Tradicionalni kotorski maskenbal će, u okviru zimskih karnevalskih fešti, biti održan večeras od 20 sat u Poslovnom centru „Vukšić”.
Goste će zabavljati Tri kvarta, Trio gušti, terraross.
Kako je saopšteno iz Organizacionog odbora, za najbolje maske, pojedinačne i grupne, obezbijeđene su novčane nagrade u iznosu od 4.300,00 eura. U kategoriji pojedinačnih maski prva nagrada iznosi 400, druga 300 i treća 200 eura, a u kategoriji grupnih maski nagrade su: za prvo mjesto 1.000, drugo 800 i treće 600 eura. Nagrada publike iznosi 1.000 eura.
“Nagrađene karnevalske grupe će biti u obavezi da izađu na karnevalsku povorku, u nedelju 3. marta, a isplata novčanih nagrada biće najkasnije 5 dana nakon održavanja manifestacije.
Prodaja ulaznica, po cijeni od 15 eura je na Kamenom kiosku od 9 do 13 i od 15 do 18 sati. Rezervacije na telefon 069 041153.
Uoči masknebala, u subotu od 11 sati održaće se Abrum kotorskim ulicama i koncert grupe TRIO GUŠT. Progam Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala završava se u nedjelju 3. marta 2019. velikom karnevalskom povorkom od 15 sati, nakon čega će biti održan koncert benda TERRAROSS i GORANA KARANA. na glavnom gradskom trgu.
Na dan karnevala iz štampe će izaći humoristično-satirični list “Karampana”.
Karampana
Organizator fešte je JU Kulturni centar „Nikola Đurković” Kotor, suorganizator Turističa organizacija Opštine Kotor, partner u organizaciji NVO „Fešta” Kotor, a pokrovitelj je Opština Kotor.
U Igalu je sinoć održano veče njemačke kuhinje na kojem su prisutni uživali u gastro specijalitetima, pivu i tradicionalnoj folklornoj muzici i igri Bavarske, a poseban ugođaj dočarala je Turistička organizacija grada Incela sa članovima muzičke kapele i plesača iz kulturno umjetničkog društva iz tog grada.
Gastro večeri prisustvovali su ambasador SR Njemačke u Crnoj Gori Robert Hajnrih Veber i predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić. Ambasador je istakao da je Incel poznat kao popularno sportsko mjesto, ali i kao mjesto dobre gastronomije i dobrih ljudi, zbog čega mu je drago da taj grad predstavlja Njemačku u Igalu.
Ovo mu je drugi put da je u „prelijepom Herceg Novom“, a zasigurno ne i poslednji.
-Želim da idem u Herceg Novi. Herceg Novi je veoma lijep grad, kazao je Veber na našem jeziku, što je izmamilo aplauze prisutnih i dobro raspoloženih Novljana i gostiju našeg grada.
Mali bavarski fest je samo prvi rezultat saradnje Herceg Novog i grada Incela, koja je uspostavljena na predlog Aleksandra Saše Petkovića, kome se predsjednik Katić posebno zahvalio.
-Imajući u vidu da je Incel poznat zimski centar nedaleko od Minhena, kao ključnu nit za povezivanje vidimo oblast turizma. Nadamo se da će zahvaljujući ovoj saradnji još veći broj njemačkih turista čuti za Herceg Novi i biti naši gosti. Važan cilj nam je kulturna razmjena među gradovima koji dijele evropske vrijednosti, kazao je Katić.
Prisutnima se obratio i direktor Turističke organizacije Incela, Gerhard Štajnbaher, koji je akcentovao prirodne ljepote Herceg Novi i Boke kotorske.
-Dolazimo iz mjesta koje se, kao i Herceg Novi, bavi turizmom. Mislim da je ovo samo početak saradnje, a koja će za rezultat imati veću razmjenu turista, kazao je Stajnbaher, nakon čega je delegaciji Opštine Herceg Novi uručen simboličan poklon, “kamen temeljac” buduće saradnje – zastava sa porukom “prvi kvadratni metar Incela posjedujete večeras”.
Gastro večeri su prisustvovali i konzul Srbije Zoran Dojčinović, savjetnica predsjednika Opštine Herceg Novi Tamara Vujović, te direktori Turističke organizacije Herceg Novi i JUK “Herceg fest”, Pavle Obradović i Gordana Porobić Krcunović.
U staklenoj Galeriji Kulturnog centra, u okviru Kotorskih zimskih karnevalskih fešti 2019, od četvrtka su izloženi stari kostimi, maske i fotografije karnevalskih grupa.
Posjetioci mogu pogledati nagrađene maske koje su ustupile karnevalske grupe Karampana, Za dešpet, Kosmopolitanke, Ćakulonija, Resursni centar za sluh i govor i Koloranti.
“Imam čast da vas u ime Opstine Kotor večeras pozdravim i da vam poželim dobrodošlicu na tradicionalne kotorske Karnevalske fešte.
Drago mi je što ste i vi, poput ljudi koji su ove kostime crtali, krojili i šili, dio šarenolike i razdragane kulture grada Kotora, kulture koja spaja a ne razdvaja, koja ujedinjuje i pruža ruku svima i koja čini da se, u februaru il martu, posebno ponosimo karnevalom i karnevalskim svečanostima”, kazala je otvarajući ovu specifičnu izložbu sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Jelena Vukasović.
Za ponos su, kako navodi, mašta, umijeće i dobra volja ovih ljudi koji na kostimima rade iz godine u godinu.
izložba
“Kostimima koji su kostimi svakog drugog dana osim karnevala kada su dio izvrnute, onostrane, neobične, jednodnevne, ali ipak kotorske realnosti. Dok je voljnog svijeta, biće i karnevala i fešti i duha ovog grada. Sve vas jos jednom pozdravljam, a izložbu proglašavam otvorenom”, kazala je Vukasović.
Australsko znanstveno istraživanje utvrdilo je da su baloni najsmrtonosniji plastični otpad za morske ptice i da je vjerojatnost da ih usmrte 32 puta veća u odnosu na gutanje komada čvrste plastike.
Znanstvenici su proučili uzroke smrti 1733 morske ptice iz 51 vrste i utvrdili da je svaka treća ptica progutala neki komad otpada.
Gutanje jednog komada plastike imalo je 20 posto izgleda završiti smrtnim posljedicama za pticu, dok su izgledi za smrtni ishod porasli na 50 posto za devet komada te na 100 posto za 93 komada plastike, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Scientific Reports.
Iako tvrda plastika čini većinu progutanog otpada puno su manji izgledi da će usmrtiti ptice od mekane plastike poput balona.
“Baloni ili dijelovi balona imaju najveće izglede usmrtiti pticu i odgovorni su za smrt gotovo svake pete ptice koja ih je progutala”, kaže voditeljica istraživanja Lauren Roman.
Studiju su proveli znanstvenici sa Instituta za istraživanje mora i Antarktike sveučilišta Tasmanija i glavne australske agencije za znanost Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation (CSIRO).
“Gutanje morskog otpada sada je u svijetu prepoznato kao prijetnja. No odnos između količine i vrste otpada koji ptice progutaju i smrtnosti nije dovoljno poznat”, kaže Roman.
“Među pticama koje smo proučavali glavni uzrok smrti bio je začepljenje probavnog sustava, zatim infekcije i druge komplikacije izazvane neprohodnošću probavnog sustava”.
“Iako mekana plastika čini svega pet posto progutanih predmeta odgovorna je za više od 40 posto smrti”, navodi Ramon.
Znanstvenici ističu da se godišnje u oceane baci više od šest milijuna tona smeća od čega je 80 posto plastika. Plastika je odgovorna za uginuće milijun morskih ptica i više od 100.000 morskih sisavaca godišnje. Kornjače, kitovi i morske ptice zamijene otpad za hranu ili se zapetljaju u njega što dovodi do bolnih ozljeda i smrti.
“Čini se da čvrsti komadi plastike mogu brzo proći kroz probavni sustav no mekani imaju veće izglede sabiti se i izazvati smrtonosna začepljenja”, kaže Roman.
Ona dodaje da sva plastika predstavlja smrtonosnu prijetnju morskim pticama iako su mekani predmeti poput balona opasniji. “Ako morske ptice progutaju plastiku raste rizik njihove smrtnosti i čak i jedan komad može biti fatalan”.
Roman kaže da je mekana plastika odgovorna za više od polovice uginuća morskih ptica u ovom istraživanju.
“Dokazi su jasni. Ako želimo spriječiti pomor morskih ptica zbog gutanja plastike moramo smanjiti ili ukloniti morski otpad iz njihova okoliša, posebice balone”, kaže ona.
Globalno priznati vodič za restorane Michelin objavio je godišnju selekciju restorana u Hrvatskoj za 2019. s dvije nove zvjezdice – restoranima Noel u Zagrebu te Draga di Lovrana u Lovranu, dok su šibenski restoran Pelegrini, dubrovački 360º i rovinjski Monte zadržali po jednu zvjezdicu, izvijestila je u četvrtak Hrvatska turistička zajednica (HTZ).
Hrvatska tako sada ima pet restorana s jednom Michelinovom zvjezdicom.
Novost ove godine, u trećem izdanju Michelinovog vodiča za Hrvatsku, je i lista s oznakom Bib Gourmand koja sada broji osam restorana ili dvostruko više nego u prošloj godini, dok je oznaku Michelin Plate ove godine ponio 51 restoran.
Rezultat je to, kako napominju iz HTZ-a, tajnog obilaska hrvatskih restorana profesionalnih Michelinovih inspektora, pri čemu je popis za Hrvatsku objavljen na stranicama tog vodiča za restorane.
“Izuzetno nas veseli što Hrvatska sada ima pet restorana s prestižnom zvjezdicom, te što su nakon Rovinja, Dubrovnika i Šibenika zvjezdice zasluženo stigle i na Kvarner te u Zagreb. Nove su zvjezdice i preporuke hrvatskim restoranima te dokaz da naša gastronomska scena zadovoljava vrlo zahtjevne međunarodne kriterije kvalitete i da smo u svijetu sve više prepoznati po kvalitetnoj gastronomskoj ponudi. To nam je ujedno i snažan poticaj za daljnji razvoj i promociju ovog segmenta ponude te sam siguran kako će destinacije i izabrani restorani znati iskoristiti priznanja i preporuke u svom daljnjem pozicioniranju na tržištu”, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Međunarodni direktor Michelin vodiča Gwendal Poullennec istaknuo je da “izbor pokazuje potencijal hrvatske gastronomske scene koju obogaćuje višestruki utjecaj, od mediteranskih okusa koji se nalaze u Dalmaciji, talijanskih utjecaja u Istri i slavenskih okusa od Zagreba do Slavonije, koji svi zajedno stvaraju jedinstveni kulinarski identitet”.
Michelinove oznake Bib Gourmand uz prošlogodišnje restorane Konoba Mate (Korčula), Dunav (Ilok), Vuglec Breg (Krapina) i Konoba Fetivi (Split), dobivaju Batelina (Banjole), Konoba Vinko (Konjevrate), Agava (Zagreb) i TAČ (Zagreb), a riječ je o oznaci koja se dodjeljuje restoranima za kvalitetne menije po pristupačnim cijenama.
“Čestitam svim odabranim restoranima na velikom priznanju za uporan rad, umijeće i želju za razvijanjem te predstavljanjem onog najboljeg što Hrvatska nudi. Čak 93 posto turista tijekom svog putovanja doživi posebno iskustvo vezano uz hranu i piće, što ukazuje da je eno-gastronomija sadržaj za koji su gotovo svi turisti zainteresirani. Vjerujem da će ovo biti dodatan motiv svima da se nastave unaprjeđivati i povezivati s lokalnim proizvođačima kako bi postali prepoznatljivija eno-gastro ikona Europe”, ocijenio je ministar turizma Gari Cappelli.
Uvrštenje novih restorana u Michelinovu selekciju snažan je poticaj za daljnje kontinuirano usavršavanje domaće gastronomske scene, ali i velika globalna promocija Hrvatske kao vrhunske gourmet destinacije, zaključuju iz HTZ-a.
Prema novom Zakonu o finansiranju lokalne samouprave Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore više neće prenositi 50% prihoda primorskim opštinama za tekuće održavnje čistoće, komunalnog reda, hortikulture i javne rasvjete na nezakupljenim dijelovima morskog dobra.
JP Morsko dobro je kod resornog Ministarstva iniciralo izmjenu Zakona o finasiranju lokalne samouprave radi drugačije raspodjele sredstava za tekuće održavanje komunalnog reda i čistoće u zoni morskog dobra.
Ovo preduzeće sada ima mogućnost da direktno zaključuje ugovore sa lokalnim komunalnim preduzećima u primorskim opštinama, a preostala sredstva usmjerava za direktne investicione projekte odlaganja, selektovanja i reciklaže otpada.
“Vidjeli smo, nažalost, da u većini slučajeva ovo nije funkcionalisalo u zamišljenom pravcu, a to je da lokalna samouprava taj novac prosleđuje lokalnim preduzećima za održavnje čistoće, komunalnog reda, hortikulture i sl. zbog čega smo se odlučili na ovaj potez”, kazao je direktor ovog preduzeća, Predrag Jelušić.
On smatra da je fer odnos da Morsko dobro ima direktan odnos sa onim ko radi taj posao, da tu nema nekog trećeg, ko, kako ističe Jelušić, nekada iz realnih razloga, nije u punom kapacitetu sredstva doznačavao preduzećima.
“To je svakako dodatni posao za nas, ali ne bježimo da preuzmemo i taj dio odgovnornosti”, zaključio je Jelušić.
I pored manjeg priliva novca u opštinskom budžetu usled novih zakonskih rješenja, kojima su ukinuti prihodi od Morskog dobra i privremnih objekata, te neizvjesne situacije sa WTE-om, prema riječima pomoćnika sekretara Sekreterijatna za finansije Slavka Đukanovića, finansijska stabilnost opštine u ovoj godini, neće biti ugrožena.
Savez udruženja penzionera Crne Gore smatra da nije bilo nikakve potrebe za povećanjem cijena struje i traže da od plaćanja računa za utrošenu električnuu energijhu, budu oslobođeni svi oni koji primaju penzije ispod državnog prosjeka.
Saopštio je to predsjednik SUPC, Branko Vešović koji je u četvrtak prisustvovao redovnoj godišnjoj Skupštini Udruženja penzinera Tivta, a na kojoj je pored ostaloga, bilo riječi i o uticaju predstojećeg novog poskupljenja struje na standard pripadnika najstarije populacije.
Iako je EPCG lani poslovala sa dobiti od oko 50 miliona eura, Vlada Crne Gore kao većinski vlasnik te kompanije, odlučna je da poveća cijene električne energije za najmanje 2,7% počev od 1.maja. EPCG će uz to uvesti četiri tarifna modela, za koji će potrošači moći da se opredijele. Potrošači imaju pravo da odaberu osnovni, plavi, crveni ili zeleni model.
“Poznato je da i bez ovog poskupljenja građani Crne Gore su plaćali najskuplju struju u regionu, to su činjenice, tu nema priče. Tu cijenu penzioneri i svi oni koji su u stanju socijalne potrebe, ne mogu podnijeti. Savez udruženja penzionera Crne Gore smatra da nije bilo nikakve potrebe za ovim poskupljenjem koje je pogodilo većinu penzionera. Izražavamo negodovanje i duboko smo ubijedjeni da ako dodje do tog povećanja, pošto su to odložili do maja, da oni koji imaju penzije ispod prosjeka treba da budu oslobodjeni plaćanja struje. To je stav Saveza i smatram da ga treba i ovdje podržati”- istakao je Vešović, obraćajući se delegatima na Skupštini Udruženja tivatskih penzionera.
Penzioneri
Skupština je prihvatila izvještaj o radu Udruženja kojim predsjedava Predrag Perčin za prošlu godinu kao i finansijski izvještaj u kome stoji da je Udruženje penzionera Tivta lani prihodovalo ukupno 51.834 eura, a potrošio 41.121 eura.
Usvojen je Finansjki plan i Program rada za 2019. koji sadrži mnogobrojne izlete, posjete Domu starih u Risnu i proslavu 15. juna Dana penzionera, kao i obezbjeđivanje
humanitarne pomoći ugroženim penzionerima i zimnice.
Kako je istaknuto, udruženje penzionera Tivta će nastaviti sa raznim aktivnostima usmjerenim na druženje, rekreaciju, izlete i ukupno poboljšanje materijalnog statusa umirovljenika u Tivtu.
“Pedeset godina već se slavi grad i ljudi u njemu, koji njeguju cvijeće. Da li postoji nešto ljepše nego kada je cvijet simbol grada?”, ovim riječima je glumica Tanja Bošković otvorila Izložbu cvijeća jubilarnog Praznika mimoze, nazivajući Herceg Novi gradom cvijeća i zagrljaja.
”Divno je što građani Herceg Novog, pa i ja, njegujemo cvijeće, što dočekujemo sa ljubavlju naše goste, kad god došli dobro ste došli vi koji njegujete cvijeće, koji volite cvijeće i koji ovaj grad činite gradom cvijeća”, poručila je Bošković sa otvaranja manifestacije koja se održava 44. put, ove godine u hotelu ”Vojvodina”.
Legendarna glumica i počasna građanka Herceg Novog kazala je da Novi procvjeta dok su planine još pod snijegom i zahvalila ”svim onim divnim kapetanima koji su donosili božanstveno cvijeće i njihovim ženama koje su to cvijeće njegovale”.
Uz poruku da uživamo u preostalim danima 50. Praznika mimoze, Tanja Bošković je zaključila: ”Naoružajmo naša srca ljubavlju i njima koračajmo kroz ovu divotu. Hvala suncu što ovako lijepe ljude njeguje”.
Izlozba cvijeca
Prisutni na Izložbi mogu da vide veliki broj različitih vrsta cvijeća, ukrasnog bilja, sadnica južnog voća, pa čak i biljku mesožderku, minijaturne cvijetne breskvice, nove vrste orhideja i drugih sorti koje su veoma zanimljive, kaže organizatorka Jovanka Matković.
Na Izložbi je prisutno tridesetak izlagača. Matković objašnjava da je cvjećara manje nego što je prvobitno planirano jer su neki imali problema sa prelaskom granice, a drugima nije odgovarao termin. Ipak, odazvao se veliki broj izlagača sa juga Crne Gore tako da je ponuda dosta bogata.
Pored cvjećara, na izložbi se predstavljaju i neki od učesnika nedavnog Sajma suvenira i eko hrane, koji zbog loših vremenskih uslova nisu mogli na adekvatan način da prezentuju svoje proizvode prethodnog vikenda.
Tradicionalnu Izložbu cvijeća možete posjetiti danas, sjutra i prekosjutra, od 09 do 19 sati.
Organizaciju Izložbe cvijeća podržali su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi, JUK “Herceg Fest”, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a KUD “Sloga” iz Đenovića je ustupilo svoje nošnje učesnicima otvaranja.
Preduzeće Parkin servis Tivat doo (PST) čiji je odnivač i jedini vlasnik Opština Tivat, lani je, u prvoj kompletnoj godini svog poslovanja, zaradilo 222.300 eura. Uz zaradu od 89.507 eura iz osam mjeseci 2017. kada je PST počeo sa radom, ova firma je za manje do dvije godine svom opsnivaču prihodovala ukupno 311.871 euro.
Po odluci odbornika na sjendici lokalnog parlamenta u četvrtak, od te sume ukupno će 120.00 eura biti usmjereno je za nabavku novog specijalnog vozia „pauk“ za odnošenje nepravilno parkiranih automobila, dok će ostatak dobiti od 191.871 euro biti uplaćen u budžet Opštine.
PST je lani uz naplatu korišćenja ukupno pet tzv. posebnih parlirališta u užem centru grada i na aerodromu Tivat, počeo i naplatu korišćenja i skoro 380 parking mjesta duž ulica i u dvorištima zgrada u užem gradskom jezgru, pa su ukupni ostvareni prihodi te firme značajno porasli i iznosili su 531.712 eura. Firma zapošljava 19 radnika a nakon njihovog često iskazivanog javnog nezadovoljstva niskim zaradama, nedavno je u PST potpisan novi Kolektivni ugovor te su plate zaposlenih značajno uvećane i dovedene na nivo prosjeka u ostalim preduzećima u vlasništvu Opštine Tivat.
Parking servis Tivat
Kao najbolji resusr PST-a lani se pokazao posebno parliralište u Arsenalskoj ulici, u blizini gradske rive Pine i Porto Montenegra gdsje ima 183 parking mjesta za automobile i 4 za autobuse, a koje je ukupno prihodovalo 222.423 eura. Dva parkirališta na Aerodromu zajedno su lani zaradila 178.365 eura, dok je od naplete uličnog parkiranja zarađeno 69.302 eura, računajući i prodate tzv.povlašćene parking karte za crvenu i žutu gradsku parking zonu.
Foto Zvezdana Kujovic_Mali salon HN galerija_Praznik mimoze
U foajeu Dvorane Park sinoć je otvoren Mali salon hercegnovskih galerija, koji je nakon dvogodišnje pauze, vraćen u kalendar „Praznika mimoze“. Ove godine predstavile su se Gradska galerija “Josip Bepo Benković”, galerije “Sue Ryder”, “Luča”, “Spinaker”, “Nebesko ognjište” i “Spa galerija” Instituta “Dr Simo Milošević”.
Mali salon je otvorila direktorica JUK “Herceg fest” Gordana Porobić Krcunović, uz poruku da osmo izdanje Malog salona pokazuje da hercegnovske galerije mogu da odgovore na sve tematske izazove, da su njihovi fokusi rudnici umjetničkog blaga i čuvari kulturnog pamćenja.
Tema ovogodišnjeg Malog salona je novski pejzaž, a u postavci je 16 radova u različitim tehnikama.
-Ovaj okret ka pejzažu kao romantičarskoj temi nije slučajan izbor, već se uklapa u koncept 50. jubilarnog Praznika mimoze, koji obiluje perspektivama i romantičarskim osvrtima na prethodne decenije, kazala je Porobić Krcunović.
Foto Zvezdana Kujovic_Mali salon HN galerija_Praznik mimoze
Organizator, magistar slikarstva i muzejski savjetnik Vojislav Vojo Kilibarda, zahvalio se publici na znatiželji da zaviri u funduse novskih galerija, ali i aposlutno svim novskim galeristima na podršci Malom salonu.
-Zahvaljujući njima, Mali salon opstaje i opstajaće još dugo, zaključio je Kilibarda.
Prisutnima se obratila i istoričarka umjetnosti Kristina Milatović, koja je mišljenja da jedna ovakva postavka zavređuje da bude prikazana široj publici.
-Moje želje i vjerovanja usmjerene su ka Malom salonu hercegnovskih galerija koji se ”otvara” u cijeloj Crnoj Gori, a i šire. Smatram da je Herceg Novom, gradu sa epitetom grada kulture neophodno da se koristi umjetničkim resursima pri samo-promociji, a ovaj Salon nam svojim postojanjem nameće rješenje, kazala je Milatović.
Ove godine izloženo je ukupno 16 radova inspirisanih pejzažima Herceg Novog, a zastupljeno je klasično štafelajno slikarstvo – ulja na platnu, kao i crtež i grafička tehnika – litografija.
