Više od 700 jedriličara iz 59 zemalja nalazi se u Genovi, u Italiji, gdje jedre treći Hempel Svjetski Cup iz serije za 2019. u olimpijskim klasama. Flota Lasera danas ima prvu regatu a na startu će biti i naši reprezentativci Milivoj Dukić i Ilija Marković.
“Zadovoljni smo ostvarenim u Palmi, ali se ne zadovoljavamo istim. Želimo kontinuirano da napredujemo, a Svjetski Kup u Đenovi je prilika da napravimo korak dalje ka ciljevima, da nastavimo sa prikupljanjem bodova koji su nam bitni zbog plasmana na Svetskoj jedriličarkoj listi. Od Milivoja i Ilije, očekujem da bez imperativa rezultatom pruže maksimum. Ambicije su različite, Dukiću je fokus na Svjetsko prvenstvo koje će biti kvalifikaciono za Olimpijske igre, a Marković za velika takmičenja u juniorskoj konkurenciji koja slijede”
Milivoj Dukić i Ilija Marković su spremni da pruže maksimum, iako prema poslednjim informacijama vremenski uslovi neće biti naklonjeni jedriličarima u Genovi, jer jakog vetra nema i najvjerovatnije ga neće ni biti. Dukić je odlučan u namjeri da nastavi sa prikupljanjem bodova za svjetsku listu i sa tempiranjem forme za Svjetsko prvenstvo u Japanu, na kome će pokušati da stigne do trećih uzastopnih Olimpijskih igara u nizu. Markovićće u konkurenciji sa daleko iskusnijim i starijim takmičarima, nastojati da stekne zlata vrijedno iskustvo za velika takmičenja u juniorskoj konkurenciji, Evropsko prvenstvo za juniore koje se održava u Poljskoj i Svjetsko prvenstvo za juniore u Splitu.
Dan planete Zemlje obilježava se ekološkim akcijama svakog 22. aprila. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore već tradicionalno, u saradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama, školama i drugim ustanovama organizuje akcije čišćenja i uređenja morskog dobra. Ove godine realizovaće se sledeće akcije:
Herceg Novi – u ponedjeljak 22. aprila, sa početkom u 10:00 časova, u saradnji sa NVO udruženje roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Zrak Sunca“ realizovaće seakcija “Djeca u krilu Planete” u okviru koje je planirano organizovati tri akcije čišćenja i uređenja plaža i školskih dvorišta i igrališta, sa posebnim akcentom na dječiju plažu i plažu prilagođenu licima sa invaliditetom ispred prve faze instituta “Dr Simo Milošević” u Igalu. U ovoj akciji učestvovaće veliki broj lokalnih institucija, preduzeća i organizacija.
Kotor – u subotu 20. aprila, sa početkom u 09:30 časova, Javno preduzeće će u saradnji sa NVO „Naša akcija” sprovesti akciju čišćenja zone na potezu od početka MZ Muo prema hotelu Fjord, zatim Gurdić, Škurde i obala do Žute plaže u Kotoru, u kojoj će se uključiti veliki broj volontera, predstavnici Kulturnog centra “Nikola Đurković”, planinarskog kluba “Vjeverica”, Triatlon kluba Kotor, Fondacije Kotorskog festivala, NVO „Koltrina“ i ostali.
Tivat – u srijedu 24. aprila,sa početkom u 09:30 časova, u saradnji sa NVO „Arsenal Eko“, realizovaće seakcija čišćenja podmorja na potezu od Lučice Kalimanj do šetališta Pine u Tivtu, u kojoj će se pored ronilaca ove organizacije uključiti još i predstavnici Zelenog tima opštine Tivat, D.o.o. „Komunalno“ Tivat, Omladinski kulb Tivat, i učenici OŠ „Drago Milović“.
Dan Planete Zemlje
Budva – u utorak 23. aprila, sa početkom u 10:00 časova, JP “Morsko dobro” će u saradnji sa NVO „Green Net – Zelena mreža“ sprovesti akciju čišćenja i uređenja prostora ispod Jadranskog Sajma, tj. plaže ispod objekta “TORCH”, kao i uređenje javnog mobilijara i zelenih površina u zaleđu predmetne plaže. U akciji će učestvovati predstavnici JU „Grad Teatar Budva“, NVO „Eko Centar Budva“, djeca JPU “Ljubica Jovanović Maša”, D.o.o. „I Fly“ kao i brojni drugi volonteri i turisti.
Bar – u saradnji sa Izviđačkim odredom „24. novembar“, u ponedjeljak 22. aprila, sa početkom u 10:00 časova, će se održati akcijauklanjanja otpada sa kompletne gradske plaže u potezu od Gradske marine do ušća rijeke Željeznice u more, kao i sadnje nekoliko stabala raznog drveća na mjestima na kojima su ista stradala u nevremenu. Kao i prethodnih godina akciji će se pridružiti veliki broj lokalnih institucija, preduzeća i organizacija.
Dan Planete Zemlje
Ulcinj – u ponedjeljak 22. aprila, u 08:00 časova, JP “Morsko dobro” će u saradnji sa NVO „RDA – UBA”, realizovati akciju čišćenja zaleđa kupališta na Velikoj plaži na lokaciji od kupališta “CABO” do kupališta “HAVANA”.Tom prilikom sakupljaće se otpad, i adekvatnim kamionima i kontejnerima odlagati na za to predviđeno mjesto. Akciji će se pridružiti predstavnici NVO “Zeleni korak”, JP „Komunalne djelatnosti“Ulcinj, JP „Za uzgoj i zaštitu divljači“ Ulcinj, i drugi.
U ponedjeljak 22. aprila 2019. godine, sa početkom u 09:30 časova, službnici Javnog preduzeće će se pridružiti akciji čišćenja Velike plaže u Ulcinju, koju organizujuKarisma Hotels Adriatic Montenegro, RLC Montenegro i lokalna nevladina organizacija iz Ulcinja – NVO Ecovita.
U Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” (JU Muzeji i galerije Budve) u Starom gradu u ponejeljak je otvorena izložba i upriličena tribina „Sjećanje na zemljotres“, povodom 40 godina od katastrofalnog zemljotresa koji je 15. aprila 1979. godine pogodio Budvu i crnogorsko primorje.
Izložbu je otvorio Marko Carević, predsjednik Opštine Budva. Na tribini su učestvovali Gordana Ražnatović, arhitektica i saradnica prof. dr Mirka Kovačevića koji je bio rukovodilac radova sanacije Starog grada Budva i koji je bio spriječen da prisustvuje zbog zdravstvenih razloga, prof. dr Ilija Lalošević, profesor arhitektonskog fakulteta u Podgorici, arhitekta Slobodan Bobo Mitrović, Željko Mitrović, kooridinator sanacije Starog grada, dr Srđa Zlopaša, psihijatar i psihoterapeut i mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve. Moderatorka večeri bila je Stanka Stanojević.
Publici se, u Maloj sali, gdje je izložba postavljena, obratio gradonačelnik Budve MarkoCarević, koji je otvorio izložbu: „Izložba kojoj prisustvujemo je omaž sjećanju na tragični bilans opake igre prirode, ali i dokaz da se naš grad, zahvaljujući njegovim sugrađanima i prijateljima, neuništivoj ljudskoj solidarnosti, poput feniksa digao iz ruševina. Ova izložba je istovremeno prizor tragične epizode u životu jednog grada i njegovih žitelja, ali i nade u čovjekovu snagu da se uhvati u koštac sa slijepim silama prirode i učini sve da grad star preko dva milenijuma nastavi svoj istorijski put. Zato ova izložba nema samo umjetničku, nego i istoriografsku a prije svega memorijalnu vrijednost.”.
Nakon otvaranja publika se preselila u Veliku salu u kojoj je upriličena projekcija filma “Budva – rodjena prije sebe” koji govori o sanaciji Starog grada Budve. Nakon toga počela je tribina I prvi se obratio profesor arhitektonskog fakulteta dr Ilija Lalošević, koji je naglasio da su posledice zemljotresa bile mnogo vidljivije u Budvi nego u Kotoru: „Kotor je imao kolaps svega dva, tri objekta, sva oštećenja su bila u vidu pukotina, padova nekih dijelova, ali je sve manje-više ostalo na nogama, dok je Budva pretrpjela mnogo više zbog samog položaja, morske obale, geomorfološkog položaja ali i same blizine epicentralnog područja.” Profesor Lalošević je takođe naveo da je seizmološki rizik mnogo veći danas zbog gradnje velikih stambenih objekata.
Nakon profesora Laloševića, obratila se Gordana Ražnatović, arhitektica i saradnica profesora Kovačevića koja je kazala da su oporavku Budve puno doprinijeli građani, političke strukture kao i službe zaštite koje su složno radile na tome da oporave i vrate Budvu u stanje u kom je bila: „Obnova Budve je bila školski primjer kako se radi. Tu smo imali savešenu sinergiju političkih struktura, ljudi koji su vodili Budvu kao i stručnjaka iz svih oblasti. To je bila jedna odlična saradnja u kojoj su se svi međusobno pomagali i uvažavali i završeno je sve onako kako treba da bude.Odmah na početku obrade zadatka tim projektanata se opredelio za potpuno zadržavanje ovakvog osnovnog urbanog sklopa i koncepta koji je zatečen, rukovodeći se pre svega principima zaštite spomenika kulture i zahtevom Programa da se karakter i kolorit celine ne menja. Predložene su istina takvog karaktera da se njihovom realizacijom moglo očekivati samo isticanje njegovih vrednosti uz bolje korišćenje danas i sutra.“
Psihijatar i psihoterapeut, dr Srđa Zlopaša istakao je psihološke posledice koje zemljotres ostavlja na čovjekovo ponašanje i dušu kao i to da one nisu isključivo negativne: „Granične situacije su sve one situacije koje nas duboko potresu i navedu da se zapitamo ko smo, gdje smo, šta smo, kako živimo i u kom smjeru se krećemo. Tu hronološki nastaje prvo reakcija šoka, mi u psihijatriji zovemo to disocijacija kretanja, jer čovjek da bi opstao mora strah da osjeti da bi djelovao. Sledeća reakcija koja slijedi posle šoka je olakšanje, suočavajući se da je završeno, čak i ljudi koji su imali velike materijalne štete, suočili se sa smrću bili su zgranuti i ožalošćeni ali se osjetilo neko prvobitno olakšanje posle svega. Sledeća reakcija je solidarnost, koja se desila u Budvi i u cijeloj bivšoj Jugoslaviji.“
Učesnici tribine zemljotres
Koordinator sanacije Starog grada, Željko Mitrović u svom izlaganju pomenuo je sve ljude koji su dali svoj doprinos u obnovi Starog grada: „Formiranje radne organizacije Stari grad bio je primarno veomadobar korak i momenat, a odabir kvalitetnih i stručnih ljudi koji su od prvog dana svojski učestvovali u tom projektu je uz ljubav prema poslu i veliki entuzijazam,rezultirao kvalitetnim radom sto je potvrđeno od kvalifikovanih i kompetentnih institucija i pojedinaca.U organizacionom, stručnom i tehničkom smislu svakako treba naglasiti doprinos direktora radne organizacije Petka Mitrovića, Jova Zenovića, Noleta Pešića, Mirka Šurine, Melihe Rađenović, Dragane Ivanović, pokojne Nataše Vukotić, pokojnog Dragana Drakulovića i ostalih. Neizostavan je naravno i doprinos pravne i komercijalne službe koji je bio u sastavu našeg tima.Veliki doprinos u stručnom smislu dali su Zavod za izgradnju Budve sa veoma kvalitetnom projektnom dokumentacijom,ZZSK Cetinje, ZZSK Srbije, ZZSK Dubrovnik, Pokrajinski zavod Novi Sad, Sveučilište građevine Zagreb, Republički zavod za projektovanje Podgorica, Institut za seizmologiju Skoplje, Muzeji i galerije Podgorica, Čedo Marković, Saša Ćilikov, pokojni Vajo Knežević, Olivera Žižić, pokojni Vlado Stanković, Hrvoje Macan, Bobo Slovinić, Puhovski, Velkov, Zeković, Juca, Miško Rađenović, pokojni Niko Palunko, samo su neka imena koja moramo pomenuti i koja su takođe ostavila dubok trag u izgradnji i revitalizaciji grada i manastira.Naročito poštovanje treba iskazati izvođačima radova Integral iz Subotice na čelu sa šefom gradilišta Draganom Žinićem, Geosondom, Dušanom Simovićem. Naš početak rada na ovom projektu karakterisao je susret sa nepoznatim, neistraženim i u organizacionom smislu atipičnim građevinskim zahvatom do tog vremena. Tako da je postojala zebnja da li će se uspjeti odgovoriti osnovnom i delikatnom zahtjevu pri rekonstrukciji spomenika kulture, a to je da se konstruktivno objekti saniraju i ojačaju, a na način da se što više sačuva autentičnost i spomenične vrijednosti i karakteristike svakog objekta zasebno. U tom osnovnom postulatu primjenljivosti struke ii nauke nemjerljiv doprinos je dao Mirko Kovačević. Blagodareći njegovom vanrednom stručnim i ljudskim autoritetu i angažmanu posebno mi iz stručnog tima izražavamo veliko poštovanje, zahvalnost i zaista ostajemo do danas ponosni što smo imali priliku da sa Mirkom sarađujemo a i učimo od njega.“
Publici se ispred JU Muzeji i galrije Budve obratila direktorica mr Lucija Đurašković, koja se osvrnula na iskopine od istorijske važnosti koje su pronađene posle zemljotresa kao što su otkriće pilona, kamene antičke kapije,prastaro iliro-grčko urbano naselje, zatim dio profanog objekta iz helenističkog perioda, otkriven je izuzetno velik broj (blizu 4.000 ) vrijednih arheoloških nalaza, »Villa Urbana« sa odajama različitih sadržaja i namjene, ranohrišćanske trobrodne Bazilike, terme, gradski bastion – Citadela, ostaci fresko slikarstva otkriveni su u u crkvama Sv. Sabe – Save Osvećenog (XII v.), Sv. Marije de Castello (XIV – XVII v.) i Sv. Ivana (XV v.) a zatim je dodala: „Ovim pregledom izdvojena su samo neka od brojnih spomeničkih otkrića čiji smo svjedoci bili prije četrdeset godina. Budva, na sreću, nije imala ljudskih žrtava kada je razorna stihija zahvatila njeno područje. Međutim, neminovno se nameće pitanje da li će i dalje određeni dio tada otkrivenog spomeničkog blaga, koje po svojim vrijednostima predstavlja, pored našeg nacionalnog kulturnog ponosa i dio svjetske baštine, doživjeti sudbinu jedinih žrtvi katastrofalnog zemljotresa ostajući do danas samo pompezno otkriveni, neadekvatno prezentirani i žalosno zaboravljeni.“
Ahitekta Slobodan Bobo Mitrović istakao je da su stari gradovi crnogorskog primorja, stvarali nas kao ljude, da su imali duh i priču da su bili suprotno od onoga što su danas, a što im je donio XX vijek: „Bez gradoljublja nema ni života grada jer grad čine ljudi. Posle toga što se desilo u Budvi počela sa novim razvojem, novim planovima, novom urbanizacijom, jer Budva više nije grad za život nego grad za posao, bisnis i za profit. To u njoj dominira. Ona živi u tim krajnostima, koje nisu u istoriji razvoja gradova, takvih postupaka nemate i to istorija graditeljstva ne poznaje. To nije zasnovano na ekonomskoj logici rasta i razvoja grada nego na nekoj sezonskoj kampanjskoj koji se razvija u Budvi jer država nema kapaciteta da uhvati problem i da sa svojom poreskom politikom i raznim drugim mehanizmima podrži život grada i razvoj grada”.
Na ovogodišnjem izdanju Street art festivala tri lokacije u Herceg Novom biće oplemenjene muralima. Likovna, umjetnička rješenja biraju se na Konkursu koji je danas objavio Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, a tokom septembra će biti oslikana na javnim površinama.
Tema konkursa za izradu likovnog rješenja murala je „Staze, lica, predjeli“. Iz Sekretarijata pozivaju stručna lica iz oblasti umjetnosti, pojedince i umjetničke grupe koji imaju najmanje tri izvedena murala da osmisle rješenje i prijave se najkasnije do 15. maja 2019. godine. Posebno su dobrodošli radovi koji estetski odgovoraju i oslikavaju kontekst grada i lokalne zajednice.
„Mislimo da je april mjesec pravo vrijeme za početak konkursa, kako bi studenti likovnih akademija i umjetničkih fakulteta mogli da se prijave. Konkurs će biti otvoren do 15. maja i uvjerena sam da ćemo dobiti dobra, kvalitetna rješenja, a sve kako bi u spetembru imali bogatu galeriju na otvorenom“, kazala je sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
Prijava na konkurs podnosi se Sekretarijatu za kulturu i obrazovanje, a o dostavljenim rješenjima odlučivaće komisija sastavljena od tri stručnjaka iz oblasti umjetničkog stvaralaštva. Tri najbolja rada biće nagrađena novčanim nagradama, a autorima će organizatori obezbijediti materijal za oslikavanje murala na predviđenim lokacijama, tokom trajanja Street art festivala u septembru.
Namjera je da ovogodišnji Street art festival bude međunarodnog karaktera, najavljuje Zambelić Pištalo.
„U toku su razgovori sa organizatorima sličnih festivala u Helsinkiju, Finska i Esterežu, Portugal. Nadam se da ćemo dogovoriti učešće, čime će Street art festival imati međunarodni karakter, dobiće na kvalitetu i okupiti veći broj kreativnih ljudi“, kaže sekretarka za kulturu i obrazovanje.
Cilj Street art festivala je oplemenjivanje javnih prostora i promocija grada kao mjesta ugodnog življenja, uz istovremenu afirmaciju savremenih formi umjetnosti. Ove godine biće održano treće izdanje, u organizaciji Sekretarijata za kulturu i obrazovanje. Festival je osmišljen kao organizovano oslikavanje murala na hercegnovskim zidovima, a prošlogodišnje izdanje prošireno je predstavljanjem rada finske umjetnice Sini Kunnas, organizovanjem radionice za djecu i uspostavljanjem saradnje sa Hercegnovskim strip festivalom koja će biti nastavljena.
Kompletan tekst Konkursa možete pogledati i preuzeti na sajtu Opštine Herceg Novi.
Opština Tivat povećaće iznos boravišne takse koje će ubuduće plaćati svi posjetioci tog grada, sa aktuelnih 90 centi na 1 euro dnevno.
Takav predlog lokalnom parlamnetu koji na njega treba da da zeleno svjetlo, uputila je Turistička organizacija Tivat, obrazlažući daje taj grad po klasifikaciji Ministarstva održivog razvoja i turizma, „turističko mjesto A kategorije“.
Na inicijativu lokalnih Turističkih organizacija primorskih opština Kotor, Budva i Bar koje su takođe klasifikovane kao „turistička mjesta A kategorije“, cijena boravišne takse u tim gradovima je već utvrđena u iznosu od 1 euro dnevno.
„Povećanje iznosa boravišne takse sa 0,90 € na 1,00 € uvažilo bi sve pozitivne promjene koje je Tivat doživio u posljednjoj deceniji, te bi se i djelimično nadomijestilo značajno smanjenje prihoda Turističkoj organizaciji do kojeg će dovesti planirane izmjene Zakona o turističkim organizacijama, u dijelu obračuna članskog doprinosa“- obrazlažu iz TOT-a potrebu za povećanjem ove naknade.
„Nakon prvih vijesti15. aprila 1979. godine koje su otišle iz Kotora a koje su glasile da Kotora više nema, mi danas svjedočimo da Kotora ipak ima, da je uspio iz pepela, ruševina vaskrsnuti. To je poruka Grada svima nama, da Grad i život bez obzira pred kakvim izazovima se našao, bez obzira šta ga mučilo, uvjek nađe način da se ponovo rodi“ – kazao je gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić, otvarajući dokumentarnu izložbu „Kotor od zemljotresa do danas“.
Dokumentarna izložba fotografija „Kotor od zemljotresa do danas“, povodom 40 godina katastrofalnog zemljotresa, koju je koncipirao dr Stevan Kordić, u Galeriji solidarnosti sinoć je izazvala je veliku pažnju brojnih posjetilaca, koji su se prisjetili teških trenutaka i minutom ćutanja odali poštu svim stradalima.
Direktor OJU Muzeji Kotor, Dušan Medin kazao je da je ustanova na čijem je čelu povodom 40 godina katastrofalnog zemljotresa organizaovala brojne programe, sa čašću i obavezom da podsjeti na važne i bolne dane, kao i na revitalizaciju Starog grada.
Autro izložbe prof. dr Stevan Kordić predstavljajući autorsku ideju i koncept izložbe kazao je da izložbu čine 33 fotografije, prikazaju fotografije 9 autora i prikazuju opseg od 15. aprila 1979. godine do aprila 2019. godine.
-Cilj izložbe je da prikaže posljedice razornog zemljotresa koji je razorio Kotor kao i proces obnove grada, normalizaciju života u njemu koji pratimo do današnjih dana.
Kotor od zemljotresa do danas
Izložene fotografije su podjeljene u tri cijeline, Kotor neposredno nakon zemljotresa, kroz kadrove fotografa Borivoja Jovića, Jovice Martinovića, M. Marčete, Milke Čanak Medić, Nikole Živkovića, Versne Pejović Šain, Željka Jovića i Zorice Čubrović.
Drugu grupu čine fotografije koje su nastale u aprilu ove godine koje su snimljene sa istih lokacija odakle su snimljeni kadrovi iz prve grupe fotografija, sa ciljem da nas potaknu na razmišljanje o izazovima pred kojima se nalazio Kotor prije 40 godina.
Treća grupa fotografija apostrofira esteske i kulturno istorijske vrijednosti Kotora koje su ga stavile na svjetsku UNESCO-vu listu.
Kotor od zemljotresa do danas
Autor druge i treće grupe fotografija je prof. dr Strevan Kordić, koji je kazao da izložbu posvećuje nekadašnjem Regionalnom zavodu spomenika kulture Kotor i svim njegovim zaposlenicima i saradnicima koji su učestvovali u obnovi grada i njegovih spomenika.
„Transformacija Zavoda u odjeljenje, sekcije, teško je shvatiti drukčije nego kao pleonazam za njegovo ukidanje. Žalosna sudbina institucije koja je dosegla i održala svjetski nivo o očuvanju kulturne baštine“ – kazao je Korodić.
Izložbu su organizovali OJU Muzeji Kotor i Opština Kotor.
Hrvatske autoceste i Ministarstvo unutarnjih poslova pokušat će stati na kraj divljim vozačima na autocestama postavljanjem novih kamera za detektiranje prebrze vožnje, piše u utorak Jutarnji list.
Iako u HAC-u tvrde kako je ovaj potez edukativnog i upozoravajućeg karaktera, nema sumnje da se ovime želi onemogućiti obijesne vozače koji autoceste smatraju svojim privatnim autopistama, navodi dnevnik.
Od nekoliko mogućih tehničkih rješenja, u HAC-u su odabrali sustav videonadzora koji će na određenim lokacijama autocesta mjeriti prosječnu brzinu vozila.
Kamere će, ističe Jutarnji, snimati i registracijske pločice automobila te će prekršiteljima kazne za prekoračenje brzine biti upućene na kućnu adresu. Kamere će biti postavljene i na lokacijama izvođenja radova te na lokacijama gdje su zbog prekoračenja brzine česte prometne nesreće.
Prema postojećem planu, piše Jutarnji, implementacija tog projekta planira se u razdoblju od 2020. do 2023. godine.
“Na mreži autocesta već postoji videonadzor u sklopu kojeg su kamere postavljene na odredenim mostovima, portalima, ulazima u tunel, čvorištima. No, one prije svega služe za nadzor prometa i iako očitavaju brzinu vožnje, nisu precizno podešene za tu namjenu. U ovom trenutku na autocestama jedini su autorizirani mjerači brzine oni u policijskim automobilima, tzv. cobrama, koji hvataju divlje vozače”, navodi Jutarnji list.
Kako u HAC-u ističu da svrha projekta nije penalizacija, nego podizanje prometne kulture, lokacije kamera bit će jasno istaknute postavljenim prometnim znakovima.
U HAC-u smatraju da će se uvođenjem kontinuiranog automatskog nadzora brzina na autocestama povećati stupanj sigurnosti prometa na autocestama, smanjiti posljedice prometnih nesreća, utjecati na promjenu ponašanja vozača te da će od novog sustava za nadzor brzine vozila korist biti višestruka. Očekuje se smanjenje brzine prometnog toka, što bi trebalo smanjiti broj naleta vozila na vozilo i izlijetanja s ceste. Očekuje se i ujednačavanje brzine kretanja, što bi trebalo rezultirati većom protočnosti vozila. S većom protočnošću smanjit će se i potrošnja goriva, a samim time i količina ispušnih plinova, piše Jutarnji list.
Požar u pariškoj katedrali Notre Dame stavljen je pod kontrolu u utorak oko 3 sata ujutro, nakon osam sati vatrene stihije, objavili su pariški vatrogasci.
Vatra, koja je buknula u ponedjeljak u ranim večernjim satima, brzo se razbuktala te je prvo izgorio toranj, koji se potom srušio, a ubrzo i cijeli krov.
Vatrogasci su uspjeli spriječiti rušenje glavnog zvonika te pokušali spasiti vjerske relikvije i neprocjenjiva umjetnička djela.
Jedan vatrogasac je u požaru teško ozlijeđen i on je zasad jedina prijavljena žrtva.
Pariz: Požar u katedrali stavljen pod kontrolu
“Najgore je izbjegnuto”, izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron novinarima na mjestu događaja malo prije ponoći.
Najavio je pokretanje kampanje za prikupljanje novca za obnovu katedrale, koja se smatra jednim od najboljih primjeraka francuske gotičke katedralne arhitekture.
“Nastavit ćemo paziti na sve preostale džepove vatre i hladiti područja koja su još uvijek vruća, poput okvira drvenih greda”, izjavio je glasnogovornik vatrogasne postrojbe u ranim jutarnjim satima.
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj – Damen
Konzorcijum koji čine holandski Damen i tivatski Porto Montenegro organizovaće u srijedu 17. aprila Dan otvorenih vrata u nekadašnjem Brodogradilištu Bijela, kako bi oformili tim saradnika koji će raditi u budućem servisu za održavanje jahti i megajahti. Dan otvorenih vrata u Bijeloj predviđen je u terminu od 10 do 14 sati, a narednog dana biće održan u Tivtu u Porto Montenegru od 15 do 19 sati.
Kako poručuju “traže kandidate sa kojima će dijeliti njihovu strast i zalaganje za uzbudljivu transformaciju bivšeg Jadranskog brodogradilišta u novi servis za održavanje i remont jahti i megajahti”.
–Pridružite nam se na Danima otvorenih vrata, upoznajte članove rukovodećeg tima i saznajte više o kompaniji, njenim planovima i mogućnostima zapošljavanja. Ne zaboravite primjerak poslovne biografije – poručili su iz Porto Montenegra.
Vlada Crne Gore zaključila je 30. novembra 2018. godine sa konzorcijomum koji čine Adriatic Marinas d.o.o. i B.V. Holding Maatschappij Damen ugovor o koncesiji brodogradilišne luke u Bijeloj sa ciljem transformacije nekadašnjeg brodogradilišta u servis luksuznih jahti.
Kako je saopšteno tokom nedavnog susreta premijera Markovića i Komera Damena, remont jahti počinje u sezoni 2020/2021. U prvoj godini poslovanja, radiće na 14 jahti, a u petoj i šestoj godini na 100. Novi servis za jahte i megajahte u Bijeloj, kada bude u punom pogonu, zapošljavaće oko 450 radnika.
Predsjednik Opštine Stevan Katić i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo održaljuče sastanak sa direktorima svih vaspitno obrazovnih ustanova sa teritorije Herceg Novog. Radi se o započinjanju nove prakse sastajanja bar dva puta godišnje, radi još bliže saradnje sa ustanovama koje brinu o djeci i mladima grada.
Kako je istakao rukovodilac studijskog programa primijenjene fizioterapije, doc dr Dušan Mustur, današnji sastanak predstavlja korak naprijed u prepoznavanju problema visokoškolskih ustanova u Herceg Novom. Problemi tog fakulteta sa tradicijom dugom 44 godine prevashodno se odnose na trošnost objekta u kojem studenti i zaposleni uče i rade, kazao je Mustur, dodajući da se nada pozitivnim pomacima u rješavanju ovih pitanja.
Jedna od tema sastanka je bila i inicijativa Sekretarijata za kulturu i obrazovanje, odnosno sačinjavanje registra darovitih učenika Opštine Herceg Novi.
-Kada budemo imali registar darovitih učenika i objedinjene sve podatke o talentovanoj djeci, moći ćemo i konkretnije da ih pomognemo. Reakcije školskih uprava na ovu inicijativu su krajnje pozitivne, a u njima ćemo imati svesrdne saradnike, kazala je Zambelić Pištalo.
Ona je naglasila da lokalna samouprava pomaže svim vaspitno obrazovnim ustanovama, u zavisnosti od sopstvenih mogućnosti. Današnji sastanak predstavlja osnovu za nadogradnju već uspješne saradnje.
Na sastanku se moglo čuti i o problemima i izazovima sa kojima se škole i fakulteti susreću. Između ostalih, i problemi sa oronulošću objekata.
-Nezavisno od toga što to nije direktna nadležnost lokalne samouprave – radi se o našoj djeci i mi smo dužni da kao lokalna samouprava, u mjeri naših mogućnosti, pomognemo upravama svih škola. U narednom periodu ćemo se podruditi da ih značajnije pomognemo pa i kada su neki građevinski radovi u pitanju. Komisija za procjenu stanja i prioriteta kad je ulaganje Opštine u pitanju biće formirana. Činjenica je da sve vaspitno obrazovne ustanove rade u otežanim uslovima i u određenoj mjeri zrele su za neki vid rekonstrukcije, kazala je Zambelić Pištalo, uz napomenu da je OŠ „Dašo Pavičić“ jedina škola koja je pretrpjela značajnije intervencije, i to prije dvije godine kroz međunarodni projekat.
