Iako opštinskom preduzeću Parking sistem Tivat još nije isporučeno novo specijalno vozilo za odnošenje nepravilno parkiranih automobila „pauk“ vrijedno preko 100 hiljada eura koga je kupila ta firma, Komunalna policija Opštine Tivat, pokušava da kažnjavanjem vozača nepravilno parkiranih automobila, koliko-toliko održi red na ulicama u centru Tivta.
Ipak, zbog špica turističke sezonme, nepravilno parkiranih i automobila ostavljenih na raznim nedozvoljenim mjestima sve je više i u tome po pravilu, prednjače turisti. Međutim, paradoks je da haos na ulicama i prekršaje svjesno prave i oni koji bi prvi trebali poštovati propise.
Tako Tivćani već danima u Ulici Luke Topmanovića u centru grada, na mjestu gdje je saobraćajnim znakom izričito zabranjeno parkiranje i zaustavljanje automobila, uz sami pješački prelaz, mogu vidjeti služberno vozilo Uprave za inspkecijske poslove Crne Gore „zastava 101“ (PG MN 420).
Oronuli službeni automobil sa oznakama Uprave za inspekcijske poslove njihovi službenici uprkos znaku zabrane, uporno parkiraju na za to nedozvoljenom mjestu, u blizini stare zgarde Opštine Tivat u kojoj se nalaze kancelarije koje koristi više državnih inspekcija.
Visoko-tehnološki Centar za posjetioce na Kanli Kuli, čije je opremanje dio IPA projekta Fortress ReInvented, biće otvoren u srijedu, 31. jula, sa početkom u 18 sati.
Na otvaranju će biti premijerno prikazan dokumentarni igrani film „Hercegov novi grad“ kojim je ekranizovana istorija osnivanja Herceg Novog, a snimljen je u okviru realizacije ovog projekta.
Takođe, zvanice će imati priliku da se upoznaju sa detaljima snimanja filma i aktivnostima na projektu, koji u ime Opštine Herceg Novi implementira Kancelarija za međunarodnu saradnju.
Biće predstavljeni AR uređaji, odnosno urađaji koji rade na sistemu digitalne tehnologije proširene stvarnosti (augmented reality), a koji će biti dostupni posjetiocima na Kanli Kuli. Herceg NovH
Projektom će Herceg Novi dobiti i „Fortress reality window“, tačnije ekran preko kojeg će moći u realnom vremenu da se prate dešavanja na drugim utvrđenjima u gradovima-partnerima: tvrđavi Sv. Mihovila u Šibeniku, Klis u istoimenom gradu i tvrđavi Vranduk u Zenici.
Projekat „Inovativni pristup i digitalni sadržaji u istorijskim utvrđenjima – Fortress ReInvented“ realizuje se u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. Projekt-lider je Muzej Grada Šibenika, a partneri su, pored Opštine Herceg Novi, Muzej Grada Zjenice i Opština Klis. Ukupna vrijednost projekta za sve partnere iznosi 1.3 miliona eura, od čega je za opštinu Herceg Novi opredijeljeno 202.609,25 eura.
Baia, treće krilo Regent Porto Montenegra, otvoreno je u četvrtak, 25. jula glamuroznom zabavom na bazenu hotela.
“Arhitektonski zaokružujemo projekat hotela i gostima nudimo diversifikovani izbor soba, rezidencija i elitnih penthouse-va te ovo otvorenje smatramo najboljim poklonom za petogodišnjicu uspješnog rada hotela Regent. Provjerenu verziju nenametljivog luksuza potpisuje tandem međunarodnog arhitektonskog biroa WATG i Tina Zervudachija, proslavljenog dizajnera enterijera iz eminentne kompanije Mlinaric, Henry & Zervudachi koji i kroz naša dva postojeća krila stoji iza već prepoznatljivog nautičkog dizajna. Pogled iz većine smještajnih jedinica pruža se na more, obronke bokokotorskog zaliva i infinity bazen hotela koji je 2018.godine proglašen za jednim od 30 najboljih hotelskih bazena svijeta. Usluga po mjeri gosta te bogata ponuda u svim restoranima i Spa centru nastavlja da pored izuzetnog komfora bude glavna odlika boravka u hotelu Regent.” Izjavio je ovom prilikom Kai Dieckman, generalni menadžer hotela.
Cjelokupna investicija hotelske ekstenzije Baia iznosi 36 miliona eura.
Otvaranje Baia krila
“Oduševljeni smo što zaokružujemo projekat hotela koji se poklapa za petom godišnjicom rada – sa velikim zadovoljstvom želimo dobrodošlicu novim gostima hotela koji će imati priliku da uživaju u cjelokupnom iskustvu i intenzivnom kalendaru lifestyle događaja,“ izjavio je ovom prilikom David Margason, direktor Porto Montenegro-a.
Odbornik Demokrata u SO Kotor, satiričar i pjesnik Goran Jovanović, podnio je juče krivičnu prijavu protiv vlasnika i direktora Skala radija iz Kotora, Slavka Mandićča zbog prijetnji koje je ovaj na Jovanovićev račun izrekao učestvujući u emisji “Neđelja u petak” 19. jula na A1 televiziji.
Jovanović nam je juče potvrdio da su njegovi advokati pripremili i procesuirali krivičnu prijavu protiv Mandića i kazao da sada očekuje “da institucije sistema rade svoj posao”.
Direktor i vlasnik Skala radija iz Kotora Slavko Mandić vrijeđao je sudije Osnovnog suda u Kotoru Mišam Jakšića i Predraga Krstonijevića koji su odbacili njegove tužbe protiv odbornika Demokrata u Kotoru, pjesnika i satiričara Gorana Jovanovića.
Mandić je, nastupajući u posljednjoj emisji „Neđelja u petak“ na A1 televiziji u kojoj je redovan gost-komntator, javno zaprijetio da će se sa Jovanovićem, bivšim gradonačelnikom Kotora Vladimirom Jokićem (Demokrate) i njihovim partijskim kolegama, sam obračunati jer ga kako je rekao, nisu zaštitile institucije sistema.
Vlasnik DPS-u bliskog privatnog medija iz Kotora, glavna urednica Skala radija Dubravka Jovanović i Mandičevo preduzeće „Maxko“ koje je osnivač tog radija, tužili su u odvojenim parnicama pred Osnovnim sudom u Kotoru Gorana Jovanovića, poznatijeg po umjetničkom pseudonimu Timur Tmurni, da ih je u svojim pjesmama objavljenim u medijima i na You Tube, odnosno komentarima na Facebook-u vrijeđao, izvrgnuo ruglu, nanio im duševne bolove i prouzrokovao pad slušanosti, zbog čega su od odbornika Demokrata tražili visoke novčane odštete. Dvije od tih parnica završene su presudama u korist Jovanovića jer su sudije Mišo Jakšić i Predrag Krstonijević, poziovajuči se na praksu evropskih sudova, čan 47 Ustava Crne Gore i član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima, presudili da je Timur Tmurni u svojim satiričnim uradcima, koristeći pravo na slobodu govora, iznio vrednosne sudove o radu Mandića, Jovanovićeve i Skala radija i da su Mandić i Jovanovićeva kao javne ličnosti, dužni da imaju viši stepen tolerancije na javnu kritiku svog rada, čak i kada je ona izrečena u formi satire ili karikature koja je uvredljiva ili vulgarna. Zbog toga su Jakšić i Krstonijević odbacili Mandićeve i Jovanovićkine odštetne zahtjeve u iznosu od po 5 hiljada eura, i presudli da su njih dvoje dužni da satiričaru nadoknade pozamašne sudske troškove.
„Sudije Krstonijević i Jakšić donose presudu u njegovu (Timurovu) korist i kažu da smo mi javne ličnosti koje moramo da trpimo mnogo više. Nema veze što nas on naziva najpogrdnijim imenima i to radi dnevno – mi moramo da trpimo mnogo više jer njega koji to piše, štiti član 10. Evropske konvecije o ljudskim pravima i slobodi govora. I sad, pošto sam ja satiričar, ja ću da napravim čitav serijal tekstova o toj dvojici sudija pa ćemo da vidimo kako će to njihove familje, prijatelji i drugovi i oni sami da podnesu kad im budem pisao iste ove kvalifikative koje su upućivane meni i zaposlenima u Skala radiju.“- kazao je Mandić dodajući daje ubijeđen da će prvostepene „sramne preude sramnih sudija“ Krstonijevića i Jakšića biti poništene ne Višem sudu.
„Ono što mene čudi je kako je moguće da postoje takve sudije, kako je moguće da postoje takvi tužioci koji jednostavno prelaze protiv tako strašnih uvreda, preko namjerne želje da se pojedinci oblate do te mjere da to utiče na njihov svakodnevni život? Znači li to da su oni spremni da potpišu da ćemo mi pojedinačno, ne vjerujući više u sistem koji oni drže u svojim rukama, preuzeti da sami snosimo odgovornost za nešto što ćemo da uradimo u narednom periodu ? Je li nam to serviraju sudije i tužioci koje sam pomenuo? “- zapitao se vlasnik Skala radija.
Mandić je istakao da ga je Vladimir Jokić dok je bio gradonačelnik Kotora, ignorisao i nije odgovorio na njegog poziv da se sastanu i razgovaraju “jer se radi o njegovim i odbornicima i članovima njegove partije“.
„Njihovo ponašanje stvarno čovjek više ne može da toleriše. Ja sa ovog mjesta mogu odgovorno da kažem – kraj je svakom takvom pojedincu koji nastavi da se ovakvo obrušava na mene lično i na nas. Budite sigurni da mi neće biti nikakav problem, koliko god njih ima sa druge strane, da to regulišem na svoj način ukoliko država ne reaguje.“- zaprijetio je Mandić dodajući da će „dati šansu državi da reaguje i da spriječi da se ljudi ovako etiketiraju ali da i tome ima kraj“.
Vladimir Jokić nije želio da detaljnije komentariše prijetnje vlasnika Skale ističući da on „nije ni ranije imao potrebe da razgovara sa tom firmom koja kontinuirano promoviše govor mržnje“.
„U svakom slučaju, očekujem da nadležne institucije sistema razmotre njegove javne izjave i da rade svoj posao“- rekao je Jokić.
Istraga incidenta koji se 10.jula desio u Luci Kotor sa inspektorima sigurnosti plovidbe Ministarstva saobraćaja i pomorstva Željkom Lomparom, Ivanom Vučekovićem i Đurom Kapetanovićem sa jedne i radnikom Luke Kotor AD Davorom Krivokapićem sa druge strane, dobila je neočekivano obrtz nakon što su pregledani sninmci sa video nadzora luke.
Lompar i njegove kolege podnijeli su odmah nakon incidenta, prijavu policiji tvrdeći da ih je Krivokapić navodno ometao prilikom pokušaja vršenja inspekcijskog nadzora nad jednim od plovila koje je uplovilo u Kotor, te da je prvo verbalno, a potom i fizički, radnik Luke Kotor nasrnuo na inspektore. Policija je poslije toga Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru procesuirala prijavu protiv Krivokapića koji se sumnjiči za napad na službeno lice i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Tokom istrage koja je uslijedila, policija i tužilaštvo su se obratili Luci Kotor AD sa zahtjevom za izuzimanje snimka sa video nadzora kojim je pokriveno lučko područje, pa i mjesto na kome je došlo do incidenta. Prema nezvaničnim ali pouzdanim saznanjiima snimak je pokazao da je mlađi inspektor MSP Ivan Vučeković prvi nasrnuo na radnika Luke Krivokapića, nakon čega su ih drugi zaposleni u kotorskoj luci razdvojili i sprječili dalji fizički obračun. To je upravo suprotno od onoga što su pred policijom i tužilaštvom tvrdili Vučeković i njegove kolege.
Ivan Vučeković inače, sin je Boža Vučekovića, dugogodišnjeg bivšeg glavnog turističkog inpektora u Crnoj Gori i aktuelnog rukovodioca Odjska za propise Ministarstva održivog razvoja i turizma. On je, prema nezvaničnim saznanjima nedavno primljen za mlađeg inspektora u MSP po novim propisima koji su drastično smanjili tražene stručne kvalifikacije, jer se za dva sistematizovana radna mjesta „saradnika/ce inspektora sigurnosti plovidbe“ koji su predviđeni unutar Direkcije za inspekcijski nadzor u pomorskom saobraćaju i unutrašnjem plovnom saobraćaju MSP, traži samo V nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje tri godine radnog iskustva, položen stručni ispit za rad u državnim organima, a ne zahtijeva čak ni položeni stručni ispit za voditelja čamca što je najniže stručno ovlašćenje u pomorstvu.
Imamo li odgovornost u javnom djelovanju? Čini se da je odgovor na to pitanje jasan i nedvosmislen: naravno da imamo. I ta odgovornost direktno je proporcionalna nečijoj poziciji u društvenoj hijerarhiji: što je neko obrazovaniji, što je na odgovornijoj funkciji- bilo političkoj bilo čisto profesionalnoj- te što je neko svjesniji kao ljudska individua, to je njegova/njena odgovornost u javnom djelovanju veća. Tako bi barem trebalo da bude, a tako (uglavnom) i jest u zemljama razvijene i stabilne parlamentarne demokratije.
Crna Gora, nažalost, ne da nije zemlja razvijene i stabilne parlamentarne demokratije nego je zemlja prototipno autokratskog modela vladavine sa mnogo (i sa sve više) elemenatâ tipično fašističke provenijencije; zemlja u kojoj je parlamentarna demokratija samo oblanda za najgrublju negaciju istinske demokratske prakse. U takvoj zemlji- dakle u zemlji čije je društvo duboko prožeto totalitarnom tradicijom- i u zemlji u kojoj je DPS sa njegovim koalicijskim partnerima otvorio sve moguće najtraumatičnije podjele ni koncept odgovornosti u javnom djelovanju ne može se posmatrati onako kako bi se posmatrao u nekoj zemlji zapadnoevropske demokratije. Rečeno nam, naravno, valja malo detaljnije eksplicirati.
Miomir Abović
Odgovornost u javnom djelovanju u Crnoj Gori nije, naime, jednaka za funkcionere i pripadnike vladajuće koalicije i ljude koji se otvoreno suprotstavljaju režimu; u pitanju je još jedan od brojnih kriterijâ koji duboko diferenciraju ove dvije grupacije u crnogorskom društvu. Funkcioneri vladajuće koalicije, u aktualnoj konstelaciji, praktično uopšte ne moraju voditi (i uglavnom i ne vode) računa o javno izrečenoj riječi i odlukama što ih donose, budući da je pravosuđe- koje bi trebalo da ih pozove na odgovornost u slučaju eventualnih devijacijâ- zapravopartijsko pravosuđe stranakâ koje konstituišu vladajuću koaliciju. Partitokratski princip na kojem počiva aktualno crnogorsko društvo i formula DPS+ njegovi koalicijski partneri = država Crna Gora rezultirao je- kad su u pitanju funkcioneri (a i mnogi, u hijerarhijskom smislu, niže pozicionirani članovi) vladajuće koalicije- potpunim gubljenjem osjećanja za odgovornost u javnom djelovanju. Primjerâkrajnje neodgovornosti u javnom djelovanju funkcionerâ crnogorske vladajuće koalicije (mada je riječ neodgovornost u ovom slučaju veliki, gotovo nedopustivi eufemizam)- neodgovornosti u javnom djelovanju koje pravosuđe ne da nije sankcionisalo, nego nije ni pomislilo da ih sankcioniše- moglo bi se navesti bezbroj. Pomenuću samo tri slučaja vezana za dvojicu čelnih ljudi dva grada u Crnoj Gori. Prvi je gradonačelnik Podgorice i njegova izjava u „Živoj istini“ emitovanoj u petak 19.07.2019. da takozvane protivnike crnogorske nezavisnosti (na koga god da je mislio pod tim pojmom) ne treba zapošljavati, barem ne u instituciji kojoj je on na čelu. U pitanju je izjava kojom gradonačelnik Podgorice otvoreno promoviše aparthejd prema određenoj socijalnoj grupi; izjava koja bi u svakoj istinski demokratskoj državi naišla na opšte gnušanje i javnu osudu,koja bi bila oštrosankcionisana iposlije koje bi onaj ko je dao takvu izjavu u najmanju ruku bio prisiljen da podnese neopozivu ostavku na funkciju koju obavlja. Drugi je aktualni predsjednik Opštine Tivat:čovjek koji je najprije Adriatic Marinas-u oprostio 5,6 miliona eura naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta- i time za taj iznos oštetio budžet Opštine Tivat- a onda, na zadnjoj sjednici SO Tivat, bez Odluke i finansijskog izvješaja za period od januara do juna tekuće godine kreditno zadužio Opštinu Tivat za 1,5 milion eura. U vezi prvopomenutog slučaja Specijalno tužilaštvo našlo je da nema bića krivičnog djela, a u vezi drugopomenutog niko se nije ni oglasio. Kao što rekoh i kao što svi znaju, ovakvih slučajevâ u Crnoj Gori je bezbroj.
Odgovornost u javnom djelovanju u Crnoj Gori nije, međutim, ni za ljude koji se suprotstavljaju režimu ista kao što bi bila u nekoj zemlji razvijene parlamentarne demokratije. U zemlji u kojoj je na sceni, kako je neko taj sistem sretno nominovao, demokratura- sa svôm metodologijom koju čelnici vladajuće koalicije primjenjuju da tu demokraturu što duže održe- i odgovornost u pojedinim aspektima javnog djelovanja onih koji se bore protiv takvog režima nužno se transformiše i- budimo potpuno precizni- smanjuje u odnosu spram zemaljâ u kojima demokratski principi i institucije zaista funkcionišu. Tu prije svega mislim na stilističko uobličenje diskursa ljudi koji tim diskursom javno ukazuju na raznorazne deformitete i devijacije vezane za aktualni crnogorskirežim i njegove konstituente. A taj javni diskurs nužno mora biti oštriji nego što bi bio u, npr., nekoj Švedskoj, Danskoj ili Norveškoj. Priča koja često dolazi iz redovâ vladajuće koalicije- da onaj ko iz opozicionog korpusa govori oštro i izrazito loše o pojedinim potezima i odlukama vlasti, zapravo govori loše o sebi- floskula je sračunata na to da amortizuje kritičku oštricu govornikâ. Takozvani politički korektni izraz u društvu kakvo je aktualno crnogorsko nije ništa drugo nego sredstvo za sterilizaciju jezika i neutralizaciju efekta koji jezički izraz (potencijalno) ima na slušaoce političkih debatâ. To, naravno, ne znači da u političkom izričaju ne treba voditi računa o elementarnoj pristojnosti i o granicama do kojih jezična oštrina i kritika mogu ići; naprotiv. Ali, isto tako, uvijek treba biti svjestan zamke takozvanog politički korektnog jezika i paziti da se ne upada u istu. Društveni uslovi za upotrebu politički korektnog jezika u Crnoj Gori (eventualno) tek treba da se kreiraju.
I ova kratka analiza koncepta odgovornosti u javnom djelovanju pokazuje u koliko se ozbiljnim problemima nalazi crnogorsko društvo i koliko to društvo kasni za društvima zemaljâ zrelih demokratijâ. Put do dostizanja istinske demokratske svijesti i odgovornosti biće dug i veoma trnovit. Mjera naše snage da ga uopšte započnemo i pređemo jest mjera vjerovatnoće da kao društvo, narod i zemlja opstanemo pod kapom nebeskom.
Nova studija o utjecaju seizmičkih zračnih topova koji se koriste u geološkim istraživanjima morskog dna rezultirala je otkrićem da senzorni organi i refleksi jastoga mogu biti oštećeni izlaganjem signalima zračnog topa.
Istraživači su izožili kamenitog jastoga ovim seizmičkim topovima tijekom testiranja u tasmanskom Olujnom zaljevu. Glavni autor dr. Ryan Day izjavio je da su jastozi odabrani jer su hrana visoke vrijednosti i bitan dio globalnog pomorskog ekosustava.
„Prijašnje studije pokazale su da je statocista, senzorni organ na jastogovoj glavi, kritičan organ za kontrolu ravnoteže jastoga, omogućujući mu koordinaciju i izbjegavanje predatora. Nakon izlaganja jastoga ekvivalentu signala komercijalnog zračnog topa na udaljenosti od 100-150 metara, studija je pokazala da su životinje pretrpjele značajnu i dugotrajnu štetu svojim statocistama i refleksima za ravnotežu“.
„Šteta je nastala u vrijeme izlaganja te je trajala barem jednu godinu – iznenađujuće, čak iako su promijenili svoju kožu“, kaže Day. „Ozljeda vjerojatno utječe na jastogovu sposobnost funkcioniranja u divljini“.
Raniji testovi provedeni na sveučilištima pronašli su da buka iz seizmičkih zračnih topova znatno povećava mortalitet nekih školjkaša i zooplanktona.
Turistička organizacija Tivat organizuje “Gastro noć od ribe i vina” u ponedjeljak, 29.jula sa početkom u 21 sat u konobi ͈Giardino” u Donjoj Lastvi.
Uz ribu i vino koju priprema konoba ͈Giardino” biće predstavljen i klaster ͈probaj domaće” u organizaciji kompanije ͈Đoković” od 18 sati.
Klaster ͈probaj domaće” okuplja proizvođaće tradicionalne hrane i pića iz cijele Crne Gore. U zabavnom dijelu programa, od 21 sat će nastupiti klapa “Maris” i Teatar 303.
Ovom prilikom Turistička organizacija Tivat najavljuje i već poznatu manifestaciju “Bokeška maslina”, koja će se u organizaciji Maslinarskog društva “Boka”, a pod pokroviteljstvom TO Tivat održati u utorak 30. jula na rivi Pine. Program počinje u 18 sati sa promocijom i degustacijom domaćih proizvoda, a u zabavnom dijelu programa nastupiće klapa „Asa Voce“ sa početkom u 21:30 sat.
Dodjite i uživajte u bogatom programu i dobrom provodu u Tivtu!
Ponedjeljak, 29. jul – od 18:00h – Konoba ͈Giardino”
Utorak, 30. jul – od 18:00h – Riva Pine
U Hrvatskoj s važećom dozvolom za boravak i rad boravi 9.722 državljana Republike Srbije i oni uglavnom rade u građevinarstvu, dok su sezonci najviše angažirani u turizmu i ugostiteljstvu.
“Kada govorimo o dozvolama za boravak i rad koje se izdaju na godinu dana, državljani Republike Srbije su najviše zaposleni u djelatnosti građevinarstvo, promet i veze i to u zanimanjima: građevinski radnik, pomoćni građevinski radnik, bravar, tesar, monter, odnosno vozač autobusa i vozač teretnog vozila”, priopćili su iz hrvatskoga MUP-a za portal Infostud.
Godišnje kvote odnose se na više od stotinu zanimanja podijeljenih u 16 gospodarskih djelatnosti; gledano u brojkama, godišnje u Hrvatskoj može raditi 53.600 stranaca, od čega je skoro 20.000 slobodno ili u postupku.
„Dakle, trenutačno u Hrvatskoj radi oko 23.000 stranaca, što znači da je gotovo svaki drugi iz Srbije!”, navodi se u tekstu portala.
“Iskustva sa strancima su dobra, nema tu neke razlike. Evo, recimo, Nemanja, dečko iz Srbije je kod nas već skoro dva mjeseca. Došao je kao pizzamajstor. Kako za sad stoje stvari, on može ostati i cijelu godinu kod nas u radnom odnosu” – izjavio je Šime Jakovljević, ugostitelj iz Vodica.
“Stavio sam oglas da tražim pizzamajstora i tako dođem do jednog dečka koji mi predloži Nemanju, koji sad radi kod mene. Dečko je mlad, neiskvaren i jedno od pitanja koje mi je postavio je bilo: ‘Kakvi su odnosi između Hrvata i Srba kod nas’? Rekoh mu: “Dečko dragi, dok radiš, dok ne ističeš svoje – nitko te neće dirati, ali ne zaboravi tko si,što si i odakle si i ne stidi se toga”, naveo je Jakovljević.
Nemanja Pavlović je prihvatio poslao zbog jednostavne računice – plaća je dvostruko veća nego u Crnoj Gori.
“Da nije dobro – ja bih prvim autobusom došao kući. Čuo sam razna iskustva i nije mi baš bilo svejedno, na prvu. Ali sam ipak odlučio da dođem i nakon dva mjeseca sam zadovoljan svim uvjetima – ljudima, kolegama, šefovima, gazdom, gazdaricom”, kaže Nemanja.
Problema zbog toga što je iz Srbije – nema.
“Ama baš nikakvih problema nema. Svi su me prihvatili. Nije sad da idem po gradu i oblačim majice s natpisom ‘Srbija’, da se ja sad glupiram, nisam takav, ali gdje god da odem, u prodavaonicu, na plažu, u kafić, klub, tu u restoranu, s kolegama – nitko, ama baš nitko ništa nije rekao”, dodaje on.
Po podacima MUP-a Hrvatske, sezonci iz Srbije su najviše zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu, na sljedećim poslovima: pomoćni radnik u turizmu, konobar, kuhar i turistički animator, prenio je portal Infostud.
Državljani Republike Srbije u Hrvatskoj mogu raditi na osnovu dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.
Za one koji posjeduju hrvatsku putovnicu ovo ne vrijedi, njih tretiraju kao domaće državljane, zaključuje se u reportaži pod naslovom „Hrvati traže još sezonaca iz Srbije, iako ih je tamo već 10.000″.
Udruženje Kamelija Stoliv, Klub sportskog ribolova AMA Kostanjica i Mjesna zajednica Stoliv u okviru tradicionalne manifestacije “Fešta kamelija 2019” u nedjelju 28. jula u Stolivu organizuju trku drvenih barki pod nazivom Camellia Trophy, a u cilju promocije i očuvanja drvenih barki.
Okupljanje ribara sa drvenim barkama na stolivskom mulu zakazano je za 5.30, a potom ribanje u akvatoriju ispred Stoliva, povratak i mjerenje ulova.
U 10 sati je defile i trka veslača sa drvenim barkama, a pola sata kasnije promotivni nastup gondolijera i jedriličara, dok će u 11.30 biti organizovani svečano proglašenje najuspješnijih učesnika i dodjela trofeja.
“Uslijediće razmjena iskustava vlasnika drvenih barki i ribara uz stručne savjete i predstavljanje realizovanih projekata restauracije drvenih barki, zabavni program i druženje uz ribu i vino. Organizovanjem ove manifestacije doprinosimo očuvanju naših tradicionalnih vrijednosti” – poručuju organizatori.
