Kada je riječ o zračnom saobraćaju, na aerodromima širom BiH u posljednjih nekoliko godina može se vidjeti sve više aviona brojnih niskobudžetnih aviokompanija. Povećanje broja avioprijevoznika direktno je dovelo i do proširenja ponude, ali i do snižavanja cijena za brojne linije.
Aviokompanije kao što su Wizz Air, Ryanair, Laudamotion, Eurowings i Pegasus samo su neki od niskobudžetnih prijevoznika koji se mogu pohvaliti iznimno bogatom ponudom kada je riječ o jeftinim letovima, a neki od njih polaze i iz bh. gradova kao što su Sarajevo, Mostar, Tuzla i Banja Luka.
Iz prethodno navedena četiri grada bh. građani će moći otputovati u čak 29 evropskih metropola u Hrvatskoj, Grčkoj, Njemačkoj, Austriji, Holandiji, Belgiji, Turskoj pa čak i Švedskoj i Norveškoj.
Tačnije, s Međunarodnog aerodroma Sarajevo avioni navedenih kompanija će letjeti za Atinu, Berlin, Budimpeštu, Istanbul, Koln, Oslo i Stuttgart. Kada je riječ o Mostaru, bit će uvedene tri linije i to do Zagreba, Stuttgarta i Dusseldorfa.
Iz Tuzle će avioni navedenih niskobudžetnih kompanija letjeti za Basel, Beč, Berlin, Billund, Dortmund, Eindhoven, Frankfurt, Friedrichshafen, Goteborg, Karlsruhe/Baden-Baden, Koln, Malmo, Memmingen, Stockholm i Vaxjo, dok će s Aerodroma Banja Luka avioni saobraćati do Berlina, Brisela, Memmingena i Stockholma.
Kada govorimo o letovima u jednom smjeru, najpovoljnija će biti karta od Banje Luke do Berlina i koštat će samo osam eura. Međutim, kada je riječ o boravku između 7 i 14 dana, cijena povratne avionske karte na prethodno spomenutoj relaciji iznosit će nevjerovatnih 20 eura.
Prvi letovi ove sezone počinju već 3. aprila, a ove aviokompanije rezervacije primaju sve do kraja godine.
U ukupno 142 luke nautičkog turizma u šest jadranskih županija (Hrvatska) prošle je godine ostvareno ukupno 857 milijuna kuna prihoda ili gotovo 3 posto više nego u 2017., a najviše od tog prihoda, 618,1 milijuna kuna ili 7 posto više, došlo je od iznajmljivanje vezova, podaci su
Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U lukama nautičkog turizma 31. prosinca 2018. na stalnom vezu bilo je 13 617 plovila, što je za 1,4% više nego 31. prosinca 2017. Vezom u moru služilo se 86,2% plovila, a isključivo mjestom na kopnu 13,8% plovila.
Prema vrsti plovila na stalnom vezu u moru najviše je bilo jahti na jedra (50,1%), slijede motorne jahte (46,1%) te ostala plovila (3,8%).
Najviše plovila na stalnom vezu bilo je pod zastavom Hrvatske, i to 44,0%. Zatim slijede plovila pod zastavom Austrije (15,8%), Njemačke(15,2%), Slovenije (5,1%), Italije (4,2%) i Ujedinjene Kraljevine (2,2%).
U 2018. u lukama nautičkog turizma bila su 194 164 plovila u tranzitu,što je manje za 3,8% nego u 2017.
Prema vrsti plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, najviše jebilo jahti na jedra (67,3%). Zatim slijede motorne jahte (28,3%) te ostala plovila (4,4%).
U 2018. najviše plovila u tranzitu bilo je iz Hrvatske (47,7%), Italije (13,9%), Njemačke (12,8%), Austrije (6,6%) i Slovenije (3,8%), što čini84,8% plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu.
Pravni zastupnik Mitropolije crnogorsko primorske -manastira Svetog Arhangela Mihaila na Prevlaci kod Tivta, advokat Dejan Vukšić, podnio je juče Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, krivičnu prijavu protiv N.N. lica iz Uprave policije CG – Odjeljenja bezbjednosti Tivat i Centra bezbjednosti Herceg Novi, a u vezu sa akcijom policije prije dvije noći na Prevlaci.
Policajci su u maltene vojnički organizovanoj akciji oko 4.30 u noći između ponedjeljka i utorka, pokušali da do novoizgrađene krstionice manastira Svetog Arghangela Mihaila, koja se nalazi na ponti sa južne strane Ostrva cvijeća, istovremeno dođu sa mora, plovilima plovne jedinice MUP-a, dok je na kopna iz dva pravca, bilo angažovano više desetina pripadnika Interventne jedinice MUP-a sa opremom za razbijanje demonstracija. Policija je to uradila nakon što je iz Građevinske inspekcije Ministarstga održivog razvoja i turizma prethodno prošle sedmice najavljeno da će u utorak 2.aprila u 9 sati njihova izvršna služba u djelo sprovesti riješenje o rušenju krstionice jer je ona podignuta bez dozvole države.
Predstavnici policije tokom pokušaja intervencije na Prevlaci, pozvali su okupljeno sveštenstvo i vjernike koji su stajali oko krstionice da se raziđu, jer “ovo je teritorija Crne Gore i treba da se uklonite”. Okupljeni građani i sveštenik Mijajlo Backović su to odbili, a policija nakon toga nije intervenisala.
Advokat Vukšić je juče protiv N.N. lica u tivatskoj i hercegnovskoj policiji podnio krivičnu prijavu smatrajući da su oni počinili krivilno djelo “nesavjestan rad u službi” iz člana 417 Krivičnog zakonika Crne Gore.
“Navedeno postupanje policije kojim se iz nepoznatih razloga izvršila opsada crkvenog imanja, sadrži elemente bića krivičnog djela. Naime, pripadnici policije nisu uručili podnosiocu (MCP-prim.aut.) pismenu naredbu kojom bi opravdali prisustvo na crkvenoj imovini. Takođe, ne može se zaključiti da su isti asistirali inspekciji za zakazano rušenje vjerskog objekta. Ovo iz razloga jer je rušenje bilo zakazano u 9 časova, dok su pripadnici policije počeli sa “osadom” u 4 sata./.”- navodi se u prijavi uz napomenu da je bila riječ o prvom, a ne eventualnom ponovljenom pokušaju ranije ometenog izvršenja što bi opravdavalo asistenciju policije. Advokat navodi i da do eventualnog ometanja izvršenja moglo doći tek kada bi se građevinski inspekor pojavio u zakazano vrijeme u 9 časova, a ne pet časova ranije kada je policija bez građevinskog isnpektora, pokušala zauzeti krstionicu. Vukšić smatra da su postuopcima policije popvrijeđena prava građanima koji su prisustvovali vjerskom obredu, a sa takvim predstavkom o navodnom nezakonitom postupanju organa reda, advokat Mitropolije obratio se juče i Savjetu za građansku kontrolu rada policije.
Advokat Vukšić je načelniku OB Tivat Draganu Kontiću podnio i zahtjev za slobodan pristup informacijama tražeći mu na uvid “naredbu ili drugi akt kojim se dozvoljava prisustvo službenika policije na Ostrvu cvijeća, na manastirskom imanju 2.aprila”, kao i “zahtjev za asistenciju Direktorijata za inspkscijske poslove i licenciranje radi izvršenja riješanja o rušenju ksrtionice”, te odluku ONB Tivat o pružanju te asistencije.
Uprava policije juče je saopštila da je policija u utorak rano ujutro na Prevlaci odustala od pružanja aistencije građevinskoj inspekciji “jer je procijenjeno da bi asistencija bila necjelishodna budući da je zbog pozicije na kojoj se nalazi krstionica i velikog broja okupljenih građana na malom prostoru, moglo doći do pada građana sa krstionice i ponte.” “Pošto nije došlo do pružanja asisistencije nije bilo ni ometanja policije u vršenju dužnosti. Policija će cijeniti svaki eventualni naredni zahtjev za pružanjem asistencije, imajući u vidu sve okolnosti u tom momentu. “.- saopšteno je iz PR službe Uprave na pitanje da li su građani koji su se tada okupili na Prevlaci ometali policiju i hoće li ona ponovno asistirati u rušenju krstionice.
INFORMACIJA DA POLICIJA OPET DOLAZI DIGLA NAROD NA NOGE
Društvenim mrežama juče oko 15 sati munjevito se proširila informacija da navodno, velike policijske snage iz Podgorice kreću prema Miholjskoj Prevlaci, kako bi obezbjedile sprovođenje u djelo rješenja o rušenju krstionice. Iako je ta informacija ubrzo demantovana iz Uprave policije, ona je izazvala momentalnu reakciju građana, pa se u krugu manastira u manje od sat vremena okupilo nekoliko stotina ljudi spremnih da brane krstionicu. Protojer Mijajlo Backović, sekretar Odbora za obnovu manastira Svetog Arhangela Mihaila, ponovio je da mitropolit Amfilohije nije da blagoslov da se gradi crkva, već krstionica.
“Crkva se neće rušiti, a to pokazuju i vjernici koji su se ovdje okupili za pet minuta”, kazao je protojerej Backović .
Okupljeni građani tražili su da im se obrati i kako kažu, “njihov predsjednik Opstine”- gradonačelnik Tivta Siniša Kusovac (DPS) sa kojim su predstavnici Odbora za obnovu manastira bezuspješno pokušavali da stupe u kontakt. Vjernici i sveštenstvo su se organizovali da u grupama na smjene, do daljnjeg neprestano čuvaju krstionicu 24 sata dnevno.
Svečano obilježena 70. godišnjica Pomorskog fakulteta u Rijeci
Pomorski fakultet u Rijeci, prva i najznačajnija institucija visokoškolskog obrazovanja na području pomorstva u Hrvatskoj, svečanom akademijom u HNK-u Ivana pl. Zajca u četvrtak je obilježio je 70. godišnjicu rada, a na svečanosti je bila i predsjednica Kolinda Grabar- Kitarović.
Osnovan je 1949. godine kao viša pomorska škola, a od 1992. godine naziv mu je Pomorski fakultet. Na njemu je diplomiralo više od 13.550 studenata iz Hrvatske i još tridesetak država svijeta, obranjena su 127 znanstvena magistarska rada i više od 100 doktorskih disertacija.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ocijenila je da je Pomorski fakultet u Rijeci postao obrazovna baza svima koji su se pomorstvu profesionalno posvetili, kako bi unaprijedili njegov razvoj te da danas ima veliko značenje za gospodarstvo. „Nadam se da će plava ekonomija biti dijelom hrvatskog predsjedavanja EU 2020. godine“, rekla je.
„Jadransko more daje Hrvatskoj strateško geopolitičko značenje, a Rijeka i riječka luka su najkraći most prema zemljama srednje Europe pa sve do Baltika. Tako je bilo u prošlosti, kad je Rijeka bila najvažnija luka na Mediteranu, za cijelu srednju Europu kao njezin prirodni izlaz na more i glavna pomorska točka razvoja gospodarstva“, rekla je predsjednica. Ocijenila je da se u neovisnoj Hrvatskoj to nije dovoljno vrednovalo te da je zato sudjelovala u pokretanju Inicijative triju mora, kako bi se mnogo bolje vrednovali geostrateški položaj Hrvatske i posebno Rijeke.
„Pomorstvo možemo mnogo bolje iskoristiti, prije svega kao jednu od poluga ukupnog gospodarstva, ali i kao oslonac susjednim i drugim europskim zemljama. Turizam je važan, ali ne smije biti jedina grana naše pomorske orijentacije“, rekla je. Istaknula je velike mogućnosti povezivanja gospodarstava kontinentalne Hrvatske s razvojem primorja. „Zvati se pomorskom zemljom ne znači samo odjek sjajne prošlosti ili pukog zemljopisnog položaja, to mora biti strateško razvojno opredjeljenje ove i budućih vlada“, naglasila je predsjednica.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Andreja Plenkovića ocijenio je da ta ustanova predstavlja važno mjesto za kreiranje svih važnih odluka koje se tiču razvoja pomorstva i pomorskog obrazovanje te istaknuo da ima neupitnu podršku njegova ministarstva i Vlade. Među mjerama koje ministarstvo poduzima su stipendije za nautičke i brodostrojarske smjerove i u ovoj akademskoj godini, rekao je.
„One podiže ukupnu razinu kvalitete budućih pomorskih zvanja, stimuliraju upis pomorskih zvanja, ujedno se omogućuje obavljanje studentske prakse na brodu ‘Kraljica mora'”, rekao je ministar. U posljednjih pet godina od ukupno 370 stipendija za studente svih pomorskih fakulteta u Rijeci je dodijeljeno 100, što dokazuje da je ulaganje u visoko obrazovanje i znanstveno istraživački rad jedan od najvažnijih ciljeva, kazao je.
“Reformom nacionalnog pomorskog zakonodavstva putem niza mjera nastojimo poboljšati život i radne uvjete naših pomoraca, cijenjenih po stručnosti i znanju. Svim mjerama upućujemo jasnu poruku podrške sadašnjim i budućim studentima, u obrazovanju i profesionalnoj karijeri te potvrđujemo ulogu i značenje pomorstva“, naglasio je ministar Butković.
Okupljene su pozdravili i dekan Pomorskog fakulteta Alen Jugović, rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i izvršni direktor međunarodnog udruženja pomorskih fakulteta Takeshi Nakazawa
Fotografija građevinskih radova na ostrvu Lastvica, odnosno iskopa na centralnom platou tvrđave Mamula, uznemirila je crnogorsku i međunarodnu javnost. Reakcije stručne javnosti i civilnog društva, te apeli inspekcijskim službama i institucijama nadležnim za zaštitu kulturne baštine rezultirali su obustavom radova, koji su sprovođeni nelegalno, bez odobrenog konzervatorskog projekta. Javnost nije upoznata gdje je deponovan građevinski otpad, odnosno iskop sa platoa, za koji arheolog Miloš Petričević tvrdi da mora biti predmetom stručne analize. Magistar metodologije arheoloških istraživanja tvrdi i da se ovim radovima ni u kom slučaju nije smjelo pristupiti bez nadzora arheologa.
“Kada sam ugledao obim zemljanih radova, meni je prva pomisao bila da li je uopšte bio uključen arheološki nadzor. Veoma je indikativno da imamo veliki broj arheoloških lokaliteta na prostoru Luštice i Grblja, a da Mamula ni na koji način nije posmatrana u tom kontekstu. Zbog arheološke, ali i šire javnosti, navešću samo jedan primjer- ostrvo Palagruža, mnogo je udaljenije od obale, a predstavlja arheološki lokalitet iz praistorije. Praistorijske nalaze imamo i u neposrednoj blizini ostrva Lastavica, na Luštici, gdje imamo čitav niz gradina, čitave nekropole pod tumulima. Stoga, mene zaista čudi da nismo upoznati da je prilikom radova na Mamuli obezbijeđen arheološki nadzor. Radovi sprovedeni u obimu koji smo mogli vidjeti na fotografiji su na neki način negirali moguće postojanje starijih kulturnih slojeva, izuzev austrougarske vojne instalacije,” ističe Miloš B. Petričević, doktorant na temi Praistorijski predio Boke Kotorske- Luštica i Grbalj.
Iako je iskop dislociran, te je samim tim izdvojen iz konteksta, Petričevića zanima gdje je taj materijal deponovan, kako bi se u tom tzv. odbačaju eventualno konstatovali arheološki nalazi.
“Sama pozicija Mamule je veoma bitna. Bitna je zbog samog položaja na ulazu u Bokokotorski zaliv. Treba naglasiti da su strateške pozicije uvijek bile strateške pozicije- od praistorije pa do danas. Imamo blizak primjer na Luštici, gdje imamo kompletno sačuvanu gradinu iz bronzanog doba, na kojoj se nalaze vojne instalacije iz Prvog svjetskog rata. Slične situacije imamo svuda, od Rosa do Platamuna. Neshvatljivo je da neko a priori negira postojanje lokaliteta iz starijih perioda, i na taj način nas arheologe uskraćuje za veoma vrijedne informacije.”
Topografija arheoloških lokaliteta na području Boke je veoma površna, kaže Petričević, te stoga nije čudno da se dešavaju ovakve stvari.
“Moramo imati više razumijevanja kad ulazimo u ovakve projekte ”valorizacije,” jer nikada ne možemo biti sto posto sigurni da je određeno područje, kako bismo u arheologiji rekli, sterilno. Nije se smjelo na ovakav način prići valorizaciji jednog veoma važnog lokaliteta, a o antičkim slojevima koje smo tamo mogli ispratiti neću ni da govorim. Valorizacija mora da uključi multidisciplinarnost, ona mora biti pažljivo planirana. Bar za Boku- mi moramo znati da je gdje god da stanemo, pod našim nogama arheologija. Prilično sam iznenađen da konzervatori nisu imali u vidu arheologiju, već je uzeto da jedina antropogena aktivnost na ostrvu datira iz austrougarskog perioda,” kaže Petričević.
On poziva nadležne da se ustanovi gdje je iskopani materijal “kako bi bili uključeni stručnjaci u nadi da ćemo doći do nekih informacija u smislu hronologije kulturne opredjeljenosti samih nalaza. Ali, to je u velikoj mjeri već izgubljena stvar. Ti nalazi su već izvan konteksta. Svakako da je austrougarska instalacija uništila ili oštetila potencijalne arheološke lokalitete, ali nas to ne opravdava da na ovakav način srljamo u nešto što očigledno ne poznajemo dovoljno dobro,” ističe ekspert za metodologiju arheoloških istraživanja.
Informacije o lokaciji na kojoj je deponovan materijal nastao mehaničkim iskopavanjem centralnog platoa na Mamuli potražili smo od nadležnih službi Opštine Herceg Novi, vodećih inžinjera kompanije Besix DOO Montenegro, te PR-a kompanije OHM Mamula, Dragane Bećirović. Odgovore smo dobili samo od DOO Čistoća Herceg Novi i Kabineta predsjednika opštine Herceg Novi.
Iz Kabineta predsjednika ističu da nisu upoznati gdje je deponovan materijal nastao uslijed radova na iskopavanju centralnog platoa na Mamuli, jer ih iz komapnije OHM Mamula, kao ni firme Besix, još uvijek nisu zvanično obavijestili o početku radova na ostrvu. “Hercegnovsko preduzeće „Čistoća“, nadležno za odvoženje komunalnog otpada na teritoriji grada, krajem januara ove godine je kontaktiralo kompaniju „BESIX Group and Luštica Development AD Company“, kako bi postigli dogovor po pitanju deponovanja komunalnog i građevinskog otpada sa ostrva Lastavica i eventualno potpisali ugovor o prikupljanju i deponovanju građevinskog i komunalnog otpada,“ kažu iz Kabineta predsjednika opštine.
U odgovoru na novinarska pitanja, iz DOO Čistoća Herceg Novi su nas obavijestili da su pregovori oko realizacije zbrinjavanja otpada koji se bude proizveo prilikom radova na lokalitetu Ostrvo Lastavica – Tvrđava Mamula sa kompanijom Besix uglavnom završeni. “Još predstoji potpisivanje ugovora, ali se, na zahtjev Izvođača, čeka da oni konačno dogovore međusobne odnose sa investitorom, odnosno da počnu sa radom,” kažu iz Čistoće.
Zahtjev za odlaganjem potpisivanja ugovora kompanija Besix je uputila DOO Čistoća Herceg Novi u petak, 22.marta u 14 sati, sat i po nakon što su toj kompaniji, kao i PR OHM Mamula, poslata pitanja Radio Tivta temeljem kojih ugovora i gdje se odlaže građevinski i komunalni otpad sa ostrva Lastvica, te gdje je deponovan iskop sa centralnog platoa tvrđave, na koja do danas nismo dobili odgovore.
U Beogradu je, na drugom Digitalnom samitu zemalja Zapadnog Balkana, potpisan regionalni sporazum o nižim cijenama rominga u regionu.
Sporazum su potpisali predstavnici Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije.
Maksimalne cijene govornog poziva po minutu biće od 0, 05 eura do 0, 19 eura, poruke od 0,02, do 0, 05 eura, a za prenos podataka po megabajtu cijene će se kretati od 0, 025 do 0, 18 eura.
„Sve u svemu to je značajno snižavanje cena roming usluga i odnosi se na prelazni period, praktično od sada do 1. jula 2021. godine kada ćemo imati potpuno ukidanje rominga u regionu”, rekao je ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić.
Novi roming sporazum koji će obuhvatiti šest ekonomija Zapadnog Balkana predstavlja veliki iskorak u odnosu na postojeći regionalni sporazum, rečeno je danas na Digitalnom samitu u Beogradu u okviru koga je i potpisan sporazum.
Tivatska kompanija Adriatic Marinas, koja upravlja Porto Montenegrom, u prošloj godini poslovala je sa minusom od 8,1 milion eura, skoro tri miliona većim nego u 2017. godini.
Dan piše da finansijski iskazi tog preduzeća pokazuju da je ukupan gubitak vlasnika Porto Montenegra na kraju prošle godine iznosio skoro 66 miliona eura, tačnije 65,89 miliona eura.
Poslovni prihodi kompanije, koja je nedavno dobila i koncesiju za Brodogradilište Bijela, gdje će obavljati remont jahti i megajahti zajedno sa holandskim Damenom, prošle godine su iznosili 29,25 miliona i uvećani su za skoro milion eura, dok su rashodi iznosili 34,4 miliona eura, što je uvećanje od 2,3 miliona u odnosu na 2017. godinu.
Troškovi zarada su prošle godine uvećani za više od 400 hiljada i iznosili su 6,25 miliona eura.
Neraspoređena dobit na kraju prošle godine iznosila je 16,55 miliona eura i nije se mijenjala u odnosu na prethodnu godinu, dok je stalna imovina preduzeća umanjena za četiri miliona, na 110 miliona.
Nekretnine, postrojenja i oprema su procijenjeni na 101,5 miliona eura, od čega se 87,5 miliona EUR odnosi na vrijednost investicionih nekretnina.
Kratkoročna potraživanja, plasmani i gotovina su iznosili 57 miliona, a ukupna aktiva i pasiva preduzeća 169,6 miliona eura.
Kapital je smanjen za osam miliona, na 40,8 miliona eura.
Dugoročna rezervisanja i obaveze su iznosile 75,4 miliona, od čega se na dugoročne kredite odnosi 47,9 miliona, a na ostale dugoročne obaveze 27,5 miliona eura.
Kratkoročne obaveze su iznosile 53,2 miliona eura, od čega se 19,8 miliona odnosni na kratkoročne finansijske obaveze, a 27,3 miliona eura na obaveze iz poslovanja.
Gradnja ekolodževa – ekološko turističkih smještajnih jedinica u Nacionalnom parku Durmitor nema nikakve veze sa sječom šuma koja se pominje, kazao je Luka Bulatović, vlasnik i direktor Turističke agencije “Eksplorer”, koja je dobila tender za taj projekat.
Bulatović je rekao Pobjedi da je ekolodž konstruisan i projektovan tako da mora biti uklopljen u prirodu.
On je kazao da je to ugostiteljski objekat namijenjen za usluživanje hrane i smještaja i isključivo je napravljen od drveta.
“Za njih nijesu potrebni temelji, za postavljanje je zabranje no sječenje šume. Objekat je šipovan od prirodnih materijala u zemlju i isključivo je napravljen od drveta. Riječ je o privremenim objektima kojima je rok deset godina”, objasnio je Bulatović.
Prema njegovim riječima, jedan ekolodž imaće 38 kvadrata i najviše dvije sobe, a biće postavljen na prostoru od 600 metara kvadratnih.
Bulatović je rekao da se za 40 sati može razmontirati i premjestiti i negdje drugo, a priroda će ostati onakva kakva je nekad bila, takav je i objekat na Gorici, a prostor se ne skrnavi.
Bulatović naglašava da ono “čime danas pojedinci po Žabljaku informišu ljude su nestine”.
On je rekao da je Neistina da će biti 90 čamaca na Crnom jezeru i da će se tamo praviti luka.
“Za sve to potrebna je dozvola države i ona mora da kaže koliko će toga biti. Mi nemamo ništa dogovoreno, ne piše niđe u ugovoru. Ljudi se samo bave špekulacijama i neistinama i za sve koji su rekli neistinu potražiću sudski epilog jer su našu firmu ponizili, iako smo mi jedina firma koja gazduje u zaštićenim područjima” kazao je Bulatović.
Učenici Srednje pomorske škole iz Kotora isplovili su juče sa tivatske rive na trodnevno krstarenje školskim brodom “Jadran”.
Ovim je nastavljena saradnja Mornarice vojske Crne Gore i Srednje pomorske škole.
Učenici trećeg razreda nautičkog i brodomašinskog smjera krenuli su na plovidbu sa zadatkom da saznanja stečena u učionici primijene kroz praktičan rad na brodu.
“Ovogodišnja generacija trećeg razreda je najbrojnija u istoriji Škole tako da smo plovidbu brodom ‘Jadran’ morali organizovati u tri grupe od pedesetak učenika. U prvoj grupi na brodu se nalazi 23 mašinca i 23 nautičara, ukupno 46 ucenika. Među kadetima imamo i dvije kadetkinje koje marljivo izvršavaju sve zadatke zajedno sa svojim drugarima. Sa učenicima su isplovila i 4 profesora”, navode iz škole.
Na brodu je učenike dočekala uvijek raspoložena posada broda “Jadran”, spremna da pomogne da se kadeti što prije prilagode uslovima života na brodu. Za ručak je pripremljen, tradicionalno, vojnički pasulj…
Trodnevno-krstarenje-skolskim-brodom-Jadran-2019
Brod je prošao pored rta Arza i okrenuo svoju provu prema Budvi, a večeras će po planu biti usidren u uvali Bigova. Povratak prve grupe očekuje se u petak, u predvečernjim satima, opet na tivatskoj rivi
Naredna grupa od pedesetak učenika kreće u ponedjeljak i vraća se u srijedu 10. aprila, a nju će na brodu zamjeniti treća grupa koja će se vratiti u naredni petak, 12. aprila.
“Ukupno 141 učenik će biti u prilici da osjeti kako izgleda ploviti i spavati na valovima, kakav je život na brodu i kada grije sunce i kada pada kiša, kada valja more i kako je važno da pojedinac svoj doprinos u radu podredi grupnim ciljevima, a i da sam pred sobom provjeri lična znanja i sposobnosti. Iskusan tim nastavnika, izuzetnih praktičara, budnim okom ce pratiti sva dešavanja na brodu pružajući svima priliku da saznaju što više”, navodi se u saopštenju.
Obišao je svijet jedrilicom koju je sam sagradio. Putovanje je trajalo 3 godine, a gradnja broda od nule, trostruko više. Nenad Vlahović nije znao ništa o jedrenju, plovidbi, gradnji plovila. Kaže nam da je slijedio svoje srce, pa je tako ovaj instruktor plesa danju gradio brod, a kad bi zašlo sunce, držao instrukcije plesa. Uzor mu je bio Joža Horvat, jedinom kome je ovakav pothvat uspio prije njega.
Nenad Vlahović je naposljetku napisao knjigu „Jedrilicom oko svijeta“ u čak četiri nastavka, a svoja iskustva odlučio je podijeliti i s našim čitateljima.
– Moja knjiga „Zov dalekih obala – Jedrilicom oko svijeta“ će u konačnici biti tetralogija, dakle cjelina od 4 knjige, a kao što i sam naziv govori, u njoj opisujem svoje oplovljavanje svijeta sportsko-rekreacijskom jedrilicom Malik-Jamnicom. Putovanje je trajalo skoro 3 godine i za to vrijeme sam doživio ali baš sve što bi netko mogao i pomisliti da bi se na takvom putovanju moglo dogoditi. Od mnoštva nestvarno lijepih trenutaka do nevjerojatno teških, iscrpljujućih, pa i po život opasnih. Tih doživljaja je bilo toliko da mi dnevnički zapisi s puta broje 2700 stranica, što je i uz velika skraćivanja jednostavno previše materijala za manje od 4 knjige. Dvije sam već izdao, a na preostalim dvjema upravo intenzivno radim.
Vi ste sami gradili jedrilicu? Kako je tekao taj proces i koliko je trajao? – Da, izgradio sam je sâm, od drveta, u west sistemu (drvo lijepljeno epoksidnom smolom). Za to mi je trebalo 9 godina zaista svakodnevnog rada, od jutra do noći. Kako sam plesni učitelj, a poduka plesa je u pravilu na večer, osnovni dnevni posao bio je – gradnja broda. Time sam bio toliko fanatično opsjednut da čak i kad bih se razbolio nisam išao doktorima kako ne bih izgubio koji dan od gradnje broda. Na žalost, kad je brodić napokon i bio spušten u more, nije ni tada bio kraj. Svu sam svoju ušteđevinu već davno potrošio pa je sada trebalo pronaći sponzore za izuzetno skupu opremu potrebnu za plovidbu velikim morima. A onda je tu opremu još trebalo i ugraditi na brod. Za sve to sam utrošio sljedećih godinu dana tako da se cijeli taj posao oko izgradnje broda zaokružio na punih 10 godina.
Sam proces izgradnje bio je i uobičajen i neuobičajen: sve sam dijelove broda izrezao (i to ručnim hobby alatom) u dnevnom boravku vikendice mojih roditelja u selu Paruževina blizu Sesveta, pa sam onda izgradio još i veliku baraku u dvorištu da bih te dijelove imao gdje sklopiti. A kako sam po struci strojar, svugdje sam u konstrukciji pronalazio kritične presjeke koje sam onda konzultirajući se sa svojim profesorima s Fakulteta strojarstva i brodogradnje rješavao, naravno, s velikim pojačanjima. Negdje na sredini izgradnje broda spoznao sam napokon da je west sistem daleko najdugotrajniji način gradnje plovila, no što sam mogao? Ništa, jer odustati za mene jasno nije bila opcija.
Vi ste nakon moreplovca i književnika Jože Horvata tek drugi Hrvat koji je uspio sportsko-rekreacijskom jedrilicom oploviti svijet i to bez ikakvog nautičkog predznanja? – Da, tako je. Prije nego sam se upustio u gradnju broda s namjerom da njime oplovim svijet ja nisam ni nogom stupio na jedrilicu, a kamo li da bih ikada zaplovio na kojoj, ili na ikakvom sličnom plovilu. Moja jedina veza s morem bilo je turističko brčkanje na plaži za ljetovanja. Također u životu nisam do tada ispilio valjda ni dvije daske. Ali svejedno, kad postoji velika želja, sve se može!
Sad, da ne ispadnem baš previše lud (i u svoju obranu) rekao bih da sam ja mislio da ću brod zgotoviti za godinu, dvije pa da ću barem nekoliko godina usvajati mornarske vještine na Jadranu i tek onda krenuti u oplovljavanje svijeta. Na žalost, nakon tih 10 godina gradnje broda životna situacija mi je bila da krenem, ili neću krenuti nikada. Nisam htio ispasti poražen pa sam se odlučio da to ipak barem pokušam učiniti sa zaista minimalnim znanjem i skoro bez ikakvog iskustva u jedrenju. Ali znate kako se kaže, Bog čuva djecu i bedake!
A što se tiče toga da sam tek drugi Hrvat. Zanimljivo je da ja toga nisam bio svjestan ni više godina nakon završetka plovidbe oko svijeta. Sve dok mi jedan prijatelj nije tu činjenicu spomenuo. Moram priznati da sam se pošteno iznenadio. Ipak smo mi pomorska zemlja i za očekivati bi bilo su to mnogi već davno prije činili, naročito Dalmatinci. No onda, pretpostavljam da ljudi koji odrastaju uz more, ako ih ono privlači, budu profesionalni mornari na velikim brodovima, a oni drugi i previše dobro znaju kakvo more može biti. Ja to nisam znao pa eto, valjda mi je bilo lakše upustiti se u tako što.
Nenad-Vlahović-jedrenje-oko-svijeta
Možete li nam ispričati poneko najzanimljivije iskustvo? – Hm, jako teško bih se mogao odlučiti za najzanimljivije iskustvo jer kao što sam već rekao, na putu sam doživio zaista ali baš svašta. Ali kako god, ono što smatram ultimativnim doživljajem je plovidba deltom rijeke Orinoco. Ta velika rijeka je za Venezuelu isto ono što je Amazona za Brazil, dakle tu se radi o nevjerojatno velikom području nedirnute južnoameričke prašume punom divljih životinja poput anakondi, jaguara, krokodila, otrovnih zmija i žaba, majmuna, pirana…
Tamo smo se uputili sami, bez navigacijskih karata, peljara i vodiča, a plovili smo jednim krakom velike delte, rijekom Macareo, skoro 100 nautičkih milja prema unutrašnjosti kopna. Macareo nije plovni put, stoga u tom području nema ali baš ničega od naše vrle civilizacije i, makar tamo vlada samo i jedino zakon jačega, meni je bilo prelijepo. Družili smo se s izvornim Indijancima Wareo (ili s Ljudima u kanuima, što je prijevod s njihovog jezika), lovili krokodile, trampili se za papige (2 žutočele amazone).
Po cijele sam dane do besvijesti uživao istražujući džungle i na kraju čak sreo i jaguara. I skoro sam ostao tamo, toliko sam bio oduševljen tim džunglama, da nisam na kraju odvagnuo što mi je bolje: ili ostati u zemaljskom raju najviše pola godine, jer ipak je to područje kolere, malarije i mnogih endemskih bolesti, ili se vratiti u naše za moj pojam jadne i tmurne „civilizirane“ krajeve i tu (nadam se) proživjeti puno, puno dulje. Kao što vidite, odlučio sam se za dulji život!
Dajte sad i nekoliko riječi o sebi i mogućnosti nabavke Vaših knjiga – A što reći o sebi? Rođen sam u malom selu Gotalovu u Podravini, od svoje sedme godine živim u Zagrebu, a tu sam završio i Fakultet strojarstva i brodogradnje. Za vrijeme studija počeo sam se ozbiljno baviti sportskim plesom u kojemu sam kao reprezentativac zastupao bivšu državu na europskim i svjetskim prvenstvima. Na kraju sam ples izabrao da mi bude i profesija pa još i danas podučavam ljude plesanju u svojem Plesnom centru Elite.
Možda sam i malo drugačiji od drugih, s obzirom na moje životne odabire i karakter. A da puno ne objašnjavam o tome, možda ćete me najbolje shvatiti ako pogledate moje TEDx predavanje.
