Ovako je danas izgledao dubrovački gradski porat. Jak vjetar i valovi donijeli su svega i svačega od plastičnih boca, odjeće i obuće, drveća….
Djelatnici Čistoće su na terenu i imaju pune ruke posla.
Gomile otpada koje nanosi more zagušile su ne samo dubrovački akvatorij, već i priobalje Pelješca, Korčule i Mljeta, piše Dubrovački vjesnik.
Foto Tonči Plazibat/HANZA MEDIA
Mahom se radi o smeću iz Albanije gdje tamošnji otpad nekontrolirano završava u rijekama koje abnormalne količine plastične i druge ambalaže onda dopremaju do mora, a morske struje i valovi smećem zatrpaju morsko dno i obale u Hrvatskoj.
U podmorju kod Šćedra, otočića s južne strane Hvara – veliko arheološko otkriće! Netaknut teret rimskog antičkog broda iz prvog ili drugog stoljeća prije nove ere. Riječ je o rijetkom i iznimno vrijednom nalazištu amfora.
Nalazište kod Šćedra jedino je u cijelosti sačuvano amforište u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od nemilosrdnih pljačkaša povijesne baštine očuvani su deseci amfora. Ostaci broda prekriveni su pijeskom pa arheologe pod morem čeka još mnogo iznenađenja.
– Ono što smo do sada otkrili je i da su te amfore prevozile nekakav teret, imaju čepove, dakle bile su začepljene. Što se točno dogodilo ne znamo. Vjerojatno je brod pokušao doć tu u ovu sigurnu luku, ali nije iz nekih ne baš lijepih okolnosti uspio, kaže voditeljica projekta Tea Katunarić.
Povijest otoka Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu istražuje u suradnji s Udrugom “Prijatelji otoka Šćedra”. Potporu daju Ministarstvo kulture, općina Jelsa i njezina turistička zajednica, a sada i Županija. U planu je za nekoliko godina napraviti arheološki park na otoku Šćedru. Ali, važno je nalazište zaštititi.
U suradnji sa Sveučilištem u Varšavi prvi se put na ovom dijelu Jadrana ispitivala podmorska flora i fauna amforišta koje je stvorilo umjetni greben. Nakon odlaska naše ekipe amfore su pokrivene zaštitnom mrežom. Da ih nitko ne može ni dotaknuti ni odnijeti, nego im se samo diviti.
Oko 250.000 Čeha okupilo se u subotu na ulicama Praga, dan uoči obilježavanja 30. godišnjice početka “Plišane revolucije”.
Okupljeni su zahtijevali ostavku premijera Andreja Babiša i predsjednika Miloša Zemana.
Demonstranti optužuju milijardera Babiša i proruski nastrojenog Zemana da predstavljaju prijetnju za demokratiju u zemlji, javlja AP.
Babiš, bivši pripadnik čehoslovačke tajne policije STB, suočen je i sa optužbama za prevaru i sukob interesa, navodi američki CNN.
Demonstranti su Babišu dali rok da do 31. decembra odluči da li će da odustane od svog biznisa i napusti svoje medijsko carstvo ili da podnese ostavku.
Babiš, koji je predmet istrage EU zbog sukoba interesa, negira bilo kakvu zloupotrebu položaja i tvrdi da nema razloga da podnese ostavku.
Plišana revolucija označava period promjena od 17. novembra do 29. decembra 1989, koje su dovele do pada tadašnjeg komunistickog režima u Čehoslovačkoj.
Rojters navodi da su za dasnas, na godišnjicu početka “Plišane revolucije”, najavljeni brojni događaji širom Praga.
Sa promocije filmova Vladimira Perovića - novembar 2019.
1 od 6
Sa promocije filmova Vladimira Perovića
Sa promocije filmova Vladimira Perovića
Sa promocije filmova Vladimira Perovića
Sa promocije filmova Vladimira Perovića
Sa promocije filmova Vladimira Perovića
Sa promocije filmova Vladimira Perovića
„Ognjilo“ i „Mir naše Gospe“ naziv je dokumentarnih filmova, po scenariju i u režiji crnogorskog reditelja Vladimira Perovića, u produkciji Centra za kulturu Tivat koji su premijerno prikazani u subotu u Domu „Gracija Petković“.
Direktor Centra za kulturu Tivat, Neven Staničić podsjetio je na dugogodišnju uspješnu saradnju, još od 2006. godine sa režiserom Vladimirom Perovićem.
„Večeras predstavljamo autorov šesti i sedmi film koji su rađeni u saradnji sa Centrom za kulturu Tivat. Dva nova filma su večeras pred nama, „Ognjilo“ i „Mir naše Gospe“. Divna je stvar što se Vlado bavi režijom i što je pedagog te što to svoje veliko filmsko iskustvo ostavlja generacijama koje dolaze…“ – kazao je između ostalog Staničić.
„Mi u filmu imamo jedan pojam preuzet iz engleskog, tizer, koji bi brutalnim prevodom mogao da se iskaže kao zagolicljivač, to je ono tkivo koje verbalno i vizuelno koje treba gledaoce da zainteresuje i privuče, nagovještavajući nešto ali neiskazujući sve. Ova dva filma bi predstavio na taj način. U oba filma imamo dramske junake koji su trpioci radnje, a to je Drago Vujović iz Ožegovica iznad Čeva koji živi svoj život onako kako su živjeli njegovi preci vjekovima, a onda počinju da se dešavaju neke promjene, pa ćemo vidjeti koliko te promjene utiču na njega i koliko to utiče na njega, sve to što se useljava u njegov pejzaž, život, prostor…
Drugi film za trpioca radnje ima Gospu od Škrpjela, koja mi je poslužila kao metafora za ovo vrijeme u kome je sve, kako se to kaže danas „over“, prekomjerno, prekomjerna je brzina, potrošnja, sve što se oko nas dešava, pa da vidimo kako Gospa, kako mi trpimo to novo vrijeme…“ – kazao je Perović, koji je sa zadovoljstvom predstavio ekipu koja je učestvovala u realizaciji projekta, producenticu Jelenu Božović, istinski junak filma „Ognjilo“ Drago Vujović, i što se tiče filma „Mir naše Gospe“, čovjek koji se brine o Gospi i svemu što se na njoj dešava od jutra do mraka, otvara crkvu i zatvara na kraju dana, Nenad Bubonja iz Perasta.
„Ognjilo“ je dokumentarni film o izgradnji dalekovoda Lastva Grbaljska – Čevo, koji se, zbog razvlačenja mreže dalekovoda kroz Katunsku nahiju (sastavni dio filma) proteglo na skoro tri godine. Kroz njegove dane, godišnja doba i cijele godine, ovaj film prati gorštaka iz katunskog krša, čovjeka u čiji pejzaž, u čiji prostor, u čiji se život, useljavaju neobični, gorostasni metalni susjedi, a on i dalje živi svoj život onako kao je živio i kako su kroz vjekove živjele generacije predaka. Simbol tog života je ognjilo iz naslova, mali jednostavni starovremski pribor kojim se izbijaju iskre iz kamena kremena. Film je finansiran sredstvima iz konkursa koje je objavilo Ministarstvo kulture Crne Gore.
„Mir naše Gospe“ se ne bavi kazivanjem legende, niti turističkom promocijom, mada nosi natruhe i jednog i drugog. Film, koji autor određuje kao kreativni dokumentarac ili kao vizuelni esej, smješta vjekovni mir ovog jedinstvenog kulturno-istorijskog i religioznog odredišta u kontekst uzavrele turističke sezone. Gužva kao u košnici, morski prostor oko otočića kao prenapučena saobraćajnica nekog velegrada. Gliseri, skuteri, jahte, jedrilice, barke, brodice, vodene kočije, i naravno ogromni kruzeri, koji se kroz Verige promaljaju kao neke praistorijske zvijeri, a njihova ogromnost i tromo puženje – kao da prijete čistoti, ljepoti, miru, čitavom onom duhovnom ozračju koje Gospa nosi. Film je uz centar za kulturu Tivat, podržala i Opština Kotor.
Vladimir Perović i Drago Vujović
Vladimir Perović: “Ognjilo” i “Mir naše Gospe” svoj mir, nemir, iskazuju na jedan dostojasnstven tih način…
Nakon promocije filmova, Vladimir Perović u razgovoru za Boka News ističe da su dvije njegove teme opsesivne, dva prostora, Katunska nahija, prostor krša i života čovjeka u kršu uprkos svemu, druga je najljepši fjord na svijetu Boka Kotorska, život i ljudi u njemu.
Desilo se da sam film „Ognjilo“ snimao tri godine ne zato što je ekipa bila lijena nego zato što izgradnja dalekovoda trajala upravo toliko. Strpljivo smo čekali i snimali kroz prelazak godišnjih doba našeg junaka, kako radi ono što su vjerovatno njegovi preci radili vijekovima. Smjenjuju se godišnje doba, smjenju se njegove akcije a ponešto se mijenja i na njegovom imanju, a onda smo dočekali i sam ovaj kraj u kome se naš junak naš gorštak nađe pred jednim većim gorostasom od druge vrste, metalne, i sad je pitanje da li se ta dva toka njegov iskonski život i ovaj tok koji označava moderni od civilizacije kroz te stubove, kroz tu struju, da li su se dotaknu ili svaki ide svojim tokom…
Ako sam ovim filmovima izrazio jednu dozu zabrinuosti nečim što donosi taj kako ga savremeno zovu „overturizam“ onda mi je izuzetno drago ako je to isčitano, a ta deviza „živjeti u skladu sa prirodom“ provlači se kroz oba filma, koliko je ovaj čovjek srođen sa kršom i bukvalno on i krš su isto, toliko i Gospa koja traje vjekovima tu jeste nezamjenjivi dio prostora, ali se bojim, to je samo u jednom dijelu pokazano negdje u pozadini, da je i naružujemo onim što joj dajemo kao okruženje.
Jedno i drugo taj svoj mir, nemir, iskazuju na jedan dostojasnstven tih način, nema vriska kao što ni ovi filmovi nisu vrisak, već su jedno sjetno razmišljanje ukazivanje, uočavanje i ukazivanje na još neke elemente koje možda gledaoci ne posmatraju, povezuju na taj način. Filmovi imaju i tu sposobnost, da ta opservaciona metoda i konstektualizacija dovedu do još nekih značenja koji proističu iz tih spojeva.
„Tivat ZIMSKA BAJKA 2020” počinje 25. novembra, velikim svečanim otvaranjem klizališta uz koncert Nataše Bekvalac i Magla Band-a. Rivu Pine će pored klizališta, na kojem će građani, kao i gosti grada moći uživati u narednih mjesec dana, krasiti i okićene gastro kućice, dočaravajući prazničan duh sve do završetka Novogodišnjeg programa 3. januara.
U tim danima, biće održani brojni božićni sajmovi, humanitarni bazari, raznovrsni tematski sadržaji, muzički koncerti, dnevni događaji kućica, cjelodnevna zabava za najmlađe uz „Čarobnu šumu”, dječiju predstavu na ledu i tradicionalni koncert Leontine sa gostima, ali i brojne druge aktivnosti tivatskih mališana.
Glavni Novogodišnji program rezervisan je za 31. decembar 2019. godine i doček Nove godine uz koncert Lexington Band-a i Miligram-a, dok će 1. januara 2020. godine nastupiti Marija Šerifović i Saša Kovačević.
Nova godina 2020.
U ostalom djelu programa goste u Tivtu će zabavljati Van Gogh – 28. decembra, Vlatko Stefanovski i Rock Symphony – 29. decembra 2019. godine, Pop simfonija Ane Stanić – 02. januara i mnogi drugi gosti iznenađenja.
Zimska bajka u Tivtu 2020 otvara svoja vrata svim ljubiteljima zimskih čarolija, praznične atmosfere, dobre zabave i garantuje provod za pamćenje.
Doživite svoju bajku na Rivi Pine i iskusite čari primorske zimske idile u Tivtu.
Program organizuje Turistička organizacija Tivat u saradnji sa opštinom Tivat, Udruženjem ugostitelja i hotelijera, Porto Montenegrom, Luštica Bay-om i kompanijom Brand New Tivat
Čekamo Vas u Tivtu i dobro nam došli, poručuju iz TO Tivat.
S kišom i poplavama bore se i u Veneciji, u kojoj je proglašeno izvanredno stanje. Razina vode dosegnula je 160 centimetara, a najgore, čini se, tek dolazi. Poplavljeno je oko 70 posto grada, zaustavljen je promet, zatvorene su škole, trgovine i uredi.
Ovako izgleda grad u kojem je razina mora porasla za više od metar i pol. Zatvoren je Trg Svetog Marka i Duždeva palača, zaustavljen je promet, zatvorene su škole, a gondole i turistički brodići koji plove idiličnom lagunom nisu prizori koji ovih dana dočekuju turiste.
– Hotel u kojem smo odsjeli poplavljen je pa smo svi nosili gumene čizme i pomagali izbacivati vodu. No razina vode i dalje je visoka pa ćemo morati otići.
Oni koji su i dalje tu obilaze grad u gumenim čizmama. Očajni vlasnici trgovina, suvenirnica i restorana prionuli su izbacivanju vode.
– Moj kafić radi i dalje smo na usluzi.
– Naša je pekarnica u neredu. Strojevi za proizvodnju su se pokvarili i ne možemo otvoriti trgovinu, a voda se ne povlači.
– Stavili smo dodatnu crpku, ali plimni val je sve viši pa mislim da će mi trebati i treća pumpa jer ako budemo čekali sustav brana, ni tri nam neće biti dovoljne.
Venecija – Foto: REUTERS/Flavio Lo Scalzo
Talijanska vlada proglasila je izvanredno stanje i odobrila 20 milijuna eura pomoći Veneciji, ali to je, kaže, ministar kulture, samo prva pomoć.
– Tražili smo od parlamenta da se daju porezne olakšice svakome tko donira novac za zaštitu kulturne baštine. Više od 50 crkava je poplavljeno, razmjestili smo posebne jedinice plavih kaciga koje će se brinuti za kulturnu baštinu. Činimo što možemo, rekao je Dario Franceschini, ministar kulture.
Za poplave s kojima se Venecija suočava gradonačelnik okrivljuje klimatske promjene jer je razina vode 20 cm viša nego prije stotinu godina. Poziva da se napokon napravi sustav brana i spriječi potop jednog od najljepših gradova na svijetu.
Račun opštine Herceg Novi je već nekoliko dana blokiran na iznos od 133 hiljada eura po osnovu konačne presude Vrhovnog suda, kojom je obeštećena porodica iz naselja Podi, čija je kuća prije deset godina stradala u klizištu.
Deceniju je trajao sudski postupak i dokazivanje da je razlog neadekvatna rekonstrukcija puta prema Trebinju, koji je davno pokrenula Opština, koja sada mora da sa koncesionarom plati nadoknadu za štetu koju su pretrpjeli mještani.
Iter Vitis konferencija u Motovunu – turizam i vino ne idu jedan bez drugoga
Turizam i vino ne idu jedan bez drugoga, zaključeno je na međunarodnoj konferenciji europske kulturne rute Iter Vitis – Od baštine do brenda, koja se od 14. do 16. studenoga održavala u Motovunu, u sklopu Generalne skupštine europske kulturne rute Iter Vitis, priopćili su u subotu organizatori.
Više od 200 stručnjaka, turističkih djelatnika, vinara, predstavnika institucija iz 11 zemalja okupilo se u Istri, koja vrhunskim vinima i atraktivnim vinarijama može stati uz bok najpoznatijim svjetskim vinskim destinacijama.
„Kroz bogatu povijest Hrvatske ispreplele su se različite kulture pa se danas naša zemlja može pohvaliti iznimnim kulturnim nasljeđem. Među vodećim smo zemljama u svijetu po zaštićenim materijalnim i nematerijalnim kulturnim dobrima na UNESCO listi, a kroz našu zemlju trenutno prolazi 13 europskih kulturnih ruta, među kojima je i Iter Vitis”, istaknuo je Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu turizma.
Naglasio je kako je vino oduvijek bilo neraskidivi dio naše tradicije, o čemu svjedoči njegova kvaliteta i veliki broj autohtonih sorti, a Hrvatska je bogata vinogorjima od Slavonije, Srijema i Baranje preko zagorskih brega, Istre, Kvarnera do Dalmacije i njezinog krajnjeg juga.
Enologija i gastronomija su nerazdvojne i jedan su od deset ključnih proizvoda na kojima temeljimo razvoj i budućnost hrvatskog turizma, dodao je državni tajnik Matušić.
Stella Arneri, pomoćnica ministra regionalnog razvoja i fondova EU osvrnula se na hrvatsko predsjedavanje Strategijom Europske unije za dunavsku regiju koje je počelo 1. studenoga pod odabranom temom „Dunavska strategija – deset godina poslije“.
„Tematski prioriteti nužni za održivu viziju razvoja u fokusu su Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, koje ima ulogu voditelja predsjedavanja. To su zaštita okoliša i ruralni turizam. Oni su dugoročni temelj za afirmaciju Hrvatske u europskom okruženju, kao zemlje koja pametnim, promišljenim i održivim korištenjem resursa osigurava višestruke razvojne pravce. U središtu te vizije bogata je kulturna baština, koja umrežena u kulturne rute dobiva dodatnu vidljivost, prepoznatljivost, ali i zaštitu“, rekla je Arneri.
Emanuela Panke, direktorica Iter Vitisa rekla je kako je vino oduvijek povezano s tradicijom, identitetom i životnim stilom, ali je i jedan od ključnih instrumenta interkulturnog dijaloga.
Podsjetila je kako je Iter Vitis ‘rođen u ovom kontekstu’ s jakom željom da sve to pretoči u kulturnu rutu.
Od martaa Hrvatska članica europske kulturne rute Iter Vitis
Ova europska kulturna ruta, certificirana još 2009. pri Institutu za kulturne rute Vijeća Europe, u ovom trenutku prolazi kroz 20 država. Od marta nova članica i nositeljica Iter Vitisa je i Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“.
Kulturna ruta Iter Vitis potiče razvoj vinskih destinacija i promovira primjere dobre prakse, a takvih je u Hrvatskoj uistinu mnogo, rekla je predsjednica Udruge Dijana Katica.
„Kulturne rute imaju veliki potencijal za razvoj ruralnih područja i cjelogodišnjeg turizma, a pristupanje vinskoj ruti u skladu je sa Strategijom razvoja hrvatskog turizma do 2020. i programom Vlade, koji su prepoznali vinski turizam kao turistički proizvod i motiv dolaska. Pristupanje Hrvatske Iter Vitis obitelji događa se u vrijeme značajnih događaja za Hrvatsku u ovoj i sljedećoj godini. Od 1. studenoga Hrvatska predsjedava Dunavskom strategijom, u prvih šest mjeseci sljedeće godine Vijećem EU, a 2020. Rijeka je europska prijestolnica kulture“, istaknula Katica.
Multimedijalna izložba pod nazivom „ZemljoStres“ otvorena je u petak, 15. novembra u podne u Galeriji JU Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor. Izložba je organizovana povodom programa obilježavanja Dana opštine Kotor, a namijenjena je mladima. Cilj izložbe je sjećanje na katastrofalni zemljotres iz 1979. godine, odnosno obilježavanje četrdeset godina od upisivanja Kotora na listu Uneska.
Fotografijama sugrađanina Andrije Saulačića, nastalim neposredno nakon zemljotresa, fotografijama koje su ustupili OJU Muzeji Kotor/Galerija solidarnosti, a čiji je autor Željko Jović, ispovjestima preživjelih zabilježenim u Radio drami u produkciji Radio Beograda „Mislio sam da se ruše brda,“ na osnovu koje je režiser Petar Pejaković 2009. godine režirao predstavu „Muzej zemljotresa,“ kao i projekcijom dokumentarnog filma Aleksandre Saše Dendera, odaje se priznanje gradu Kotoru, koji se snagom ljudske ljubavi izdigao iznad posledica prirodne katastrofe.„
Ovom izložbom, danas, sa ovog mjesta, 40 godina kasnije, negira se najčešće izgovarana rečenica tog 15. aprila 1979. godine: „Stari grad Kotor više ne postoji,“ navele su Milica Kašćelan i Đorđa Čolo, učenice Gimnazije Kotor, koje su u otvorile izložbu.
Šesti po redu Božićni bazar hotela Regent će se održati dva vikenda u decembru (14. i 15. | 21. i 22. decembra) od 12 do 16 sati pod arkadama restorana Gourmet Corner.
Menadžment hotela Regent Porto Montenegro poziva sve zainteresovane kreativce, male proizvođače, umjetničke radionice i entuzijaste da se prijave za učešće na prazničnom Bazaru do 26. novembra emailom na adresu sanja.stojanovic@regenthotels.com.
„Prijava treba da sadrži kratak opis proizvoda, kratak opis dosadašnjeg rada ponuđača i jednu do pet fotografija proizvoda, ili web prezentaciju proizvoda. Menadžment hotela zadržava puno pravo izbora optimalnog ponuđača koji će biti biran po kvalitetu proizvoda i kreativnosti vizuelnog identiteta. U cilju utvrđivanja kvaliteta proizvoda, menadžment će takođe uputiti poziv izabranim ponuđačima da dostave uzorke proizvoda na uvid u prijavnom roku. Prijave je potrebno dostaviti do 26. novembra a izabrani ponuđači biće informisani o učešću do 03. decembra 2019. godine“, istakao je Željko Knezović, Menadžer za hranu i piće hotela Regent.
Kategorije u kojima će se birati ponuđači su nakit, božićne i novogodišnje dekoracije, maslinovo ulje, proizvodi od maslina i maslinovog drveta, domaći gastronomski proizvodi (sirupi, džemovi, slatka), ručni radovi i suveniri i ukrasni dodaci kreirani u duhu Božića.
Božićni bazar
Festival hrane će se održati 14. decembra na terasi restorana Gourmet Corner a u slučaju kiše na terasi restorana Murano od 12 do 16 časova u okviru kojeg će se predstaviti sektor hrane i pića hotela Regent Porto Montenegro sa prazničnim delicijama: tradicionalni božićni kolači, priganice, topla čokolada, kuvano vino, kuvana rakija sa medom, čaj i drugi topli napitci. Sektor hrane i pića će ponuditi i slane delikatese poput kobasica, domaće pašte koja će biti poslužena u cijelom Gran Padano siru te pržene girice čime će početak i ovogodišnjeg Božićnog bazara imati gastro dimenziju. Bend uživo će dodati muzičku dimenziju prvom danu Regentove zimske tradicije te obilježiti početak doba darivanja.
Božićni bazar predstavlja idealnu priliku za druženje u susret praznicima te da svi koji to žele, pronađu unikatan i interesantan poklon za svoje najdraže, da se zabave i uživaju u čaroliji praznika na tivatskoj obali.
