ASP: Moguće poskupljenje saobraćajnice Tivat-Jaz za dva miliona

0
ASP: Moguće poskupljenje saobraćajnice Tivat-Jaz za dva miliona
Bulevar Tivat – Jaz

Rekonstrukcija saobraćajnice Tivat-Jaz mogla bi koštati dva miliona EUR više, zbog zahtjeva za dodatna plaćanja, koji je uputio izvođač, kineski konzorcijum Shandong, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

Ta nevladina organizacija je tražila je od Uprave za saobraćaj i Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje sve zahtjeve za dodatna potraživanja, odnosno plaćanja na rekonstrukciji saobraćajnice Tivat-Jaz sa pratećom dokumentacijom, koje je uputio Shandong.

Iz ASP su podsjetili da je cjelokupan posao ugovoren na 54 miliona EUR.

Prema saznanjima ASP-a, kineska strana je najavila zahtjev za dodatnih dva miliona EUR, zbog razlike u cijeni za nabavku vodovodnih cijevi iz Turske, umjesto iz Kine.

Ugovor za rekonstrukciju saobraćajnice Tivat-Jaz, koja obuhvata i postavljanje cjevovoda za vodosnabdijevanje u Lastvi Grbaljskoj, zaključen je u prvom dijelu prošle godine, na osnovu Fidic pravila, sa kineskim konzorcijumom Shandong, a prema posljednjim informacijama, posao bi trebalo da bude završen početkom 2026. godine.

Investitori su Uprava za saobraćaj i budvansko preduzeće Regionalni vodovod Crnogorsko primorje.

“Riječ je o udruženom projektu za dvije investicije – rekonstrukciju saobraćajnice i postavljanje cjevovoda, za koje su projektna rješenja i glavni projekti izrađivani još za vrijeme vlada Demokratske partije socijalista (DPS). Prije pet godina, odnosno 2019, posao je procijenjen na 25 miliona EUR, ali je narednih godina procjena troškova samo uvećavana“, rekli su iz ASP-a.

Oni su naveli da je ugovorena cijena od 54 miliona EUR, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV), i da ugovor omogućava uvećanje zaključene cijene.

Iz Uprave za saobraćaj nedavno je saopšteno da se tokom izvođenja radova može javiti potreba za radovima koji nijesu sastavni dio ugovora ili da se uvećaju pojedine ugovorene pozicije, što sve može uticati na veću cijenu posla.

„Potraživanja za dodatnim plaćanjima po Fidic pravilima znače da mogu biti odobrena od nadzornog organa ako su opravdana, a ukoliko se ne odobre, onda to može biti uvod da nezadovoljna ugovorna strana pokrene spor“, objasnili su iz ASP-a.

Dosadašnja iskustva sa sličnim projektima pokazala su da je država plaćala dodatne milionske iznose uglavnom zbog loše pripremljenih projekata, koji su gotovo po pravilu vodili dodatnim radovima ili nabavkama, a u javnosti je otvorena dilema da li se projekti nekvalitetno pripremaju “namjerno ili slučajno”.

„Takođe, za ukazati je da stvarni trošak takvih investicija nije samo ugovorena cijena radova i njihovih naknadnih uvećanja, već i troškovi eksproprijacije, kredita, plaćanja nadzornog organa (konsultanta) koji kontroliše radove, ali i domaćih takozvanih „implementacionih jedinica“, koje organi formiraju i plaćaju dodatno zaposlene za nadzor i komunikaciju, a za nešto što je inače redovan posao“, naveli su iz ASP-a.

Jedan od drastičnijih primjera uvećanja početno ugovorene cijene je, kako su kazali, izgradnja dijela puta Lubnice-Jezerine, sa probijanjem tunela Klisura, koji je za 34,6 miliona EUR trebalo da bude završen za tri godine.

„Međutim, cijena je duplirana i dostigla nevjerovatnih 67,8 miliona EUR, ne računajući PDV, od kojeg je taj posao oslobođen, troškove kredita i izdatke za zaposlene u javnoj upravi, koji su na različite načine bili uključeni u realizaciju tog projekta, bilo kroz terenske ili svečane posjete, nadzor i slično, a plaćani su tokom sedam godina komisijski, dnevnicama, gorivom, reprezentacijom“, zaključili su iz ASP-a.

Njegoševi dani u Gimnaziji Kotor

0
Njegoševi dani u Gimnaziji Kotor
Njegoševi dani Gimnazija Kotor

Povodom Njegoševih dana, Gimnazija Kotor organizuje predavanje – javni čas prof. dr Sonje Tomović Šundić “Njegoševo uzvišeno shvatanje ljubavi u pjesmi Noć skuplja vijeka i Luči mikrokozma“ koje će se održati sjutra (u srijedu, 6. novembra) u 12 sati u amfiteatru škole.

Prof. dr Sonja Tomović Šundić je redovna profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore, a primarna oblast kojom se bavi je filozofija i filozofske discipline antropologija, etika i estetika. Dugogodišnji je proučavalac Njegoševog pjesništva, njegove filozofije, religije, etike, estetike, kosmogonije u čijem je središtu čovjek, odnosno njegova duša – „iskra besamrtna“.

„Njegoš je paradigma naše duhovnosti, čudesna pojava nad pojavama, religijski vođa – mitropolit, državnik, ali ujedno i pisac, umjetnik, filozof“, riječi su prof. dr Tomović Šundić.

Pozivamo sve poštovaoce Njegoševog djela da zajedno sa učenicima i njihovim profesorima prisustvuju času na kojem ćemo se podsjetiti njegovih poetskih stvaralačkih uzleta.

Grafike Borislava – Bora Nježića u Budvi

0
Grafike Borislava – Bora Nježića u Budvi
Grafika Nježića

Izložba grafika akademskog umjetnika Borislava Bora Nježića „Tragovi vremena /Traces of Time“ iz zbirke Zavičajnog muzeja Gradiška biće otvorena u srijedu, 6. novembra u 19 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u Budvi. Izložbu, koju je osmislila kustos mr Senka Subotić, prati i predstavljanje monografije posvećene Borislavu – Boru Nježiću, koju su priredili Bojan Vujčić i Aleksandar Obrenović i projekcija filma „Kamen pamti“. Pored autora Monografije, u programu će učestvovati i  geolog Zoran Đajić. Organizatori su poslenici  JU Muzeji i galerije Budve.

Kustos mr Senka Subotić ističe da je svestrano stvaralaštvo Borislava – Bora Nježića, koji se bavio mozaikom, slikarstvom i grafikom, ostavilo veliki trag u srpskoj likovnoj umjetnosti. Dio tih grafika iz Nježićevog legata, nakon umjetnikove smrti 2016. godine, koje je njegova supruga Ljiljana poklonila Zavičajnom muzeju iz Gradiške, predstavljen je na ovoj izložbi. Izloženi radovi nastali su u periodu od 1980. do 2010. godine. Grafike su često bile predlošci za Nježićeve mozaike.

-Borislav Nježić u svojim grafikama traga za suštinom polaznog elementa ili dijela nekog predmeta, kojim simbolično želi prikazati trenutke iz života i tok neprestanog kretanja svega što nas okružuje, zapisala je Subotić.

Borislav Boro Nježić (1933–2016) diplomirao je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, na odsjeku monumentalnog slikarstva 1964. godine. Član je ULUPUDS-a od 1968. Bio je član i osnivač grupe AMETIST, sa kojom je realizovao preko 40 izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je više priznanja, među kojima je i nagrada ULUPUDS-a za životno djelo.

Izlagao na 15 samostalnih izložbi (Beograd, Apatin, Zapadni Berlin, Banja Luka) i na preko 120 grupnih izložbi. Iako je najpoznatiji njegov mozaički opus, Boro Nježić se uspješno bavio i slikarstvom i grafikom. Takođe, ostale su upamćene njegove scenografije za kultne televizijske serije („Obraz uz obraz” i „Više od igre”), za više TV drama i film „Braća po materi”, kao i mnoge revijalne scenografije. Uradio je veliki broj mozaika, kao i 5 velikih mozaičkih kompozicija u javnom prostoru. Slijedeći impuls i duh svog učitelja Aleksandra Tomaševića, pomjerio je granice savremenog mozaika i stvorio neka od najznačajnijih likovnih djela druge polovine XX vijeka, stoji u saopštenju koje potpisuje direktorka mr Lucija Đurašković.

/M.D.P./

Hitna pomoć Kotor od srijede 6. novembra u Zoni u Radanovićima

0
Hitna pomoć Kotor od srijede 6. novembra u Zoni u Radanovićima
Jedinica HMP Kotor

Privremeno izmještanje zbog radova na adaptaciji



Jedinica HMP Kotor od srijede 6. novembra će biti smještena u podstanici Doma zdravlja Kotor na adresi Zona, Radanovići, saopšteno je iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.

“Hitna pomoć u Kotoru izmještena je zbog početka radova na adaptaciji prostorija, nakon čega će građani Kotora dobiti novu, savremeno opremljenu jedinicu hitne medicinske pomoći”, navodi se u saopštenju.

Konzervacija i restauracija – Od tradicije do savremenosti

0
Konzervacija i restauracija – Od tradicije do savremenosti
Pomorski muzej Kotor – foto Boka News

Međunarodna naučna konferencija posvećenu zaštiti kulturne baštine pod nazivom: „Konzervacija i restauracija – Od tradicije do savremenosti“ biće održana 7. i 8. novembra u Pomorskom muzeju. Konferencija se organizuje sa ciljem da se sa naučno – stručnog gledišta razmjene iskustva i znanja, kao i da se tradicionalne metode i iskustvena znanja prepletu sa novim pristupima i konzervatorsko-restauratorskim tehnikama.

Na konferenciji će uzeti učešće stručnjaci iz oblasti konzervatorsko- restauratorske djelatnosti iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske. Takođe dio studenta sa Fakulteta likovnih umjetnosti-Cetinje i Sveučilišta u Dubrovniku, sa studija konzervacije i restauracije uzeće ućešće u vidu izlaganja postera.

Prvog dana konferencije, u četvrtak, 7. novembra sa početkom u 14.40 sati, dipl. arh. Katarina Nikolić Krasan učesnicima konferencije će predstaviti projekat „Rekonstrukcije utvrđenja Mamula, ostrvo Lastavica, Herceg Novi“.

Drugog dana, u petak, 8. novembra od 12.30 sati u Galeriji Muzeja otvoriće se izložba „Kovanice iz Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor“, autorki Jelene Karadžić i Milice Vujović.

Organizatori su JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija, JU Centrom za konzervaciju i arheologiju CG, Opštinom Kotor Univerzitetom Crne Gore, Fakultetom likovnih umjetnosti Cetinje, Sveučilištem u Dubrovniku, stoji u saopštenju iz Pomorskog muzeja Crne Gore.

/M.D.P./

Potpisan Komercijalni Ugovor za nabavku dva patrolna broda

Potpisan Komercijalni Ugovor za nabavku dva patrolna broda
Foto Ministarstvo odbrane

Komercijalni ugovor za nabavku dva patrolna broda za potrebe mornarice Vojske Crne Gore potpisan je u Parizu, na na Sajmu pomorske odbrambene industrije „EURONAVAL“.

Iz Ministarstva odbrane (MOD) saopšteno je da resorni ministar Dragan Krapović boravi na sajmu na poziv francuskog kolege Sebastijena Lekornije.

Dodaje se da je Krapović sa Sebastijenom razgovarao o bilateralnoj saradnji Crne Gore i Francuske u domenu odbrane i modalitetima za njeno dalje unapređivanje.

Ističe se da je u prisustvu Krapovića i Lekornija, upriličena i protokolarna razmjena potpisa Komercijalnog ugovora sa kompanijom „Kership“ o nabavci patrolnih brodova.

“Ova nabavka predstavlja važan korak za dalju modernizaciju nacionalnih mornaričkih kapaciteta i do sada najveći projekat u okviru saradnje Crne Gore i Francuske na polju odbrane”, kaže se u saopštenju.

Krapović i Lekornije, kako su navodi, razgovarali su o daljim planovima za modernizaciju Vojske Crne Gore, aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji, kao i o doprinosu Crne Gore i Francuske kolektivnom sistemu bezbjednosti.

Navodi se da su Krapović i Lekornije zaključili da Crna Gora i Francuska njeguju kvalitetnu bilateralnu odbrambenu saradnju, koja se bazira na uzajamnoj podršci među saveznicima.

“Što predstavlja odličnu osnovu za pružanje adekvatnog odgovora na bezbjednosne izazove sa kojima se međunarodna zajednica suočava”, rekli su iz MOD-a.

Oni su objasnili da je „EURONAVAL“ jedan od globalno najznačajnijih događaja u domenu pomorske odbrane, koji okuplja evropske i internacionalne kompanije u čijem fokusu su tehnološke inovacije i modernizacija mornaričke i pomorske opreme.

Krapović se, kako se ističe, tokom posjete Sajmu, upoznao sa ponudama međunarodnih izlagača i liderima u proizvodnji visokotehnološke opreme u pomorskoj industriji, namijenjene zaštiti pomorskih područja i očuvanju bezbjednosti na moru.

Herceg Novi čeka Istanbul – Prvi meč šesnaestine finala CEV kupa

0
Herceg Novi čeka Istanbul – Prvi meč šesnaestine finala CEV kupa
Odbojkasice-Herceg-Novog-Foto: OSCG /Stefan Ivanović/

Skoro mjesec od eliminacije u kvalifikacijama za Ligu šampiona, u dvomeču protiv poljskog Lođa, odbojkašice Herceg Novog ponovo izlaze na evropsku scenu. Tim Srđana Crnojačkog večeras u Sportskom centru „Igalo“ (19 časova) dočekuje Istanbul u prvom meču šesnaestine finala CEV kupa.

‒ Izuzetno su jak protivnik, prošlu sezonu su završili na četvrtom mjestu turske lige i to dovoljno govori o kvalitetu ekipe. Mi smo svi zdravi, što je najbitnije, i bićemo spremni za ovaj dvomeč. Kao i u kvalifikacijama za Ligu šampiona, mogu da najavim da ćemo se boriti, biti hrabri i dati sve od sebe. Svjestan sam protiv koga igramo, ali vjerujem u svoju ekipu i nadam se pozitivnom ishodu – rekao je Crnojački.

Istanbul, čiji je puni naziv Turk Hava Jolar, što u prevodu znači Turske avio-kompanije (Turkiš erlajnz), trenutno je peti u domaćem prvenstvu, sa pet pobjeda i dva poraza, odnosno, sa pobjedom manje od vodeće trojke koja igra Ligu šampiona, Fenerbahčea, Ezačibašija i Vakifbanke. Što se Novljanki tiče, naš šampion je neporažen nakon pet kola domaćeg prvenstva, bez izgubljenog seta, kao i prethodne dvije sezone.

‒ To govori da nijesmo imali sreće na žrijebu i da nam u goste dolazi fenomenalna ekipa. Da li ćemo da prođemo, ne znam, ali obećavamo dobru odbojku – dodao je Crnojački.

Trener Novljanki poziva i publiku da podrži njegovu ekipu.

‒ Vjerujem u svoju ekipu, ali bih, svakako, volio da tribine budu pune i da navijaču budu naš igrač više, jer će nam, sigurno, trebati – zaključio je mladi srpski trener, za koga je ovo debitantska sezona u ulozi prvog trenera.

Revanš je zakazan za 13. novembar u Turskoj, a bolji iz ovog dvomeča će u osmini finala igrati sa pobjednikom dvomeča Inzburk – Bekeščaba.

Herceg Novi – Dvosmjerni saobraćaj kroz centar grada tokom rekonstrukcije dijela Njegoševe

0
Herceg Novi – Dvosmjerni saobraćaj kroz centar grada tokom rekonstrukcije dijela Njegoševe
Njegoševa, pripremni radov

Herceg Novi – Tokom realizacije značajnog i zahtjevnog projekta rekonstrukcije dijela Njegoševe ulice na snazi je dvosmjerni saobraćaj kroz dio Njegoševe i ulice Save Kovačevića.

Završeno je postavljanje horizontalne i vertikalne signalizacije koja će regulisati saobraćanje kroz centar grada za sve vrijeme trajanja radova, ističe sekretar za komunalne djelatnosti, Vasilije Seferović.

Dvosmjerni saobraćaj na snazi je od raskrsnice Njegoševe i ulice Mića Vavića (zgrada „Novljanka“) do zgrade Opštine.

Na ovoj dionici nije dozvoljeno parkiranje na opštim parking mjestima uz ulicu, a građanima su na raspolaganju parking mjesta u garaži kod Opštine i na parkingu pored „Pošte“.

Dvosmjerni saobraćaj dozvoljen je i u ulici Save Kovačevića, od raskrsnice sa ulicom Partizanski put (lokal„Touch“) do apartmansko naselja „Energoprojekt“ na Savini. Na dijelu ove dionice, od tvrđave Forte Mare do kuće Tonsati, saobraćaj je regulisan svjetlosnom signalizacijom.

Parkiranje na opštim parking mjestima uz ulicu nije dozvoljeno, a građanima je na raspolaganju parking prostor u Starom gradu, ispod crkve Svetog Jeronima, kao i parkiralište na Škveru.

Rekonstrukcija ulica Herceg Novi

Potpuna obustava saobraćaja na snazi je na dionici na kojoj će biti izvođeni radovi, tačnije Njegoševom ulicom od zgrade Opštine do raskrsnice ulica Save Kovačevića i Partizanski put (lokal „Touch“).

Pješačka komunikacija biće omogućena u kontinuitetu bez obzira na tok radova na pomenutoj dionici.

Tokom trajanja rekonstrukcije, lokalni javni prevoz će od raskrsnice Njegoševe sa ulicom Mića Vavića (zgrada „Novljanka“) biti preusmjeren ka Jadranskoj magistrali, kuda će saobraćati dalje ka Meljinama, odnosno Kamenarima, po uobičajenoj satnici.

Dostavnim vozilima ukupne nosivosti do 5 tona biće dozvoljeno saobraćanje svakog dana u terminu od 22 do 09 časova, kako bi bilo omogućeno redovno snabdijevanje objekata i njihov rad, a na način da to ne ometa realizaciju projekta.

Hutisti: Meta napada i bivši izraelski brodovi, bez obzira na promjenu vlasnika

0
Hutisti: Meta napada i bivši izraelski brodovi, bez obzira na promjenu vlasnika
Brod koji su pogodili Huti – ilustracija

Jemenski hutisti objavili su u nedjelju da će napadati brodove koji su nekada bili u vlasništvu izraelskih kompanija, čak i nakon što su preprodani i više nemaju izravne veze s Izraelom. Ova izjava dodatno proširuje potencijalne mete koje hutisti mogu odabrati među prolaznim prometom u regiji, piše The Maritime Executive.

Hutisti su počeli s napadima na civilne brodove u Crvenom moru i Adenskom zaljevu prošle jeseni. Iako tvrde da ciljaju brodove povezane s Izraelom i njegovim zapadnim saveznicima, u praksi su napadi često usmjereni na brodove bez jasne veze s izraelskim interesima ili teretom. Većina kontejnerskog prometa i značajan dio tankerskog i teretnog prometa preusmjereni su kako bi izbjegli ovu rutu.

Glasnogovornik hutista Yahya Saree izjavio je u nedjelju da vjeruju kako izraelski brodarski interesi pokušavaju prikriti vlasništvo nad brodovima kroz prodaju ili pre-registraciju pod imenima trećih strana kako bi izbjegli “kaznene mjere” koje su hutisti nametnuli u Crvenom moru.

Jemenske oružane snage neće uzeti u obzir bilo kakve promjene vlasništva ili zastava brodova izraelskog neprijatelja, te upozoravaju sve uključene strane da će svaka suradnja s ovim tvrtkama ili brodovima biti kažnjena,” izjavio je Saree. “Blokada će trajati dok se ne ukine opsada Gaze i dok ne prestane agresija na Libanon.”

Hutisti su ranije ciljano napadali brodove koji su nekada imali veze s izraelskim interesima, ali su kasnije promijenili vlasnike. Pomorski sigurnosni analitičari spekuliraju da hutisti koriste zastarjele baze podataka u procesu odabira meta.

Posljednji brod napadnut od strane hutista je grčki teretnjak Motaro, bez nedavnih zapisa o posjetima izraelskim lukama ili vezama s izraelskim poslovnim interesima. Saree je potvrdio napad na Motaro i izjavio da je brod odabran jer je njegova brodarska kompanija navodno nastavila poslovati s izraelskim lukama, iako AIS zapisi pokazuju da ni jedan od njihovih brodova nije posjetio Izrael u posljednje tri godine.

Samo u Sloveniju i Njemačku za devet mjeseci otišlo više od 10.000 radnika iz BiH

0
Samo u Sloveniju i Njemačku za devet mjeseci otišlo više od 10.000 radnika iz BiH
Njemačka ilustracija Foto: Thomas Banneyer/dpa

Posao u inostranstvu, tačnije, u samo dvije zemlje Evropske unije – Sloveniji i Njemačkoj – posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, tokom devet mjeseci ove godine pronašlo je 10.119 radnika.

Kako iz pomenute agencije ističu za Nezavisne novine, od ukupnog broja, u Sloveniji su izdate 9.934 radne dozvole, a u Njemačkoj 185.

– I dalje su u Sloveniji najtraženiji vozači, varioci, zidari, građevinski radnici, fasaderi, bravari, dok u Njemačku putem nas odlaze samo medicinski radnici sa završenom četvorogodišnjom srednjom školom opšteg smjera i smjera pedijatrijske njege – navode iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Za razliku od istog perioda lani, broj onih koji su pronašli posao u ove dvije zemlje posredstvom Agencije je nešto manji.

Tačnije, tokom devet mjeseci 2023. godine u Sloveniji su izdate 9.622 radne dozvole, dok je u Njemačkoj zaposleno 345 medicinara.

Mirko Šerbedžija, predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, u razgovoru za Nezavisne novine ističe da je sigurno jedan dio medicinara koji je otišao i iz Republike Srpske, te da je to samo kap u moru ljudi koji su otišli vani.

– Naši profesionalci, pravi zdravstveni profesionalci, odlaze u druga zanimanja, traže svoje mjesto pod suncem. Nažalost, mi gubimo jedan iskusni kadar. Više puta smo ponavljali da zdravstveni sistem Republike Srpske leži na 60. i 70. godištu, međutim te naše kolege već polako odlaze u penziju tako da samim tim ne gubimo samo ljude koji dolaze da rade u neka druga zanimanja, koji odlaze da rade na Zapad, nego gubimo iskusne kadrove koji odlaze u penziju, a nažalost, nemamo profesionalce koji će njihova mjesta da nadoknade – kaže Šerbedžija.

Dodaje da je to strašan gubitak za zdravstveni sistem, a da je Sindikat poslao na stotine inicijativa ka nadležnim institucijama kako bi se ovaj problem pokušao riješiti.

– Da bismo zadržali naše ljude, moramo da uredimo struku, moramo da priznamo fakultetske diplome, moramo da povećamo plate minimalno za 500 KM – navodi on.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, ističe da naši ljudi odlaze, a da država ne vodi računa o ovome, kao ni o tome da to spriječi ili umanji.

– Zapad je vrlo zainteresovan za naše radnike, jer, ako ih uporedimo sa bilo kojim drugim radnicima, to je značajna razlika između naših radnika i radnika iz Indije, Nepala ili drugih zemalja. Naši radnici su bolji za tri koplja – rekao je Smailbegović za Nezavisne novine dodajući da u istu ravan sa našim radnicima mogu ići samo Slovenci.

Kako dodaje, upisna politika u školama je prilagođena potrebama inostranstva.

Prema njegovim riječima, dio radnika koji ode iz BiH mogao bi se nadomjestiti jednim dijelom i stranim radnicima, međutim procedure su vrlo komplikovane.

– Nama ode 10.000 domaćih radnika, a sve skupa u ovoj godini imamo 4.500 izdatih radnih dozvola za strance i to je sa onima koje su obnovljene – kaže Smailbegović dodajući da zemlje regije imaju mnogo više stranih radnika.

Kako su ranije pisale Nezavisne novine, posao u zemljama Evrope, tačnije Njemačkoj i Sloveniji, tokom protekle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine pronašlo je 13.490 radnika, odnosno svakog dana “trbuhom za kruhom” otišlo je njih više od 35.