Hotel i restoran „Conte” iz Perasta, poznat kao mjesto povratka tradiciji, koji čuva kulinarsko nasleđe kroz gastronomsku ponudu i autentičnost specijaliteta Boke Kotorske, organizuje povremena gostovanja uspješnih kuvara i vinara iz regiona i svijeta.
„Wine & Dine“ naziv je večere i druženja koja je zakazano za petak i subotu, 15. i 16. mart, s početkom u 19,30 sati, kada će poznati hrvatski kuvar, gastropisac, koji je posvetio svoj život istraživanju zaboravljenih okusa i mirisa dalmatinske kuhinje, Zlatko Marinović prezentovati večeru od sedam sljedova pažljivo uparenih s vinima „Galić vinarije” iz Kutjeva (Republika Hrvatska).
Da štimung bude na nivou, a sva čula uživaju pobrinuće se slavonski tamburaški orkestar „Žute dunje”.
„Naši gosti će biti u prilici da probaju San Žak školjku u kremi od šparoga i začinskog bilja uz vino Rose Galić 2018. Paštetu od jadranskog mola i skadarske pastrmke, obogaćenu morskim ježom, umakom od barskog šipka i začinskog bilja, sa zapečenim orašastim plodovima uz vino „Sauvignon Galic 2017”. Na meniju će biti i supa od morskog kamena uz vino „Graševina Galić 2017”, tjestenina s tartufima Zigante uz vino „Bijelo 9 Galić 2015”. Gosti će moći da probaju i brodet na način šefa uz vino „Pinot Crni Galić 2016”, jagnjeći file s prilogom od povrća i pirea od slavonske jabuke i košpica bundeve, uz vino „Crno 9 Galić 2015” i na kraju dezert Ivana Enjingija uz vino „Graševina kasna berba 2017”.
Spoj vrhunskih Galić vina, izuzetnih kulinarskih delicija chefa Zlatka Marinovića i tamburaškog sastava „Žute dunje“ učiniće ove večeri nezaboravnim za sve gurmane…“-poručuju iz restorana Conte u Perastu.
Dan otvorenih vrata u Porto Montenegru u cilju zapošljavanja, održava već osmu godinu zaredom. Ove godine zakazan je za petak 22. mart od 10 do 17 sati u Domu Vojske u upravnoj zgradi na Seljanovu, najavio je PR kompanije Danilo Kalezić
“Dođite i prijavite se za sezonski posao po vašem izboru. Ove godine otvaramo 250 novih sezonskih radnih mjesta, kako u Hotelu Regent, na bazenu Lido, tako i u čitavom naselju. Svi naši zakupci takođe traže radnike više i zaista profili radnika su različiti od ljudi koji se bave uslugom, uslugom komunikacije sa vlasnicima stanova, do ljudi koji rade na bazenu kao spasioci, konobari, različite vrste recepcija. Tražimo mlade, elokventne ljude, koji govore po mogućnosti engleski ili neki jezik više”, kazao je Kalezić.
Zainteresovani za posao ne moraju da budu sa iskustvom i obrazovanjem iz turizma i ugostiteljstva. Prihvatljiv je, kako je kazao, i menadžment, odnosi sa javnošću, marketing i slično.
Porot Montenegro – foto Porto M
Svi zainteresovani kandidati sa sobom treba da ponesu CV, po mogućnosti nekoliko, na našem i engleskom jeziku.
“Kandidati ne moraju da budu ni samo sa završenim fakultetom, mogu da budu i sa završenom srednjom stručnom spremom i zaista su vrata otvorena za sve mlade ljude dobre volje”, kazao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, do sada je “dobar dio” mladih ljudi ostao da radi u Porto Montenegru i nakon sezone.
“Mi smo počeli 2007. godine sa 10 zaposlenih, a sad imamo 360 zaposlenih samo u Adriatic Marinasu. Tokom sezone Porto Montenegro zaposli nešto više od 1000 ljudi”, podsjetio je PR Porto Montenegra.
Nakon nekoliko preuranjenih proljećnih dana stiže nam zahlađenje, najavljuju meteorolozi. Preko Jadrana premješta se plitka ciklona, koja donosi pad temperature.
Tokom noći, ponedjeljak na utorak, očekuje se naglo jačanje sjevernog vjetra, a u utorak očekuju se vrlo jaki udari sjevernog vjetra, bure, koja će imati olujni karakter.
Utorak:
U južnim i centralnim predjelima, uglavnom u prijepodnevnim satima se očekuju ponegdje slabe padavine, a od sredine dana razvedravanje. Na sjeveru veći dio dana oblačno sa snijegom i mećavom i osjetno hladnije.
Vjetar sjeverni i sjeveroistočni pojačan i jak, na udare olujne jačine, tokom noći će znatno oslabiti. Jutarnja temperatura vazduha -6 do 9, najviša dnevna -3 do 14 stepeni.
Severe Weather Europe 12. mart
Srijeda:
Malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Na sjeveru po kotlinama, moguća je mjestimično jutarnja magla.
Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, u jutarnjim satima, ponegdje na jugu sjeverni i sjeveroistočni, umjeren do pojačan. Jutarnja temperatura vazduha -13 do 5, najviša dnevna 3 do 16 stepeni.
Shodno upozorenju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju CG, u kome se navodi da se danas, 11.marta do kraja dana očekuje nagli prodor atmosferskog hladnog fronta koji će usloviti nagli pad temperature, intenzivnije padavine i nagli prelazak kiše u snijeg u sjevernim predjelima, a kasno tokom noći i sutra ujutru i na jugu u višim predjelima prelazak kiše u snijeg, Direktorat za vanredne situacije apeluje na nadležne službe da podignu nivo operativne spremnosti.
Naučnici su otkrili prvi koralni greben na talijanskoj strani Jadranskog mora, piše Guardian. Kako kažu, dug je najmanje dva i pol kilometra te se proteže duž obale pokraj grada Monopolija u regiji Apuliji.
To je prvi koralni greben do kojeg dopire niža razina svjetlosti ikad pronađen na području Mediterana. U studiji koju je objavio ugledni časopis Nature znanstvenici objašnjavaju da se takav tip koraljnog grebena može naći na dubinama između 30 i 40 metara, ali mogu ići sve do 200 metara dubine.
Zbog toga što je na većoj dubini nego koraljni grebeni u Pacifiku, ovaj “domaći” koraljni greben ne može se dičiti spektakularno jarkim bojama, već su one, kako prenosi Jutarnji list, ipak osjetno suptilnijih tonova.
– Slavni Veliki koralni greben u Australiji ili koraljni grebeni Maldiva uspinju se gotovo do razine mora i tako koriste skoro maksimalnu količinu sunčeve svjetlosti koja je pravo “gorivo” tih ekosustava. No, koralni grebeni koji su na većim dubinama su vrlo rijetki, upravo zato što uspijevaju rasti i preživjeti u okruženju s malo svjetlosti – kaže profesor Giuseppe Corriero sa sveučilišta Aldo Moro u Bariju, ujedno i čelni naučnik na projektu.
– Toekom ranih devedesetih godina prošlog stoljeća radio sam kao morski biolog na Maldivima. Ali nikad nisam mislio da ću punih 30 godina kasnije pronaći koralni greben odmah do svoje kuće. Toliko je blizu da ga praktički mogu pogoditi kamenom – rekao je za Guardian Corriero.
Prema podacima iz studije, koralni greben u Apuliji nalazi se na dubini između 35 i 50 metara i pokriva nekih dva i pol kilometra, koliko je sada znanstvenicima poznato. No, kažu da je moguće da se zapravo proteže u dužini od nekoliko desetaka kilometara duž istočne obale Italije.
Inače, koraljni grebeni i nisu toliko nepoznata stvar u Sredozemnom moru – to jest, nisu bili nepoznati našim davnim precima. Naime, nekad su bili rasprostranjeni po cijelom Mediteranu, ali su u međuvremenu izumrli. Ostaci tih starih i složenih ekosustava i dalje su vidljivi na nekim dijelovima Sredozemlja, poput malog grebena na hrvatskom otoku Mljetu. Konkretno, riječ je o najvećem grebenu busenastog koralja Cladocora caespitosa (endem Sredozemnog mora) na svijetu, a nalazi se u mljetskom Velikom jezeru.
Inače, koraljni grebeni su u planetarnim pojmovima relativno mladi te ih je većina formirana u zadnjih 10.000 godina. Ono što je posebno fascinantno kod tih ekosustava je da iako pokrivaju samo 0,1 posto svjetskih oceana, pružaju dom za čak četvrtinu svih poznatih morskih vrsta na svijetu – od riba do spužvi.
No, zagrijavanje oceana im itekako prijeti te se dijelovi velikih grebena doslovno prže, a većina njih ne može rasti dovoljnom brzinom da bi kompenzirali rast razine mora uzrokovan klimatskim promjenama.
Početak gradnje Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama u Tivtu, pretvorio se u skandal jer je firma „Erlang“ koja se pojavila na gradilištu umjesto „Arteka“, izvršioca koji je dobio tender i potpisao ugovor sa investitorom Opštinom Tivat, srušila baraku Crvenog krsta iako to nije smjela da uradi po propozicijama tendera.
Demontaža barake od 250 kvadrata sa placa u Zagrebačkoj ulici na Seljanovu, počela je u petak kada je skinut najveći dio krovne konstrukcije. Umjesto da nastave sa radovima na demontaži zgrade, radnici „Erlanga“ danas su ovdje doveli bager koji je „sa zemljom sravnio“ drvenu baraku, pretvorivši je u gomilu neupotrebljivih panela i slomljenih dasaka. Prethodno je ipak, sa gradilišta odvezen najmanje jedan kamion dobre, domnitorane jelove građe sa krova zgrade, a žitelji obližnje lamele C-1 kojima se gradilište nalazi ispod prozora, tvrde da su vidjeli i kako „novac prelazi iz ruke u ruku“ za tu građu i salonite krovne prekrivače, između osoba koje su je odvezle i „Erlangovog“ personala sa gradilišta.
„Pažljiva demontaža postojećeg prizemnog montažnog objekta, sa odvozom na mjesto koje predvidio investitor i odvozom šuta na gradsku deponiju (udaljenost do 10 km). Demontažu obaviti tako da se demontirani objekat u potpunosti sačuva, kako bi ga investitor mogao kasnije ponovo montirati na neko drugo mjesto”- stoji uj propozicijama tendera koji je Opština Tivat objavila za gradnju Dnevnog centra na Seljanovu u poglavlju “Pripremni radovi”. U tenderskoj dokumentaciji pored toga, jasno piše i da “sav demontirani materijal pripada investitoru” i da je “posebno naglašeno pod kojim uslovima se plaća njegov transport sa gradilišta.”
Menadžer Opštine Tivat Marko Petričević (DPS) danas nije mogao objasni što se događa na Seljanovu i zašto je izvođač radova ovako postupio sa barakom Crvenog krsta, protivno onome što su mu bile obaveze po tenderu. On je za sutra najavio detaljno objašnjenje medijima što se zapravo desilo na Seljanovu i zbog čega se to dogodilo.
Na tenderu za izgradnju Dnevmog centra na Seljanovu je inače, bila samo jedna ponuda, podgoričke firme “Artek” u iznosu od oko 387.000 eura sa PDV-om, a sa tom kompanijom Opština je i potpisala ugovor za izvođenje radova i gradnju objekta Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama. Uprkos tom ugovoru, na gradilištu u Zagrebačkoj ulici se nije pojavio “Artek”, već “Erlang” –obje kompanije u vlasnštvu su podgoričke famijlije Pavličević.
Bager “Erlanga” danas je nakon što je srušio baraku, prekinuo i glavni elektro kabel ispod gradilišta, pa je ovaj dio Seljanova bio par sati bez struje. Iz CEDIS-a su najavili da će zbog toga “Erlangu” biti naplaćena kazna u iznosu od 4.000 eura.
Carinski i policijski službenici na graničnom prelazu Debeli brijeg pronašli i oduzeli 11 kilograma marihuane. Droga je pronađena u vozilu M.S., koji je uhapšen.Policajci su 9. marta na GP Debeli brijeg, kontrolisali na izlazu iz Crne Gore vozilo marke “Ford Focus“ nikšićkih registraskih oznaka kojim je upravljao M.S. (27) državljanin Crne Gore.
“Detaljnom kontrolom carinski i policijski službenici su u specijalno izrađenom tzv. bunkeru pronašli 10 pvc pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je marihuana. Daljim pregledom vozila u rezervoaru od goriva carinski i policijski službenici su pronašli još 28 pakovanja sa sadržajem iste materije“, navodi se u zajedničkom saopštenju UP Carina i Policije.
debeli-brijeg-marihuana
Ukupno je pronađeno i oduzeto 38 pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je marihuana, težine oko 11 kilograma.
„M.S. je uhapšen i predat službenicima Odsjeka za borbu protiv droge na dalje postupanje“, navodi se u saopštenju.
Iako je on nešto veći nego lani, iznos agrobudžeta koji je namijenjen za podršku morskom i slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi nije dovoljan za potrebe ribara, posebno kada se ima u vidu ono što će uslijediti kada Crna Gora uđe u Evripsku Uniju – čulo se danas na prezentaciji dijela agrobudžeta za 2019. namijenjenom ribarima i uzgajivačima ribe i školjaka u Boki, a koji su predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR) priredili u Kotoru.
Dvadesetak profesionalnih tzv. malih i velikih ribara iz Kotora, Tivta i Herceg Novog okupilo se u Instititu za biologiju mora gdje su im direktorica Direktorata za ribarstvo u MPRR Slavica Pavlović i njeni saradnici predstavili program i iznose na koje mogu računati za dodjelu bespovratnih sredstava iz državnog budćžeta. Objavljena su tri javna poziva za morsko ribarstvo – poziv za dodjelu podrške za modernizaciju profesionalne ribolovne flote za ulov demerzalnih resursa, poziv za modernizaciju profesionalne ribolovne flote za ulov pelagičnih resursa i poziv za modernizaciju profesionalne ribolovne flote u malom privrednom ribolovu za plovila do 10 metara. Takođe, objavljeni su javni pozivi za poboljšanje konkuretnosti i efikasnosti sektora marikulture, kao i slatkovodne akvakulture, a za sve to zajedno na raspolaganju je 1,79 miliona eura.
Profesionalni ribari na moru mogu da dobiju bespovratnu podršku u iznosu do 50 odsto prihvatljivih investicija za rekonstrukciju i opremanje ribarskih brodova i čamaca, zamjenu pogonskih motora, nabavku opreme za ribolov i plovidbu i opreme za čuvanje ribe u cilju podizanja standarda bezbjednosti hrane. Pored takvih investicija, ribari u malom obalnom ribolovu mogu ostvariti i podršku za kupovinu plovila, u skladu sa određenim kriterijumima propisanim javnim pozivom.
Riba
Za unapređenje flote za demerzalni ribolov određeno je ukuono 90.000 eura što znači da maksimalan iznos od po 10.000 eura za remont i modernizaciju broda, može dobiti tek devet od ukupno 17 nosilaca dozvole za kočarenje. Vlasnici plivaričara kojih je u Crnoj Gori nekoliko, mogu računati na ukupan fond za unepređenje svojih brodova od samo 30.000 eura, dok je za modernizaciju flote u malom privrednom robolovu, odnosno za ribarske čamce do 10 metara dužine, predviđen ukupan iznos subvencija od 80 hiljada eura, ograničen na maksimalno do 5 hiljada eura po plovilu. Iz tog programa ove se godine može konkurisati i za nabavku novih ribarskih čamaca, ali kako su ocijenili ribari na skupu u Kotoru, subvencija od 5 hiljada euura za kupovinu iole ozboljnijeg ribarskog brodića dugog 7 metara koji košta najmanje 40 hiljade eura, gotovo da je zanemarljiva.
“Ovo je kao da ste nas 20 pozvali na gala ručak i svima nam tamo iznijeli ukupno po 100 grama prušta i sira, pa ako ko uhvati kakvu feticu, dobro mu je. Ovo nije ozbijan stimulans za razvoj našeg ribarstva”- kazao je Marko Kise iz Udruženja ribara Crne Gore, ističući da po njihovim analizama, samo budžet namijenjen unapređenju flote bez nabavke novih većih ribarskih brodova, treba da bude najmanje pola miliona eura više od predloženog.
Riba
On je naglasio da ribarima problem stvara i to što u Crnoj Gori nema brodogradilšta koje im pruža remontne usluge te da su stoga prinuđeni da se snalaze kod raznih privatnih majstora koji nisu registrivani kao preduzetnici, pa od njih i ne mogu dobiti fiskalne račune sa kojima bi se kasnije javili za subvencije MPRR. Uprkos tome što kod nas gotoovo da nema nikakve proizvodnje ribarskih plovila, opreme i alata, država do sada nije prihvatila zahteve ribara da se smanji stopa PDV-a i carinske dadžbine za njihov uvoz, pa naprimjer, metar mreže plivarice ovdje košta i do 30 eura, dok se u Albaniji ona može kupiti za 18 eura.
Kiseova ribarica
“Sa Ministarstvom finansija pregovaramo da se smanji stopa PDV-a za ribarske brodove i opremu, ali ostaje da se vidi da li ćemo i koliko u tome uspjeti.”- kazala je šefica Direktorata za ribarstvo u MPRR Slavica Pavlović naglašavajući pozitivne trendove koji se posljednih godina bilježe u toj oblasti – od efikasnijih i češćih kontrola ribarske inspekcije, preko narastajućeg agrobudžeta, povećanja standardna sigurnosti na ribarskim brodovima,uvođenja elektronske evidencije ulova, do predstojećeg uređenja ribarskih luka i mjesta tzv. prvog iskrcaja ulova. Prema njenim riječima prošle je godine 56 ribara koristilo subvencije i oni su navodno bili zadovoljni dobijenim iznosima, iako su učesnici rasprave skrenuli pažnju da su planirana sredstva za remonte i obnovu flote i više nego nedovoljna. Pavlovič je najavila usvajanje novog Zakona o morskom ribarstvu koji će uz ribarske inspektore, uvesti i ribočuvare i podvukla da je procedura koju MPRR sprovodi za dodjelu subvencija takva da se naši ribari nauče kako da uskoro mogu konkurisati za mnogo veća sredstva kada im ona budu na rapsolaganju iz evropskih fondova. Ona je odbila sugestije Kisea istakavši da je “nemoguće da se subvencije dijele po glavi registrovanih ribara, već po realizovanoj investiciji”, i kazala da im “nije cilj da odbijamo ljude, već da im pomognemo da uspune uslove javnog poziva”.
Pavlovic sa saradnicima
Pavlović je istakla da će uskoro u saradnji sa IRF-om biti ponuđene nove kreditne linije za ozbiljniju obnovu ribarske flote jer je Svjetska banka spremna da Crnoj Gori za to da grant od 4 miliona eura. Nije međutim, mogla da precizora kad će to biti iako su je prisutni upozoravali na loše stanje naše male i stare ribarske flote i na odredbe EU propisa po kojima će Crna Gora, kada bude u EU, moći da ima samo isti onoliki broj i tonažu ribarskih brodova koliko ima u momentu ulaska u Uniju.
NVU “Maškarada” iz Tivta proteklog vikenda je učestvovala na Strumičkom karnevalu. Na poziv gradonačelnika Strumice, Maškarada je bila jedna od 47 učesnica karnevala, sa preko 1500 karnevalista.
„Premijerno smo izveli performans sa našom četvrtom kolektivnom maskom „Štrumpfovi”. Srdačna publika je bila oduševljena maskom, naročito đeca koja nijesu mogla sakriti ushićenost. Veličanstvenom karnevalu i sjajnoj energiji koju nosi Strumički karneval u značajnom je doprinijela i Maškarada” – saopštili su iz ove NVO.
Za predstavnike inostranih karnevalskih grupa bio je upriličen svečani prijem kod gradonačelnika Strumice Koste Janevskog,na kojem su prisustvovali i pojedini ministri Vlade Sjeverne Makedonije i predstavnici diplomatskog kora.Delegacija Maškaradena čelu sa Goranom Božovićem razmijenila je sa organizatorom prigodne poklone. Strumički karneval predstavlja brend Sjeverne Makedonije, vrlo značajan za turizam države, što ličnim prisustvom podržava i premijer države Zoran Zaev.
Prijem kod gradonačelnika Strumice
„Maškarada nastavlja sa misijom uspješnog predstavljanja Tivta i Crne Gore. I ove godine uz pomoć sredstava dobijenih na konkursu od Opštine Tivat uspjeli smo napraviti masku na vrhunskom nivou, čime potvrđujemo kvalitet rada i adekvatno opravdavamo povjerenje ukazano sa bilo koje adrese” saopštavaju iz Maškarade.
Strumica je treći put ugostila Maškaradu, a gostoprimstvo Makedoncima će biti uzvraćeno na Drugom međunarodnom karnevalu u Tivtudrugog vikenda juna mjeseca ove godine.
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić i predsjednik Opštine Tivat Siniša Kusovac, razmatrali su zajedničke aktivnosti uoči početka ljetnje turističke sezone.
Orlandić i Kusovac razgovarali su šta sve može da se učini kako bi usluga i komfor na Aerodromu Tivat bila kvalitetnija kao i o jačanju saradnje komunalnih službi opštine Tivat i tivatskog aerodroma.
Jedan od prioriteta je brži protok saobraćaja na aerodromu kao i pojačano prisustvo Komunalne policije.
Orlandić i Kusovac su dosadašnju saradnju ocijenili kao izuzetnu što je posebno došlo do izražaja uoči i tokom gradnje Terminala 2 Aerodroma Tivat, kada su predstavnici lokalne vlasti bili i više nego konstruktivan partner Aerodromima Crne Gore.
