U Zbirci pomorskog nasljeđa u marini Porto Montenegro u ponedjeljak 17.juna predstavljen je Slikovni leksikon Tivta autora dr Vladimira Roganovića.
O Leksikonu su govorili, Gabrijela Glavočić direktorka TO Tivat i autor dr Vladimir Roganović, dok su dramski umjetnici Dubravka Drakić i Tihomir Stanić čitali odlomke iz knjige. U muzičkom dijelu programa nastupila je klapa Jadran.
Nakon izlazka prvog slikovnog leksikona Herceg Novog, a neposredno pred otpočinjanje zajedničke ideje o promociji Boke, o tri njena grada, „bez puno razmišljanja smo prigrlili predlog koji je stigao na našu adresu kao sasvim logičan slijed nadovezivanja“, rekla je direktorka TOT-a, Gabrijela Glavočić najavljujući uskoro i lekikon Kotora, a nakon toga uslijediće objedinjeni leksikon Boke.
Leksikon je knjiga za ljubitelje Tivta, za goste koji dolaze da se upoznaju sa kratkim pasažima iz bogate i burne istorije Tivta i Boke Kotorske, kao i prilika da se upoznaju sa onim što predstavlja NeoTivat, poručio je autor.
Leksikon je štampan i na engelskom jeziku tako da će biti dostupan i strancima koji posjete Boku, kako bi je i na taj način bolje upoznali, kazao je između ostalog autor Roganović, navodeći da je centar priče galeb.
Izdavač je Turistička organizacija Tivat, a na predstavljanju će govoriti dramska umjetnica Dubravka Drakić, njen kolega Tihomir Stanić, direktorica TOT-a Gabrijela Glavočić i sam autor, uz moderaciju Jelene Božović.
U čast Dana muzike u petak 21. juna od 21.30 časova u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat, počinje drugi festival “Mediteranske note”.
Festival će otvoriti jedna od najtraženijih violinistkinja današnjice: Baiba Skride, koja će nakon nastupa sa najuspješnijim simfonijskim orkestrima svijeta (Njujorka, Bostona, Čikaga, Berlina, Lajpciga…) nastupiti sa solistima prestižne Menjuhinove Akademije. Tu instituciju će predstavljati ne samo najbolji studenti već i pedagozi, koji će sa čuvenom violinistkinjom izvesti djela Mendelsona, Šuberta i Čajkovskog.
Festival će zvanično otvoriti umjetnički direktor festivala Mediteranske note, Ivan Vukčević.
Festival će trajati do 29. juna kada će sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom pod dirigentskom palicom Nade Matošević Orešković nastupiti svjetska atrakcija, violinista koji prevazilazi muzičke granice raskošom svog talenta u klasičnoj, jazz i romskoj muzici – Roby Lakatoš.
Opština Herceg Novi i preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ danas su potpisali ugovore sa kompanijama „Azmont Investments“ i “Portonovi Marina Management Company” o pružanju usluga zaštite od požara i vodosnabdijevanja prestižnog rizorta u Kumboru.
Ugovorom čiji je potpisnik u ime Opštine predsjednik Stevan Katić, za „Azmont Investments“ izvršni direktor Rašad Alijev, a za „Portonovi Marina Management Company” izvršni direktor Nikola Banović, definisana je saradnja u pogledu zaštite od požara u marini-luci nautičkog turizma u okviru rizorta Portonovi.
Ugovorne strane su se usaglasile da će preduzeti zajedničke napore u cilju poboljšanja zaštite od požara, čime je riješeno pitanje od velikog značaja za početak operacija u marini. Opštinska Služba zaštite i spašavanja će obezbijediti prisutnost svojih vatrogasaca sa odgovarajućim sredstvima i opremom, u skladu sa Ugovorom.
Potpisivanje ugovora za Portonovi
Ugovor o pružanju usluga vodosnabdijevanja za rizort Portonovi potpisala je u ime preduzeća „Vodovod i kanalizacija Herceg Novi“ direktorica Olivera Doklestić. Ovim aktom definisani su uslovi pružanja usluga vodosnabdijevanja i priključenja korisnika rizorta na vodovodnu mrežu.
„Danas potpisani ugovori rezultat su realizacije dogovora iz prethodnog perioda i dobar put u nastavak saradnje sa „Azmontom“ i rizortom Portonovi“, kazao je nakon potpisivanja predsjednik Opštine Stevan Katić. Pozdravljajući izvršnog direktora kompanije „Azmont Investments“ Rašada Alijeva i njegove saradnike, Katić je poručio da je otvaranje kompleksa Portonovi od izuzetnog značaja za grad, te da je rješavanje svih otvorenih pitanja zajednički interes.
Alijev se zahvalio na prijemu i izrazio zadovoljstvo potpisivanjem ugovora o pružanju usluga. On je istakao da je prva faza izgradnje Portonovog završena i da će kompleks biti otvoren ovog ljeta, zbog čega im je važna puna podrška u rješavanju pitanja koja su u nadležnosti lokalne uprave.
Dogovoreno je da će Opština i „Azmont“ u narednom periodu zajednički definisati dalje korake saradnje i modele regulisanja međusobnih odnosa, a sve u cilju ispunjavanja svih preduslova za uspješan rad rizorta Portonovi.
U likovnom segmentu ovogodišnjeg, drugog izdanja hercegnovskog festivala nezavisne umjetnosti MORŽ (Morski ritam života), svoje radove će izložiti 15 umjetnika iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Više od 60 ilustracija koje su uradili neki od najzanimljivijih vizuelnih umjetnika mlađe generacije koji žive i rade na prostoru nekadašnje Jugoslavije: Igor Hofbauer, Srđa Dragović, Monika Lang, Vuk Bojanić, Jovana Mugoša, Miron Milić, Milica Golubović, Simona Dolinga, Marin Remić – Smelly feet dog, Ira Bulić – Nisam tapir, Đorđe Kamenarović, Goran Radošević, Bojana Bogavac, Jakov Jakovljević i Maja Kostić biće izložene u blizini Amfiteatra Hercegnovskog pozorišta. Otvaranje izložbe, ujedno i otvaranje festivala, zakazano je za petak 21. jun u 21 sat, a postavka će se u „galeriji na otvorenom“ moći pogledati do utorka 25. juna.
Podsjetimo da MORŽ festival traje od 21. do 23. juna i da će u muzičkom programu nastupiti Baobab, Frank Magnolia i Tomislav Gracin. Koncerti se održavaju od 23 sata, nakon projekcije filmova “Zarobljeno vreme” Milana Nikodijevića, “Telma i Luiz” Ridlija Skota i “Čudnije od raja” (Stranger than Paradise) Džima Džarmuša. Projekcija svih filmova je od u 21 sat u Amfiteatru Hercegnovskog pozorišta, gdje se i održavaju svi programi ovogodišnjeg MORŽ-a. Autor vizuelnog identiteta ovogodišnjeg izdanaj festivala je mladi crnogorski ilustrator, Vuk Bojanić.
Organizatori MORŽa su NVO Alternaut odnosno portal Herceg Novi Cool, u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu Opštine Herceg Novi, JUK Herceg festom, Crnogorskom kinotekom i kafeom Kino. Sponzori MORŽa su Opština Herceg Novi, Cicak Akustika, Guest house Tomanović, Institut dr Simo Milošević Igalo, JP Morsko dobro, Hotel Plaža Herceg Novi, DOO Stambeno komunalno preduzeće Herceg Novi, JP Čistoća Herceg Novi, DOO Krušo Herceg Novi, te Bife Beograd i Pizzeria Galerija Topla.
Vrlo rijetka i strogo zaštićena vrsta jadranskog morskog psa zvanog Prasac (Oxynotus centrina) sve češće se viđa u Jadranu. Kako je na svojoj Facebook stranici objavio podvodni.hr, iako ga se zbog manjeg broja pronađenih primjeraka svrstava u vrlo rijetke ribe, u zadnja tri tjedna u ribolovnim grupama na facebooku pojavilo se čak tri puta.
‘Ova riba živi duboko, češće preko 100 metara dubine, u istraživanjima je najviše pronađen u Jabučkoj kotlini.
Kao i sve u morskoj biologiji, nije lako dati odgovor zašto se baš sada odjednom pojavio u ribolovnim ulovima. Za ovu vrstu znamo da se hrani jajima morskih mačaka, a upravo u ovo vrijeme one ih ostavljaju po algama’, pojasnili su administratori Facebook stranice podvodni.hr te objavili fotografiju jednog ‘plićeg’ primjerka snimljenog u Italiji.
Grad Rijeka napokon je objavio drugi natječaj za obnovu broda Galeb, nakon što je na onom prvom jedinu ponudu poslalo remontno brodogradilište »Viktor Lenac« sa za Grad Rijeku neprihvatljivom cijenom u odnosu na procijenjenu.
Nekoliko mjeseci dorađivali su se troškovnici, ispitivalo tržište, objavljena su dva prednatječajna kruga i drugi je natječaj raspisan.
– Nova procijenjena vrijednost nabave obnove broda Galeb (bez PDV-a) iznosi 35.200.000 kuna. Nabava će se provoditi u dvije grupe. Prva grupa se odnosi na obnovu i prenamjenu broda Galeb u brod muzej s pratećim komercijalnim sadržajima, dok druga grupa uključuje restauratorske radove na uređenju interijera.
Procjenjuje se da će sama obnova i prenamjena broda Galeb u brod muzej koštati 33.600.000 kuna, a restauratorski radovi na uređenju interijera broda Galeb dodatnih 1.600.000 kuna (sve bez PDV-a).
Prema prvoj procjeni, obnova broda Galeb trebala je koštati 26.565.000 kuna, odnosno radi dodatnih stavki 27.665.000 kuna (bez PDV-a), što je objavljeno u prvom postupku javne nabave, dok je pristigla ponuda brodogradilišta »Viktor Lenac« iznosila 59.964.856 kuna (bez PDV-a).
Nakon dva provedena postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću koja su prethodila ponovljenom postupku za prvu grupu radova, objavljen je ponovljeni postupak javne nabave za usluge prenamjene broda u brod muzej s pratećim komercijalnim sadržajima, s rokom za podnošenje ponuda do 23. srpnja ove godine do 10 sati.
Rok za donošenje odluke o odabiru je 60 dana od dana isteka roka za dostavu ponuda, nakon čega počinju teći žalbeni rok i rok mirovanja, ukupnog trajanja 15 dana.
U slučaju da ne bude produljenja rokova za dostavu ponuda i žalbe, očekuje se da bi ugovor mogao biti potpisan u listopadu 2019. godine. Rok za izvođenje radova sukladno dokumentaciji o nabavi traje 14 mjeseci od dana potpisivanja ugovora, do prosinca 2020. godine, navode u Odjelu gradske uprave za kulturu.
– U zadnjim postupcima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, svoje su primjedbe i prijedloge davala četiri zainteresirana gospodarska subjekta. Radovi na restauraciji i uređenju interijera planiraju se obaviti naknadno.
Grad Rijeka će uz bespovratna sredstva koja su odobrena EU projektom »Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine« i iznose za radove na rekonstrukciji broda Galeb, oko 28 milijuna kuna, te bespovratna sredstva koja su ostvarena temeljem pomoći Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekta za tu namjenu u iznosu od oko 700.000 kuna, utrošiti i vlastita sredstva za realizaciju ovog projekta, zaključili su u Odjelu gradske uprave za kulturu.
Tradicionalna manifestacija „Fešta od makarula“ ove godine održaće se u subotu, 29. juna, u Petrovcu, u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva.
Program „Fešte od makarula“ podrazumijeva degustaciju makarula sa pašticadom, tradicionalnog primorskog jela, defile i koncert Gradske muzike Budve, kao i nastup muzičkih klapa duž petrovačkog šetališta.
Defile Gradske muzike Budve počeće u 19.00h od SD „Crvena komuna“ do platoa ispred restorana „Katič“ gdje će održati koncert, dok je nastup klapa „Castel Nuovo“, „Škuribanda“ i „Maris“ predviđen u 21.00h na tri lokacije, kod SD „Crvena komuna“, i u blizini restorana „Katič“ i „Lazaret“.
Petrovački ugostitelji pripremiće i organizovati degustaciju ovog lokalnog specijaliteta koja će početi u 20 sati ispred restorana „Tramontana“, „Meduza“, „Mun“, „Bistro“, „Paradiso“, „Katič“, „MTV, „Orada“, „Lazaret“ i „Riva“.
Cilj manifestacije je promovisanje primorske kuhinje, kao veoma važnog dijela turističke ponude budvanske rivijere, kao i da se kvalitetnim programom privuče što veći broj posjetilaca i da mjesec jun u Petrovcu učinimo turistima još ljepšim.
U organizaciji Turističke organizacije opštine Kotor danas je otvorena Izložba risanskih artefakat i promovisana knjiga „Mozaici na području Kotora“, na lokalitetu Rimski mozaici u Risnu.
Posjetioci su bili u prilici da vide samo neke reprezentativne artefakte nađene na lokalitetu Carine (Risan) u toku dugogodišnjih arheoloških istraživanja, u kojima su bili uključeni arheolozi Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, područno odjeljenje Kotor sa arheolozima Univerziteta Varšava iz Poljske.
Načelnik Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, područnog odjeljenja Kotor, Boris Kustudić posebno se zahvalio zaposlenicima na Rimskim mozaicima na dugogodišnjoj saradnji, a koji su organizovanjem ovakve izložbe pružili šansu da stručnoj i kulturnoj javnosti pokažu pronađene izuzetno vrijedne artefakte.
Kustudić je kazao da se saradanja sa Rimskim mozaicima u Risnu neće završiti ovom izložbom, već da će i ostali artefakti, stariji i značajniji iz ranijih perioda koji se trenutno čuvaju u depoima Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore biti izloženi u adekvatnim vitrinama, kako se to radi svugdje u svijetu i prikazana široj publici.
Izložbu artefakata pratila je izložba fotografija autora arhologa Varšavskog univerziteta Januša Reclava (Janusz Reclaw).
Izložba – Risanski artefakti – foto Boka News
Ono što je novo, intresantno i vrijedno pažnje od ove godine je to da na Rimskim mozaicima su iloženi originalni i autentični suveniri rađeni po uzoru na artefakte koji su danas izloženi, novac (II druga polovina v.p.n.e.), keramika, amfore, itd. koje su radili pacijenti Specijalne bolnice za psihijatriju u Dobroti.
Publici je danas predstavljena knjiga “Mozaici na području Kotora”, čiji je izdavač Turistička organizacija opštine Kotor.
„Knjiga je rezultat jednog dugotrajnog rada, dakle, proizvod saradnje kulturnih institucija i TO Kotor. Ovo je primjer kako dobra i kvalitetna saradanja može rezultirat dobrim projektom. Naše bogatsvo na ovom područiju je ogromno i naša obaveza je prije svega, kao nekoga ko ostvaruje prihod od turizma da uputi sve zainteresovane i pruži im pomoć u ostvarivanju saradnje sa stručnim licima, kako projekti i nalažu…“ – kazala je direktorica To Kotor Ana Nives Radović.
Knjiga je fokusirana na Rimskim mozajicima u Risnu, mozaik nad portalom crkve Svetog Nikole u Kotoru i mozaik u crkvi Svetog Eustahija u Dobroti.
Izložba – Risanski artefakti foto Boka News
Autor dizajna i fotografija prof. dr Stevan Kordić izrazio je zadovoljstvo što je učestvovao u ovom projektu.
„Meni je jako drago što je TO Kotor prepoznala potrebu da se na ovaj način segmenti vrijedne kulturne baštine koji i nisu toliko pod svjetlima pozornice, istaknu, da se skrene pažnja na njih da se popularizuju…“ – kazao je Kordić.
Tekst je pisala Jasminka Grgurević, konzervator savjetnik, tiraž je 200 primjeraka.
U muzičkom dijelu programa nastupili su duo Anđela Vukčević – flauta i Dejan Krivokapić – klavir.
Stari gulet nasukan u Bonicima cije je rezanje pocelo danas
Nepoznati počinioci krenuli su danas da u uvali Bonići u blizini sportske dvorane i kompleksa srednjevjekovnog ljetnjikovca Verona u Tivtu, na divlje kao sekundarnu sirovinu, sjeku veliki drveni brod – dotrajali dvojarbolni jedrenjak tipa gulet. Na istom mjestu inače, prije par godina takođe je na divlje isječena polupotopljena olupina nekadašnje velike drvene motorne jahte „Independia“. Tada su građani negodovali a uprkos intervencijama inspekcija, dno uvale ostalo je zatrpano rasturenim djelovima i otpacima sa tog izrezanog broda.
Zbog sječenja guleta, odmah su stoga reagovali mještani koji su o svemu obavijestili isnpekcije i medije. Iz Uprave za inspekcijske poslove Opštine Tivat kazali su da su komunalni inspektori i komunalni policajci odmah izašli na teren i reagovali, iako oni nemaju nadležnost nad morskim prostorom i obalom koja spada u granice Morskog Dobra, već samo gradskim javnim površinama. Radovi na guletu su stoga nakon intervencije inspektora makar privremeno obustavljeni, a Uprava je o svemu obavijestila i kontrolore JP Morsko Dobro zadužene za Tivat, kako bi ta firma i nadležne državne inspekcije službe pokrenule akgtivnosti iz domena svojih kompetencija. O rezanju broda je obaviještena i Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor iz koje je medijima rečeno da se brod ne nalazi na plovnom putu niti ugrožava sigurnost plovidbe ovako nasukan na obalu u Bonićima, ali da će oni svakako pratiti da li se sa njega u more izliva nafta, ulje ili bilo kakve druge šretne materije i da će u tom slučaju odmah reagovati sa visokim novčanim kaznama.
Nevezano za ovaj slučaj u Bonićima, građani Tivta i turisti inače, danas su bili neprijatno iznenađeni pojavom velike mrlje sa masnoćama i prljavštinom u moru, a koja se u jutarnjim satimam protezala velikom pocvršinom Tivatskog zaliva na potezu od Porto Montenegra i centra grada sve do Krašića. Obzirom na neprijatne mirise i pjenušavi talog na morskoj površini, građani sumnjaju da su u pitanju kanalizacione ili fekalne vode. Željko Lompar, inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor najavio je da će tokom dana obići akvatorijum i pokušati utvrditi uzroke ovog ekološkog incidenta. Uprava tivatskog hotela „Palma“ je inače, minulog vikenda zatražila hitno obustavljanje radova na čišćenju podmorja lučice Kalimanj zbog nesnosnog smrada i otpadnih voda koje su završile na hotelskoj plaži. Plovni bager tivatske firme „Iva put“ koju je na ovom poslu angažovala Opština, je nakon toga obustavio te kontroverzne radove o kojima Agencija za zaštitu životne sredine tek treba da odluči da li je za njih potrebno prethodno uraditi Elaborat procjeni uticaja na životnu sredinu.
O sve češćim ekološkim incidentima u Tivatskom zalivu bilo je danas riječi i na sjednici lokalnog parlamenta.
“Lažirani su posljednji izvještaji o kvalitetu morske vode za kupanje u Tivatskom zalivu. Mjesec dana se kupamo u fekalijama i to vide svi koji dođu na naše plaže jer ste vi, “stručnjaci” iz Opštine, našli da u sred juna produbljujete Kalimanj i taj mulj zasićen fekalijama i drugim otpadom, prosipate cjevovodom direktno u more.”- istakao je odbornik Bokeškog Forumja Andrija Petković.
Pet sati rasprave trebalo je danas Skupštini opštine Tivat da pređe samo dvije od 25 tačaka dnevnog reda aktuelnog zasijedanja, jer je, iako malobrojna, opozicija žestoko napala vladajuću DPS-SD-HGI koaliciju oko završnog račubna budžeta za prošlu i odluke o rebalansu budžeta za ovu godinu. Glasovima većine, obje tačke su ipak usvojene.
Četiri odbornika Tivatske Akcije, Arsenala za Tivat i Bokeškog Foruma optužiliu su administraciju gradonačelnika Siniše Kusovca (DPS) koji je odluku o rebalansu budžeta iznenada juče donio na sjednicu SO, da je, sprovodeći nezakonito proceduru njene pripreme i javne rasprave o kojoj niko u Tivtu ništa nije znao, pokušala da do zadnjeg trenutka odloži za nju vrlo neugodno objavljivanje činjenice da je Tivat u samo tri ipo godine, sa pozicije suficita u budžetu od preko 7 miliona eura, dovela u poziciju da se grad mora zaduživati za milion ipo eura kako bi Kusovac počeo gradnju tri kružna troka na Jadranskoj magistrali kroz Tivat. To i rekonstrukcija magistrale u bulevar inače, bili su jedno od ključnih predizbornih obećanja DPS na posljednjim lokalnim kizborinma 2016., a i sam gradonačelčnik je polemišuići sa opozicionarima, priznao da mora u najskorije vrijeme početi da gradi kružne tokove jer su novi izbori u Tivtu u martu naredne godine.
Kusovac je kazao da se budžet po rebalansu, uvećava sa 20,9 na 22,4 miliona eura time što će od banaka uzeti „kratkoročnu pozajmicu“ od milion ipo eura jer se tenderi za gradnju kružnih tokova procijenjenih na 2,4 miliona, ne mogu raspisati a da se prethodno ne obezbjedi novac za plaćanje radova.
Budimir Cupara (AzT) optužio je gradonačelnika i njegove saradnike da nisu pravovremeno upoznali javnost sa namjerom da mijenjaju budžet, da se ne zna od koga će i pod kojim uslovima uzeti kredit, te da nije odbornicima predočio izuvještaj o ostvarenju budćeta za pet mjeseci konji je neophodan predulov da se donosi odluka o njegovom rebalansu.
„Fingirana je tobožnja javna rasprava u 5 popodne u petak, a prisustvovao joj je samo predsjednik Savjeta za zaštitun lokalne samouprave i pet činovnika opštine koji su branili rebalans. Niko od odbornika, građana ili NVO nije znao za tu javnu raspravu. Osnovano sumnjam da su i antidatirani dokumenti koje je u vezi ovoga, gradonačelnik navodno donio 30.maja jer mi nije dozvoljen uvid u djelovodniu knjigu Opštine, pa se ovdje možda ušlo i u zonu krivične odgovornosti“- kazao je Cupara dodajući da će se zbog toga obratiti Upravnom i Ustavnom sudu.
Sa sjednice SO Tivat
„Način na koji ste ovo uradili, pokazuje da se stidite sebe i svojih poteza kojima ste za manje od četiri godine opustošili Tivat. Opraštanje 5,6 miliona eura dugova Porto Montenegra, slučaj Dalmacijavino, Klačina,postroenje za prečišćavanje otpandih voda, PAM, Atlas banka – u tome ste zajedno spiskali oko 15 miliopna eura novca ovog grada i Tivat koji bi trebao biti jedna od najbogatijih opština u bivšoj SFRJ, doveli u poziciju da se mora zaduživati iza leđa svojih građana.“- kaozao je Miomir Abović (TA) dok je Andrija Petković (BF) rekao da podaci iz završnog računa budžeta za prošplu koji je ostvaren sa samo 86 odsto planiranih prihioda te tajni i hitni rebalans budžeta za ovu godinu, upućuju na „jad, čemer, bijedu i laž kao asocijaciju za aktuelno rukovodstvo Opštine Tivat“.
„Proćerdali ste tolike milione, izgubili Pine, uskoro ćete izgubiti i Kalimnaj, Vlada Tivćanima uzima na stotine hiljada kvadrata njihove zemlje na aerodromu, a otići će i kasarna Lepetane, Ponta Seljanova… Bahatiju, nepsosobniju i lošiju vlast od ove Tivat nikad nije imao.“- istakao je Petković. Sekretarka za finansije Rajka Jnovićević (DPS) priznala je da je opozicija u pravu kada tvrdi da lokalna uprava nema način da kontroliše da li joj Vlada zaista prenosi sve prihode koji Opštini pripadaju po osnovu potreza na dohodak građšana Tivta. Ona nije mogla „napament da tvrdi“ koji od funkcionera lokalne vlasti Opštini redovno ne vraća ultrapovoljne kredite koje im je ona dala za poboljšanje uslova stanovanja jer je lani budžet prihodovao manje od pola iznosa planiranig po osnovu povrata tih kredita.
„U zemlji u kojoj predsjednik države može biti osoba sa toliko dokazanih afera, u kojoj specijalni tužilac daje sumanute izjave da on može biti papa, iluzorno je o bilo čemu pričati, iako se iz ovoga što se sada Tivtu dešava pokazalo da smo mi svih ovih godina bili u pravu kada smo upozoravali na vašu nepsoobnost, rasipništvo i uništavanje sopstvenog grada.“- istakao je Mirko Kovačević (TA), na što je Kusovac odgovorio da je „problem taj što opoziciju tište uspjesi“ tivatske vlasti u koje je gradonačelnik ubrojio rekonstruisane objekte kulture, uređenje ulica i činjenicu da nije bilo značajnije prodaje opštinske imovine. Odbacio je tvrdnje opozicije da se pozajmica od milion ipo eura zapravo uzima za podmirenje plata jer Opština više nema novca ni da njih redovno isplaćuje, a ne za gradnju kružnih tokova, iako je Cupara, analizirajuči rebalans budžeta ukazao da se kapitalni dio zapravo uvećava za samo 700 hiljada, a da da 800 hiljada od kredita koji će se tek uzeti, ne ide ukapitalni dio budžeta.
Kusovac: Vi samo pričajte, a mi ćemo da radimo
Kusovac danas na sjednici SO
„Opozicija samo neka priča, a mi ćemo da radimo, pa ćemo u martu dogodine vidjeti gdje smo i što je ko napravio. Građani će presuditi“-poručio je Kusovac. On i predsjednik SO Ivan Novosel (DPS) na početku sjednice nisu prihvatili zahtjev koalicionihn partnera iz SD da se u dnevni red uvrsti rasprava o davanju gradske rive Pine u zakup privatniku što je prošle sedmice uradilo Morsko Dobro, odnosno da se o tome pod hitno zakaže posebna sjednica tivatskog parlamenta. Iako su opozicionari osnovano ukazali da novi konferencijski sistem koji je nedavno instaliran u skupštinskoj sali ne omogućava da se vidio kako ko pojedinačno glasa od odbornika, pa su stoga sva glasanja preko njegaa zapravo tahjna, a Poslovnik kaže da moraju biti javna, Novosel i odbornici vlasti su odbili njihov zahtev da se vrati staro glasanje kartonima gdje se jasno vidjelo kako se ko izjašnjava.
„Iako nije savršen, ovakav konferencijski sistem zadovoljava ono što traži Poslovnik. Glasanje preko njega jeste javno, a to što se ne vidi kako je ko glasao nije prioblem jer vi svi prije glasanja, možete u mikriofon da kažete kako ćete se izjasniti“- istakao je Novosel.
