Zbog otkazivanja pumpi na postrojenju za otpadne vode WTE na plaži ispred hotela ‘Iberostar Belvi’ u Bečičima, prethodne noći su se fekalije izlile na plažu, a isto se desilo i danas, pišu Vijesti.
Iako su službenici njemačke kompanije WTE, koja upravlja postrojenjem, naveli kako je sve u redu, tehnički direktor Iberostar Belvi Petko Đogo je kazao da se tek kada su otvorili postrojenje uvidjelo da je došlo do začepljenja.
“U pitanju je nepouzadan sistem jer su se praktično sve otpadne vode koje je pumpa trebalo da usmjeri ka glavnom postrojenju u Vještici, izlile na dvijema šahtama ispred našeg i susjednog hotela Montenegro”, kazao je on.
Iako se očekivalo da je problem riješen, danas oko 16 časova ponovo je došlo do izlivanja.
“Fekalije su počele sinoć da se izlivaju, a to je trajalo tokom cijele noći, da bi se veliko izlivanje dogodilo u 11 časova. Uprava WTE samo kaže da im na kompjuteru govori da je sve u redu, a na terenu se događa pravi haos”, kazao je Đogo.
Uprava hotela, u kome je smješteno više od hiljadu i po turista, je najavila tužbu protiv WTE i zahtjev za odštetu.
Kako smo svjedoci sve češćih nemilih scena na moru, izazvanih nepažnjom, neznanjem ili nečim drugim, iz Kluba sportskih ribolovaca Igalo, pozivaju na oprez sve učesnike pomorskog saobraćaja.
-Nakon nedavnog incidenta na moru koji je zadesio našeg člana i jedno lice sa privremenom dozvolom za ribanje (stranac) još jedna je opomena svima da se nešto mora preduzeti. Upravitelj glisera je u noćnim satima udario u barku našeg člana i napustio mjesto udesa neobazirući se na povrede i štetu koju je izazvao.
Materijalna šteta je u ovom slučaju zanemarljiva ali nepružanje prve pomoći nije zanemarljivo. Počinilac je i dalje nepoznat.
Kako bi sve nepravilnosti na moru bile prijavljene a u skladu sa procedurama, nadležnim institucijama, molimo vas da nesavjesne upravitelje glisera, skutera prijavljujete na broj 129.
Operativci ovog centra će znati koju službu da obavjeste u zavisnosti od njihove nadležnosti, saopštavaju iz Kluba sportskih ribolovaca Igalo.
Ministarstva kulture podržalo organizaciju 33. Filmskog festivala Herceg Novi
Ministarstvo kulture ove će godine podržati organizaciju Filmskog festivala u Herceg Novom iznosom od 102.000 eura.
To je predviđeno Ugovorom o organizovanju i sufinansiranju 33. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film, koji su danas potpisali ministar kulture Aleksandar Bogdanović, direktorka JUK „Herceg Fest“ Gordana Krcunović i poslovni direktor pomenutog festivala mr Zoran Živković.
Ukupan budžet ovogodišnjeg festivala iznosiće 170.000 eura, pri čemu će Ministarstvo kulture finansirati 60% ukupnog budžeta, a Opština Herceg Novi 40%.
Montenegro film festival Herceg Novi je najveći filmski festival u Crnoj Gori, prepoznat i izvan granica naše države. Zbog umjetničkih osobenosti i produkcionih kapaciteta, 2008. godine je stekao status manifestacije od posebnog značaja za kulturu i realizuje se uz kontinuiranu podršku Ministarstva kulture i Opštine Herceg Novi.
Danas je ovaj Festival postao nezaobilazna adresa ukrštanja stvaralačke sinergije sedme umjetnosti, prezentacije i promocije recentnog domaćeg, ali i inostranog filmskog stvaralaštva.
„Hercegnovski festival najznačajniji je međunarodni filmski program u Crnoj Gori, a uz to ima status manifestacije od posebnog značaja za kulturu. Stoga, vjerujem da je sasvim razumljiva naša orijentacija da u velikoj mjeri podržimo njegovu organizaciju, kako bismo zajedno napravili iskorak u svakom segmentu u odnosu na prethodna izdanja. Svakako, od posebnog značaja su i uspjesi naše kinematografije tokom prošle godine – tako da će predstojeći festival u Herceg Novom kao posebnu vrijednost donijeti najznačajnija domaća i koprodukcijska ostvarenja, naravno – uz kvalitetnu selekciju regionalnih i evropskih filmova“ – kazao je ministar Bogdanović nakon današnjeg potpisivanja Ugovora.
Ministarstvo kulture podržalo organizaciju 33. Filmskog festivala Herceg Novi
Tokom događaja, naglašeno je i kako Filmski festival Herceg Novi, izuzev popularizacije filma i umjetničkog stvaralaštva, bitno doprinosi i razvoju tog grada kao filmske i turističke destinacije. Iz tog razloga, zaključili su potpisnici dokumenta, u potpunosti postoji spremnost za zajednički rad kako bi smotra u Herceg Novom iz godine u godinu bila što značajnija – ne samo na nacionalnom i regionalnom nivou.
Okosnicu ovogodišnjeg glavnog filmskog programa Festivala, koji ćemo pratiti u ambijentu Kanli kule, čine najnovija ostvarenja crnogorskih autora, ili ostvarenja u kojima je naša država obezbijedila koprodukcioni status, kao i značajni evropski filmovi. U okviru selekcija Kino Evropa na tvrđavi Forte Mare će biti prikazana najnovija filmska ostvarenja iz Francuske, Njemačke, Belgije, Bugarske, Italije.
Dvorana Park rezervisana je za ponoćne filmske projekcije, kao i za selekciju studentskog filma koja nam predstavlja najbolje radove studenata Cetinjske, Beogradske, Sarajevske i filmske akademije iz Skoplja.
Prema predlogu Savjeta Festivala, utvrđen je novi termin za selekciju dokumentarnog filma, koja će biti pripremljena za novembar 2019. godine, čime se obezbjeđuje kontiuirana godišnja prezentacija festivalskih sadržaja.
Festival se realizuje pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i opštine Herceg Novi, a izvršni producent je JUK Herceg fest i i trajaće od 01. do 07. avgusta 2019. godine.
Nakon što je početkom lipnja uveden novi i suvremeni sustav naplate parkinga “ParkWallet”, a koji omogućava plaćanje parkinga s pametnog telefona kreditnom karticom, Grad Umag je na nedavno održanoj sjednici Gradskog vijeća svim svojim građanima osigurao besplatno korištenje dodatna četiri velika parkinga, što sada ukupno čini 5 besplatnih parkinga na području samog centra grada.
Naime, kako ističu iz grada Umaga, od 1. juna 2016. godine svi građani s prebivalištem na području Umaga i prometnom dozvolom izdanom od strane Policijske postaje Umag, besplatno i bez ograničenja koriste veliki parking na obali, i to 365 dana u godini. No, kako se Umag, kao i njegovo stanovništvo u centru i naseljima ubrzano razvija i raste, donesena je još jedna Odluka koja će uvelike razveseliti Umažanke i Umažane te koja definitivno svrstava Umag na listu rijetkih gradova koji svojim sugrađanima osiguravaju besplatan parking u užem centru grada, i to na čak 5 lokacija.
Umag je tako postao prvi grad u Hrvatskoj koji ima organizovani sistem naplate parkinga, ali i organizovani besplatni parking za svoje građane u užem centru grada, i to na 5 lokacija.
Bravo za potez grada Umaga. Smisao turizma je da se upravo generirana turistička potrošnja usmjeri na bolju kvalitetu življenja lokalnog stanovništva. Za koga razvijati turizam ako ne za lokalnu ekonomiju i lokalno stanovništvo, koja mora imati direktnu korist od istog. Također, kako su tijekom ljetnih mjeseci velike gužve u gradu zbog dolaska turista, tako je i kvaliteta života lokalnog stanovništva puno manja. Tako je recimo odlazak u dućan, poštu, ambulantu i druge primarne potrebe lokalnog stanovništva, nekad ne moguća misija. Zato je odluka grada Umaga o besplatnom parkingu u centru grada iznimno važna i odličan primjer u kojem smjeru treba razvijati turizam.
Pioniri acid jazz pokreta i jedan od najboljih britanskih bendova u protekle četiri decenije, bend Incognito, nastupiće 17. avgusta u Sinhru Porto Montenegra – koncert benda sa svojim četrnaestočlanim orkestrom u marini Porto Montenegro je Synchronized događaj koji predstavlja vrhunac edicije događaja Soul Summer in Porto, koje su tokom ljeta zajednički organizovali Southern Soul Festival i Porto Montenegro.
Nakon objavljivanja njihovog poslednjeg 17. studijskog albuma “In Search of Better Days”, Incognito je na turneji po cijelom svijetu gdje izvode neke od svojih najvećih hitova kao što su “Still a Friend of Mine”, “Don’t you worry ’bout a thing”, “Deep Waters”. U Crnoj Gori, njihov koncert biće održan na otvorenom, u areni Synchro, na samo nekoliko metara od mora, što je savršena lokacija za zvuk koji nam Incognito donosi.
Njihova karijera traje već 40 godina, i danas je Incognito prava legenda britanske muzike. Od hitova koji su bili na top 10 listama do produkcije i saradnje sa najpoznatijim umjetnicima – od R&B ikona do savremenih džez muzičara, uključujući George Bensona, Stevie Wondera, Chaku Khan, Jocelyn Brown, George Dukea, Al Jarreau, Paul Wellera, Maxi Priesta, Maria Biondia – Incognito ponosno drži svoje mjesto među svjetskim velikanima soul muzike.
Incognito je jazz/fank/soul bend, a sa svojim četrnaestočlanim orkestrom njihov energični nastup predstavlja pravi muzički i umjetnički spektakl. Njihovi koncerti su događaj koji svako mora vidjeti uživo, makar jednom u životu. Oni sjaje, prenose neodoljive vibracije i pozitivne poruke kroz svoju muziku.
Southern Soul Festival, tradicionalno podržava talentovane mlade muzičare, i ovom prilikom pruža priliku našoj mladoj uzdanici jazz klavira, Sari Jovović koja studira na prestižnoj muzičkoj akademiji Berkli u Bostonu, da otvori ovaj događaj sa svojim sastavom.
Ulaznice za ovaj događaj naći će se u prodaji putem Gigstix mreže na preko 50 prodajnih mjesta Tobacco S Pressa u Crnoj Gori.
Ulaznice za ovaj događaj naći će se u prodaji putem Gigstix mreže na preko 50 prodajnih mjesta Tobacco S Pressa u Crnoj Gori.
Jadransko more pripada građanima, a ne tajkunima i mafiji, poručeno je u subotu s protesta protiv daljeg istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju, koji je održan u Baru. Učesnici protesta istakli su da mi imamo more, ali i treba da pokažemo da more ima nas.
Ekološki i građanski aktivisti iz cijele države, okupljeni oko Građanske grupe „SOS za Montenegro”, istakli su da je poslednji trenutak za spas Jadrana. Protest je simbolično počeo u dvorištu gimnazije u Baru gdje su prije šest mjesec posječeni čempresi, a potom su ulicama grada prošetali građani zajedno s aktivistima organizacija „Ozon”, „Sačuvajmo Sinjajevinu”, „Nesvrstani”, studentske inicijative „Neću da idem”, pokreta „Odupri se”, sportski ribolovci i drugi. Učesnici su tokom šetnje nosili transparente s natpisima „Zelena gerila – Glavu damo, prirodu ne damo”, „Naše rijeke su naš krvotok”, „SOS za Jadran”. Prije polaska povorke u šetnju, na asfaltu je sprejom ispisano „Ulica palih čempresa”, a ispred marine „Stop bušenju Jadrana”.
Poznati građanski aktivista Mirsad Kurgaš iz Bara skrenuo je pažnju da strani investitori uvijek ističu da za sve svoje aktivnosti imaju sve potrebne dozvole državnih organa i institucija.
– I zato smo krenuli odavde, iz ulice palih čempresa, jer je odavde krenula ta iskra građanske slobode i neposlušnosti, koja je pokrenula plamen i u Podgorici, i na Crnom jezeru, Bukovici… Ovdje smo jer ne želimo da dozvolimo privatizaciju državnih resursa, želimo da more ostane naše – rekao je Kurgaš.
On je naveo da je sve institucije države zarobio korumpirani režim, te je stoga građanima jedino preostalo da se za prirodu bore na ulicama. Kurgaš je kao dobar primjer istakao Holandiju koja je obustavili dalja ispitivanja podmorja nakon spoznaje o njihovoj štetnosti, i na slučaj susjedne Hrvatske, gdje ekolozi takođe vode žestoku borbu protiv uništavanja morske flore i faune podvodnim istraživanjima.
– Naši građani nemaju nikakvu garanciju da će im vađenje nafte na Jadranu povećati životni standard, jer većina profita ide u budžet naftnih kompanija, a ovdje od turizma direktno i indirektno žive desetine hiljada ljudi. Turizam i naftne platforme nikako ne idu zajedno – istakao je Kurgaš.
Sportski riblovac Vesko Ojdanić zamjerio je kolegama što se nisu jučerašnjem protestu odazvali u većem broju. On je pozvao sve one koji žive od mora da se bore za njegovu zaštitiu.
– Treba da sačuvamo obalu od Kadica, Crvene plaže, da ostane nešto za našu djecu i unuke. Pokažimo da smo slobodni ljudi, podignimo svoj glas – rekao je Ojdanić.
Vuk Vujisić iz Studentske nicijative koja vodi kampanju „Neću da idem”, kazao je da juče na protestu u Baru nije bilo mnogo ljudi dali da je njihova borba pravedna i da će na kraju pobijediti. On je istakao da je dobro što se aktivistima pridružuje sve veći broj građama, koji shvataju da se gubitkom prirode gubi sve.
– U Baru smo okupili aktiviste koji su bili na Bukovici, na Tari, na Sinjajevini, svakim danom nas je sve više. Naredna dva protestna skupa biće 2. avgusta na Sinjajevini i 4. avgusta na Tari – najavio je Vujisić.
D.S.
Nemamo luksuz da gubimo teritoriju
Prema riječima direktora Ekološkog pokreta „Ozon” Aleksandra Perovića, ekološki građanski bunt raste iz dana u dan. On smatra da građani postaju sve svjesniji da je Crna Gora mali prostor, te da svi moramo biti lokal patriote i da se borimo za očuvanje svake njene stope.
– Ostale su nam još samo rijeke, jezera, šume i more, moramo ih zaštititi, podjednako je važna borba i za jezera i za rijeke i za šume i za more – rekao je Perović.
Za šest mjeseci ove godine preko Aerodroma Tivat transferisano je ukupno 434.630 putnika, što je 8,7% više nego u uporednom periodu 2018.
Po učinku za prvih šest mjeseci ove godine, Aerodrom Tivat je deseti na listi od 10 najprometnijih vazdušnih luka na području bivše Jugoslavije, a kako tek nastupa glavni dio turističke sezone u kojoj tivatska vazdušna luka ostvaruje veći dio svog ukupnog godišnjeg prometa, za očekivati je da se Aerodrom Tivat do kraja godine znatno popne na toj ljestvici.
Za 24 dana mjesca jula promet je porastao 9 odsto u odnosu na isti taj period jula 2018, a slično će biti i u avgustu. Stoga u poslovodstvu ove vazdušne luke očekuju da će već prvih dana septembra opslužiti ovogodišnjeg svog milionitog putnika, što je desetak dana ranije nego što je to bio slučaj lani.
Inače, Aerodrom Tivat trenutno je redovnim cjelogodišnjim, sezonskim linijama ili čarterima, povezan sa skorom 50 destinacija u Evropi i na Bliskom Istoku. Ta vazdušna luka je u posljednjih deset godina za čak 352% uvećala svoj stepen konektiranosti (broj destinacija sa kojima aviokompanije saobraćaju iz Tivta).
Turistička organizacija Tivat obavještava javnost da će se Peti srpski sabor, u organizaciji Mjesne zajednice “Krtoli” održati u subotu, 3. avgusta sa početkom u 21 sat na terenu malih sportova u Radovićima.
Ovaj projekat je započet prije pet godina i naišao je na veliku podršku mještana i gostiju.
Uz dobro poznate igre folkloraša, zvuke etno grupe i gusala, sve prisutne će zabavljati i legenda narodne muzike Miroslav Ilić, koji će pjevati hitove bez kojih nijedno veselje ne može da prođe.
Organizatori sabora su: Sokolsko društvo Krtoli, MZ Krtoli i mještani Krtola. Organizaciju sabora podržali su TO Tivat, DOO Komunalno Tivat, Čistoća Herceg Novi, a medijski sponzor je Radio Tivat.
Oliver Dragojević – Foto Nikola Vilić/ arhiva/ Hanza Media
Sve što Dalmacija jest, opjevao je. Onako kako Dalmacija živi, živio je. Ćutila se iz njegova daha, u svakome stihu i noti, koju je nepodnošljivom lakoćom prebirao po klaviru. Pronosio je njezin duh širom svijeta, duboko svjestan ljepote podneblja koje ga je iznjedrilo, piše Slobodna Dalmacija.
Prije godinu dana otišao je Oliver Dragojević. Borio se u tišini, s vjerom i dostojanstveno, okružen pažnjom i ljubavlju najmilijih, da bi na kraju izgubio bitku protiv teške bolesti. I ostao sveprisutan zahvaljujući neprolaznim pjesmama koje svakodnevno slušamo. Uz marendu i obid, na kavi na štekatu, i na kopnu i na moru…, gdje god da se okrenete čujete njegov glas. Kao da nije ni otišao…
Nestvarna je činjenica da Olivera nema. S njome se ne mire ni njegovi Velolučani, koji osobito emotivno na današnji dan iskazuju ogroman ponos i čast što su ga imali i živjeli u njegovu vremenu. Cijelo mjesto diše za večerašnji koncert “Trag u beskraju”, koji će se održati na Pijaci ispred župne crkve sv. Josipa.
Manifestacija u čast omiljenog Velolučanina bit će intimno glazbeno druženje njegovih prijatelja i kolega (Gibonni, Zorica Kondža, Tedi Spalato, “Dupini”, Antonio Serrano, klapa “Ošjak”, Alan Bjelinski, Ante Gelo i Nikša Bratoš), kojem će nazočiti i svi članovi Oliverove obitelji, te nekoliko stotina sretnika koji su uspjeli ugrabiti, u trenu rasprodane ulaznice.
Svi ostali koncert će moći pratiti na videozidu postavljenom na velolučkoj rivi, a neće ih, ako je suditi po najavama, biti malo.
Svoj je dolazak u Velu Luku, na godišnjicu Oliverove smrti, najavio i premijer Andrej Plenković, u sklopu, u subotu započetog, trodnevnog posjeta Dubrovačkoj-neretvanskoj županiji, a na koncertu “Trag u beskraju” trebao bi se, među ostalim uzvanicima, pojaviti i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, piše Slobodna Dalmacija.
Obilježavanje prve obljetnice smrti Olivera Dragojevića, u organizaciji Općine Vela Luka, počet će jutarnjim polaganjem vijenca na njegovu posljednjem počivalištu, na mjesnom groblju sv. Roka, a u 10 sati služit će se sveta misa u župnoj crkvi sv. Josipa.
Velolučani su za realizaciju večernjeg koncerta, koji počinje u 21.30 sati, povjerenje ukazali Anti Geli, Oliverovu prijatelju i dugogodišnjem suradnika, koji ga je osmislio saževši pjevačev izniman repertoar u dvosatni glazbeni program.
Na otvorenoj pozornici, uz ponajbolje hrvatske izvođače i Oliverove prijatelje, odsvirat će dvadesetak glazbenika, među njima i oni koji su s njim nastupali na svjetskim pozornicama u Parizu, Sydneyju, Londonu, New Yorku… Bit će, vele, nadahnuti kao da je Oliver tu. Među svojima…
Norveška vlada financira niz projekata, kako za promicanje domaće prodaje kitovih proizvoda, tako i za razvoj alternativnih komercijalnih proizvoda dobivenih od kitova, uključujući dodatke prehrani, lijekove i kozmetiku. U 2015. godini tvrtka Myklebust Hvalprodukter najavila je lansiranje niza novih proizvoda dobivenih iz kitovog ulja, uključujući kremu za kožu.
Norveška je trenutno vodeća nacija u kitolovu – ubili su više kitova u posljednje dvije godine nego Japan i Island zajedno.
Novo objavljeno izvješće danas poziva međunarodnu zajednicu da odgovori na sustavne napore Norveške da oslabi pravila upravljanja i poboljša tržišne uvjete za svoje kitolovce.
Izvješće “Frozen in Time: How Modern Norway Clings to Its Whaling Past” (Zamrznuto u vremenu: Kako se moderna Norveška drži svoje prošlosti kitolova), koju su proizveli Institut za dobrobit životinja (AWI), OceanCare i Pro-Wildlife, detaljno opisuje oglušavanje Norveške na međunarodnu zabranu kitolova od strane International Whaling Commission (IWC) o komercijalnom kitolovu te razotkriva prekomorsku trgovinu proizvodima od kitova, piše MPN News.
“Za jednu od najmodernijih i najnaprednijih zemalja na svijetu, kitolov u Norveškoj je anakronizam”, rekla je dr. Sandra Altherr, biologinja ProWildlifea. “Klanju kitova za jelo i trgovinu nije mjesto u Norveškoj i služi samo za smanjenje međunarodnog ugleda zemlje”, dodala je.
Norveška vlada financira niz projekata, kako za promicanje domaće prodaje kitovih proizvoda, tako i za razvoj alternativnih komercijalnih proizvoda dobivenih od kitova, uključujući dodatke prehrani, lijekove i kozmetiku. U 2015. godini tvrtka Myklebust Hvalprodukter najavila je lansiranje niza novih proizvoda dobivenih iz kitovog ulja, uključujući kremu za kožu.
“Bili smo zapanjeni činjenicom da jedna norveška kitolovačka tvrtka aktivno prodaje proizvode za zdravlje i ljepotu proizvedenih od kitovog ulja”, rekla je Susan Millward, izvršna direktorica tvrtke AWI.
“Ovo nisu 1800-te. Nerazumljivo je da takva moderna nacija proizvodi kreme za kožu koje potječu iz inherentno okrutne industrije”, ističe Millward.
U izvješću se naglašava da je Norveška u velikoj mjeri pošteđena međunarodne kritike, za razliku od Japana i Islanda.
“IWC nije službeno komentirao norveški kitolov od 2001. godine, a međunarodna zajednica nije intervenirala od 2006. godine”, izjavio je Sigrid Lüber, predsjednik OceanCare-a.
“Dokle god je to tako, Norveška će nastaviti dopuštati da Island i Japan preuzimaju odgovornost za kitolov te će nastaviti svoje poslovanje kao i obično”, mišljenja je Sigrid.
Izvješće detaljno opisuje napore norveške industrije kitolova za otvaranje japanskih tržišta kitovim proizvodima i rješavanje problema kvalitete, budući da je nekolicina norveških pošiljki kitova odbijena od strane Japana zbog kontaminacije. Inspektori iz Kyodo Senpaku Kaisha (tvrtka koja upravlja japanskom flotom kitolova) nadgledali su preradu kitovog mesa na brojnim norveškim brodovima, izvještava MPN News.
“Frozen in time” zaključuje se s preporukama koje bi trebao poduzeti IWC i njegove vlade članice kako bi prisilile Norvešku da prekine komercijalni kitolov i trgovinu kitovim proizvodima.
