju, Italiju i Grčku te kandidate za članstvo u EU – Crnu Goru, BiH, Srbiju i Albaniju.
Nakon što su nedavno Makedonija i Grčka postigle sporazum oko imena Sjeverna Makedonija i ta je država pridodana Forumu pa se iduće godine očekuju i njeni predstavnici.
Od pokretanja 2014. godine Strategija EUSAIR približava zemlje tzv. zapadnog Balkana u njihovu procesu integriranja u EU. Zajedničkim projektima, koje financsra EU, to područje od osam zemalja i 70 miliona stanovnika nastoji se prometno povezati, također povezati zaleđe s primorjem, smanjiti zagađenje mora i potaknuti održivi turizam.
Forum za jadransku i jonsku regiju
Jadranski i jonski bazen prirodni su vodni put koji prodire duboko u EU, nudi najpovoljniju morsku rutu s Dalekog istoka putem Sueskog kanala, zahvaljujući čemu je udaljenost tržišta zapadne Evrope manja za 3000 km nego putem sjevernih luka. To pruža potencijal za poboljšanu povezivost kopna i mora i intermodalni prijevoz, čime se povećava konkurentnost ekonomije u zaleđu.
Kotorska kompanija Braća Magud Grbalj izabrana je za prvorangiranu za dodjelu ugovora o koncesiji za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta Krivošije u Opštini Kotor.
Ova kompanija je jedina dostavila ponudu na javni oglas i status prvorangiranog ponuđača.
Ponuđač je napravio analizu tržišta, koja je pokazala povoljne uslove za plasman proizvoda, s obzirom da se u područjima koja gravitiraju lokalitetu Krivošije realizuje intenzivna investiciona aktivnost u djelatnostima kojima je tehničko-građevinski kamen potreban, kao i planirani radovi na saobraćajnoj i ostaloj infrastrukturi u opštinama Kotor, Herceg Novi, Tivat i Budva.
Kriterijumi za bodovanje ponuda su bili ponuđeni procentualni iznos za obračun koncesione naknade i obim godišnje proizvodnje, reference ponuđača, kvalitet poslovnog plana i efekti na zapošljavanje i ekonomski razvoj i prosječni bruto prihod i profit u posljednje tri godine.
Ponuđač predviđa ukupna investiciona ulaganja u iznosu od 1,26 miliona EUR.
Braća Magud
Od toga je za opremu i mehanizaciju namijenjeno 1,21 milion EUR, objekte 12 hiljada EUR, a izradu dokumentacije 37 hiljada EUR.
Pozitivno je što će sva investiciona ulaganja biti finansirana iz sopstvenih sredstava ponuđača. U okviru poslovnog plana ponuđač je projektovao ukupan prihod od 1,24 miliona EUR, ukupni rashod od 878,8 hiljada EUR, što u krajnjem donosi profit od 329,42 hiljade EUR.
