Američki State Department odobrio je prodaju oružja Ukrajini čija je vrijednost procijenjena na 825 milijuna dolara, saopštila je u četvrtak američka Agencija za obrambeno-sigurnosnu suradnju (DSCA).
Paket uključuje projektile s produženim dometom i pripadajuću opremu koju je zatražio Kijev.
Kao što je uobičajeno kod prodaje oružja u inozemstvo, agencija je izjavila da je Kongres obaviješten.
Američke vlasti ocjenjuju da će ta prodaja unaprijediti sigurnosne kapacitete Ukrajine i pridonijeti njezinoj sposobnosti da se suoči s aktualnim i budućim prijetnjama, kao i da provodi misije samoobrane i regionalne stabilnosti.
Navodi se da će kupnju financijski poduprijeti Sjedinjene Države, Danska, Nizozemska i Norveška.
Objava dolazi nakon što je Rusija u srijedu navečer izvela više od 600 napada projektilima i dronovima, što je njezino najžešće bombardiranje od kraja srpnja, unatoč tjednima diplomatskih napora ne bi li se sukob završio.
STON – Pred vinarima i vinogradarima je početak berbe grožđa. Ipak, Pelješčani imaju velikih problema, većih i od suše i bolesti vinove loze. Naime, veliki je porast divljih svinja koje noću ulaze u vinograde, a za sobom ostavljaju prazne trsove i srušene suhozide. Štete su ogromne.
– Obalili su međe. Ima ih strašno puno. Pored sve žice, oni probiju ispod žice i razvalu među, kazala je Marija Mrgudić, vinarka s Pelješca.
Srušene međe, odnosno suhozidi, potpis su divljih svinja. Marija Mrgudić iz Vignja je na rubu snaga.
– Mi smo svaku godinu na tom hektaru brali šest tona, a ove godine smo jedva jednu tonu ubrali, rekla je Mrgudić.
Slična je situacija na čitavom Pelješcu.
– One dolazu ispred kuća. Ispred, dalje malo, ima jedan restoran, rekla mi je vlasnica da im dolaze kad su gosti tu. Više se ne boje uopće, toliko ih je, dodala je Mrgudić.
Lovci kažu, uz suše, ovo stanje nije iznenađenje.
– Ove godine je bilo dosta suše, a životinje se moraju s nečime hraniti. Vinogradi su im pristupačni, pošto dobri dio površina se ne obrađuje. Šikare su blizu vinograda, i prvo nastradaju ti vinogradi. Znači, to je nešto sasvim normalno, rekao je Niko Antičević, tajnik lovačke udruge Muflon, Potomje.
Na snazi je uredba o afričkoj svinjskoj kugi i suzbijanju brojnost stanja. Ipak, kako se to provodi i u Bosni i Hercegovini, divlje svinje spas pronalaze na Pelješcu.
– Uz veće protjerivanje divljači, a ujedno i veće količine vuka, divlja svinja ide gdje joj je bolje, gdje se bolje osjeća. Pelješac ima jedan dio nepristupačnih djelova, gdje ni mi lovci ne možemo doći ni sa psima, ni u pogonske lovove i jednostavno to je njome raj za daljnje razmnožavanje, poručio je Antičević.
Osim pojačanog odstrela i kontrole lovišta lovci koriste i repelente. Radi se o kemijskim sredstvima na bazi mokraće vuka ili medvjeda. Ipak, postoje i nove, suvremenije metode zastrašivanja divlje svinje.
– Sistem uređaja za zastrašivanje divljači na način da pas; istovremeno pas laje i puška koja puca. Tako da ja to koristim već dvije godine i meni se pokazalo sto posto uspješno, izjavio je Ivica Dujmović, tajnik lovačke udruge Dubrava iz Gornje Vručice.
Divlje svinje stalno preplivavaju more, s kopna na Pelješca i dalje prema otocima. Broj im stalno raste, a upravo počinje berba.
Tivat – 5. jubilarna Međunarodna regata hidroaviona MONTADRIA 2025. koja se održava od 27. do 31. avgusta 2025. diljem Crne Gore, svečano je otvorena sinoć u Porto Montenegru.
Kako se moglo čuti na otvaranju ovo jubilarno izdanje nosi posebnu posvetu:
115 godina od prvog leta hidroaviona na svijetu,
112 godina od povijesnog prvog leta hidroaviona na teritoriju Crne Gore (1913.)
5 godina Međunarodne regate hidroaviona MONTADRIA 2025.
Međunarodna hidroavio-regata Mont Adria je pokrenuta u cilju promocije hidroavijacije u Crnoj Gori kroz umrežavanje aerodroma i lokacija za hidroavione, kao osnove za strateški razvoj opšte avijacije u zemlji i regionu. Takođe, i iz razloga što hidroavijacija, svojim aktivnostima može znatno da doprinese ukupnom razvoju turističkog proizvoda Crne Gore – kazali su iz organizacionog tima MontAdria koji ima bogato međunarodno iskustvo u hidroavijaciji kroz članstvo u Evropskoj i Svjetskoj asocijaciji hidroaviona.
Dugogodišnji sportski pilot, instruktor letenja na hidroavionima i drugim tipovima vazduhoplova, pasionirani ljubitelje avijacije, predsjednik Organizacionog odbora MONTADRIA regate 2025., Dragiša Gagi Raičević, na otvaranju se zahvalio na posjeti pilotima koji su došli iz raznih krajeva Evrope, Italije, Finske, kao i Amerike.
„Sa nama su večeras ljudi koji prepoznaju našu misiju koji žele da učestuje zajedno sa nama u razvoju hidroavijacije. Želimo da od ničega stvorimo nešto i želimo da pokažemo ovoj zemlji i čitavoj zajednici da na jedan vrlo efikasan i elitan način možemo da stvorimo nešto fino, elitno za primjer.
MONTADRIA 2025. foto Boka News
Hidroavijacija spaja čovjeka sa prirodom, to je jedinstveni doživljaj. Pozovamo vas da budete se nama, da osjetite jedan sasvim novi doživljaj, spoj mora, plavetnila, planina i jezera… Želimo da baštinimo bogatu istoriju koju imamo ovdje u Boki. Mogu slobodno reći da je Crna Gora kolijevka evropske hidroaviacije, u Boki su bili Austrugari, u Baru Francuzi, na Skadarskom jezeru Italijani “ – poručio je Raičević.
U ime Porta Montenegra, brojne zvanice i goste pozdravio je generalni direktor Adriatic Marinesa, Davida Margason, koji se zahvalio organizatorima koji su donjeli avaturistički duh, spektakularni prikaz hrabrosti i avanture u marini Porto Montenegro.
MONTADRIA 2025. foto Boka News
„Ja sam jedriličar, ali uvjek nam je odličan podsjetnik kada hidroavionska regata dođe ovdje, jer ovo je jednako bio dio povjesti Boke Kotorske kao i pomorska industrija u koju smo i sami uključeni. Uvjek ste dobrodošli…“ – poručio je između ostalog Margasson.
5. jubilarnu Međunarodnu regatu hidroaviona MONTADRIA 2025. otvorio je predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović.
„Veliko je zadovoljstvo što smo ovdje danas da obilježimo početak i još jedne avanture koju nam priprema naš pilotskias Dragiša Gagi Raičević i Rade Marić sa svojimsaradnicima. Bogato nasljeđe i istorija iz koje crpe entuzijazam, volju i želju svi ovi pilotski asovi su danas ovdje sa nama podjelili svoja iskustva. Podsjeti ću vas da je hidroplanska baza u Kumboru imala takve pilotske asove kao što je bio Gottfried von Banfield koja ga su zvali tršćanski orao i bio je pilotski as sa najviše pobijeda hidroavionima u Prvom svjetskom ratu.
MONTADRIA 2025. foto Boka News
Znači ono što je bio Crveni Baron na zapadnom frontu to je bio Gottfried von Banfield, koji je kasnije oženio djevojku iz čuvene brodarske porodice Tripković, a njegova snaha je bila Marija Kalas. Sa druge strane imali smo i Dimitrija Konovića koje takođe bio pilotski as iz iste baze koji kasnije osnovao čuvenu fabriku aviona Ikarus. Tako da zaista bogata istorija i naseđe svih ovih pilotski asova koji su danas s nama, kao i svedočene našeg Milana Matulovića pilotskog asa na kanadarima kojeg smo danas čuli, i neka ova regata bude još jedan poziv svima onima koji donose odluke i da razmišljaju da se konačno hidroplani kao i sportski avioni i avioni za gašanje požara vrate Crnoj Gori, a ovo je pravo mjesto za to. Proglašavam 5. MONTEADRIA REGATU otvorenom“ – kazao je Komnenović.
Na otvaranju je prikazan i dokumentarni film autora Borisa Ciglića, “112 Years of Seaplane Aviation”.
Tokom trajanja regate planirani su letovi iznad Boke Kotorske, Nikšića, Pive, Berana, Plava, Skadarskog jezera. Baza regati biće na Aerodromu Kapino polje u Nikšiću.
Ove godine slavimo i baštinu i obnovu: odajući počast pionirima vazduhoplovstva
„Dok podržavamo ponovno rođenje sportskog vazduhoplovstva, aeroklubova i nove generacije pilota, od moćnih Dorniera iz prošlosti do današnjih hidroaviona nove generacije, MONTADRIA održava naslijeđe živim. Ono što je započelo letom Donnet-Lévêque u Tivtu 1913. godine preraslo je u proslavu koja okuplja pilote, prvake i entuzijaste iz cijelog svijeta.
MONTADRIA 2025. foto Boka News
Preko 200 pilota i članova posade te više od 50 tipova hidroaviona – od ultralakih do –transportnih zrakoplova – već je sudjelovalo, uključujući svjetske prvake u zračnim utrkama i pionire modernog hidroavijacije. MONTADRIA je mjesto gdje se tradicija susreće s inovacijama i gdje Crna Gora ponovno postaje pozornica za stvaranje istorije vazduhoplovstva“ – kazao nam je predsjednik organizacionog komiteta Dragiša Gaga Raičević.
Koncept Regate osmišljen je kao letački memorijal, koji obuhvaća tri tematska dana:
Heroji avijacije – posvećeni pionirima koji su ostavili svoj trag u povijesti avijacije.
Povijesni aerodromi Crne Gore – preleti i sjećanje na bivše ključne aerodrome.
Prirodna čuda Crne Gore – let iznad prekrasnih krajolika, povezivanje baštine s ljepotom, 5. jubilarna Međunarodna regata hidroaviona.
Kroz Program razmjene posade, piloti će imati jedinstvenu priliku testirati i usporediti razne hidroavione – od ultralakih do najvećih amfibijskih aviona – u stvarnim uvjetima leta.
Organizator, Nevladina organizacija “Međunarodna regata hidroaviona MONTADRIA”.
Prvo izdanje Festivala mediteranske glazbe Samo more znabiće održano u petak, 29. avgusta u 20 sati u bašti Kafane Dojmi u Kotoru. U organizaciji Hrvatske kulturne udruge “Stađuni od kulture”, na ideju istaknute vokalistkinje Nade Baldić, koja je i pokrenula ovaj festival uz podršku Stijepa Gleđa Markosa, vrhunskog međunarodnog crossover pjevača iz Dubrovnika, koji je ovdje u ulozi umjetničkog direktora, revijalni program posvećen šansonama i pop-melodijama primorskog podneblja okupiće 12 izvođača iz Crne Gore- Boke Kotorske i goste iz Hrvatske.
Nastupiće mlade muzičke nade iz Kotora, Tivta, Perasta, Radanovića: Teodora Milatović, Kristina Kelemen, Irina Bulajić, Vjera Radulović, Valentina Nikolić, Milica Travar, Kristina Radanović, duo- Lucija Saulačić i Andrea Lompar, te iskusni muzičar Anto Milošević, kao i Stijepo Gleđo Markos i klapa “Kaše” iz Dubrovnika. Oni će pjevati pjesme koje u originalu izvode Oliver Dragojević, Tedi Spalato, Severina, grupa “Magazin” i drugi, dok će se Nada Baldić predstaviti autorskom pjesmom “Samo jednom da se vratiš”, za koju je, na tekst Borivoja Baltazarevića napisala muziku. Šlagvort programa biće izvedba “Najljepše su oči moje majke” (Mišo Kovač/Doris Dragović), koju će zajedno otpjevati ženska vokalna ekipa Nade Baldić.
Samo more zna
Izvođače će pratiti novoformirani bend prof. Dejana Krivokapića.
–Samo more nosim ja u duši, to je najljepša pjesma moga kraja, koja bi mogla biti moto Festivala, kaže za Boka News Nada Baldić, naglašavajući i edukativnu notu ovog programa, s obzirom da preferira izvornu tehniku pjevanja šansona, kancona i balada, onako kako se to pjevalo na festivalima u Šibeniku, Splitu…
–Volim primorski štih izvođenja mediteranske muzike, sa malo modernog tona, bez pretjerivanja, što i sugerišem učesnicama festivala, koje su uglavnom stasavale u klapama “Marineri” i “Aria”, čiji sam osnivač, kaže Nada, koja je prije šest godina osnovala i muzičku smotru “Glas Boke” u Kotoru.
Ona izražava zahvalnost Stijepu Gleđu Markosu, koji ima dugogodišnje iskustvo u ovom poslu, za dragocjenu pomoć u organizaciji festivala. Njihova saradnja, kaže, počela je 2022. godine kroz angažman u različitim projektima u oblasti svjetovne i duhovne muzike i uspješno se nastavlja kroz ovaj novi festival.
Glavnu finansijsku podršku ovom Festivalu dao je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uz sufinansiranje Opštine Kotor. Organizatori zahvaljuju generalnoj konzulici Jasminki Lončarević na podršci i razumijevanju, kao i potpredsjedniku Opštine gdinu Igoru Kumburoviću
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom filma “Diva Futura” večeras će na Kanli kuli biti zaključen 38. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival.
Ceremonija počinje u 21 sat, kada ćemo saznati kojim ostvarenjima će pripasti ovogodišnje nagrade.
Nagrade u takmičarskoj selekciji dugometražnog igranog filma su: Grand Prix – Zlatna mimoza za najbolji film, Zlatna mimoza za najbolju režiju, Zlatna mimoza za najbolji scenario, Zlatna mimoza za najbolju mušku ulogu, Zlatna mimoza za najbolju žensku ulogu, Nagrada Živko Nikolić za specijalni doprinos filmskom izrazu i Plaketa Zoran Živković za najbolju produkciju.
Žiri ove selekcije su reditelj Gorčin Stojanović, glumica Nataša Ninković, filmska kritičarka i teoretičarka Maja Bogojević, dramski pisac i scenarista Predrag Perišić i Esra Demirkiran, direktorka sektora za filmsku produkciju TRT-a (Turske radiotelevizije) i koordinatorka festivala TRT 12 Punto.
Zlatna mimoza
U takmičarskoj selekciji dokumentarnog filma biće dodijeljena Zlatna mimoza za najbolji dokumentarni film i specijalna priznanja Žirija.
O ovim nagradama odlučuje žiri u sastavu: organizatorka filmskih događaja i predavačica na Univerzitetu u Krakovu Barbara Orlič-Sčipula, filmski stvaralac sa Novog Zelanda Ajzak Najts-Vošborn, filmska producentkinja, direktorka Nacionalnog filmskog centra Moldavije i članica Evropske filmske akademije Valentina Jusufhodžajeva, reditelji Božidar Kalezić i Raco Nikolić i novinarka i filmska kritičarka Marija Ivanović-Nikičević.
U takmičarskoj selekciji studentskog filma biće dodijeljena Zlatna mimoza za najbolji studentski film, kao i specijalna priznanja Žirija.
U žiriju ove selekcije su scenaristkinja i spisateljica Maja Volk, glumac i producent Hazim Begagić i dramaturg Aleksandar Radunović Popaj.
O nagradi Federacije filmskih kritičara Evrope i Mediterana – FEDEORA za najbolji film odlučuje žiri u sastavu: Stefan Dobriou (Rumunija), Natascha Drubek-Meyer (Njemačka) i Stojan Stamenić (Crna Gora).
Po završetku ceremonije, pred publikom na Kanli kuli biće film van takmičarske konkurencije „Diva Futura” rediteljke Giulie Louise Steigerwalt.
“Diva Futura” je svjetsku premijeru imao u okviru glavnog takmičarskog programa festivala u Veneciji, a jednu od glavnih uloga tumači Lidija Kordić, prva crnogorska glumica koja je izabrana za učešće u prestižnom programu „Evropske zvijezde u usponu“ (European Shooting Stars) Filmskog festivala u Berlinu.
Ovo je fiktivni biografski film koji prikazuje početke italijanske industrije za odrasle u osamdesetim i devedesetim godinama. Priča prati zvijezde i producente koji su mijenjali kulturu, otkrivajući životne priče skrivene iza glamura.
Tokom proteklih sedam dana publika u Herceg Novom uživala je u više od 60 filmova, novim serijama i pratećim programima, na pet lokacija.
Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg Fest“, a sponzor kompanija „M-tel“, uz ostale brojne partnere i prijatelje Festivala.
Prvi tom Dnevnika don Antuna Kojovića predstavljen na festivalu Ćirilicom
Već druge večeri devetog festivala Ćirilicom, u duhu tradicije i u skladu sa svojom misijom čuvanja i promovisanja zavičajne kulturne baštine, predstavljen je izbor iz dnevničkih zapisa don Antuna Kojovića, prvi tom koji obuhvata period od 1806. do 1819. godine, a koje JU Narodna biblioteka „Miroslav Luketić“ Budva objavljuje u suizdavaštvu sa Kotorskom biskupijom.
Između korica tvrdog poveza, na 203 strane prvog toma „Dnevnika“ don Antuna Kojovića smješteni su: uvodna studija, glavni tekst praćen ilustracijama i napomenama, registri (imenski i geografski) i rječnik manje poznatih riječi.
Za potrebe ovog vrijednog izdavačkog poduhvata izbor iz dnevničkih zapisa je napravila akademik Zlata Bojović koja je tokom sinoćnje promocije bliže upoznala prisutne sa likom i djelom don Antuna Kojovića.
Prvi tom Dnevnika don Antuna Kojovića predstavljen na festivalu Ćirilicom
“Istraživanja kojima smo se posvetili, čiji su rezultati objavljeni prije 30 godina u knjizi Antun Kojović – Djela, objavljenoj u lijepoj ediciji Književnost na tlu Crne Gore i Boke Kotorske, donijeli su sigurniju i bogatiju predstavu o dugovjekom budvanskom učitelju i svešteniku koji je, kako je sam govorio, veliki broj svojih sugrađana krštavao, učio ih u školi, pripremao svake godine za karnevalske zabave, vjenčavao i ispraćao sa ovoga svijeta, vaspostavila su njegov životopis, s jedne strane skoncentrisan na malu Budvu krajem 18. i u početnim decenijama 19. vijeka, na skučeni prostor grada i oko grada, na lokalne događaje, a sa druge strane opšti i šire, jer je tada preko Budve, smjenjivanjem nekoliko stranih vlasti, koračala istorija. U istoj knjizi prvi put je predstavljen njegov književni rad u cjelini iz rukopisa, pojavila su se djela za koja se nije ni znalo da su postojala, objavljena je njegova sačuvana poezija, dvije kratke drame i kratki odlomci iz proznih djela, iz nedovršenih memoara i obimnog dnevnika,” navela je Bojović.
Bojović je ukazala na veliki značaj Kojovićevih dnevnika koji precizno dočaravaju život u Budvi od prije više od 200 godina.
“Ostali smo dužni Kojoviću, ostala je Budva dužna za ono što je u tom književnom radu najznačajnije – objavljivanje njegovog dnevnika koji nije bio pisan da bilježi događaje iz njegovog života, već da bude slika i svjedočanstvo života Budve i njene svakodnevice koji je pisao kao amanet preko tri decenije iz dana u dan da se ništa ne zaboravi – što se dogodilo. To je bila u stvari i njegova poetika. O tome svjedoči sadržaj od više hiljada strana, o tome svjedoči i izvorni naslov samog rukopisa – Dnevnik Budve koji je u literaturi poznat kao Dnevnik Antuna Kojovića. Ja ne znam grad koji ima sačuvane podatke o tome kakav je bio svaki dan prije dva vijeka, kako je bilo svako jutro, sa urednim bilješkama u kojoj se kući rodilo dijete, ko je preminuo, ko je nov došao u grad, kakva je letina, kakav je bio ulov ribe, kako je protekla svaka, ma i najmanja svečanost, kako se odvijala procesija, kojim se putem kretala, kako je crkva obilježila neki praznik, kakav je bio pijačni dan, a bio je nedjeljom, što se prodavalo na pijaci, odakle je stigla roba, da li su se prodavci držali propisa da za vrijeme mise ili službe prodavnice budu zatvorene, da li je bilo puno ljudi na pijaci, ali i vijesti o istorijskim zbivanjima, o neposrednim nemirima na turskoj granici, o prispjelim brodovima i strancima, neobičnim pojavama, ubistvima, samoubistvima, stradanjima, pljačkanjima ili o karnevalima, o pozorištu koje je u Kojovićevo vrijeme predstave izvodilo na trgovima, najčešće ispred crkava, potom i na drugim trgovima, gdje se u osnovi rađao Budva teatar, u čemu je punom srcem učestvovao Kojović,” ispričala je Bojović.
Napominje da knjigu objavljuju kao sliku života koji je Kojović neposredno posmatrao i čiji je dio bio, koji je želio da sačuva od zaborava, ne za sebe, već za one koji dolaze.
“Sve ono o čemu je Kojović pisao, spontano i jednostavno, moglo je da ostane marginalno i neprimijećeno da nije bilo posebnosti koje su ga odlikovale kao stvaraoca. Jedna je bila u njegovoj prirodnoj bliskosti sa životom Budve i svojih sugrađana, a druga u sposobnosti da monotoniju svakodnevice preobrazi u živu scenu iz realnog života, da na prirodan način istakne vrijednost svakog trenutka. Anton Kojović kao književna pojava, kao pjesnik, dramski i prozni pisac ne pripada redu poznatih i izuzetnih stvaralaca, ali ima svoje mjesto u vremenu u kome je stvarao u istoriji književnosti i u istoriji Budve. Samosvojan, originalan, od jednostavnosti i nepretencioznosti on je, bez obzira u kojoj mjeri je svoj što je stvarao strogo ulazilo u literaturu, slijedio svoju motivisanu potrebu da piše i izrastao je u ono što je želio da bude, u hroničara Budve, koji će je sačuvati od zaborava. Istovremeno izrastao je u svjedoka književnog vremena koje bi u tadašnjoj Budvi bilo gotovo nevidljivo da u tom vremenu u njoj nije živio i stvarao Anton Kojović,” navela je Bojović.
Više o mračnim stranama istorije koju je Kojović bilježio na promociji je govorio don Robert Tonsati, kancelar Kotorske biskupije.
“Ovaj izbor nije tako celebrativan, nego je jedna hronika propadanja. To je hronika deklinacije jedne civilizacije koja je ovdje bila jako periferna, ali je bila civilizacija izgrađena na humanističkim principima i trajala je određeno vrijeme, a njega je zatekla u njenom opadanju – to je propast Venecijanske republike, sve smjene vlasti koje su se događale, pobune lokalnog stanovništva, sitne krađe paleži, razmirice među građanima, pakosti. Sve to dolazi do izražaja što nam govori da je društvo u opadanju i haosu, te da je to nešto što se konstantno događa. Ovaj izbor iz dnevnika je historia calamitatum – istorija nevolja, jer on se uporno žali da nema puno maski, nema muzike, ne čuju se topovi… On hvata tu stvarnost koja se pred njegovim očima topi i mijenja u nešto što on ne može prihvatiti,” naveo je don Robert Tonsati.
Don Robert Tonsati
Pojašnjava da Kojović skreće pažnju na ono što je svakodnevno.
“Skreće pažnju na ono što istoriju čini istorijom, a to su ljudi koji su uvijek protagonisti – sa svim svojim vrlinama i svim svojim mana mi smo ti koji činimo našu svakodnevicu dobrom ili lošom, nikakvom ili izuzetnom. Treba neko sa strane to gledati i posmatrati i opisati. To je zadatak istorije. Kojović piše istinu da se ne bi zaboravilo, ali ne piše ostrašćeno. Njegov pristup bilježenju događaja svakodnevice, mikroistorije, je uvijek istinoljubiv, ne želi ga ukrasiti, ne želi ga opteretiti nepotrebnim detaljima, ali mi čitajući iz tih kratkih unosa možemo polučiti zaista mnogo toga što nam daje složenu sliku Budve,” kazao je don Robert Tonsati.
O nastanku same saradnje Narodne biblioteka „Miroslav Luketić“, Kotorske biskupije i akademika Zlate Bojović govorila je mr Gordana Ljubanović, predstavnica JU Narodna biblioteka “Miroslav Luketić”.
“Ova knjiga je plod saradnje. Svako je sa svoje strane dao doprinos koji je bio u njegovom domenu. Koliko je plod saradnje možemo reći da je i plod kompromisa. Sa jedne strane Zlata kao istoričar književnosti, kao osoba koja živi sa književnošću i živi književnost imala je koncept i taj koncept je vrlo prepoznatljiv u izboru zapisa koji su se ovdje našli. S druge strane, Kotorska biskupija don Antuna Kojovića prirodno doživljava i smatra svojim autorom. Neizmjerno mi je drago što je knjiga ugledala svjetlost dana,” istakla je Ljubanović.
Rad na drugom tomu koji će obuhvatiti period od 1820. do početka 1832. je u toku, a objavljivanje se očekuje u prvim mjesecima 2026.
“U arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti čuva se jedan prepis djelova Kojovićevih dnevnika koji donekle pokrivaju i kasniji period, jer dvije knjige njegovih dnevnika koji obuhvataju period od 1832. 1839. godine su izgubljene. Kao biblioteka, mi ćemo se potruditi da od arhiva HAZU dobijemo digitalne kopije tog prepisa i da nešto od zapisa iz tog perioda takođe uvrstimo u ovu drugu knjigu,” saopštila je Ljubanović.
Veliki doprinos ovom izdanju Dnevnika Antuna Kojovića svojim prevodom je dala Ljiljana Zenović Krapović.
Sinoćnji program svojim nastupom na čembalu muzički je oplemenila Svetlana Stojanović Kutlača koja je svojim talentom i kvalitetnim izborom repertoara pokazala svu raskoš čembala.
Zanimljiv program devetog izdanja festivala Ćirilicom biće nastavljen večeras u 20 sati kada će na platou kod Citadele biti upriličen program “Književnost i pismenost od Crnojevića do Petrovića”. Učesnici programa su Zlata Bojović, Gojko Čelebić i Mikonja Knežević. Ulaz će, kao i za sve ostale programe festivala Ćirilicom, biti besplatan.
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS) nabavio je vrhunski sidescan sonar Edgetech 4125i. Ovaj sofisticirani instrument, vrijedan više od 50.000 eura, kako ističu, značajan je iskorak u modernizaciji opreme i omogućava detaljnije i preciznije mapiranje morskog dna.
Sonar je kupljen iz sopstvenih prihoda Zavoda, koji se usmjeravaju ka unapređenju hidrografske djelatnosti i razvoju naučno-istraživačkih kapaciteta u Crnoj Gori.
– Sidescan sonar Edgetech 4125i omogućava prikaz struktura na morskom dnu sa visokom rezolucijom, što je od izuzetnog značaja za hidrografska istraživanja, sigurnost plovidbe i naučne studije. Sa ovim instrumentom, ZHMS dodatno jača svoje kapacitete u oblasti hidrografije, istraživanja morskih struktura i praćenja stanja podvodnih objekata – navode u saopštenju.
Dodaju da nabavkom Edgetech 4125i, Zavod potvrđuje posvećenost modernizaciji opreme i kontinuiranom unapređenju sposobnosti, pružajući tačne i pouzdane podatke za sve korisnike hidrografskih informacija u Crnoj Gori.
– Ovaj sonar je posebno značajan za detaljno mapiranje priobalnih područja, identifikovanje podvodnih prepreka i prikupljanje podataka za naučne i inženjerske projekte, što direktno doprinosi bezbjednosti plovidbe i boljoj zaštiti morskih resursa. Pored tehničkih prednosti, nabavka Edgetech 4125i predstavlja i strateški korak ka jačanju istraživačkih kapaciteta Zavoda. Sa ovim instrumentom, tim Sektora za hidrografiju ZHMS-a može efikasnije planirati i realizovati podvodne misije, uključujući praćenje promjena na morskom dnu, istraživanje olupina brodova i proučavanje podvodnih ekosistema – navode u ZHMS.
Modernizacija opreme, ističu, stvara temelje za nove projekte, međunarodnu saradnju i razmjenu podataka sa partnerskim institucijama.
– Zahvaljujući ovom značajnom dodatku opremi, ZHMS nastavlja da pruža tačne, pouzdane i ažurirane hidrografske informacije koje podržavaju naučna istraživanja, bezbjednost plovidbe i upravljanje morskim resursima u Crnoj Gori. Nabavka Edgetech 4125i dodatno osnažuje kapacitete Zavoda za realizaciju složenih podvodnih istraživačkih projekata i unapređuje kvalitet podataka dostupnih kako stručnjacima, tako i široj javnosti – zaključili su u saopštenju.
Delegacija Pokrajinske vlade Vojvodine u Republici Srbiji, predvođena predsjednicom Vlade Majom Gojković, posjetila je danas Tivat i susrela se sa predsjednikom Opštine Tivat Željkom Komnenovićem, predsjednikom SO Tivat Miljanom Markovićem i njihovim saradnicima. Povod za posjetu bila je inicijativa za podršku projektu obnove hrama Svetog Save u Tivtu, a na sastanku je najavljeno i formalizovanje buduće kulturne i privredne saradnje sa Vojvodinom.
Velika je čast imati priliku da po prvi put u Tivtu zvanično ugostimo predsjednika Pokrajinske vlade Vojvodine, poručio je predsjednik opštine Željko Komnenović poželivši dobrodošlicu gostima.
„U fokusu razgovora bila je podrška Pokrajinske vlade projektu rekonstrukcije hrama Svetog Save u Tivtu, čija je obnova u toku, ali i priprema za potpisivanje sveobuhvatnog sporazuma o privrednoj i kulturnoj saradnji sa našim gradom. Zahvaljujem na konstruktivnom razgovoru premijerki, gospođi Gojković, kao i njenim saradnicma koji su doprinijeli da se danas realizuje naš prvi zvaničan susret. Kontinuitet saradnje ćemo nastaviti i kroz realizaciju Dana pobratimskog Novog Sada u Tivtu, koje očekujemo krajem septembra mjeseca.“
Predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković istakla je da su danas imali priliku da razgovaraju o razvoju odnosa na brojnim poljima.
„Poznato je da su Tivat i Novi Sad, kao glavni administrativni centar Vojvodine, prije nekoliko godina potpisali sporazum o bratimljenju i tako formalizovali dugogodišnje bliske odnose. To je put koji nam je pokazao da postoji veliki potencijal da se cijela Pokrajina aktivno uključi i podrži pojedine projekte. Ovog puta, fokus je na kulturi i projektu obnove hrama Svetog Save, odnosno dijelu unutrašnjih radova na oslikavanju fresaka, koje će naša Vlada finansijski podržati. Slijedi definisanje sporazuma o zajedničkoj saradnji i oblasti u kojima ćemo sarađivati, a to su prije svega kultura, turizam, privreda, obrazovanje, sport. Očekujemo vas i na predstojećem sajmu turizma u Novom Sadu.“
Foto CG News
Zvaničnom susretu u Kabinetu predsjednika opštine prisustvovali su i pokrajinski sekretar za privredu i turizam Nenad Ivanišević, direktor Fonda za izbjegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu Aleksandar Đedovac, predstavnica Ambasade Republike Srbije u Crnoj Gori Ljubica Kubura, predsjednik Skupštine opštine Tivat Miljan Marković i menadžerka opštine Ivona Petrović.
Nakon zvaničnog susreta u zgradi Opštine, delegacija je posjetila hram Svetog Save u Tivtu, gdje ih je dočekao starješina hrama, protosinđel Pavle Pajić.
Restriktivni režim vodosnadbijevanja u Herceg Novog biće na snazi od 1. do 12. septembra zbog redovnog čišćenje hidrotunela između Goričkog jezera i HE Plata.
Zbog remonta hidrotunela, neophodno je da se zatvori cijevovod, koji ide od hidrocentrale Plat prema Mojdežu, kazao je tehnički direktor Vodovoda i kanalizacije, Goran Simović.
-Kada bude zatvoren tunel, distribucija voda će se prema našim potrošačima vršiti sa vodoizvorišta Opačica. Jedan dio će se preuzeti sa regionalnog vodovoda, a drugi će nam ustupiti kolege sa iz Konavalskog komunalnog društva, to je njihov nezavisni sistem, rekao je on.
Prema riječima Simovića, potrošači u Kamenarima i Bijeloj imaće vodu iz Regionalnog vodovoda, te količine su maksimalno 50 litara u sekundi.
-To neće biti kontinuirano, u jutarnjim i večernjim satima biće više, a kada bude špic potrošnje, variraće, nekih 40 do 50 litara u sekundi. To je ono što Regionalni vodovod može trenutno da nam isporuči, dodao je Simović.
Korisnici će tokom restriktivnog perioda sve informacije moći da dobiju putem kol centra Vodovoda i kanalizacije, 19966, 24 časa. Iz Tehničke službe vodovoda i kanalizacije upucuju apel potošačima da racionalno koriste vode.
Tokom restriktivnog režima naselja od Sutorine do Meljina vodu će imati od 08:00 do 10:00 i od 20:00 do 22:00 časova. Naselja od Zelenike do Bijele od 05:00 do 07:00 i od 17:00 do 19:00 časova. Naselja Podi, Čela i Topla 3 od 05:00 do 07:00 i od 17:00 do 19:00 časova.
Naselja Bijela i Kamenari će imati kontinuirano vodosnabdijevanje vodom iz Regionalnog vodovoda uz mogućnost prekida u kasnim večernjim satima od 01:00 do 05:00 časova.
Vodovod Herceg Novi
Naselje Ratiševina od 06:00 do 09:00 i od 18:00 do 21:00 časova. Ulica Sušćepanska odnosno potrošači koji su priključeni na potisni cijevovod rezervoara Stanišića dubrava će imati vodu u onom vremenskom periodu kada se vrši punjenje rezervoara.
Naselje Žvinje će se snabdijevati cistijernom po potrebi kao i druga naselja koja iz tehničkih razloga ne mogu dobiti vodu.
U vremenu kada mladi imaju sasvim drugačiji pristup znanju i informacijama, knjiga se i dalje izdvaja kao jedini istinski neposredan susret pisca i čitaoca i nikada neće biti zamijenjena. Tako glasi poruka dramskog pisca, scenariste i reditelja Dušana Kovačevića, laureata prestižne nagrade Milan Žmukić, koji je u okviru 38. Filmskog festivala Herceg Novi održao književno veče.
Njegovo filmsko i dramsko stvaralaštvo već je decenijama dio kulturnog koda našeg društva, a ideje i stavovi iz njegovih djela, postali su dio svakodnevnog govora i razmišljanja.
Kovačević je do sada objavio 16 knjiga, 21 dramu i oko 20 filmova, a publika je imala priliku da čuje poeziju iz zbirke „Ja to tamo pevam”, kao i pjesmu „Majka”.
„U životu sam se bavio filmom, pozorištem i literaturom. U okviru svega toga pisao sam pjesme, koje sam nazvao primenjena poezija, jer su, kao što ste vidjeli i čuli, one bile posvećene ili scenarijima, ili dramama. Te pjesme, kojih je bilo razbacanih po mnogim filmovima, pozorišnim predstavama i knjigama, sakupio sam i sabrao u knjigu „Ja to tamo pevam”, jer se postavilo pitanje „Ko to tama peva”, pa sam se ja javio”, rekao je Kovačević.
Foto: Vanja Berberović Šuberić
On je kazao da je u toj knjizi „išao po nekom redosljedu” te pomenuo da je 1968. godine, tokom onih davnih demonstracija, bio student Filozofskog fakulteta.
Govoreći o književnosti, Kovačević je evocirao i lične uspomene u priči „Biblioteka moje mladosti”, naglašavajući da je upravo rano članstvo u biblioteci opredijelilo njegov životni put.
Naglasio je da se i danas, u vremenu kada mladi imaju sasvim drugačiji pristup znanju i informacijama, knjiga i dalje izdvaja kao jedini istinski neposredan susret pisca i čitaoca.
„Knjiga nikada neće biti zamijenjena. Svi drugi informativni mediji su hladni i udaljeni, i nemaju onu emociju kao kada imate knjigu u ruci. Tada ste u direktnom kontaktu sa čovjekom koji je to pisao“, rekao je Kovačević.
Dodao je da je „živ pisac pod znakom pitanja šta je uradio, šta će još da uradi i šta će od njegovog rada preživjeti sud vremena. Ali knjiga, ako valja, ima svoj nezavistan život, nezavisno od autora. I to je njena moć“.
Podsjećanje na te neprolazne vrijednosti dobilo je dodatnu težinu na književnoj večeri održanoj na posebnom mjestu, u kući Iva Andrića.
„Meni je čast što sam ovdje i što mogu da se podsjetim na pisca koji je obilježio veliki dio mog života u literarnom i ljudskom smislu“, kazao je Kovačević.
Foto: Vanja Berberović Šuberić
Govoreći o Andriću, prisjetio se i svog jedinog susreta sa nobelovcem 1973. godine, na sastanku Udruženja književnika.
„To je bilo samo rukovanje, ništa više. On je bio ćutljiv, vodio je računa o svakoj riječi. Bio je, u pravom smislu riječi, rijedak gospodin na ovim balkanskim prostorima“, naveo je Kovačević.
On je ukazao na tri Andrićeva djela koja mu imaju posebno značenje: „ Aska i vuk”, „Zeko” i „Znakovi pokraj puta” . Prvu priču vidi kao metaforu umjetnosti i igre koja brani život, drugu kao snažan podsjetnik na užase rata, dok treću smatra filozofskim osloncem koji ga prati cijeli život.
Kovačević je govorio i o druženjima sa piscima i glumcima druge polovine 20. Vijeka – Borom Pekićem, Danilom Kišom, Zoranom Radmilovićem, Brankom Ćopićem, prepričavajući anegdote iz njihovih života, ali i svjedočeći o velikim prijateljstvima i tragičnim sudbinama.
Posebno se prisjetio saradnje sa Živkom Nikolićem i Milanom Žmukićem, po kome nagrada, čiji je ovogodišnji laureat, nosi ime.
„Milan je bio gospodin čovjek, sa njim sam radio i „Maratonce”. On je zaslužio da ovaj Festival nosi njegovo ime“, rekao je Kovačević.
