Troje odbornika i jedan od osnivača partije u Kotoru i zvanično napustili SNP i formirali poseban Klub

1
Dr Branko Baćo Ivanović – foto Boka News

Troje dosadašnjih odbornika SNP u SO Kotor, zvanično su danas obavijestili rukovodstvo lokalnog parlementa u tom gradu da su vratili članske karte te partije i da više nisu Klub odbornika SNP.

„Iz tih razloga obavještavamo vas, da će naš Klub odbornika u daljem periodu, u radu SO Kotor biti konstituisan pod nazivom Klub odbornika “Nama možete vjerovati-dr Branko Baćo Ivanović” shodno nazivu izborne liste sa kojom smo učestvovali na izborima i sa koje smo izabrani”- stoji u dopisu koji su rukovodstvu SO Kotor poslali odbornici Milorad Vukšić, Mićo Dobriša i Aleksandra Sindik.

Iako SNP formalno nije ušao u sada već bivšu kotorski vlast koju je činila koalicija opozicionih partija predvođena Demokratama, njih troje su pružali parkamentarnu podršku i činili skupštinsku većinu sa Demokratama, URA, DF i SDP. Tu većinu promijenio je prije nekoliko mjeseci, prelazak dotadašnje odbornice SDP Brune Lončarević na drugu stranu, pa sada vlast u Kotoru čine DPS i njegovi partneri SD, HGI i LP uz podršku Lončarevičeve koja nastupa kao zvanilčno, nezavisna odbornica.

U ostavkama na članstvo u SNP koje su Vukšić, Dobriša i Sindik, zajedno sa osnivačem te partije i nosiocem njene listen a posljednjim lokalnim izborima dr Brankom Ivanovičem danas uputili predsjedniku te partije Vladimiru Jokoviću, stoji da mu njih četvoro vraćaju članske karte partije koju su osnovali ida formiranjem novog Kluba pod nazivom “Nama možete vjerovati-dr Branko Baćo Ivanović”, SNP više nema odbornike u SO Kotor.

“Podsjećamo Vas da je izborna lista SNP na lokalnim izborima u Kotoru upravo nosila naziv „Nama možete vjerovati – SNP – dr Branko Baćo Ivanović“, da smo samostalno izašli na izbore i ostvarili rezultat uprkos negativnom efektu koalicije „Ključ“,  koju ste na državnom nivou zdušno podržali i Vi i cijelo Vaše – novo rukovodstvo SNP, zajedno sa bivšim predsjednikom SNP CG, Srđanom Milićem, kao i sa sadašnjem predsjednikom kotorskog SNP, Ljubenkom Borovićem. Mi smo se, za razliku od vas, oštro protivili toj koaliciji. Vrijeme je još jednom pokazalo da je majstorsko rešeto pošto su rezultat koalicije „Ključ“, kao i naš rezultat ostvaren samostalnim nastupom u Kotoru – pokazali ko je bio u pravu.I tada i sada, na različit način smo se odnosili prema članovima SNP u Kotoru. Mi, s namjerom da ispunimo njihova očekivanja i da ih možemo uvijek pogledati u oči, a vi sa konkretnim ciljem koji je često bio protiv kotorskog odbora, odnosno nerijetko diktiran van SNP-a od strane naših osvjedočenih političkih protivnika.“- napisalo su oni Jokoviću.

Ivanović, Vukšić, Dobriša i Sindik su predsjendniku SNP kazali da su iz medija saznali da je Jokoviću vjeran predsjednik OO SNP u Kotoru Ljubenko Borović, „glasovima novoformirane vlasti u Kotoru izabran za člana Žirija za dodjelu novembarske nagrade i to na njegov zahtjev“, i da je potpredsjednica Asocijacije žena SNP i članica Jokovičevog Opštinskog odbora SNP Kotor, „izabrana iz kvote DPS-a za članicu Izvršnog odbora Turističke organizacije, čime su prekinuli bojkot parlamenta u Kotoru i dali legitimitet politički nelegitimnoj većini“.

„Stoga smo shvatili smo da ne postoji način da sačuvamo kredibilitet imena SNP-a, jer ste ga Vi i Vaši kadrovi ovim postupkom u Kotoru nepovratno narušili. Zato danas, teška srca, čuvajući od skrnavljenja ideju zbog koje smo davne 1998. godine osnovali SNP, vraćamo članske karte SNP-a, sigurni da jedino tako možemo ostati dosledni pred našim članovima i biračima, koji su upravo zato što su znali da se nama može vjerovati, glasali našu partiju.“- poručili su Jokoviću troje odbornika i Ivanović. Oni su podsjetili i na Jokovićeve tvrdnje da su oni ranije isključeni iz partije, odnosno da su se „samosiključili“ što po njima, nije po Statutu partije niti su oni ikada dobili odluku o isključenju iz SNP-a.

„Današnjim činom napuštanja članstva u partiji oslobađamo Vas potrebe da obmanjujute javnost o našem statusu u SNP-u i odustajemo od namjere da Vas učimo Statutu, jer ste nepopravljivo oskrnavili i Statut, i Program i časno ime SNP-a. Istina i pravda i danas su, kao i 1998. godine, naše ideje vodilje. Nažalost, one više ne stanuju u SNP, pa zato ni nama više nije mjesto tamo“- navodi se u dopisu Ivanovilća, Vukšiča, Dobriše i Sindik predsjendiku SNP-a Vladimiru Jokoviću.

Troje odbornika uputili su i dopis vd sekretaru za finansije Opštine Kotor obavještavajuči ga da SNP više nema odbornike u SO Kotor, pa time ni pravo da iz gradske kase dobija novac za mjesečni zakup poslovnog prostora za rad te stranke. Oni su zatražili da stoga Opština Kotor odmah prestane da taj novac uplaćuje direktno SNP-u, a ne vlasniku poslovnog prostora koji je ona koristila, kako se to čini nakon što je vlast u Kotoru preuzeo DPS.

Masna mrlja u zalivu nakon izlivanja goriva

0
naftna mrlja

Jutros je u moru kod Kamenara i Lepetana bila jasno primjetna velika masna mrlja od jučerašnjeg izlivanja veće količine goriva iz oštećenog rezervoara jednog od šlepera koji je prevožen trajektom “Grbalj”.

Tu mrlju juče poslijepodne nije mogla da nađe Inspekcija sigurnosti plovidbe iz Kotora koja je po prijavi da se desio incident izasla na lice mjesta.

Inspektor Željko Lompar juče je kazao da nije mogao da dođe do bilo kojeg materijalnog dokaza da je, kako je rekao, “nijedna kap goriva koje se prosulo po palubi trajekta, dospjela u more”.

On je, na osnovu izjava članova posade trajekta, menadžmenta kompanije Pomorski saobraćaj i vozača oštećenog šlepera, juče tvrdio da se iz rezervoara kamiona na palubu “Grblja” izlilo samo oko 40 litara eurodizela koji su po riječima Lompara, odmah pokupljeni posipanjem goriva piljevinom i kupljenjem krpama.

naftna mrlja

Jutrošnji prizor i miris dizela koji je dopirao sa površine mora u akvatorijumu kod Kamenara i Lepetana međutim, navode na zaključak da se incident sa izlivanjem veće količine goriva sa trajekta u more, ipak dogodio onako kako su to, protivno tvrdnjama Inspekcije, juče nam ispričali brojni očevidci događaja.

Prema nezvaničnim informacijama, šleper „mercedes“ sa poluprikolicom-hladnjačom se ukrcavao na trajekt „Grbalj“ u Lepetanima. Zbog nepovoljnog ugla ukrcajne rampe na palubu trajekta što je izazvano visokim nivoom mora, šleper je ulazeći na brod, zakačio rampu svojim rezervarom za gorivo i probio ga, zbog čega se po palubi „Grblja“ izlilo oko 400 litara dizel goriva, od čega je veći dio završio u moru.

GRBALJ sa ostecenim sleperom na palubi

Trajekt je odmah isplovio iz Lepetana i stigavši u Kamenare, iskrcao na obalu sve automobile osim oštećenog šlepera. „Grbalj“ je potom odmah opet isplovio i zaustavio se na sred južnog dijela tjesnaca Verige između Lepetana i Kamenara gdje je duže vrijeme brod plutao dok je posada trakjeta, prema riječima očevidaca, prala palubu i sa nje u more ispirala razliveno gorivo.

Sve je pratio jak miris dizela koji se širio okolinom, do te mjere da su ga osjetili i žitelji kuća u najvisočijim djelovima Lepetana. Trajekt je potom opet pristao u Kamenarima gdje je šleper iskrcan sa broda i parkiran na obali jer zbog probijenog rezervoara za gorivo, nije mogao nastaviti put, a posada je nastavila da čisti i pere palubu trajekta.

Uprava pomorske sigurnosti jutros je pokrenula proceduru intervencije u slučajevima zagađenja mora
Kamenari jutros

Po saznanju za prisustvo mrlje od goriva u akvatorijumu kod Kamenara, Uprava pomorske sigurnosti je jutros pokrenula proceduru intervencije u slučajevima zagađenja mora.

Na lice mjesta upućena je mješovita ekipa UPS i Mornarice VCG sa specijalnim plovilom EKO-1, plutajućom branom, skimerima i upijačima koja će nastojati da pokupi što veći dio zagađenja sa površine mora.

Zatraženo je od Direktorata za pomorstvo Ministarstva saobraćaja i pomorstva kome je on neposredno potčinjen, da na lice mjesta opet pošalje inspektora Lompara kako bi ovaj pratio intervenciju, sačinio zapisnik i preduzeo zakonom predviđene mjere za preuzimanje sakupljenih zagađujućih materija od strane za to ovlašćene firme i to o trošku zagađivača, kao i da inspektor kazni uzročnika ovog zagađenja mora.

Američki dronovi prvi put dostavili lijekove pacijentima

0
dron

Dronovi multinacionalne poštanske kompanije UPS-a prvi su put dostavili lijekove u dvorište privatne kuće i u dom za starije osobe u SAD-u, objavila je ova firma.

Letom u gradu Caryju u Sjevernoj Karolini, podružnica UPS-a Flight Forward “potukao” je konkurente u utrci za to golemo tržište.

Drugi dron dostavio je lijekove iz apoteke CVS-a pacijentima na javnu površinu u sklopu doma za starije i nemoćne osobe.

Paketi veličine manje kutije za cipele spušteni su iz dronova koji su lebdjeli na visini od šest metara.

To su prvi takvi letovi izvedeni u sklopu programa koje je odobrila Savezna uprava za zračni promet.

Regulatori još uvijek “bruse” pravila po kojima će bespilotne letjelice operisati u američkom zračnom prostoru. Precizne smjernice očekuju se 2021.

Flight Forward i startup tvrtka Matternet potpisali su niz ugovora za dostavu bioloških uzoraka u nekoliko medicinskih ustanova.

Wing, operater dronova u vlasništvu Googleove firme Alphabet, udružio se s lancem apoteka Walgreens i Federalnim poštama (FedEx) radi kućnih dostava u Christianburgu u Virdžiniji.

Profit Luke Kotor skočio 50,5 odsto

0
Luka Kotor – foto Boka News

Luka Kotor je za prvih devet mjeseci ostvarila profit od 1,05 miliona eura, što je 50,5 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopštio je Pobjedi predsjednik borda ove kompanije Branko Ivanović, dodajući da se radi o rekordnom rastu dobiti.

“Prihodi kompanije u prvih devet mjeseci iznosili su 2,85 miliona eura i za 32,8 odsto su veći od prihoda osvarenih lani u istom periodu”, kazao je Ivanović.

Poslovni rashodi Luke Kotor u prva tri kvartala iznosili 1,79 miliona eura, što je rast od 27% zbog koncesionog ugovora za korišćenje luke.

Luka Kotor je koncesionar trgovačke luke Kotor, a ugovor o prvenstvenoj koncesiji sa Vladom potpisan je 25. marta, a na osnovu odluke Vlade od 27. decembra prošle godine.

Koncesija je na 12 godina, a poslovnim planom za taj period planirana su ulaganja u infrastrukturu i suprastrukturu od pet miliona eura. Iz Ministarstva saobraćaja je u martu, nakon potpisivanja ugovora o koncesiji sa kotorskom kompanijom, saopšteno da će se realizacijom planiranih investicija stvoriti uslovi za prihvat kruzera najnovije generacije bez ograničenja dužine i gaza i povećati kapaciteti marinskog dijela. Osim toga, biće povećan kvalitet lučkih usluga. Ranije je saopšteno da će od ugovora o koncesiji benefite imati država, opština, građani, a prije svega zapošljeni u Luci Kotor, kao i da je najvažnije da se otklone bezbjednosni rizici i omogući ulaganje, investicije, razvoj, bezbjednosno uplovljanje brodova, kao i komfor putnika i turista.

Luka Kotor – foto Boka News

Luka Kotor je krajem avgusta podnijela Ministarstvu održivog razvoja zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju samostalnog odbojnika za naslon brodova i dva samostalna mjesta za vezivanje na bovi na operativnom prostoru Luke Kotor, a u cilju unapređenja tehničko-tehnoloških elemenata prihvata putničkih brodova. Kompanija Luka Kotor je u prošloj godini ostvarila neto dobit od 801,2 hiljade eura i jedno je od šest akcionarskih društava koje su dioničarima isplatile dividendu za prošlu godinu.

Skupština akcionara kotorske kompanije je u junu donijela odluku da na ime dividende vlasnicima podijeli polovinu profita. Opština Kotor posjeduje 56,97 odsto dionica Luke, Fond PIO 17,5, a Zavod za zapošljavanje 5,87 odsto kapitala firme.

Višestruko nagrađivana predstava „Prodavnica igračaka“ u Tivtu

0
prodavnica igracaka

Višestruko nagrađivana predstava „Prodavnica igračaka“ (6+), u produkciji Lutkarske scene za djecu Gradskog pozorišta, biće igrana u petak 8.novembra u 18 sati, u sali Centra za kulturu Tivat.

Prema tekstu rumunskog autora Aleksandrua Popeskua, predstavu je režirao i adaptirao poljski reditelj Jaroslav Antonjuk.

„Prodavnica igračaka“ priča je o djevojčici Dini koja se nađe u čarobnoj radnji u kojoj se samo naizgled biraju igračke. U toj prodavnici ne plaća se novcem, već godinama života, pa će Dinu želja za posjedovanjem novih stvari vrlo brzo učiniti staricom. Ova priča najmlađoj publici razotkriva važnu istinu da materijalne stvari ne donose sreću, te da u životu veću vrijednost imaju ljubav, prijateljstvo, osjećanja i brižnost. „Prodavnica igračaka“ govori o vječitoj razapetosti između „biti i imati“, o potrazi za iskušenjima, glamurom i sjajem. To je i priča o snazi prijateljstva, o hrabrosti, posvećenosti i vještini donošenja mudrih odluka, ali i o odgovornosti za sopstvena djela.

Igraju: Katarina Krek, Goran Slavić, Branka Femić-Šćekić, Branko Ilić i Pavle Ilić.

Reditelj Antonjuk potpisuje i songove za predstavu, a u autorskom timu su još: Eva Farkašova (scenografkinja, kostimografkinja i kreatorka lutaka), Zoran Đerić (dramaturg), Bogdan Szczepanski (kompozitor), Vladimir Slaninka (video animacija) i Davor Novak (korepetitor). Prevod teksta potpisuje Pero Mioč.

Incident na trajektu Pomorskog saobraćaja – 400 litara dizela prosulo se po brodu i najvećim dijelom završilo u moru

GRBALJ sa ostecenim sleperom na palubi

Na trajektu „Grbalj“ kompanije Pomorski  saobraćaj iz Herceg Novog, danas oko 14.30 sati došlo je do većeg ekološkog incidenta kada se na palubu broda izlilo oko 400 litara dizel goriva iz oštećenog rezervoara jednog od šlepera koji je ukrcan na trajekt.

Prema nezvanilnim informacijama, veći dio izlivenog goriva završio je u moru, ali to nije izazvalo reakciju Inspekcije sigurnosti plovidbe  Ministarstva saobraćaja i pomorstva iz Kotora, u čijoj je nadležnosti spriječavanje i kažnjavanje zagađenja mora s aplovnih objekata.

Danas, nismo mogli uspostaviti kontakt sa glavnim inspektorom Željkom Lomparom koji nije odgovarao na telefonske pozive i SMS poruke, a iz menadžmenta kompanije Pomorski  saobraćaj kojem smo mejlom poslali pitanja, kazali su da je izvršni direktor kompanije Dejan Ban odsutan i da će nastojati da ga kontaktiraju i tokom dana odgovore na novinarska pitanja. O ekološkom incidentu na „Grblju“ informisana je i Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore.

Trajekt Grbalj

Prema nezvaničnim informacijama, šleper „mercedes“ sa poluprikolicom-hladnjačom se ukrcavao na trajekt „Grbalj“ u Lepetanima. Zbog nepovoljnog ugla ukrcajne rampe na palubu trajekta što je izazvano visokim nivoom mora, šleper je ulazeći na brod, zakačio rampu svojim rezervarom za gorivo i probio ga, zbog čega se po palubi „Grblja“ izlilo oko 400 litara dizel goriva, od čega je veći dio završio u moru.

Trajekt je odmah isplovio iz Lepetana i stigavši u Kamenare, iskrcao na obalu sve automobile osim oštećenog šlepera. „Grbalj“ je potom odmah opet isplovio i zaustavio se na sred južnog dijela tjesnaca Verige između Lepetana i Kamenara gdje je duže vrijeme brod plutao dok je posada trakjeta, prema riječima očevidaca, prala palubu i sa nje u more ispirala razliveno gorivo. Sve je pratio jak miris dizela koji se širio okolinom, do te mjere da su ga osjetili i žitelji  kuća u najvisočijij djelovima Lepetana. Trajekt je potom opet pristao u Kamenarima gdje je šleper iskrcan sa broda i parkiran na obali jer zbog probijenog rezervoara za gorivo, nije mogao nastaviti put, a posada je nastavila da čisti i pere palubu trajekta.

Inspektor Željko Lompar nije uspio doći do materijalnih dokaza…

Lompar u jednoj od kontrola jahti u Boki foto S.L

Inspektor sigurnosti plovidbe, Željko Lompar večeras nam je kazao da nije uspio da dođe do materijalnog dokaza da je bilo koja količina izlivenog goriva sa trajekta dospjela u more.

Lompar se ogradio istakavši da govori na osnovu preliminarnih usmenih izjava posade broda i odgovornih u kompaniji Pomorski saobraćaj, odnosno vozača oštećenog šlepera i precizirao da se prema tim izvorima na palubu trajekta “Grbalj” prosulo samo oko 40-ak litara dizela, iako je vozač šlepera tvrdio da je u oštećenom rezervoaru bilo otprilike stotinjak litara goriva.

Lompar kaže da su prosutih 40-ak litara dizela članovi posade trajekta odmah pokupili posipajući gorivo piljevinom i kupeći ga krpama, te da po njihovim tvrdnjama nijedna kap nijedna nije dospjela u more.

Na pitanje zašto je onda trajekt više od sat vremena plutao usred tjesanca Verige, dok je trajala operacija čišćenja odnosno zašto ako već nije bilo posipanja goriva u more čišćenje broda nije obavljeno u pristaništu u Kamenarima, Lompar je samo kazao da se “brod nije mogao čistiti uz obalu.”

On je dodao da će sutra dobiti zvanične pisane izjave svih aktera incidenta na osnovu kojih će tek onda moći da napravi svoj zvaničan inspekcijski izvještaj.

Ronioci iz Baltika izvukao 900 boca francuskog alkohola

0
Izvađen iz mora carski alkohol

Ronioci iz Baltika izvukao 900 boca francuskog alkohola

Alkohol je bio namijenjen ruskom caru Nikolaju II, a transportovan je švedskim brodom S/S Kyros koji je u maju 1917. godine isplovio prema Petrogradu, današnjem St. Peterburgu. U brodu je bilo 50 kovčega francuskog konjaka i 15 kovčega likera, javila je Russia Today, prenosi Klix.ba.

Rusija je formalno još uvijek bila u ratu s Njemačkim carstvom, tako da je teret poslan iz Francuske brodom koji je pripadao neutralnoj Švedskoj. Ipak, brod Kyros nikad nije stigao na svoju destinaciju, jer ga je nedaleko od otoka Aland u baltičkim vodama presrela njemačka podmornica UC-58.

Njemci su optužili posadu za krijumčarenje ilegalne robe, dopustili su mornarima da napuste brod i ukrcaju se na drugi, a onda je Kyros potopljen zajedno s ukupno 900 boca alkohola.

Olupina broda je otkrivena 1999. godine, ali je vađenje alkohola bilo preopasno. Dvadeset godina kasnije, švedski tim ronioca je uz pomoć islandskih lovaca na olupine konačno odlučio da zaroni do Kyrosa.

Boca će biti sačuvane i izložene, a neke od njih još uvijek imaju originalne pečate i oznake.

Dan za pamćenje – Ljuta 7. novembar 1944.

0
Ljuta foto TO Kotor

Prof. dr Milenko Pasinović u svom tekstu podsjeća na 7. novembar 1944. godina, koji je posebno je ostao u sjećanju rijetkim povratnicima u naselje Ljuta, iz njega izgnanih i zatvorenih 25. septembra iste godine.

“Nekoliko porodica, nakon 42 dana, vratilo se svojim kućama, u predvečerje sedmog novembra. Toga novembarskog, maglom osvanulog jutra, probudio je zvuk motora ribarskih brodića, barkasa, naoružanih vojnika, pripadnika 334. regimente, zadužene za obezbjeđenje odstupnice jedinicama 81. njemačke divizije, čije je sjedište bilo u Skadru.

Pripadnici II čete, IV bataljona, II dalmatinske brigade, sa sjedištem u Ljutoj, budili su svoje drugove i rijetke stanovnike, povratnike, uzvicima :

„Bježite, napali su nas Njemci“.

Ubrzo se čulo pucanje sa barkasa i iskrcavanje njemačkih vojnika. Pale su prve žrtve pripadnika partizanske vojske, njih sedmoro.

Nešto kasnije i prva žrtva među zarobljenim mještanima Dobrote i Ljute, angažovanim za sklanjanje barikada, koje su postavili partizani.

I, počelo je paljenje prvih kuća. Na tamborju, pred crkvom Sv. Petra u Ljutoj, čekalo je tridesetak zarobljenih civila iz Dobrote, angažovanih na čišćenju barikada, a što drugo nego strijeljanje.Sa njima je bio i svećenik don Gracija Ivanović, koji je zamolio njemačke vojnike, da im dozvole da se pomole.

Nakon molitve su ustali i ponovo postrojeni. Tada je don Gracija Ivanović izašao iz stroja i njemačkim vojnicima se obratio riječima: „Strijeljajte mene, ne njih“ i, njemački vojnici odustadoše od strijeljanja.

Ali, nastaviše paljenjem kuća. Od ukupno 41 kuće zapaljeno je njih 34. Bez kuće je ostalo 77 stanovnika Ljute. U Ljutu se vratilo pet porodica, koje su svojim sredstvima napravile izgorele kuće.

Danas Ljuta broji 120 stalna stanovnika, a broj onih koji u njoj imaju kuće ili stanove za odmor, trostruko je veći.

Zahvaljujući tkz. tipu niznog – zbijenog naselja, Ljuta, srećom, nije dala povoda , ni prostora, da se u priobalnom dijelu, “dokazuju” projektanti novosagrađenih kuća. Svega, njih, pet, šest.

Dvije kuće svojim zidinama, još uvjek, prkose zubu vremena i sudbini zaborava.

A Ljuta će s ponosom čuvati i njenu urbano – arhitektonsku fizionomiju, makar onu pored puta uz more, Ulice 7. Novembra.

/Prof. dr Milenko M. Pasinović/

Rezervat Lokrum naučnim skupom slavi 70 godina zaštite

0
Dubrovnik – Lokrum  foto Boka News

Međunarodnim naučno-stručnim skupom “Otok Lokrum – Od naučnih spoznaja do upravljanja zaštićenim područjem” Javna ustanova Rezervat Lokrum u četvrtak i petak na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku obilježava 70 godina proglašenja otoka Lokruma posebnim rezervatom šumske vegetacije.

 Ravnatelj Rezervata Lokrum Ivica Grilec istaknuo je kako je skup rezultat dosadašnjeg rada stručnih službi Rezervata Lokrum, a sličnih bi skupova trebalo biti i ubuduće, s obzirom da su oni preduvjet za praćenje stanja prirode tog zaštićenog područja.

 “Stanje prirode moramo pomiriti s intenzivnim posjetom, odnosno utjecajem čovjeka. Skup će predočiti stanje i pokazati trendove, a zaključke ćemo sigurno uvažiti“, rekao je Grilec. Podsjetio je kako je Rezervat Lokrum u posljednjih godinu i pol dana pokrenuo cijeli niz bitnih projekata, zahvaljujući značajnom višku prihoda od posjeta.

“Za koji mjesec trebala bi biti gotova hidrantska mreža visoke zone otoka, što je bitno za protupožarnu spremnost tijekom posjetiteljske sezone i požarne ugroženosti. Izrađujemo konzervatorski elaborat obnove benediktinskog samostana s Maksimilijanovim ljetnikovcem i okolnim kultiviranim vrtnim naslijeđem u obliku klaustra, Maksimilijanove zvijezde i okolnih vrtova te pristupne šetnice do pristaništa Portoč. Iduće dvije godine radit ćemo na izvedbenom projektu, kako bismo ga prijavili na fondove EU”, istaknuo je Grilec.

Tz-plaza na bjelim sekama ju rezervat Lokrum

Naglasio je kako obnova botaničkog vrta, koja je počela ove jeseni, mora biti gotova do početka sezone, a najkasnije na proljeće počinje i obnova Fort Royala kojoj je investitor Društvo prijatelja dubrovačke starine. “Morat ćemo vrednovati sve staze i šetnice na otoku te ih obnoviti“, dodao je Grilec.

Rezervat Lokrum znanstvenim skupom slavi 70 godina zaštite

Istaknuo je kako je stanje prirode na otoku dobro, ali da može biti još bolje, jer nekoliko alohtonih vrsta stvara ugrozu za sustav.

“One mogu obezvrijediti sva naša ulaganja u hortikluturu i obnovu botaničkog vrta, za što smo izdvojili 3,8 milijuna kuna. To vrlo skoro moramo riješiti. Veliki sam optimist jer ambiciozna uprava Rezervata to može ostvariti i ima potporu gradske uprave“, zaključio je Grilec.

Program dvodnevnog međunarodnog znanstveno-stručnog skupa donosi predavanja o povijesti otoka, otočkoj flori i fauni, očuvanju prirode, izazovima zaštite i ekologiji mora, a uključuje i terenski rad na samom otoku drugog dana skupa. Otok Lokrum prirodna je oaza i omiljeno izletište Dubrovčana, a poseban rezervat šumske vegetacije postao je 1949. godine. Godišnje privlači preko 200 hiljada posjetitelja.

U Luci Bar pretovareno više od 1,13 miliona tona tereta

0

 

Luka Bar

pretovarila je od početka godine do kraja septembra više od 1,13 miliona tona tereta, što je 18 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu, saopštio je izvršni direktor barske kompanije, Vladan Vučelić.

On je Dnevnim novinama kazao da je zadovoljan rezultatima poslovanja i sprovedenim aktivnostima u prethodnih devet mjeseci.

“Na osnovu ostvarenog pretovara u oktobru od 167 hiljada tona, kao i prema projekciji pretovara za naredna dva mjeseca, može se očekivati da on u ovoj godini premaši brojku od 1,65 miliona tona, što bi bilo skoro 300 hiljada tona više u odnosu na prošlu godinu i graničilo bi se sa rekordnim godišnjim pretovarom u periodu nakon restrukturiranja 2009. godine”, rekao je Vučelić.

Prema njegovim riječima, projekcija pretovara u posljednjem kvartalu ove godine jasno ukazuje na zaključak da će biti ostvareni i finansijski elementi biznis plana, odnosno postignut pozitivan finansijski rezultat, znatno veći u odnosu na iskazanu dobit za prvih devet mjeseci.

“Ukupni prihodi za devet mjeseci iznose 6,95 miliona EUR, a rashodi 6,67 miliona EUR, što znači da je ovaj poslovni period završen pozitivnim rezultatom, uz ostvarenu dobit od 274,04 hiljade EUR”, precizirao je Vučelić.

On je kazao da se jedna od najznačajnijih aktivnosti u tom periodu odnosi na stvaranje pravnog okvira za nesmetan rad i razvoj kompanije potpisivanjem aneksa ugovora o korišćenju morskog dobra.

“Time je Luci Bar potvrđeno isključivo pravo korišćenja lučkog područja i infrastrukture i omogućeno preduzimanje konkretnih aktivnosti usmjerenih ka optimalnom iskorišćenju postojećih potencijala i razvoju novih kapaciteta, u skladu sa zakonom i strateškim opredjeljenjima države”, naveo je Vučelić.

On je dodao da je takođe posebno značajna realizovana procjena vrijednosti imovine, prvi put nakon 2008. godine, čime je dovedena na fer-tržišnu vrijednost.

Taj period obilježilo je i, kako je podsjetio, potpisivanje Kolektivnog ugovora, kojim je, na optimalan način, obezbijeđen najširi obim zaštite prava zaposlenih.

“Postignuto je i sudsko poravnanje sa kompanijom Port of Adria, čime smo, na najbolji način, regulisali sva sporna i neriješena pitanja koja su opterećivala poslovanje Luke Bar i tog operatera unutar lučkog područja”, rekao je Vučelić.

Ostvareni rezultati su, kako je ocijenio, nadmašili izuzetno ambiciozno postavljen plan pretovara i to daje osnovu da budu zadovoljni postignutim.

On je dodao i da, u cjelini, nije zadovoljan trenutnim nivoom tehničke opremljenosti lučkih terminala.

“Smatram da to predstavlja ograničavajući faktor u radu Luke Bar, sa stanovišta mogućnosti povećanja obima pretovara. Treba imati u vidu da u dužem periodu nije bilo značajnijih ulaganja u investiciono održavanje i razvoj lučkih tehničkih sistema, što je, pogotovo u nekim segmentima, dovelo u pitanje čak i njihovu elementarnu operativnost”, zaključio je Vučelić.