Vaterpolisti KPK Korčula (2002., 20003. i 2004. godište) i Jadrana Carine (2003. godište) od petka do nedelje zajedno su radili sparing treninge na bazenu Jadrana, na Škveru. Podsjećanja radi, Jadranaši 2003. godište osvajači su trofeja prvaka Crne Gore.
Trener Korčule Emil Nikolić i trener Jadrana Carine Srđan Lazarević nisu krili obostrano zadovoljstvo zbog sportske saradnje, zasnovane na prijateljstvu.
“Izuzetno nam je drago što nam je Jadran izašao u susret, da jedan mali klub sa Korčule može sparingovati sa igračima Jadrana. Nama je to nepregledno veliko iskustvo”, istakao je Nikolić.
Nikolić je dodo da je to pozitivan pomak u radu njegove ekipe.
“Jadran je uvijek bio veliki klub, ali sad se to i potvrdilo, da su osjetili da mogu pomoći tako manjim klubovima. I mi Jadranu možemo uvijek izaći u susret, jer imamo odlične uslove na bazenu. Prošle godine nam je bila reprezentacija Crne Gore. Uvijek su dobro došli”, poručio je Nikolić.
Trebing mladih vaterpolista
Trener Jadranaša, Srđan Lazarević, rekao je da Korčula ima perspektivnu mladu generaciju.
“Mislim da su ovi treninzi sa Korčulom jedna velika stvar. Imamo obostranu korist, tradicija je vezana za KPK Korčula. Imamo odličnu saradnju koja će se, vjerujem, nastaviti”, naglasio je Lazarević.
Petnaesto izdanje “P(i)jata od žućenice”, u sklopu Žućenica fest-a 2019. održana u subotu na gradskoj rivi Pine u Tivtu.
Lijepo vrijeme i tradicionalno dobro organizovana kulturno–gastronomska manifestacija privukla je veliki broj posjetilaca koji su bili u prilici degustirati jela od žućenice.
Manifestacija je otvorena mini koncertom GPD Tivat koji su upotpunili mediteranski štimung.
U ime organizatora Organizacije žena Tivat predsjednica Blaženka Vučurović pozdravila je brojne učesnike 23 ekipe, sa preko 250 kuvara amatera i profesionalaca.
Predstavnica Bokeških izraza Melita Ramljak Ciko uručila je posebne poklone vrijednim ućenicima OŠ ”Drago Milović”, torbe sa bokeškim izrazima.
Žućenica fest 2019.
”P(i)jat od žućenice” ove godine imao je humanitarni karakter, kroz akciju prikupljanja sredstava za pomoć malome Nikoli kome predstoji operacija u Turskoj.
Žućenica fest 2019.
Na Žućenica festu pored ekipe iz Poljske i organizatora Organizacije žena Tivat, svoje maštovito spremljene delicije predstavili su Kolo srpskih sestara iz Tivta, Organizacija žena Risan, NVO ” Harlekin ” iz Donje Lastve, NVO “Bonaca” Zelenika, Srednja i viša ugostiteljska škola ” Sergej Stanić ” iz Podgorice, NVO ” Fešta ” iz Baošića, NVO ”Ruke” Herceg Novi, NVO Bokobran, Forum žena Socijaldemokrata CG Tivat, Kavačka alla maka, Bokeški forum, Srednja mješovita škola” Mladost” Tivat, OŠ ”Drago Milović” Tivat, Vodena kočija, Udruženje tivatskih ugostitelja i hotelijera, Bokeški izrazi, Pršutara Batričević Njeguši, Hotel ”Pine”, Udruženje žena ”Male sirene” iz Đenovića i posada ŠB ”Jadran”.
Posebno interesovanje izazvala je kulinarska ekipa ŠB ”Jadran” i tivatski paroh, otac Petar Petrović, koji je posjetiocima preporučivao odličan vojnički pasulj.
Žućenica fest 2019.
Fešta je nastvljena zabavnim programom, nastupom pop zvijezde Ane Kokić.
Žućenica fest organizovali su Organizacije žena Tivat, Turistička organizacija uz pokroviteljstvo Opštine Tivat.
Bokom Kotorskom danas je zaplovio brod na solarni pogon. Jedrilica ,,Boka’’ rok muzičara i ekološkog aktiviste Antonija Pušića, poznatijeg kao Rambo Amadeus, danas je tokom regate „Herceg Novi sailing tour“, zvanično porinuta u more.
Projekat je trajao tri godine a Rambo je uz podršku UNDP projekta ,,Razvoj niskokarbonskog turizma’’ obnovio je brod star čitav vijek i pretvorio ga u solarni jedrenjak. Entuzijazam i ljubav prema plovidbi rezultirali su konstrukcijom jedrilice na solarni pogon, koju pokreće isključivo energija sunca. Jedrilica na palubi ima solarne panele, baterije se pune na suncu čitav dan, a motor služi samo za uplovljavanje i isplovljavanje – i to ponekad. Autonomija kretanja broda samo na tim baterijama je četiri sata pri punoj brzini od 5 čvorova.
Originalni brod se kretao na vesla i jedra. Služio je za obuku mornara i oficira u veslanju i jedrenju. Dizajniran je krajem 19, početkom 20. vijeka.
Prvi solarni jedrenjak zaplovio Bokom
Proračune za brod je uradio Srđan Đaković, iskusni inženjer brodogradnje, dok je kobilicu originalnog dizajna uradio Ivan Erdevički, koji u Vankuveru ima svoj biro za projektovanje brodova. Tehnološki fakultet u Beogradu pomogao je oko hidrodinamike listova za kobilicu i lista kormila, koji su urađeni od karbona. Brod može primiti na dnevnu vožnju 20 osoba, a 4 osobe na spavanje.
,,Ovaj solarni jedrenjak je jednostavno rečeno, prototip mojih snova. Jedriti brodom dizajniranim prije više od 100 godina, a koji je brz jednako kao današnje, moderne jedrilice, nekako mi se nametnulo kao izazov. Zamislio sam da napravim brod koji je vrlo siguran, ugodan i na neugodnom moru, a najviše od svega sam bio vođen idejom da plovim bez troškova’’ – kaže Rambo Amadeus, objašnjavajući da brod čije je korito tipa “Cutter”, ima takvu vodenu liniju koja je u stvari bila dizajnirana prije pojave parne mašine i prilagođena plovilima koja nisu imala dodatni pogon osim jedara.
Ovaj brod će dati podstrek za promjenu navika i jačanje svijesti o važnosti očuvanja životne sredine. Jedrilica ,,Boka” je primjer kako se na pravi način može iskoristiti potencijal solarne energije, čijom se upotrebom ne narušava životna sredina, a minimizira se emisija ugljen- dioksida. Solarni brodovi su održivi oblik prevoza za budućnost. Naše društvo je previše zavisno od fosilnih goriva čiji su izvori ograničeni i koja uzrokuju mjerljive negativne efekte. Sada je vrijeme da dokažemo potencijal koji obnovljive energije mogu ponuditi na polju mobilnosti.
Maslinarskog društva „Boka“ i pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Tivat, u nedelju, 2. juna na rivi Pine organizuje Noć tradicionalnih prizvoda i vina.
Proizvođači maslinovog ulja, proizvoda od i na bazi maslina, pršuta, sira, vina, meda i ostalih domaćih proizvoda imaće priliku da se predstave u okviru ove tradicionalne manifestacije.
Program počinje u 18 sati sa promocijom i degustacijom domaćih proizvoda.
U zabavnom dijelu programa nastupiće klapa „Camerton“ od 20, 30 sati.
Zaslugom neumornih entuzijasta – zaljubljenika u more i pomorsku tradiciju Rijeka nudi svojim građanima i posjetiteljima zanimljivu manifestaciju u retro stilu – „Fiumare“ – Kvarnerski festival mora i pomorske tradicije. Rijeka se u vrijeme održavanja manifestacije “vraća 100 godina u prošlost” kada je prostor uz Mrtvi kanal bio mjesto svakodnevnog intenzivnog trgovačkog prometa.
Jedinstveni festival mora i pomorske tradicije valorizira pomorsku, ribarsku i brodograditeljsku baštinu Kvarnera, a za trajanja manifestacije Rijeka odiše primorskim duhom i na svakom koraku posjetiteljima nudi zanimljiva događanja povezujući pomorsku i trgovačku tradiciju prošlosti s današnjom svakodnevicom.
Rijeka se u vrijeme održavanja manifestacije vraća sto godina u prošlost kada je prostor uz Mrtvi kanal bio mjesto svakodnevnog intenzivnog trgovačkog prometa. Povezujući pomorsku i trgovačku tradiciju prošlosti s današnjom svakodnevicom, „Fiumare“ postaje svojevrsni vremeplov na autentičnim lokacijama Delte – Mrtvog kanala i Verdijeve ulice – spojnice s tržnicom i lukom.
Tradicijske drvene barke na jedra usidrene u Mrtvom kanalu, trgovci i obrtnici u tradicijskim nošnjama iz svih krajeva Kvarnera, interaktivne radionice pomorskih i ribarskih vještina, brodomodelarske radionice i promocija starih običaja, fotografija i slika, tradicijske pjesme i plesovi, gastronomska ponuda autohtonih jela i vina, organizirani razgledi kazališta i povijesnih lokacija užeg središta grada, regate tradicijskih barki na jedra – sve to je kolaž oživljenih slika Mrtvog kanala kroz stoljeća.
Festival je počeo u utorak 28. svibnja na Korzu kada se prezentirala tradicijske barke obnovljena putem europskog projekta „Mala barka 2“ te je održan svečani defile sudionika festivala. Mohović je građane posebno pozvao da sudjeluju u programima u petak i subotu, kada se na Gatu Karoline Riječke održava cjelodnevni program za djecu i mlade, kao i predavanja, edukacije, glazbeni događaji i izložbe.
Gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako je glavna vrijednost festivala njegovo podsjećanje na pomorsku tradiciju i istinske korijene ovog područja koji su od Rijeke napravila otvoreni, kozmopolitski grad u kojeg dolazi mnogo novih ljudi, brodova i ideja, grad kakav je danas.
Festival okuplja 30 programskih partnera i 10 gostujućih udruga, a održat će se na 25 lokacija sa stotinjak raznih događanja, izložbi, predavanja ne temu mora i maritimne baštine.
Međunarodna brdska auto trka Kotor (MBAT Kotor 2019 – “Memorijal Tripo Bukilica”) u organizaciji Auto moto sportskog kluba (AMSK) Kotor, održaće se u subotu i nedjelju 1 i 2. juna.
Trka se boduje za šampionate Centralno evropske zone (CEZ), Hrvatske, Auto moto sportskih klubova Crne Gore, kao i za KUP Kotora.
Za ovogodišnje takmičenje prijavljeno je preko 100 vozača iz Crne Gore i regiona, među kojima je i Laslo Šaš koji je ostvaro najbolji rezultat na prošlogodišnjoj trci Kotor – Trojica.
Vanredni tehnički prijem danas od 8.00 do 8.30 sati.
Prva trening vožnja je danas u 12.00 sati, a druga je zakazana 30 minuta nakon završetka prve.
Sjutra, u nedjelju, nakon svečanog otvaranja, prva trka vozi se u 11.00 sati, a druga 30 minuta po završetku prve.
Redovno saobraćanje, na dionici Kotor-Trojica, biće onemogućeno, i danas i sjutra, od 8.00 sati do završetka trke.
Trojica – kotor
MBAT Kotor 2019 podržali su Ministarstvo sporta i mladih, kao i brojni sponzori i prijatelji automobilizma.
Direktor ovogodišnje međunarodne trke je Nenad Bukilica, a zamjenici su Mato Sebalj i Dubravko Ćikor iz Hrvatske.
AMSK Kotor, organizator predstojeće trke, je na prvoj ovogodišnjoj brdskoj trci na Podima osvojio prvo mjesto u generalnom plasmanu.
Nakon trke u Kotoru slijede: Glava Zete 22.- 23.jun, Lovćen 5. – 6.juli, Pljevlja 24.- 25. avgust i Dubrovnik 5.-6. oktobar.
U amfiteatru Pomorske škole Kotor, u utorak 4. juna, sa početkom u 12 sati, biće održana multimedijalna prezentacija Bokeljske mornarice Kotor učenicima te škole.
U prezentaciji će, pored predstavnika Bokeljske mornarice Kotor, učestvovati i predstavnici Ministarstva kulture Crne Gore, Pomorskog muzeja Crne Gore-Kotor i drugi.
Bokeljska mornarica Kotor je memorijalna ogranizacija sa sjedištem u Kotoru, koja je izvorno utemeljena kao najstarija bratovština pomoraca na Jadranu i jedna od najstarijih na svijetu.
Prema tradiciji i istorijskim indicijama osnovana je 809. godine, kada su kotorski pomorci preuzeli relikvije hrišćanskog sveca mučenika Tripuna i kasnije ga proglasili zaštitnikom grada.
U proteklih dvanaest vjekova Bokeljska mornarica je prošla kroz mnoge transformacije – od humanitarne, preko vojne, pa sve do memorijalne organizacije, kakva je danas. Za sve to vrijeme ona se u svim svojim aktivnostima rukovodila drevnim geslom: FIDES et HONOR – VJERA i ČAST.
Kao takva, Bokeljska mornarica je otvorena za sve koji poštuju ovo geslo i voljni su da doprinesu očuvanju tradicionalnih vrijednosti koje ona gaji.
Mještani Grblja smatraju da bi buduća magistrala trebalo da bude građena sjevernije kroz ovaj dio kotorske opštine, kako bi se na taj način zaštiteli vrijedni objekti i imanja.
Juče je u u Osnovnoj školi “Nikola Đurković” u Radanovićima (za mjesne zajednice: Gornji Grbalj, Radanovići, Lastva grbaljska, Vranovići, Savina i Glavatičići-Bigova), zbog velikog interesovanja građana, Ministarstvo održivog razvoja i turizma u saradnji sa Opštinom Kotor, organizovalo javnu raspravu za Nacrt Prostorno urbanističkog plana Opštine Kotor.
Prva javna rasprava o Nacrtu Prostorno urbanističkog plana Opštine Kotor, održana je 16. maja u kinu „Boka.
Javnoj raspravi su pored brojnih mještana prisustvovali i ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, Mladen Krekić dipl.ing. arh-planer, Svetlana Jovanović saradnica-prostorna planerka i Simeun Matović planer saobraćaja.
Raspravu je vodio predsjednik mjesne zajednice Gornji Grbalj Željko Ćetković koji je gostima poklonio po primjerak starog Zakona Grblja, koji je kako je kazao, stariji od Dušanovog zakonika.
foto Radio kotor
U ime Savjeta mjesnih zajednica Grblja Labud Mihović je pročitao zajedničke stavove i izrazio nadu da će javna rasprava imati efekta i da će planeri uvažiti stavove Grbljana.
„Želimo da se cijela teritorija Grblja predvidi za turizam, stanovanje i poljoprivredu. Ukoliko uvažite ovaj naš predlog, tražimo da plan ne prepozna nijedno koncesiono polje ili teritoriju za otpad.
Ukoliko dođe do realizacije brze magistrale kroz Gornji Grbalj, ona će ga uništiti jer trasa prolazi kroz maslinjake, crkve i druge objekte. Mi tražimo da trasu pomjerite sjevernije“ – kazao je Mihović.
foto Radio kotor
Ministar Radulović je odgovorio da niko neće sjeći masline ili rušiti crkve, te obećao da kada se usvoji ovaj plan, da će sa predstavnicima Grblja na interaktivnoj mapi detaljno sa planerima proći cijelu trasu brze magistrale i te pojasniti svaki zahtjev koji građani pošalju.
„Kidati hiljadu maslina da bi se napravio put neće niko. Masline su i zakonom zaštićene. Takođe, niko zdrave svijesti neće rušiti nijednu crkvu. Neće se rušiti nikakvi objekti ukoliko se nađe način da se zaobiđu. Mi smo došli ovdje da čujemo mišljenje pojedinaca, koletktivna mišljenja, ali se mora čuti i mišljenje struke. Kada se završi ovaj plan, imate moje obećanje, izaberite predstavnike da sjednemo zajedno i na interaktivnoj mapi pređemo sve primjedbe koje ste imali i vidite kako to izgleda u tom trenutku“ – karao je Radulović.
Pored gore navedenih primjedbi i stavova, građani su se žalili i na kamenolome u Lješevićima i Nalježićima i tražili da se oni zatvore.
Predlozi, primjedbe, sugestije i komentari mogu se dostaviti putem mejla: javna.rasprava@mrt.gov.me ili na arhivu Ministarstva održivog razvoja i turizma, IV proleterske 19, Podgorica. Rok je 11.06.2019. do 00:00h.
U Narodnoj biblioteci Budve u četvrtak su predstavljena dva romana za djecu i mlade Fluk i Fluk i Kana autorke Andrijane Nikolić. Odlomke iz oba romana čitao je Miloš Boreta, a moderatorka promocije bila je Stanka Stanojević. Roman FLUK je imao prvo izdanje 2011. i sada, kada je napisan i nastavak Fluk i Kana, ponovo je štampan.
Oba romana pisana su u formi biografije, odnosno autobiografije, u prvom licu iz perspektivepsa Fluka kao glavnog junaka i afirmišu vrijednosti koje su univerzalne i neprolazne: ljubav, humanost, razumijevanje, pomaganje, učenje i obrazovanje, posvećenost prirodi i zdravom životu…
Zašto je Fluk onaj koji pripovijeda, glavni protagonist, autorka ističe da je željela da mali čitaoci osjete kako to životinje gledaju na nas ljude: “Mi obično znamo kako mi gledamo jedni nadruge, ogovaramo se, ili se volimo, ili se mrzimo, ali ne znamo kako životinje gledaju na nas izato sam željela iz njegove perspektive, živeći sa njim da osjetim kako to može jedan pas da gleda na ljudski život.” Pas je karika koja spaja porodicu – istakla je autorka i dodala da je željela da pokaže da skoro da i nema velike razlike kada su u pitanju ljudi i životinje i njihovo potomstvo. Romani su pisani sa toplinom i emocijom u namjeri da se takva emocija prenese i na čitaoca.
Porodica, bilo prava, bilo ona stečena kao što je to u Flukovom slučaju, i ljubav su važni faktori za zdrav razvoj ličnosti: “Porodica je ljubav. A ljubav je potrebna da biste izvlačili jedni druge iz nevolje… I to se desilo upravo u slučaju u drugom romanu Fluk i Kana kada je njegova, nazovimo sestrica Kana doživjela tešku nezgodu, auto ju je udarilo i ona je stradala. Naravnoporodica je ta koja treba da odluči kako da pomogne, a mi smo sakupili svu svoju snagu i uspjeli smo pronaći lijek koji je stigao čak iz Afrike.”
Potrebe su urođene, biološke i u potrebama su slična sva živa bića, međutim vrlo različita u ophođenjima i veoma je bitno sjetiti se da pomognemo: “Na jednom novogodišnjem bazaru, napravila sam presedan, i dogovorila se sa đacima da napravimo čestitke koje smo prodavali
Uspjeli smo zaraditi toliko da smo mogli kupiti 120kg hrane i posjetili smo četiri azila u vlasništvu NVO i donirali smo hranu napuštenim životinjama. Zajedno sa mojim đacima, društveno odgovornim, na jednom otpadu pronašli smo i kancelarijski namještaj I od toga uspjeli napraviti četiri kućice za bezdomne ps” – istakla je autorka Andrijana Nikoić na promociji svoja dva romana za djecu i mlade održanoj u Biblioteci. Ovim povodom su prikazana I dva kratka filma u Fluku kao I mnoštvo fotografija.
Andrijana Nikolić je priredila i zbirku pripovjedaka za djecu čiji je autor pokojni profesor Vuk Minić a koja je nedavno izašla iz štampe: “radeći u školi primijetila sam da nemamo mnogo crnogorskih autora za djecu, a imamo veliki izbor literature koja dolazi sa zapada… U našoj Crnoj Gori postojao je neko ko je stvarao za djecu. U traganju za knjigama profesora Vuka Minića, nažalost naišla sam na barijere zato što sam od četiri zbirke pripovjedaka u bibliotekama uspjela pronaći samo dvije, a njegova porodica mi je ustupila preostale dvije, tako da sam objedinila sve četiri, hronološki poredala i analizirala, uradila predgovor i objedinila u jenu knjigu. Ova knjiga nije namijenjena za prodaju” – istakla je na kraju priređivačica Andrijana Nikolić a biće poklonjena onovnim školama u mjestima u kojima je Vuk Minić živio, radio, stvarao, kao i školama u mjestu gdje se rodio. Stvaralaštvo za djecu profesora Vuka Minića, priređivačica Andrijana Nikolić je objedinila “da bi djeca mogla da čitaju svog autohtonog pisca i na taj način se najljepše upoznaju sa svojom kulturom” – poručila je na kraju.
“Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom nanijelo je više zla nego dobrog svakoj primorskoj opštini, to je nažalost opštepoznata stvar u Crnoj Gori. Neistina je da je Opština Herceg Novi bez posebnog interesovanja i učešća pratila nastojanja Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom da upravljanje lukom uskladi sa zakonom” – kaže se u saopštenju Opštine H. Novi.
Kako ističu na zajedničkom sastanku u martu ove godine zaključeno je da će Morsko dobro i Agencija usaglasiti stavove prije raspisivanja tendera, ali to se nije desilo, već ste postupili mimo tadašnjeg dogovora, poručuju iz Opštine.
“Na istom sastanku ste nas uvjeravali i da će posao u vezi sa zakupom pristaništa biti završen ranije, a sada imamo situaciju da ste otvaranje ponuda zakazali za 07. jun. Da li ste uopšte sagladali posljedice sprovođenja takve procedure u sred nautičke sezone?
Navodite da je djelovanje rukovodstva gradske Agencije za gazdovanje lukom u pravcu ozakonjavanja rada uslijedilo nakon što su pokrenute aktivnosti na međunarodnim tenderima, što nije tačno. Projekti su inicirani i aktivirani 2017. godine, a naš grad preko Agencije od 2015. godine pokušava da stvari dovede u zakonski i svaki drugi red.
Agenciju za gazdovanje gradskom lukom u Herceg Novom poslednjim tenderom tretirate kao da nikada nije bila korisnik i dobar domaćin akvatorijuma Škvera, iako ste vrlo dobro upoznati koliko truda je uloženo da se napokon stvari dovedu u zakonski red, prvenstveno na korist svih građana i gostiju našeg grada.
Pitamo se na koji način ste, zajedno sa Vladom, gradsku luku Budve dali pod koncesiju bez tendera? Kako ste pod koncesiju dali tivatsku luku Kalimanj? Kako to da jedni aršini vladaju za Budvu, drugi za Tivat, treći za Herceg Novi?
Dalje, Plava špilja, za slučaj da niste znali, ima tradiciju izletničkog turizma od preko 100 godina, tačnije od početka prošlog vijeka kada je prve turističke brodice organizovao dr Antal Mađar. Od tada do danas nema podataka koji će potkrijepiti vaše navode o „haotičnom stanju rizičnom po bezbjednost posjetilaca“. Ipak, znajući da je država Crna Gora omogućila privatizaciju kulturno istorijskih objekata poput Mamule i Arze, jasno nam je po kojoj liniji se Plava špilja našla u tenderu koji ste raspisali.
Razglednica, panorama HN Skver
Što se tiče vaših pohvala na sopstveni račun, pozivamo vas da zajednički izvedemo računicu koliko ste od svog osnivanja prihodovali od Herceg Novog, a koliko ste kroz ulaganja vratili gradu i da te podatke javno objavimo.
Na kraju, vaša ocjena da se radi o infantilnom ponašanju Opštine Herceg Novi pokazuje jednu tragičnu stvar: ne shvatate kakve su posljedice vaših loših odluka za gradove na primorju. Predlažemo da sprovedete nezavisnu anketu o svom radu, možda vam otvori oči.
Još jednom pozivamo – ukoliko želite nastavak saradnje sa Opštinom Herceg Novi, povucite sporne dijelove javnog poziva za zakup pristaništa i privezišta” – kaže se u zvaničnom saopštenju iz Opštine herceg Novi..
