U organizaciji Narodne biblioteke Budve tokom vikenda, 29. i 30.marta biće realizovan prvi Festival pisaca “So i more” koji će okupiti stvaraoce iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, a u muzičkom progamu nastupiće budvanski bendovi Refugee Jesus & Apostles i Marko & Jack Lupino. Svi programi će se odvijati u Starom gradu na Trgu palmi kod konobe Feral.
Dvodnevni Festival “So i more” u petak, 29.marta u 18 časova otvoriće predsjednik Savjeta JU Narodna biblioteka Budve dr Predrag Zenović. Nakon otvaranja Festivala u 18.10 h uslijediće razgovor sa piscem Aleksandrom Mrdakom (Crna Gora). Nakon Mrdaka, u 19.30 razgovaraćemo sa Pietrom von Tillen iz Hrvatske, a u 21h sa Jelenom Ćuslović iz Srbije. Nakon razgovora i prestavljanja autora nastupiće budvanski bend Refugee Jesus & Apostles.
Drugog dana Festivala, u subotu, 30.marta sa početkom u 18h na programu je okrugli sto sa temom “Internet i književnost” o kojoj će svoja gledišta iznijeti pisci: Pietra von Tillen, Senka Marić i Goran Stojičić. U 19.15h na programu Festivala je razgovar sa piscem Đorđem Gregovićem , a u 20h sa spisateljicom Senkom Marić (BiH). Predstavljanje pisaca završićemo razgovorom sa Vladom Arsićem (Srbija) koji počinje u 21h. Završetak dvodnevnog Festivala pisaca “So i more” rezervisan je za muzički nastup budvanskog benda Marko & Jack Lupino.
Festival pisaca “So i more” je projekat nastao po ugledu na slične evropske festivale manjeg formata. Prvi budvanski Festival pisaca će, na Trgu palmi u Starom gradu kod konobe Feral, tokom dva dana ugostiti i predstaviti budvanskoj i široj javnosti domaće i stvaraoce regionalne književne scene.
Pozivamo sugrađane i sve poklonike književnosti i umjetnosti da dođu i proprate Festival, pozivaju iz Narodne biblioteke Budve .
Prioriteti Opštine ove godine, kada su investicije u pitanju, jesu ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu, rekao je predsjednik opštine Tivat dr Siniša Kusovac i istakao da se privodi kraju izrada projektne dokumentacije za kružne tokove.
Očekuje se da od septembra počne izgradnja tri kružna toka, jedan kod zgrade „stare opštine“, drugi kod bivšeg kluba Vojske na Seljanovu i treći kod skretanja za Gradiošnicu.
Njihovom izgradnjom, posebno tokom turističek sezone, rasteretiće se magistrala i smanjiti saobraćanje gužve i čekanja tokom prolaska kroz Tivat.
„Dobili smo urbanističko tehničke uslove, a od nadležnog ministarstva je potvrđeno da su saobraćajnica i kružni tokovi u nadležnosti Opštine pa se očekuje da se narednog mjeseca krene u proceduru raspisivanja tendera za izbor izvođača radova, a poslije turističke sezone uđe u realizaciju tog posla i tako rješi problem uskih grla. U taj proces se mora ući jer je to preduslov za izgradnju bulevara“, istakao je Kusovac.
Kusovac i Novosel
Izgradnja dva kružna toka, kod opštine i na Seljanovu, bi mogla početi i prije sezone, ali bi se u tom slučaju, navodi Kusovac, stvorilo usko grlo kod Gradiošnioce gdje se ne može ući u posao jer se moraju riješiti imovinsko pravna pitanja.
„Na osnovu eleborata o ekproprijaciji Opština može izvršiti eksproprijaciju, ali se čeka odluka Vlade o formiranju komisija za sjeverni, centralni i južni dio, kako bi procjenili vrijednost zemljišta i obeštetili vlasnici, kompletirao projekat i odmah nakon toga išlo u raspisivanje tendera“, objasnio je Kusovac.
Danas, 27. marta u teatrima širom svijeta obilježava se Svjetski dan pozorišta. Ovaj dan se
obilježava od 1962. godine. Pozorište je jedan od najstarijih umjetničkih izvora razonode, čija istorija traje još od Antičke Grčke, tačnije od VI vijeka p.n.e. Prvo pozorište u Kotoru,
poznato kao Napoleonovo pozorište, osnovano je prije 190 godina, davne 1809. godine.
U svakom društvu, pozorište je oduvijek bilo mjesto neposrednog susreta glumaca, publike,
života i lekcija koje svaka predstava nosi u sebi. Ima svojstvenu moć da nas, često na šaljiv
način, natjera da razmislimo o bitnim životnim pitanjima, sagledamo život iz drugačije perspektive i probudi u nama maštu i radost poput dječje.
Samo po sebi pozorište je igra,prostor dijaloga, komunakacije i slobode; idealan prostor da djeca izrastaju u velike, dobre ljude. Kao što reče poznati američki glumac i reditelj, Terens Man – Film će vam donijeti slavu, televizija novac, a pozorište će vas učiniti boljim.
U Kotoru ovaj dan obilježavamo izvođenjem predstave KAKO RASTU VELIKI LJUDI –
Njegoš za djecu, u produkciji Kotorskog festivala pozorišta za djecu. Pozivamo vas da namse pridružite u KC Nikola Đurković i dopustite da vam likovi ove predstave otkriju tajnu o
tome kako se to postaje Veliki Čovjek.
Predstava će se odigrati u Velikoj sali Kulturnog centra, u 19 časova. Cijena ulaznice je 3 eura i možete je kupiti na blagajni Kulturnog centra od 10-12 i od 17-19 časova.
Naučna monografija “Montenegrin lighthouses as destination icons” autora doc. dr Anđele Jakšić-Stojanović sa crnogorskog Univerziteta Mediteran i prof. dr Nevena Šerića sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, nedavno je izašla iz štampe.
Monografija predstavlja prvo originalno istraživanje na temu crnogorskih svetionika rađeno u Crnoj Gori, a podršku za realizaciju ove ideje pružilo je Ministarstvo nauke.
“Monografija je koncipirana tako da je u uvodnom dijelu dat prikaz svjetionika i njihovog značaja kroz istoriju: od prvog svetionika u luci Aleksandrija (II-III vijek prije nove ere) do danas, zatim prikaz svetionika širom svijeta koji su adekvatno valorizovani i koji predstavljaju jedan od ključnih faktora atraktivnosti pojedinih turističkih destinacija, kao i rezime projekta ‘Kamena svjetla’ koji je realizovan u Hrvatskoj, a koji je, na temelju ove vrijedne kulturno-istorijske baštine, uspješno integrisao turizam, ekologiju i održivi razvoj i kao takav postavio nove standarde budućeg razvoja hrvatskog turizma. U završnom dijelu je predstavljen svjetionički fond u Crnoj Gori, ali i dat prikaz najznačajnijih svjetionika sa istorijskog, kulturnog, turističkog i drugih aspekata čijom bi se adekvatnom valorizacijom značajno unaprijedio kvalitet kulturne i turističke ponude Crne Gore”, kaže Jakšić Stojanović.
U saopštenju povodom objavljivanja djela navodi se da su autori “svjesni značaja crnogorskog svetioničarskog fonda sa kulturnog, turističkog, umjetničkog, istorijskog i mnogih drugih aspekata” te i da imaju na umu iskustva drugih zemalja i činjenicu da su u mnogima od njih “svetionici postali svojevrsne destinacijske ikone i ključni faktor privlačenja turista”.
Autori su osim analize postojećih i prikupljanja novih podataka o svjetioničkom fondu Crne Gore, dali i konkretne predloge njegove adekvatne zaštite, promocije i valorizacije kroz primjenu različitih umjetničkih formi jer smatraju da se tako mogu povezati kultura, turizam i umjetnost.
“Svjetionički turizam je posljednjih godina počeo da se razvija kao poseban oblik turizma koji privlači sve veći broj turista širom svijeta, pa stoga adekvatna valorizacija ovog važnog segmenta kulturno istorijske baštine može imati izuzetan značaj- ne samo na nacionalnom, već i na regionalnom i međunarodnom nivou. Treba pomenuti to da širom svijeta postoje spektakularni primjeri svjetionika koji su postali svojevrsne destinacijske ikone – mnogi od njih su pretvoreni u mini hotele, muzeje, galerije, idilične prostore za vjenčanje, proslave, prijeme…”, priča Jakšić Stojanović i ističe da svjetionički fond Crne Gore mora biti najprije adekvatno zaštićen da bi se uopšte govorilo o njegovoj valorizaciji i promociji.
“Sve buduće aktivnosti moraju biti utemeljene na principima održivog razvoja, zaštite kulturne i istorijske baštine, kao i zaštite životne sredine jer jedino tako možemo govoriti o dugoročnom razvoju koji će donijeti očekivane benefite. Bilo kakva komercijalizacija koja odstupa od pomenutih principa može dodatno ugroziti ovaj osjetljivi i nedovoljno zaštićeni segment kulturne baštine, pa je stoga neophodno raditi na pripremi adekvatne strategije zaštite, promocije i valorizacije svjetioničkog fonda na najvišem nivou, uz uključivanje eksperata različitih profila”, predlaže ona.
Montenegrin lighthouses as destination icons
Autorka ističe da je neophodno osmisliti potpuno nov, originalan i inovativan koncept, a neki od predloga su primjena različitih umjetničkih tehnika kojima će se, pazeći na zaštitu svjetionika, oni učiniti atraktivnijim.
“Otuda i svjetionik u narodnoj nošnji koji predstavlja jedan od modela i koji uključuje angažman umjetnika iz svih krajeva svijeta koji bi, primjenom land art tehnike, koristeći materijale iz prirode, oblačili svjetionike u nacionalne nošnje svojih država. Takođe, predloženi su i neki drugi modeli valorizacije poput primjene tehnike video mappinga kojom bi ostrvo Mamula i cijeli ambijent bili transformisani u ogromni ekran na vodi u okviru kojeg bi se radile projekcije filmova, muzičke projekcije, festivali… Predložena su i mnoga druga rješenja, poput umjetničkih instalacija, uključivanja svjetioničkog fonda u scenu muzičkih festivala…”, kaže Jakšić Stojanović i poručuje:
“I za kraj – kako se postaviti prema svjetionicima? Moj savjet je svakako pročitati ovu interesantnu monografiju i uživati u pogledu na svjetionike, u njihovoj istoriji, legendama koje se vezuju za njihovu prošlost, u njihovoj ljepoti i skladu sa prirodom- barem djelić onoga koliko su uživali autori u toku rada na monografiji. Za početak i više nego dovoljno…”
Svjetionici u Crnoj Gori nijesu zaštićeni kako treba
mockups-design.com
Anđela Jakšić Stojanović ističe da je rad na ovoj monografiji bio naučno-istraživački izazov jer ne postoji adekvatna baza podataka o svjetioničkom fondu, kao ni podaci o njihovim karakteristikama, godini izgradnje, legendama i pričama koje se vezuju za njihovu prošlost.
“Ono malo dostupnih podataka nalazi se u arhivima i starim spisima, kao i u pričama moreplovaca i svjetioničara. Osim toga, svjetionici u Crnoj Gori nijesu adekvatno zaštićeni, pa je stoga njihova sudbina u eri modernizacije vrlo neizvjesna. Upravo iz tog razloga, rad na ovom projektu je bio jako izazovan jer je, osim analize arhivske građe, nautičkih mapa, dostupnih internet izvora, podrazumijevao i razgovore sa istoričarima, istoričarima umjetnosti, pomorcima, svjetioničarima, mještanima i drugima, kako bi se došlo do dodatnih podataka i informacija koje su značajne za obrađivanje ove teme. Osim popisivanja svjetionika i prikupljanja podataka koji su značajni za njihovu buduću valorizaciju, po prvi put u Crnoj Gori je urađena i profesionalna baza fotografija svjetioničkog fonda koja je od izuzenog značaja za njihovu buduću promociju”, priča autorka.
Evropska unija prekinut će morske patrole koje su pokupile hiljade migranata koji su prelazili Mediteransko more na putu prema Europi, no produžiti će zračnu podršku, poručili su dvoje diplomata u utorak.
Novi dogovor EU-a postignut je oko Operacije Sophia, nakon što je Italija poručila kako više neće primati migrante pokupljene na moru.
Mandat Operacije Sophia ističe u nedjelju, no sada će nastaviti svoje djelovanje još šest mjeseci sa istim ciljem suzbijanja nezakonitih migracija u Mediteranu. Više neće koristiti brodove, nego samo zračne ophodnje uz blisku suradnju s Libijom, naglasili su diplomati.
“Čudno je, no ovo je bio jedini način s obzirom na stajalište Italije, jer nitko ne želi da se Operacija Sophia obustavi”, rekao je jedan EU diplomat.
Drugi je diplomat potvrdio da je dogovor postignut te ga sada moraju potvrditi sve članice Unije u srijedu.
Prema podacima UN-a, 2300 ljudi je poginulo prošle godine, stoga bi te brojke mogle i narasti s obzirom na probni dogovor koji će oslabiti Operaciju Sophia.
Tijekom krize iz 2015. u Uniju je pristiglo preko milijun ilegalnih migranata, od toga čak 141.500 ljudi morskim putem.
Zamjenik talijanskog premijera Matteo Salvini rekao je kako njegova zemlja više neće bit glavna točka iskrcavanja za ljude koji prelaze Mediteran brodom ili ih pokupe Sophijini patrolni brodovi.
Rim je tako pozvao druge zemlje članice da otvore svoje luke, no nitko od članova Unije nije reagirao na poziv. Zemlje poput Španjolske, Francuske i Njemačke objavili su kako više ne mogu primati pokupljene migrante.
Međutim, vlade EU-a nisu htjele da Operacija prestane jer je bila vrlo učinkovita protiv nezakonite trgovine ljudima.
Novi dogovor će uključivati i obuku libijske obalne straže, a gdje je bezakonje omogućilo trgovcima ljudima da nesmetano djeluju šaljući migrante u Europu morem.
Unija je već suzila djelovanje organizacija za pomoć u dijelovima Mediterana koje se spominje te je svoja plovila preusmjerila više na sjever, gdje je i manji broj operacija.
“Cenzure i tema žena u XVI st. u Dubrovniku” naziv je predavanja dr sc. Vesne Čučić koje će biti održano u četvrtak 28. marta u 19 sati u Galeriji solidarnosti (palata Pima) u Kotoru.
Predavanje Cenzura i tema žene u Dubrovniku u 16. st. se tiče žene, knjige i cenzure u Dubrovniku u 16. vijeku. Biće riječi o ženi kao temi književno-filozofskog djela; o raspravi o ženi (querelle des femmes) i njezinoj ulozi; o ženi piscu koja ustaje u odbranu žene; o reakciji dubrovačke vlasti na društveno angažovanu ženu i o tome kako je tema o ženi potpala pod udar cenzure.Glavni likovi ovoga predavanja su dvije žene i jedan muškarac u Dubrovniku 16. vijeka: Cvijeta Zuzorić, Mara Gundulićeva i Nikola Vito Gozze. Svi troje su zanimljivi i ponaosob i u tom tro-zajedništvu. Prvi se put u Dubrovniku žena stavlja u glavni plan. Prvi se put raspravlja o ulozi žene, žena piše o ženi i za nju se zauzima, te učestvuje u filozofskim raspravama, a sve to velikodušno im omogućuje jedan muškarac, plemić i državnik u Dubrovačkoj Republici. Pratimo i eklatantni primjer cenzure u Republici, zabranu distribucije knjige i kompletno povlačanje izdanja iz distribucije, te štampanje novog cenzuriranog izdanja” – stoji u najavi koja nam je proslijeđena iz Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj.
Ogranizatori su Ogranak Matice hrvatske u Boki Kotorskoj i OJU „Muzeji” – Kotor.
„Vesna Čučić je rođena u Kotoru. U Dubrovniku je završila Gimnaziju i Srednju glazbenu školu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je engleski jezik i književnost, francuski jezik i bibliotekarstvo. Magistrirala je na postdiplomskom studiju humanističkih i društvenih znanosti – Kulturna povijest istočne jadranske obale na Sveučilišnom centru za postdiplomske studije u Dubrovniku Sveučilišta u Zagrebu. Na Sveučilištu u Zadru doktorirala je s temom »Prve tiskare i dubrovačko društvo (1783.-1868.)”.
Više godina bila je zaposlena u Dubrovačkim knjižnicama (Narodna i Znanstvena knjižnica) i u Državnom arhivu u Dubrovniku. Od 2001. godine bila je na mjestu upravnice Dubrovačkih knjižnica, a do odlaska u penziju 2018. U više navrata dobijala je međudržavne stipendije u Francuskoj (Državni arhiv u Parizu i Nacionalna knjižnica u Parizu). Objavljuje stručne i naučne radove u domaćim i stranim časopisima i knjige. Učestvuje na naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu. Obavljala je funkciju predsjednice Matice hrvatske u Dubrovniku. U dva mandata obavljala je funkciju člana Glavnog odbora Matice hrvatske u Zagrebu. Trenutno obavlja funkciju člana Predsjedništva Ogranka MH u Dubrovniku, na kojoj je funkciji već više od dvije decenije. U saradnji s Bibliotekom i čitaonicom u Kotoru, Knjižarom Karver u Podgorici, dok je bila na čelu Dubrovačkih knjižnica i član predsjedništva MH u Dubrovniku, realizovala je projekat Dubrovnik i Kotor – Gradovi i knjige, koji je 2011. godine finansirala Evropska Unija u sklopu predpristupnih fondova.
Ministarstvo unutarnjih poslova RH iduće godine ima u planu postaviti 75 fiksnih uređaja za mjerenje brzine na 150 lokacija u svim hrvatskim županijama. Prema potrebi, sigurnosni uređaji će se preseljavati s jednog mjesta na drugo, a također će biti postavljena i prazna kućišta bez kamera koja će obavljati svoju preventivnu funkciju.
Što se tiče dinamike i lokacije postavljanja, 59 fiksnih kamera bit će operativno već u prvom polugodištu ove godine te će se koristiti na 122 lokacije širom Hrvatske, tačnije na području 17 policijskih uprava.
Ostatak, 16 kamera i 28 kućišta na isto toliko lokacija bit će postavljeno u prvom polugodištu 2020. godine.
Lokacije u dubrovačko-neretvanskoj županiji na koje će se postaviti kamere su:
ZATON DOLI (D8),
BRSEČINE (D8),
STABLINA (D8, Ploče),
DUBROVNIK (D8, kod Sinjske ulice),
GRUDA (D8, opština Konavle),
METKOVIĆ (Splitska ulica kod kbr. 25),
DUBROVNIK, Čajkovići, Čajkovići 3,
OREBIĆ, križanje ulice Bana Josipa Jelačića-ulice kapetana Joze Šunje (D414)
Policija u Herceg Novom rasvijetlila je napad na američkog državljanina Jurija Sigalova i podnijela krivičnu prijavu protiv T.P. (67) i T.P. (40) iz tog grada, saopšteno je iz Uprave policije.
Sigalov je zadobio lakše povrede, a sumnja se da su se osumnjičeni s njim posvađali, a potom ga i napali jer je na putu do apartmana u kojem je bio smješten prešao preko njihovog imanja.
Maslinovo ulje kompanije “ 13. Jul Plantaže“ nagrađeno je za kvalitet na nedavno završenom međunarodnom sajmu maslinara koji je održano u Neumu.
Plantaže su na 21. Međunarodnoj manifestaciji maslinara i uljara Noćnjak 2019., u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacija, koje spada u najveće i najznačajnije takmičenje ovog tipa na prostorima našeg Regiona, osvojile bronzanu medalju za kvalitet extra djevičanskog maslinovog ulja.
Nakon ocijene kvaliteta velikog broja uzorka maslinovog ulja sa prostora Mediterana, od čega je čak 136 uzoraka bilo u kategoriji zlatnih ulja, kakvo je ulje Plantaža, a imajući u vidu da je ovo prvo takmičenje i nagrada za Plantaže kada je u pitanju ovaj proizvod, ovaj nastup u Plantažama ocjenjuju veoma uspješnim.
Ovo priznanje, za Plantaže, ima posebnu emotivnu vrijednost, imajući u vidu da su u startu namjere Plantaža, da se bave i ovom vrstom proizvodnje bile osporavane među kolegama maslinarima. Postojalo je mišljenje da Ćemovsko polje neće prihvatiti kulturu masline i da se u ovoj proizvodnji ne mogu ostvariti dobri rezultati. Kao i mnogo puta do sada, Ćemovsko polje se pokazalo kao zavidan domaćin, koji zahvaljujući bogatstvu svog teroara, pruža odlične uslove za uzgoj i ove suptropske kulture.
Kompanija Plantaže u svojim zasadima ima blizu 10.000 stabala masline, sa tendencijom rasta, najviše sorte leccino, a zatim istarske bjelice, arbequina i maurina. Pažljivom njegom i isključivo ručnom berbom, uz najsavemeniju preradu na presama za hladno cijeđenje, dobijeno je ulje raskošnog mirisa i skladnog, pikantnog plemenitog ukusa, koje stručnjaci ocjenjuju najvišim ocjenama.
Prema zvaničnim podacim potrošnja maslinovog ulja u Crnoj Gori je relativno niska i iznosi 0,5 litra po glavi. Podaci pokazuju da naše komšije Hrvati koriste u prosjeku dva litra maslinovog ulja godišnje, za razliku od Grka koji u prosjeku koriste 20 litara godišnje po glavi stanovnika ili pak Španaca i Italijana koji koriste 11 litara.
Nedavno naučno istraživanje sprovedeno na Medicinskom fakultetu Njujorškog Univerziteta The New York University School of Medicine, dokazalo je ono što se na ovim prostorima odvajkada zna, da redovna konzumacija maslinovog ulja smanjuje rizik od nastanka srčanog i moždanog udara tj. da njegova konzumacija ima blagotvoran uticaj na ljudski organizam.
Namjere i želje Plantaža su, a vjeruju da će ovakve nagrade tome i doprinijeti, da Crnu Goru, domovinu najstarije maslina na svijetu, visoko pozicioniraju u svijetu maslinarstva, zaokružujući svoju autentičnu vinsko – gastronomsku priču.
Opština Tivat raspisala je javni poziv za nabavku vatrogasne hidraulične platforme za gašenje požara i spašavanje na visini, sa platformom – korpom radne visine minimum 27 metara.
Radi se o korištenom specijalnom vatrogasnom vozilu kojim će biti upotpunjen vozni park tivatske Službe zaštite i spašavanja (SZS). Prema uslovima iz javnog poziva, horizontalni dohvat korpe je minimum 17 metara, nosivost 400 kilograma a do korpe vode aluminijske pomoćne stepenice uz hidraulični most.
„Radi se o vozilu za gašenja požara i spašavanja na velikim visinama – u višespratnicama, na krovovima i slično. Hidraulična platforma će biti prvo vozilo tog tipa u Crnoj Gori“, saopštio je načelnik SZS Tuvat Zoran Barbić.
Vozilo mora imati, pored ostalog, monitor za gašenje požara na platformi, agregat za električnu energiju, ventilator za dim, crijeva visokog pritiska i spremnik za kompresovani vazduh, dva kompleta izolacionih aparata za disanje, motornu pilu za drvo, hidraulično vitlo i dva svjetlosna reflektora.
Neophodno je da je urađen godišnji servis za tekuću godinu, a u ponudi mora biti predviđena obuka za siguran rad sa hidrauličnom platformom – korpom pripadnika SZS Tivat.
Korpa za spašavanje
Javni poziv će biti zatvoren 15. aprila a Odluka o izboru najpovoljnije ponude biće donijeta u roku od 60 dana.
U prošloj godini SZS je putem javnih nabavki dobila novo malo navalno vozilo za uske ulice i za početno gašenje požara sa dva odvojena nova sistema za gašenje pjenom i komprimiranom pjenom i u te svrhe je utrošeno 59.206,05 € a DVD „Krtoli“ korišćeno vatrogasno vozilo kapaciteta 7.000l vode, a za te potrebe Opština je izdvojila 14.889,99 €.
SZS Tivat je u 2018.godini imala 257 aktivnosti na terenu.
